"PROTISTA" JEDNOSTANIČNI ORGANIZMI SA STANIČNOM JEZGROM

Pre

dava

nja

Pro

f.dr.s

c. J

. Sre

mac

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

"PROTOZOA" Pre

dava

nja

Pro

f.dr.s

c. J

. Sre

mac

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

"PROTOZOA" • Jednostanični organizmi

koji konzumiraju gotovu organsku hranu. Neke od njih sljepljuju skelet od anorganskih čestica ili izlučuju mineralni skelet od kalcij-karbonata (najčešće kalcit) ili biogenog opala. Većina takvih pripada skupini korjenonožaca, a samo manji broj trepetljikašima.

Pre

dava

nja

Pro

f.dr.s

c. J

. Sre

mac

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

Razred FORAMINIFERIDA

• Mogući nazivi: Krednjaci, rupičari.

• Heterotrofni • Imaju lažne nožice –

pseudopodije. • Oblik kućice može biti

kuglast, štapićast, trohospiralan, planispiralan, klupčast i sl.

Pre

dava

nja

Pro

f.dr.s

c. J

. Sre

mac

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

FORAMINIFERIDA • Kućica se može sastojati

od jedne komorice (monotalamična) ili od više komorica (politalamična). Komorice su odijeljene septima, koji su izbušeni za prolaz protoplazme.

• Početna komorica naziva se proloculus.

Pre

dava

nja

Pro

f.dr.s

c. J

. Sre

mac

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

FORAMINIFERIDA

Pre

dava

nja

Pro

f.dr.s

c. J

. S

rem

ac

Terminologija: ušće (apertura), vrh (umbo), pupak (umbilicus), septi – suture, planispiralne i trohospiralne kućice. jsr

emac

@ge

ol.pm

f.hr

FORAMINIFERIDA • Mikroforaminifere (0.02

mm – 2 mm) proučavaju se izvađene iz sedimenta metodom muljenja “šlemanja”).

• Makroforaminifere (2 – 190 mm) se promatraju u orijentiranim presjecima (osni i ekvatorijalni), u izbruscima, nabruscima ili acetatnim folijama.

Pre

dava

nja

Pro

f.dr.s

c. J

. Sre

mac

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

FORAMINIFERIDA • U rasplodu se

izmjenjuju najmanje dvije generacije. Mikrosferična generacija ( s malim prolokulusom) nastala je spolnim rasplodom, te u početnim zavojima ponekad pokazuje osobine predaka.

Pre

dava

nja

Pro

f.dr.s

c. J

. Sre

mac

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

FORAMINIFERIDA • Stijenka kućice (teka)

može biti izgrađena od tektina (hitinske foraminifere, poznate od kambrija), sitnih čestica iz okoliša (aglutinirane foraminifere, poznate od kambrija), ili kalcita / magnezijskog kalcita (vapnenačke foraminifere, poznate od silura).

Pre

dava

nja

Pro

f.dr.s

c. J

. Sre

mac

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

FORAMINIFERIDA • Vapnenačke kućice

mogu biti sitnozrnate (paleozojske fuzulinide), porculanske (karbon do danas) ili staklaste (perm do danas).

Pre

dava

nja

Pro

f.dr.s

c. J

. Sre

mac

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

FORAMINIFERIDA

• Kroz geološku prošlost, a i danas, foraminifere žive kao plankton ili bentos.

Pre

dava

nja

Pro

f.dr.s

c. J

. Sre

mac

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

Foraminifere u Hrvatskoj - Pz

• Fuzulinidne foraminifere – mikrogranularne. • Karbon-perm (Velebit, Gorski Kotar)

Pre

dava

nja

Pro

f.dr.s

c. J

. S

rem

ac

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

Foraminifere u Hrvatskoj - Mz

• Orbitopsella – jura. Rod s izraženom razlikom generacija.

• Globigerina – plankton, od jure do danas

• Orbitolina, Cuneolina – kreda – bentos. • Globotruncana – kreda – plankton.

Pre

dava

nja

Pro

f.dr.s

c. J

. S

rem

ac

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

Foraminifere u Hrvatskoj - Kz

• Nummulites (staklasta), Alveolina i Miliolidae (porculanske) - paleogen

Pre

dava

nja

Pro

f.dr.s

c. J

. S

rem

ac

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

Foraminifere u Hrvatskoj - Kz

• Elphidium – bentička foraminifera česta u miocenu

• Globigerinidae - plankton

Pre

dava

nja

Pro

f.dr.s

c. J

. S

rem

ac

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

FORAMINIFERIDA • Omjer broja kućica planktonskih i bentičkih foraminifera govori

nam o dubini taložnog bazena. • Omjer broja bentičkih foraminifera prema mineralnom sastavu

kućice govori nam detaljnije o plitkomorskim okolišima. Promatra se odnos porculanskih, staklastih i aglutiniranih kućica. Aglutinirani bentos može se naći na najvećoj dubini.

Pre

dava

nja

Pro

f.dr.s

c. J

. Sre

mac

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

Razred RADIOLARIA • Sitni planktonski

korjenonošci s opalnim šupljikavim skeletima, koji mogu biti kuglasti ili zvonoliki.

• Češći su u hladnim morima.

• Radiolarijski muljevi talože se na dubini od 5000 m.

• Poznati su od kambrija.

Pre

dava

nja

Pro

f.dr.s

c. J

. Sre

mac

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

Razred CALPIONELLIDA • Sitni planktonski

trepetljikaši s vapnenačkim kućicama (lorika), koji su bili česti u dubokomorskim sedimentima gornje jure i donje krede.

Pre

dava

nja

Pro

f.dr.s

c. J

. Sre

mac

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r