ENCIKLOPEDI.JSKI CASOPIS ZA MLADEENCIKLOPEDIJSKI CASOPIS ZA MLADEENCIKLOPEDIJSKI CASOPIS ZA MLADE

ENCIKLCF'EOI.JSK'1 CASOPIS Z A

(SadriaDI

G__-.......s~v:;,;ije;,;,t]. R. R. Tolkienoo 'Hobiti. l'Iltnjori.lorobnjaci...

D libnJry.thNquest.orgICOl232OOf1fTh:~htmll!k:lZeciscp:eQ.....D www.tolkien-enl.(;()m1ne.W/index.html

D www.lordohherirlgs.net/

IIIJ~smtAlJ 200'

--===.-

Nase nebo ~Ii]Atlos

Kviz

Drogi titattlji.

I'rijt~ =niimu ",n1 ,mon ; usp)danpoatzallXll. p/IM. ojohrrlniji i uspjdniJinp~Unovoj goo,n; I)rvo It\;lnja~_ mfr')' R. R. To/kIm".upa:.<II1I"V _ 1111 rupu u ozo",/rom lJIII(II....u.od:ma t.lIjIIL' rojfti/t slutbi ; >'IIdi >'OS krllz tit"yrri::~ tmI<Il NadonlQ W';" fru Ilti>'Ot;,-

o amerkonl1islory.$i.edu/subtfcormJonoromv/soriettubsJo www.soviemJb,co.o.J<I

!"W"l".s .aa

o.<:()riV"d"~oh.d~'y/1,a"'.._jlJstalsney.cOm/WOltDi5neyJO....:::::=::~:wdimogic.comJ

[] www.vjesnik..hr.1mnlI2OOI/08I121.Clonok..osp?r=-temk=2[] www.ouluteko.com/eskokIIkemfodgoyor\lodgO¥O.o29.htm

[] www.nas.noso.gov/AbouV&!ucation.iOlonef

o Nukltom; awovi

o Nojbro)/Uj

o Olo( alolWgfi1mo

Wolt Disney

Ruske podmornice

Pravi tuljani

23·24

17·18

19·22

C~5:.2~6~~-r.,l,..~~~/.'==-"";:-;-JO dspoce.dial.pipe .c0t1Y.aga,~cPlc~h.htmq W\f\'W,tI1ebigzoa.com/Animals mah.ospo www.cetah.o.g!I

8_-...o_0""",on",o Omatut j grrihlm

~3.16)

Dn'o znanja ~ tnciklopedijski tasopis u mladdH15]cw oriSi..]a: T..... of tnowlrd.!••TW ,-.prdlNPw rrf<mKr ..... fo< ,,0 rM I","ily: ClJoI.,.1l C"rndiJII /'lrn~ LId /995

IIlu; D1jr..,i1>o lij~ko .. lkolskt loolnr.N..1.....i<a: art - "Go.podu pmffMIY.-. Int~m)D1 1»aM·omt. Iml.-1\,.. U....

IzdaYi1(, S~Print d.o.o .. XIV. lrokul SA. l00211 Z'lrtb, 1f1.11116558 740. fIJI 6558 741. r·m.il, info@s~prinl.hl • Rm; ii.o-rKun., ].(J]0+601·77360 • U i.d.....:.: Mr. sc. Zl.lko Kn~lovic

• Urtdnica: mr. sc. Nrdo Sukeljo • GfOfic,," priprtm.: dip" inl. Sunti(o HroKiInK • Gralitko obhkovanjr i ilusuuijt: dIp!. diujnrr Inno MiliCic • ltkforka: Rronka SO"C• Redoklori, ..... K. o-rb~ l/hr" iIIIjnoi;- CtpInlI; ldlotiDlo (p,.s-lIJa!jtfJoltIf~ SIibwsrI'lI >:X R\lIJtl'Ik MIrmo1 f:lommts IWiM-IIIIIirl: dipL~ tIi.i-~~ .....'TjI'k

• AUlori, TIpUllIf Vfdni lS..,..rJ. 1..1.. rc.an.k dip!. i:lz. DijIllI PiriIjin \lh-t !ria Cubtiir lo'dr~ Nin.I Ko<fii lllbt DISnf1l; cipl iclI.- ~!nD.;c (Spijt. jcJ< i '-rwl:..... 2o<InTDt~}t tifoCiojok c...u.o I.mI (""'It -lroI - P'fYoditrlji: o..-orbt..~.~ I'riIjin.IdMm.J Gon-5.iI\. l>lIrtiDlo DomiIIts

• Kompjulorski slOl: SysPrinl d.o.o.• Tisak: RADIN REPRO I ROTO. Ulffb.cu 194. 1000llZolreb

R,itltnJtm MilllSllrSM prosvjtl~ i~ Republikt HMCSkt 00 24. rujlll 1'J'.l8. pJdinr. Casopis Onv UWDIjr> oclobmi Sf u Ill'Ol"Ibu lQo pomOCni izvor lIlZIjI UOSflO\l\U1I i vtdnjim SkoIamI.

ISSN 1331-2022 • Zagreb, 2002.

E:NCIKLCI"E01.JSKI,

C,\"EiClPIS Z A

(SadriaDI

0 __....-;Svo;ij~et;,;J;,_R;,;;_.,;;R;,._T;.;o;;.1k;.;ie.;;n0;..Jo "aHooifi. viltnjaf~ lorobnjaci...

o librory.~uest.orgICOl232OOfI'l't<:roationl80011600htm~1sm;0!(isczz:e0"

'0 www.tolkien-enl.com.lnew/index.htmlo www.lordofthefings.net/

1I1J(jSIJEtAIJ IDOl

9·12 Dlon

L':::""-~"'"-ro=i ·~omot'" """'"o www.vjesnik..hrJlrtml/2OOI/08i12fC1onok..osp?r"'tem&c=2

o www.Qutoteka.comJmob.kerrtfodgovorVodgO¥O.o29.htm[] www.nas.nosa,gov/Abo~'Education!Ozonei

----'-

Atlos

Kviz

Nase nebo

Dragi titll!tlji.

f'rijr.-pl uIimD "'m small j UlpJrSDnJD2'fi*2fIJ1..godirw. apYtlniji i UlpjdniJiIIJC1l~U_j goo'ln; l)1'V(I m;lIIjJ~_ rnfrtJ. R. R. Talk.r"".

.apc:rII"I'II """ IIll "'pu U azOllS/rom (IIl1QI....u.od:riIG U}Ol' UJjtJi1r slutbi ; WId; >'OS kroz blaviii:~ fm1<II NlJdallla Sf tid mr "ti""/;.-

o americanhislory.$i.edu.!subsIcoMtfonotomyfsorie1subsJC WWW.sovietsub.CCI.o;J./

C .5 .eo

Wolt Disneyo Otac crulJwgfi1ma

o f'osIodl1l'fi .ipijunima

Tojne sluibe

Ruske podmorniceo Nufltam; divovl

Dr"o znanja - endkloprdijski tasopis za mladd';aslOY oriSiula: TIN~~!•.1llt <...prt/ltll~u{tu•• ...,. fo< .lIllwf.... i/r: CI ......n C.1\'MisII /'ltn~ Ud /995

IlIn; ..j• ...mo ,ij.to.. ltolsn SodIM.Sasl.....k.I: Ork - "Go,pod.,. pi......,..••• lotPmlllll~'ll""" BmS;l\rwUM

IzdlvJt, SrsPrinl d.o.o .. XlV. lrokul SA. lOO2il bsrrh: Ir1.1l116Si8 740. fu 6SS3 741. r·m.il: info@srsprinl.llr • Broj iilO-rltan.: ](1104-601·77360 • Z:l izd;n.c.: mr. K. ZI.lto Knnovic• Urtdnia: mr, sc. Nrd. Sklktlj•• c;....fi'b I'riprrml: dip!. ins. Sunii,o HniGnK • c;....fitko oblikOVioje i ilusu"Kije: dIp!. diujntr Inno MiliCi' • ~k1oric.: Bronk• .'iIvic

• Red.klori: ""'. K. o-ru iim,-.\l.lIjko\'i lPf..n~ """""" MatiDa e;n,.s.;.llJooj<taost~ SIibsro'lI xx.1!IIljrn~ MImnc !:lo:Imfts IWiIio.I/Idrl; dipL~Uijm:I MIjiII~ .....W• AUlori: TtplIlIif Vrdrd 1S..,.rJ. t. t. Toanok dip/. ills. DijInII'riIjin (lblck "XI 6IbriK Irdr~MIl Ko<fiC I"bt DisctJl; cipL ilIJ.-lbIIir tnn.;< (Spij..i-< i brwrwt

dr. Zo<on TIdit ~:ifoCiojok e-...lmIl"*'i<.odroI • I'revoditdji: 0I00rbtr.~.0;;... f'iriIjin. Momrw G6n-s...,l>IIniDa IbDiDrs

• ICompjulorski slog": S)'SPrinl d.o.o.• Tisok: RADIS REPRO r ROTO. Z:lSrrh.lb 194. 101100 ZOl\rrb

17·18

19·22

~~~8-,,~, .,..,\."c:...;;,,:.:.;;,

•RirirnJrm MilUllmM prllSIjtt~ i Iportl RepJbliu HMUkr od 24. tujtll 1998. pxIitll'. bsopis Dno VIGCja odobrI'ti k 11 IlpOl'Q k:lo pomo(ni ino< ZNlIj;I UoSOO\l\U1I i smlnjim~.

ISSN 1331-20Z2 • Zagreb. 2002.

E:NCIKLCI"E01.JSKI,

C,\"EiClPIS Z A

(SadriaDI

0 __....-;Svo;ij~et;,;J;,_R;,;;_.,;;R;,._T;.;o;;.1k;.;ie.;;n0;..Jo "aHooifi. viltnjaf~ lorobnjaci...

o librory.~uest.orgICOl232OOfI'l't<:roationl80011600htm~1sm;0!(isczz:e0"

'0 www.tolkien-enl.com.lnew/index.htmlo www.lordofthefings.net/

1I1J(jSIJEtAIJ IDOl

9·12 Dlon

L':::""-~"'"-ro=i ·~omot'" """'"o www.vjesnik..hrJlrtml/2OOI/08i12fC1onok..osp?r"'tem&c=2

o www.Qutoteka.comJmob.kerrtfodgovorVodgO¥O.o29.htm[] www.nas.nosa,gov/Abo~'Education!Ozonei

----'-

Atlos

Kviz

Nase nebo

Dragi titll!tlji.

f'rijr.-pl uIimD "'m small j UlpJrSDnJD2'fi*2fIJ1..godirw. apYtlniji i UlpjdniJiIIJC1l~U_j goo'ln; l)1'V(I m;lIIjJ~_ rnfrtJ. R. R. Talk.r"".

.apc:rII"I'II """ IIll "'pu U azOllS/rom (IIl1QI....u.od:riIG U}Ol' UJjtJi1r slutbi ; WId; >'OS kroz blaviii:~ fm1<II NlJdallla Sf tid mr "ti""/;.-

o americanhislory.$i.edu.!subsIcoMtfonotomyfsorie1subsJC WWW.sovietsub.CCI.o;J./

C .5 .eo

Wolt Disneyo Otac crulJwgfi1ma

o f'osIodl1l'fi .ipijunima

Tojne sluibe

Ruske podmorniceo Nufltam; divovl

Dr"o znanja - endkloprdijski tasopis za mladd';aslOY oriSiula: TIN~~!•.1llt <...prt/ltll~u{tu•• ...,. fo< .lIllwf.... i/r: CI ......n C.1\'MisII /'ltn~ Ud /995

IlIn; ..j• ...mo ,ij.to.. ltolsn SodIM.Sasl.....k.I: Ork - "Go,pod.,. pi......,..••• lotPmlllll~'ll""" BmS;l\rwUM

IzdlvJt, SrsPrinl d.o.o .. XlV. lrokul SA. lOO2il bsrrh: Ir1.1l116Si8 740. fu 6SS3 741. r·m.il: info@srsprinl.llr • Broj iilO-rltan.: ](1104-601·77360 • Z:l izd;n.c.: mr. K. ZI.lto Knnovic• Urtdnia: mr, sc. Nrd. Sklktlj•• c;....fi'b I'riprrml: dip!. ins. Sunii,o HniGnK • c;....fitko oblikOVioje i ilusu"Kije: dIp!. diujntr Inno MiliCi' • ~k1oric.: Bronk• .'iIvic

• Red.klori: ""'. K. o-ru iim,-.\l.lIjko\'i lPf..n~ """""" MatiDa e;n,.s.;.llJooj<taost~ SIibsro'lI xx.1!IIljrn~ MImnc !:lo:Imfts IWiIio.I/Idrl; dipL~Uijm:I MIjiII~ .....W• AUlori: TtplIlIif Vrdrd 1S..,.rJ. t. t. Toanok dip/. ills. DijInII'riIjin (lblck "XI 6IbriK Irdr~MIl Ko<fiC I"bt DisctJl; cipL ilIJ.-lbIIir tnn.;< (Spij..i-< i brwrwt

dr. Zo<on TIdit ~:ifoCiojok e-...lmIl"*'i<.odroI • I'revoditdji: 0I00rbtr.~.0;;... f'iriIjin. Momrw G6n-s...,l>IIniDa IbDiDrs

• ICompjulorski slog": S)'SPrinl d.o.o.• Tisok: RADIS REPRO r ROTO. Z:lSrrh.lb 194. 101100 ZOl\rrb

17·18

19·22

~~~8-,,~, .,..,\."c:...;;,,:.:.;;,

•RirirnJrm MilUllmM prllSIjtt~ i Iportl RepJbliu HMUkr od 24. tujtll 1998. pxIitll'. bsopis Dno VIGCja odobrI'ti k 11 IlpOl'Q k:lo pomo(ni ino< ZNlIj;I UoSOO\l\U1I i smlnjim~.

ISSN 1331-20Z2 • Zagreb. 2002.

( KAKO SMO PROUCAVALI•

370--

Ponosonje zivotinjoOtkad cavjek pastaji njegav jeiivot neroskidivo povezon saiivalam iivatinja. lata i nije cudnado go Ie aduvijek zanimalaponosonje iivolinja.

Dallas nf' ovisimo taliko 0 tivotinjilma leao510 su 0 njima ovisili prvi Ijudi, 0 temu svje­

doce mnogi cneii i to uglavnom u pt"Cina·

mOl. U svijetu je pOZll<l[Q aka 200 pe6na 5

crteiim<l, a vecina ill se nalazi u Spanjolskoj.rrancuskoj i Iraliji. Poscbl1o su poznati ani iz

francuske pe6ne Lascaux i spanjolskeo Altamire.Najvise do danas orkrivenih crteiil prikazuje ko­nje. bizone Ie divlja goveda. Mnogi prikawju [ov,pOI zakljurujemo dOl su nasi preci morali dobropozfl<lvati ponasanje tih iivotinja kako bi im mo­

gli pri6 i uloviti ih.Civilh~.,cije nastale liZ velike azijske i Jfrickc rije'

ke dobra Sli poznavale mnoge divlj!' i domace1:ivutinje. Domace su sc zivotinje koristile 7.<1 rad tc

kao izvor hrane, a dliane su i kao kucni ljubimci.StaTim je Egipcanima bio dobro p0znat uzgoj do­

macil} ti\'Olinja. Zna se da su se oni koristili inlm·

batoTima Z4I uzgoj piliCil, dok su se u Eumpi ovakvi jinkubatOl'i poleli koristiti [ek mnogo sroljeca kas· ~

nije. Moogi kipovi koji p0tjettl iz Mezopotamije

prikalliju tivotinje. Sattlvali su se i starl zapisi koji

go'.we 0 ....elikim zooloSkim vnovima u Babilonu.Staroindijska je ci\'ilizacija takoder bila pove­

zana sa ti\lOtinjama. koje i danils cine vaian ell"ment budizma. U doba staroindijske civilizacije

ubojstvo goveda smatralo se [ctim grijehomnego ubojsrvo tovjeka.

Od starogrckih lapisa 0 tivotinjill11il llajvatnija

je AristOlelova Historio Animo/ium, koju cini clevet

No pecinSkim se crleflmo mogu vidjetl i jelen.momut, divokoZQ, nosorog. divljo svlnjo,lisico, vuk. medvjed I hlJeno.lonimljivo je dosu wlo slobo lostupljenl crtezi ribo I plica.

knjiga 5 brojnim zapisima 0 poznatom biljnom iiivotinjskom svijeru. Mllogi ad tih zapiS<!. nala·

lust, sadrte pogresnc iii izmisljcnc poctiltkeRil1lski pisac Gaj I'linijc Stariji n<Jpisao je djelo

Hi,/Qria Natura/i" To je zbirka od 37 knjiga koja

Danos lllonstvenici podjedlloko islrozujupanasonJe iivolinjo u prirodi koo i ukonlrolironim uVjelima.

S<ldrii mnoge price i cinjenice 0 ijvome svijetu.

Neke ad njih preuzete Sll od Aristotela. p;:I su na­

ialost pogre~ne. Tako P1inije. kao i Arlslotel. MdidOl medvjedica koti bezoblitnu masu. koju liza­

njem, tijekom pet tjt'dana, oblikuje 1I mladog med­

vjeda. pa on potom progleda i prohoda. Mellutim.ima i vrlo tocnih opis<J, kao sto je OI1i1j 1I kojem se

govori kilko lastilvicil gradi gnijezdo.Od arapskih je knjiga znacajna Kitob a!.Hayoll'on

(Knjiga 0 iivotinjama) koju je napiS<lo Kamal al·DinAJ·Damiri (1349-1405) iz Kaira. To je zbirka tradi­

cionalnih priCa 0 tivolinjama i njihovu ponaSilnju.

Suvremena manostS razvojem modeme filnzofske j znanstvene misli 1I

srcdlljovjekovl1oj se Europi pojilvljllje eitav nizaurora koji opisujll r,diCitc prirodne pojave, pa

tako i ponas.anje ti\'otinja. Sir Thomas More u ~."o­

jem djelu Ulopija opisuje masovni uzgoj pili<'a te

njitx)\'o ponManje nakon izlijcganja. Znanst\'ena ifilozofska misao 17-og stolje<'a pod jakim jt utje­

cajem francuskog znanstvenika i filolOfa Renea

Descartes". Prema Dcscartesu. iivotinje nemaju

sposobnnstlogickug zakljueivanja i s\'ijest 0 posto­jal~lI. Da hi w mogle, potrebna im jc d\l~a, a one

posjeduju samo automatizam tijela. Zbog toga

( KAKO SMO PROUCAVALI•

370>--

Ponosonje zivotinjoDlkad cavjek pastaji njegav jeiivot neroskidivo povezon saiivatom iivatinja. lata i nije cvdnado go Ie aduvijek 'animalaponosonje iivotinjo.

Dallas ne ovisimo toliko 0 tivotinjJma kaosto su 0 njima ovisili pl"\i Ijudi. 0 temu ~je­

dote mnogi eneli i to uglavnom u pecinil­mOl. U svijetu je POZll<lW aka 200 peona 5

crteiima. a vccina ill se nalazi u Spanjolskoj.rrancuskoj i [ta[iji. Poschl1o su poznati oni izfrancuske peCine Lasca\tx i spanjolskeo Altamire.Najvise do danas otkrivenih ute.za prikazuje ko­nje. bizolle te divlja goveda. Mnogi prikazuju [ov.

pa zakljurujemo da su nasi preci morali dobropozfl<Ivati ponasanje tih tivotinja kako bi im mo­

gli priCi i ulaviti ih.Civilizacije nastale uz \'elike azijske i JfriCkc nje-

ke dabr() su poznavale mlloge divljc i damaceziv(Jtinje. Doma('t, su sc iivotinje koristile 7.a rad tckao izvor nranc. a driane su i kao kucni ljubimci.Starim je Egipcanimil bio dobra poznar uzgoj do­rnaah ti\'Olinja. Zna se da su se oni kOriSlili inlm·batorirna z.1 uzgoj pi1iCa. dok su se u Eumpi ovakvi jinkubatOl'i pcx'eli koristiti tek mnogo sroljeca leas- ~

nije. Mnog! kipovi koji potjeCtI ir. Mezoporamijeprikazuju til'Otinje. SaCtI\'ali su se i stari zapisi kojigovore 0 velikim zooloSkim vnovirna u Babilonu.

StaroindijskoJ je civilizacija takoder bila pave­

zana sa iivotinjama. koje i danas cine v;"ian ele­ment budizma. U doba staroindijske civilizacijeubojstvo govcda smatralo se tetim grijehomnego ubojsrvo tovjl'ka.

ad starogrckih zapisa 0 tivotinjal11a najvatnijaje Aristotl:'lova Historio AuilllOlilllll. koju tini devet

No pecinskim se crleflmo mogu vidjell i jelen.mornut. divokolQ, nosoro!!, divlja svlnja,lisica, vult. medvjed i hijeno.lonirnljivo ie dasu vrlo slobo lostupljenl crteii riba I plica.

knjiga s brojnim zapisima 0 poznalOm biljnom iiivotinjskom svijl'tu. Ml\ogi ad tih zapiS<!. naia·lust, sadrte pogresnc iii izmiiiljme poetiltke

Rimski pisac Gaj I'linijc Srariji n<lpisao je djeloHisloriu Noturolis. To je zbirka ad 37 knjiga koja

Donas znonslvenici podjednoko iS1roiujuponnsonje iivolinjo u prirodi koo i IIkonlroliranim uVjetimo.

s.adrii mnoge price i cinjenice 0 iivomt" svijetu.Neke ad njih preuzetc su od Aristotela. p;J su na·±alos. pogrclne. Tako P1inije. kilo i Arislotel. t\'fdieta mcdvjeetica koti beloblienu maw. koju liza­njclll. tijekom pet tjedana. oblikuje II mlildog med·vjed<l. pa 01\ po(Om progleda i prohoda. MN1utim.imil i vrl0 tocnih opisa, kao stu jc ol1aj tI kojem srgovori kilku lastavica gradi gnijezdo.

Od arapskih je knjiga znacajna Kitob al-Hayu\\'on(Knjiga 0 iivotinjama) koju jc llapisao Kamal aI-DinAJ·Damiri (1349-1405) iz KaiTa. To je zbirk.il tradi­cional11ih priCa 0 ti\'otinjama i njihO\'u polliiSanju.

Suvremeno monostS razvojcl1l modcme filnzofske i znanstvene misli usrcdnjovjekovl1oj se Europi pojavljllje citav nizaUtoril koji opisuju r'l7.IiCitc prirodne pojave. pOItako i pOlliiSanjc .tivotinj;". Sir Thomas More u svo­jClll djelu Ulapija opisuje milSQvni uzgoj pili61 tenjilx)\'o pO~nje nakon izlijcganja. lnanSI\'Cna ifilozofslea misao 17-og stotieea pod jakim je utje­cajcm francuskog znanstvenika i filozofa Rem~a

Descartesa. Prema Dcscartesu. iivotinje nemajusposobnnst]ogick(Jg zakljucivOll~a i svijest 0 posto·jal~lI. Da hi tIJ mogle. potrrbna im jc d\l~a, 01 nneposjeduju samo automatizalll rijl'la. 7.bog togOl

( KAKO SMO PROUCAVALI•

370>--

Ponosonje zivotinjoDlkad cavjek pastaji njegav jeiivot neroskidivo povezon saiivatom iivatinja. lata i nije cvdnado go Ie aduvijek 'animalaponosonje iivotinjo.

Dallas ne ovisimo toliko 0 tivotinjJma kaosto su 0 njima ovisili pl"\i Ijudi. 0 temu ~je­

dote mnogi eneli i to uglavnom u pecinil­mOl. U svijetu je POZll<lW aka 200 peona 5

crteiima. a vccina ill se nalazi u Spanjolskoj.rrancuskoj i [ta[iji. Poschl1o su poznati oni izfrancuske peCine Lasca\tx i spanjolskeo Altamire.Najvise do danas otkrivenih ute.za prikazuje ko­nje. bizolle te divlja goveda. Mnogi prikazuju [ov.

pa zakljurujemo da su nasi preci morali dobropozfl<Ivati ponasanje tih tivotinja kako bi im mo­

gli priCi i ulaviti ih.Civilizacije nastale uz \'elike azijske i JfriCkc nje-

ke dabr() su poznavale mlloge divljc i damaceziv(Jtinje. Doma('t, su sc iivotinje koristile 7.a rad tckao izvor nranc. a driane su i kao kucni ljubimci.Starim je Egipcanimil bio dobra poznar uzgoj do­rnaah ti\'Olinja. Zna se da su se oni kOriSlili inlm·batorirna z.1 uzgoj pi1iCa. dok su se u Eumpi ovakvi jinkubatOl'i pcx'eli koristiti tek mnogo sroljeca leas- ~

nije. Mnog! kipovi koji potjeCtI ir. Mezoporamijeprikazuju til'Otinje. SaCtI\'ali su se i stari zapisi kojigovore 0 velikim zooloSkim vnovirna u Babilonu.

StaroindijskoJ je civilizacija takoder bila pave­

zana sa iivotinjama. koje i danas cine v;"ian ele­ment budizma. U doba staroindijske civilizacijeubojstvo govcda smatralo se tetim grijehomnego ubojsrvo tovjl'ka.

ad starogrckih zapisa 0 tivotinjal11a najvatnijaje Aristotl:'lova Historio AuilllOlilllll. koju tini devet

No pecinskim se crleflmo mogu vidjell i jelen.mornut. divokolQ, nosoro!!, divlja svlnja,lisica, vult. medvjed i hijeno.lonirnljivo ie dasu vrlo slobo lostupljenl crteii riba I plica.

knjiga s brojnim zapisima 0 poznalOm biljnom iiivotinjskom svijl'tu. Ml\ogi ad tih zapiS<!. naia·lust, sadrte pogresnc iii izmiiiljme poetiltke

Rimski pisac Gaj I'linijc Srariji n<lpisao je djeloHisloriu Noturolis. To je zbirka ad 37 knjiga koja

Donas znonslvenici podjednoko iS1roiujuponnsonje iivolinjo u prirodi koo i IIkonlroliranim uVjetimo.

s.adrii mnoge price i cinjenice 0 iivomt" svijetu.Neke ad njih preuzetc su od Aristotela. p;J su na·±alos. pogrclne. Tako P1inije. kilo i Arislotel. t\'fdieta mcdvjeetica koti beloblienu maw. koju liza­njclll. tijekom pet tjedana. oblikuje II mlildog med·vjed<l. pa 01\ po(Om progleda i prohoda. MN1utim.imil i vrl0 tocnih opisa, kao stu jc ol1aj tI kojem srgovori kilku lastavica gradi gnijezdo.

Od arapskih je knjiga znacajna Kitob al-Hayu\\'on(Knjiga 0 iivotinjama) koju jc llapisao Kamal aI-DinAJ·Damiri (1349-1405) iz KaiTa. To je zbirk.il tradi­cional11ih priCa 0 ti\'otinjama i njihO\'u polliiSanju.

Suvremeno monostS razvojcl1l modcme filnzofske i znanstvene misli usrcdnjovjekovl1oj se Europi pojavljllje citav nizaUtoril koji opisuju r'l7.IiCitc prirodne pojave. pOItako i pOlliiSanjc .tivotinj;". Sir Thomas More u svo­jClll djelu Ulapija opisuje milSQvni uzgoj pili61 tenjilx)\'o pO~nje nakon izlijcganja. lnanSI\'Cna ifilozofslea misao 17-og stotieea pod jakim je utje­cajcm francuskog znanstvenika i filozofa Rem~a

Descartesa. Prema Dcscartesu. iivotinje nemajusposobnnst]ogick(Jg zakljucivOll~a i svijest 0 posto·jal~lI. Da hi tIJ mogle. potrrbna im jc d\l~a, 01 nneposjeduju samo automatizalll rijl'la. 7.bog togOl

/38 PONASANJE ZIVOTINJA •

CU. macke se !jute, papige se radujtJ. itd. OvakavpristliP ne daje pravtJ sliku 0 tome kako se iivo·

tinje ponasaju i kakvo je njihovo tumacenje okoli·sa 1I kojem live. Zaw se pojavila poneba da se

ponasanje zivotinja objasni sto je moguce objek­

tivnije, bez lIplitanj,1 vlilstitih oSjecaj<.J 0 zivotinja­

m'l. Prvi korak u to podrucje pokusao je napr<.JvitiEnglez Geor);e Romanes. On je II svojim istraiiva­

J~illla lIglavnom koristio majmllne, a prollcavao je

i orijemadjll pcela i macaka, te osjer mirisa i okusatJ rilkov<J. Napisao je i popularnu knjigu /l1le1igmcija

iivotirijo. 1I kojoj, naialosr, prilicno lleStI'lICllO objil­snj<Jv,1 neke oblike pOIl<Jsanja zivotinjil. Ta mu je

kl~iga poprilic-no narusila zllanstveni lIglect. pa se i

Uorl von frisch otkrio je ulogu pleso kod

ptelo. Serijom dugogodisnjih pokuso objasnioje nocin no koji pcele prenose informocije 0cvijetu drugim pcelomo u kosnici.

•

Poznoti je primjer stolnog oblika ponosonjo \1kotrljonje jojo kod guske. Ako guski (Anseranser) izvodimo jaje iz gnijezda i stovimo go unjegovu blizinu, ono ce go pokretimo kljunaponovno dokotrljoti u gnijezdo. Medutim, akojoj tijekom kotrljonjo oduzmemo joje. guskonete prestoti, nego ce i dolje kljunom raditipokrete koo do kotrljo jaje sve do gnijezdo.

mogll izvoditi salno jednostavne atJtomatske rad­

nje pomoctJ kojih prezivljuju. One ne mogu r<lZmi·Slj<JLi, niti posjedlljLl sposobnost stvaral~a jezika.

lJ 19-om SLQljl;>ClI djeluje velik broj Zilanstvenika

koji pokusavaju objasniti ponJ~anje zivotinjJ.Erazmo Darwin. djed Charlcsa Darwina. tJ svojoj

knjizi Zool1olJlla nastoji objaslliti illstinkte 1I tivoti­nja. U Francliskoj se jJvljJju dvije skole proucava­

I~a pOllasJlljJ 7.ivotinja. Georges Cllvier poticao jcproucavallje tivotinja u l<Jbor,ltorijskim uvjetima, a

Etienne Gt'otrroy Saint·Hilaire zagovornik je

prollcavanja iivolinja u prirodi. Ova Sli dva ZIlan­

stvt'nika vrlo cesto vodila ostre rasprave 0 tomebko rreba proucavati pOllasanje zivotillja. Pierre

Flotlrens je prvi upotrijebio nJ7.iv kumpa/Gtll'11Q psi·ho!oglja kako bi opisao prollcavanje ponasanja u

IJboratorijskim lIvjetima. Isidore Ceo/hoy Saillt­

-Hilaire je lada uveo [Jojam l;'lrJ!uglja koji je oznaca­1',10 protlcavallje ponasanja zivotinja tl pril'OdL Oba

se nazivil lIporrebljavaju jos i danas. Na prollca­

vallje ponas,mja iivotinja snaino je lltjecao i Char­

les Darwin svojom poznatom knjigom PonjekloYlsla. Knjiga Poslmwk i'ovjl'ka svjedoi'i 0 Darwinovuvelikom 7.animallju za proucavallje instillktivnog

ponasanjil zivotinja i Ijucti.

UAl11erici je jediln od pionira proucavanja pona·sanja iivotinja John James AlIctlibon, koji je IIspio

objasiliti ponasaJ~e supava. Krajem 19. i poel;'{­kom 20. sroljeca javlja se Ilekoliko zallstvenika koji

Sll modnnizirali Jlase razumijevaJ~e ponasal~a

iivotir~a. Do lada se ponasanje zivOlinjd testopokusavalo opisati odgovarajllcim osjecajima kod

ljudi. Tako i sam Charles Darwin u svojoj knjizi

:::__-;;;;;;;;;;;~;:;;;;;;;;;;;;;::~;;;;;;;:I~,,/spoum'afljr osjet'aja 11 Ijudl i iivIJlil1ja tvrdi da psi pia·

Konrad lorenz je znocojan po istroiivonjimoptico. Primijetio do oko so gusciCimo ostoneprvih nekoliko soli nokon sto se izlegu oni go

'-!rihvacoju kao mojku i posvudo go slijede.

•

/38 PONASANJE ZIVOTINJA •

Poznoti je primjer stolnog obliko ponosonju 1kotrljonje jaja kod guske. Ako guski (Anseronser) izvodimo joje iz gni;ezdo i stuvimo go unjegovu blizinu, ona te go pokretimo kljunoponovno dokotrljati u gnijezdo. Medutim, okojoj tijekom kotrJianjo oduzmemo juje. guskonete prestoti, nego te i dolje kljunom roditipokrete koo du kotrljo joje sve do gnijezdu.

CU, miltke se !jute, papige se radujll. itd. Ovakav

pristliP ne daje praV1.1 sliku 0 tome kako se iivo·

rillje ponasaju i bkvo je njihovo tumacenje okoli·sa u kojem iive. ZalO 'ie pojavila porrebJ da se

ponasanje zivotinja obj~sni sto je mogute objek­

tivnije, bez uplitanj,1 vl<lstitih osjec<lja () zivotinja­

mil. Prvi korak u to podrui'je pokusao je nJpravitiEnglez George Romanes. On je u svojim isrraiiva­

njillla uglavnom koristio nliljlllune. a prollcavao je

i orijemadju pi'da i mataka, te osjet mirisa i okusau rakova. Napisao je i popularnu knjigu 111Ie1iger!clja

tivotifljo. 1I kojoj, n~i.~lost, prilicno lleStl'lICllO obja­snjav,1 neke oblikc ponasrmja zivotinja. Ta mu je

knjiga poprilicno nal1lsila znallstveni uglect. pa se i

Etienne Geotrroy Saint·Hilaire zagovornik je

proucavanja iivoLinja u prirodi. Ova su dva wan·stverlika vrlo c('sto vodila ostre rasprave 0 tome

bko treba proucavari pOllasallje zivorillja. Pierre

Flourens jt: prvi upotrijebio nrniv kumpara!II'/!a psi·

il%gljQ kako bi opisao proucavanje ponasanja uIJboratorijskim lIvjetima. Isidore Geoffroy Saint­

-Hilaire je lada uveo pojam elrJ/uglja koji je oznaca­V,10 protlcavanje ponasallja iivotinja t\ prirodi. Oba

se Ilaziva uporrebljavaju jos i danas. Na prollca­

va1* ponrJS,lnja iivotinja sllaino je \ltjecilo i Char­

les Darwin svojom poznatom knjigom ?orljek/o

vrsla. Knjiga I'oslwwk t'ovjl'h! svjedoi'i 0 Darwinovuvelikom zilnimalljll za prollcavanje insrillktivnog

ponasanja zivotinja i !judi.

UAmerici je jedan oJ pionira proucavanja pona·sanja iivotinjil John James Audubon, koji je lIspio

objasniti pOllaSaJ~e supova. Krajem 19. i pued­kom 20. stoljecajav]ja se Ilekoliko zanstvenika koji

SLi mOlkrni7.irilli nase rilzumijevanje ponasa[~a

iivoti1~a. Do lada se ponasanje zivOlinja testopokusavalo opisati odgovarajllcim osjecajima kod

]judi. Trlko i sam Charles Darwin u svojoj knjizi

Ispolj'avofljr osjdaja)j !judi i iivolil1ja tvrdi da psi pla-

Uurl von frisch olkrio je ulogu pleso kod

peelo. Serijom dugogodisnjih pokuso objosnioje nutin no koji peele prenose inlormocije 0cvijetu drugim ptelamo u kosnicl.

•

mogu izvoditi samo jectnosravne ~tltomatske r~d­

nje pomocu kojih prezivljuju. One ne mogu razmi·sljrHi, niti posjedlljll sposobnost stvara[~a jezika.

U 19-om stuljt;>(11 djel\lje velik broj zllanstvenika

koji pokusavaju olJjasniti ponasanje Zivotinja.Erazmo Darwin. ctjed Charlcsa Darwina. u svojoj

klljizi Zool1olJJia nastoji obj~slliri instinkre 1I i.ivori­nja. U Francuskoj se javljaju dvije skole prouCilva­

J~a ponasanja 7.ivotinja. Georges Clivier poricao je

pruucavallje zivorinja u Irlbor'ltorijskim uvjt'tima, ~

Konrod lorenz ie znocajon po istroiivanjimaptica. Primijetio do ako so guscitimo ostoneprvih nekoliko soli nakon sto se izlegu oni goprihvocoju koo mojku i posvudo go slijede.

'- .

/38 PONASANJE ZIVOTINJA •

Poznoti je primjer stolnog obliko ponosonju 1kotrljonje jaja kod guske. Ako guski (Anseronser) izvodimo joje iz gni;ezdo i stuvimo go unjegovu blizinu, ona te go pokretimo kljunoponovno dokotrljati u gnijezdo. Medutim, okojoj tijekom kotrJianjo oduzmemo juje. guskonete prestoti, nego te i dolje kljunom roditipokrete koo du kotrljo joje sve do gnijezdu.

CU, miltke se !jute, papige se radujll. itd. Ovakav

pristliP ne daje praV1.1 sliku 0 tome kako se iivo·

rillje ponasaju i bkvo je njihovo tumacenje okoli·sa u kojem iive. ZalO 'ie pojavila porrebJ da se

ponasanje zivotinja obj~sni sto je mogute objek­

tivnije, bez uplitanj,1 vl<lstitih osjec<lja () zivotinja­

mil. Prvi korak u to podrui'je pokusao je nJpravitiEnglez George Romanes. On je u svojim isrraiiva­

njillla uglavnom koristio nliljlllune. a prollcavao je

i orijemadju pi'da i mataka, te osjet mirisa i okusau rakova. Napisao je i popularnu knjigu 111Ie1iger!clja

tivotifljo. 1I kojoj, n~i.~lost, prilicno lleStl'lICllO obja­snjav,1 neke oblikc ponasrmja zivotinja. Ta mu je

knjiga poprilicno nal1lsila znallstveni uglect. pa se i

Etienne Geotrroy Saint·Hilaire zagovornik je

proucavanja iivoLinja u prirodi. Ova su dva wan·stverlika vrlo c('sto vodila ostre rasprave 0 tome

bko treba proucavari pOllasallje zivorillja. Pierre

Flourens jt: prvi upotrijebio nrniv kumpara!II'/!a psi·

il%gljQ kako bi opisao proucavanje ponasanja uIJboratorijskim lIvjetima. Isidore Geoffroy Saint­

-Hilaire je lada uveo pojam elrJ/uglja koji je oznaca­V,10 protlcavanje ponasallja iivotinja t\ prirodi. Oba

se Ilaziva uporrebljavaju jos i danas. Na prollca­

va1* ponrJS,lnja iivotinja sllaino je \ltjecilo i Char­

les Darwin svojom poznatom knjigom ?orljek/o

vrsla. Knjiga I'oslwwk t'ovjl'h! svjedoi'i 0 Darwinovuvelikom zilnimalljll za prollcavanje insrillktivnog

ponasanja zivotinja i !judi.

UAmerici je jedan oJ pionira proucavanja pona·sanja iivotinjil John James Audubon, koji je lIspio

objasniti pOllaSaJ~e supova. Krajem 19. i pued­kom 20. stoljecajav]ja se Ilekoliko zanstvenika koji

SLi mOlkrni7.irilli nase rilzumijevanje ponasa[~a

iivoti1~a. Do lada se ponasanje zivOlinja testopokusavalo opisati odgovarajllcim osjecajima kod

]judi. Trlko i sam Charles Darwin u svojoj knjizi

Ispolj'avofljr osjdaja)j !judi i iivolil1ja tvrdi da psi pla-

Uurl von frisch olkrio je ulogu pleso kod

peelo. Serijom dugogodisnjih pokuso objosnioje nutin no koji peele prenose inlormocije 0cvijetu drugim ptelamo u kosnicl.

•

mogu izvoditi samo jectnosravne ~tltomatske r~d­

nje pomocu kojih prezivljuju. One ne mogu razmi·sljrHi, niti posjedlljll sposobnost stvara[~a jezika.

U 19-om stuljt;>(11 djel\lje velik broj zllanstvenika

koji pokusavaju olJjasniti ponasanje Zivotinja.Erazmo Darwin. ctjed Charlcsa Darwina. u svojoj

klljizi Zool1olJJia nastoji obj~slliri instinkre 1I i.ivori­nja. U Francuskoj se javljaju dvije skole prouCilva­

J~a ponasanja 7.ivotinja. Georges Clivier poricao je

pruucavallje zivorinja u Irlbor'ltorijskim uvjt'tima, ~

Konrod lorenz ie znocajon po istroiivanjimaptica. Primijetio do ako so guscitimo ostoneprvih nekoliko soli nakon sto se izlegu oni goprihvocoju koo mojku i posvudo go slijede.

'- .

oDRVO ZNANJA 39 '\

0--_,Kukci su donas predmel brolnih \

istrotivanjo zbog sloienih slrukturanjihovih dtustvenih zajednlco.

mu one iive. Ovo je prvi modemi komparativniprisrup ponils..nju koji Uobjasnjenju sloienog po­nasanjil U obzir Ulima i cimbenike okolisa. rj. obj<l­snj<lv<l kako okolis iivotinjc djelujl;' na njezinopona~al~e.

Ipak. prilvim utemdjiteljimJ etologije u Europismacramo Konrada Lorenza. Niku Tinbcrgcna iKarta von Frischa. NjihO\~ Sl! radO\~ na podruquponaSilnjil iivorinj<l vrlo znaGljni. pa Sll 7..1 svojaotkric<I 1973. godine dobili Nobelovu nagradu zafi7.iologiju i medidnu. OSIlOvnO pitanje na kojeetolozi pokus..vaju d~ti odgovor je zasto tivotinjaradi to stu radi <I Ill;' nesto drllgo.

Konrad lorenz uoCio je da se tijekom prvihnckoliko sati zivota gusilka u njihol'u pamccnjustvara neizbrisiva slika majkt'. prema kojoj je onislijede i prepoznaju. On je taj proces stvaranja ne­izbrisive slike majke nazvao imprint (eng!. jmprillt.utiskivanje). Takoder je primijerio da u zivotinjapostoje specijalni oblid ponasJnja koji su potpunoIlcpromjenjivi i. kadil jednol11 zapocnu. moraju scodviti do haja, ·I;.kva je ponasanja nazvao stalnimoblicima ponasanja (eng!. fixed aajol! pal/ems ­fAP). Stalni oblici ponaSanja aktiviraju i specijalni

,

I'll"-.....

Slucaj FAP.ajavlja s..... 'ibekoljulke;lGa:'terostousoculeotusl. Up«>IjeCemuziaci braneteriton;e u kojepri...toi'e ietlkeno mrijetcenje

Nib> TInbergen Ie pnmijelio do cn«:n' trbuh koliuSkefW"dstavlio podrazaj kal; wllek akti""a f'IOpodockoraspoIoicn;e u druge n"'be. Cok su i modeli koji su s1abopodsjeColi no ribu izo.; ~ 09"",,;""0 ponctonje, oL> su'mali c ....eni Ifbuh. Sup 'no lame, pl'O"i model koljuiikeu~ nije poticoo nopod, aka nije imao cr......,i nbuh.

Niko Tinbergen bio je I slroslveni snlmotelj, teje snimio nekoliko svoledobno vrlo poznotihznonstveno-populornlh filmovo.

d~nas ne spominje cesto. iako Sli mu 7.asluge 1Iproucavanjll ponasanja 1ivotinja vrlo lnatajlle.

ElologijoPoeetkom 20. sLQlje<a proucavanje ponaSanja1ivotinja u SAQ·u i u Europi krenuJo je razliotimsmjerovima, ~to ce dovesti do razvoja klasimt'etologije (li Europi) i behaviorizma (u SAD-u). Po­

ced etologije mogu se nazrijeti u rJdll trojkeznanstvenika: Charlesa Otisa Whitmana. WallaceaCraiga i Oskara Heinrotha. Najznacajniji Whitma­novi radoyi opisivali su instinklivno ponaSanje go­lubova i lrukaca. dok je Craig ;strazivao komunika­ciju medu zivotinjama. Oskar Heinroth bio jedugogodisnji direktor bertinskog zooloskog vrta ibertinskog akvarija. U knjizi Bjologija Analida. onvrlo detaljno opisuje biologiju pataka i gusaka. Uo­cava kako postoje slicilosti u ponasanju ffil;'duraznim vrSlama ovih zivotinja i zakljucuje kako Sli

te slicnosti povl;'7.ane sa S!iCIlOSCu okoli~ u koje-

• DRVO ZNANJA 39"\

.----~Kukci su donas predmet brolnih '\

istrotivonjo zbog sloienih strukturanjihovih druUvenih Iojednlco.

mu one ijve. Ova je prvi modemi komparativni

pristup pon<lSanju koji u objasnjl.'njll slozl.'nog po-­Ilasanja u obzir \llima i cimbenike okolisJ. tj. obja­

snj<lva kako okoli~ iivotinje djl'lujl' na njezino

pOlla~al~e.

lpak. pravim utemcljiteljimJ crologijl.' u Europj

smatramo Konr.ada Lorenza. Njku Tinbcrgena iKarla von Frischa. NjihO\~ su radO\~ na podruiju

ponasanj<I iivotinj<I ...rlo znatiljni. pa su za svoja

otkriGi 19n. godine dobiH Nobelovu nagradu zafiziologiju i ml.'didnu. Osnovno piwnje na koje

etolozi pokuS<Jvaju dati odgovor jl' za~to tivotinja

rarli to stu radi a nl' nc~to drugu.

Konrad lonmz uoCio jl.' da se tijekom prvihnckoliko sati tivota gusaka u njihol'u pamcenju

stvara nei7.brisiva slik<! majke, prerna kojoj je onis1ijede i prepo7.naju. On je taj proces SMTanja ne­

izbrisive slike majke nazvao imprint (eng!. imprillt.

utiskivanjl'). Takoder je primijecio da u zivotinjapostoje specijalni oblid ponasanja koji su porpuno

Ilepromjenjivi i. kad.. jednol11 zapocnu, Illor<lju sc

odviti do kraja. l;.kva je pon<Jsanja nazvao stalnimoblicima ponasanja (eng!. fixcd action pal/ems ­fAP). Stalni oblid ponaSanja aktiviraju i spedjalni

•

Nib> TIMerllen Ie primijello da aveni trbuh koljuSke

predsta~ljo podro'oj koii wliek oktiv"o l'IOf)(Id<Iooras.poIoicnje .. druge n"'be Col: so. i~; koji S" ."'bopodsiecoli no rib" izolivoli ogT8ivno ponolonje, ol:o suimoli cnen; Ifbuh. S"pr'O'nol<>me, provi~I kolj"'keuopoce nije potKoo nopod, oko nile;moo I;nen; II'buh.

Niko Tinbergen bio je I strostveni snlmoteli, teje snimio nekoliko svoledobno vrlo poznotihznonstveno-populornlh filmovo.

danas ne spominje cesm, iako Sli mtl 7.:Jsltlge tI

proucavanjll ponasanja 1ivotinja vrlo lIlatajnc.

L•...,;.;"••' J"',- •••• 'WI III""':];,

Slucoj FAP.oja~lja s" U fib<!I<oljuil(eIGoSle~IOUJI>CUJeotu_). UproljeCemuzjaci boane

t"';tooije " kojeprniole ietll<eno mrijetcenje

EtologijoPotetkom 20. slOlje<a proucil\'anje ponaS<inja

1ivotinja u SAQ-u i U Europi krenulo je razliotimsmjeTovima. ~to ce dovesli do TaZ\'Oja klasicne

etologije (t1 Europi) i beha\~orizma (u SAD·u). Po­

ced ecologije mogu se nazrijeti u rad\1 trojice

znanstvenika, Charlesa Otisa Whitmana. Wall:Jcea(Taiga i OskaTa Heinrolha. Najznacajniji Whitma­

nO\~ Tadovi opisivali su instinklivno ponas.mjl' go­lubova i ktlkaca, dok je Craig istrazivao komunika­

dju medu zivotinjama. Oskar Heinroth bio je

dugogodisnji direkt:or berlinskog zooloskog vrt:a iberlinskog akvarija. U knjizi Biologija Analida. on

vrlo detaljno opisuje biologiju patakoJ i gllS3ka. Uo­

cava kako posloje slicnosti u ponasanju ml'duraznim vrstama ovih zivotinja i zakljucujl' kako Stl

te slitnosti povezane sa s!icnosCu okoljsa u koje-

• DRVO ZNANJA 39"\

.----~Kukci su donas predmet brolnih '\

istrotivonjo zbog sloienih strukturanjihovih druUvenih Iojednlco.

mu one ijve. Ova je prvi modemi komparativni

pristup pon<lSanju koji u objasnjl.'njll slozl.'nog po-­Ilasanja u obzir \llima i cimbenike okolisJ. tj. obja­

snj<lva kako okoli~ iivotinje djl'lujl' na njezino

pOlla~al~e.

lpak. pravim utemcljiteljimJ crologijl.' u Europj

smatramo Konr.ada Lorenza. Njku Tinbcrgena iKarla von Frischa. NjihO\~ su radO\~ na podruiju

ponasanj<I iivotinj<I ...rlo znatiljni. pa su za svoja

otkriGi 19n. godine dobiH Nobelovu nagradu zafiziologiju i ml.'didnu. Osnovno piwnje na koje

etolozi pokuS<Jvaju dati odgovor jl' za~to tivotinja

rarli to stu radi a nl' nc~to drugu.

Konrad lonmz uoCio jl.' da se tijekom prvihnckoliko sati tivota gusaka u njihol'u pamcenju

stvara nei7.brisiva slik<! majke, prerna kojoj je onis1ijede i prepo7.naju. On je taj proces SMTanja ne­

izbrisive slike majke nazvao imprint (eng!. imprillt.

utiskivanjl'). Takoder je primijecio da u zivotinjapostoje specijalni oblid ponasanja koji su porpuno

Ilepromjenjivi i. kad.. jednol11 zapocnu, Illor<lju sc

odviti do kraja. l;.kva je pon<Jsanja nazvao stalnimoblicima ponasanja (eng!. fixcd action pal/ems ­fAP). Stalni oblid ponaSanja aktiviraju i spedjalni

•

Nib> TIMerllen Ie primijello da aveni trbuh koljuSke

predsta~ljo podro'oj koii wliek oktiv"o l'IOf)(Id<Iooras.poIoicnje .. druge n"'be Col: so. i~; koji S" ."'bopodsiecoli no rib" izolivoli ogT8ivno ponolonje, ol:o suimoli cnen; Ifbuh. S"pr'O'nol<>me, provi~I kolj"'keuopoce nije potKoo nopod, oko nile;moo I;nen; II'buh.

Niko Tinbergen bio je I strostveni snlmoteli, teje snimio nekoliko svoledobno vrlo poznotihznonstveno-populornlh filmovo.

danas ne spominje cesm, iako Sli mtl 7.:Jsltlge tI

proucavanjll ponasanja 1ivotinja vrlo lIlatajnc.

L•...,;.;"••' J"',- •••• 'WI III""':];,

Slucoj FAP.oja~lja s" U fib<!I<oljuil(eIGoSle~IOUJI>CUJeotu_). UproljeCemuzjaci boane

t"';tooije " kojeprniole ietll<eno mrijetcenje

EtologijoPotetkom 20. slOlje<a proucil\'anje ponaS<inja

1ivotinja u SAQ-u i U Europi krenulo je razliotimsmjeTovima. ~to ce dovesli do TaZ\'Oja klasicne

etologije (t1 Europi) i beha\~orizma (u SAD·u). Po­

ced ecologije mogu se nazrijeti u rad\1 trojice

znanstvenika, Charlesa Otisa Whitmana. Wall:Jcea(Taiga i OskaTa Heinrolha. Najznacajniji Whitma­

nO\~ Tadovi opisivali su instinklivno ponas.mjl' go­lubova i ktlkaca, dok je Craig istrazivao komunika­

dju medu zivotinjama. Oskar Heinroth bio je

dugogodisnji direkt:or berlinskog zooloskog vrt:a iberlinskog akvarija. U knjizi Biologija Analida. on

vrlo detaljno opisuje biologiju patakoJ i gllS3ka. Uo­

cava kako posloje slicnosti u ponasanju ml'duraznim vrstama ovih zivotinja i zakljucujl' kako Stl

te slitnosti povezane sa s!icnosCu okoljsa u koje-

r 40 PONASANJE ZIVOTINJA •

podrazaji koje je Lorenz n~zvao aktivir<ljuCimpodrazajima {engl. sign stimuli). Niko Tinbergen jenajvise radio na plicama, te je poznat po jedno­5tavnim poktlsima kojillla je pokazao zasro sezivotillje ponasaju n~ odrectel1i Ilaein. Posebice jeznaeajan njegov pokU'; kojimje objasnio da rijeenigalebovi (I.anls ridib!lndIlS) ubrzo nakon i7.lijegalljamladllnaca iz gnijezda ukljalljaju Ijllske jaja. jer nji­hova bijel~ t1l1l1trasnjost privlaCi grabeiljivce.

Karl von Frisch istrazivao je ulogu plesa kodpeela, iVlalo je P07.!1~ro da je lIpravo on prvidetaljllo prolleavao osjetilo sltlh~ i vida tI riba, lakose vee tijekol11 zivota susreo s pokusajirna opovr­gavanja svoje teorije 0 plesu peela. Illnogi modernipokusi pokazuju da pies peela im~ lIpravo onufunkciju na kojll je lIkazao von Fris<.:b. Taj je jezikvrlo zamrsen i njegovo mectudjelovallje s ori­jemacijom pcelajos nije potpuno razjasnjeno.

'1:\'H,

Pllnasanje plicanajvise jeproucavao WallaceCraig. Uocio je dopromjena gloso ipakreta jedne pticemaze utjecatina ponasllnjecijelog jala.

•Jedan od znocajnihistrozivaco ponasanjazivotinja, C. 1I0VdMorgan, u svojoj jeknjizi "Uvod u kompara­tivnu psihologiju"definirao tzv. Morgonovkanon. Po tome kanonu,svoki oblik ponosonjll uzivotinjo treba objosnitisto jednostovnije, Ij.treba teiili objektivno­sti u proucovonju po·nasanja iivotinja. Ovo jepravilo znocajno i zbogtoga sto nastoji uvestivisok stuponj objek·tivnasti u pokuse iistrazivanja u prirodi.

BehaviaristikaU SAD-li se razvijao rotruno dmgaciji pristllpponasanju iivotiJ~a. tamosnji su znanstvcnici sma­trali da je etoloski pristtlp pOllaSal~t1 pogresal1. jererolozi potiell pnltlcavanje 7.ivotinja u prirodi.POSto je u takvim lIvjetirna vrlo lesko kontroliratisve odrednice pokusa, rezultati eroloskih pokusamogu biti vrl0 tdko objaSnjivi. l~to Sll ameriekiZllal1stvenici poticali proueavanje zivoti11ja u labo­rarorijskim uvjetim<J.lhko se r<lzvila behavioristika.

(iji su glavni predsravnici John R. Watson i B. F.

Skinner. BehavioriSli smatraju da se sva ponasal~a

zivotil~a mogu pojednostaviti na rel~ciju "podrazaj- odgovor lla podrazaj". Oni smatraju daje pozna­vanje fiziologije iivCJnog i endokrinog sllstava vrlovazllo za proulavanje pOllasanja zivotinja te d~ jer~zvoj pOllasanja tijekom zivota zivotinje najvaznjieimbenik koji treb~ proueavati. Zato Sll se behavi­oristi kOl1cemrirali 11a prueavanje ueenja u l~bora­

torijskim uvjetima. <I n~jprikladnije su zivotinje zato bile stakori i goilibovi.

Posto SLJ behavioristi proulavali fiziologiju terazvoj ponasanja. a etolozi r*govll fllllkcijll 1I oko­li.~u. II jed nom je trenl1tkll doslo do sllkoba izmedute dvije skole. Etolozi su sm~tr~li cia je pon~sal~e

nastalo u prirodnom okolisu i cia se 0110 1110ze pro­matrati iskljucivo II prirodi 7.eli Ii se saznati sto viSeo l*gOVOj funkciji, Behavioristi Sll tvrdili da jecjelokllpno ponasal1je rezllitat jednostavnih fizio­loskih procesa i ui'enj~. te cia ga se moze prouca­vati same II strogo kontroliranilll lIvjerima. Slikobje poprimio alarmalltlw razn~ere. uz 1ll110g0 Ile­znanstvenib disb'alifikacija i uvreda. Ipak. GO-ih jegodina II obje .~kole prevladalo misijenje da i dmga

skola ima svoje prednosti te da pri prolieaVal~lI po­nasanja zivotinja neba primjenjiv<lti oba pristtlpa.

Danas se prou(avanjem ponasanja zivotinj<J 1Isvijeru bave mnoge istrazivaeke skupine.lJ svojemr<Jdu koriste n1l10ge merode i sazl1anja koje surazvili etolozi i bellavioristi. Posebice je znai'ajnapostala upolreba metoda rekombinantne DNK(genetickog inzenjerstva) 1I istrazivanjll ponasanjazivotinja. Nazalost. 1I Hrvatskoj l1e posroji nitijedn~ istrazivaekJ skupina koja bi se suslavnobavila prO\lCaValljelll ponas~nj~ divljih zivotinja.

r 40 PONASANJE ZIVOTINJA •

podrazaji koje je Lorenz llMvao akrivirajuCimpoclraiajima {engl. Si.fill stimuli). Niko Tinbergen jenajvise radio Ila plicama, te je poznat po jedno­stavnim pokusima kojima je pokazao zasto sezivotinje ponasaju na odredeni naei[1. Posebice jernaeajan njegov pokus kojimje objasnio cia rijcenigalebovi li.anl5 ridibundlls) ubrzo n<Jkon iz.lijeganjamlaclllilaca iz gnijezda ukljanjaju Ijllske jaja. jcr nji­hova bijela ulllltrasnjost privl<JCi grabezljivce.

Karl von Frisch istraiivao jc ulogu plesa kodpee!a, Malo je pomato da jc lIpravo on prvidetaljno ptolleavao osjetilo sluha i vida 11 riba, lakose vee tijekol11 zivota susreo s pokusajirna opovr­gavanja svoje teorije 0 plesu pecla. rnnogi modernipokusi pokazuju da pies peela ima lIpravo onufunkciju na kojll je lIkazao von Frisch. Taj je jezikvrlo zalllrsen i njegovo mectlldjeloval~e S ori­jentacijom peela jos nije potpuno razjasnjeno.

I ~I ,

I,

0" :\, '. ,

}

Ponosonje plicanoivise jeproucovoo WallaceCraig. Uocio ie dopromieno gloso ipokreto iedne pticemoie utjecotino ponosonjeciielog joto.

"- .Jedan od znocoinihistrozivoco ponosonjoiiyotinjo, C. 1I0VdMorgon, u svojoj ieknjili "Uvod u komporu­tivnu psihologiju"definirao tlV. Morgonovkonon. Po tome kononu,svoki oblik ponosonio uiivotinju trebo objosnitisto jednostuvnije, Ij.trebo teiili objektivno­sti u proucuvunju po·nosonjo iivotinio. Ovo jeprovilo znocajno i lbogtogo sto nosloji uyeslivisok stupunj objek·tivnosti u pokuse iistrozivonjo u prirodi.

BehaviaristikaU SAD-u se razvijao porpuno drug<JcUi pristupponasanju iivotil~a, talllosnji Sli znanstvcnici sma­trali da je etoloski pristllp pOllasal~u pogresan. jeretolozi potietl proucavanje :r.ivotirtja u priroeli.Posto je u takvim lIvjetima vrlo lesko kontroliratisve odrednke pokusa, rezultati etoloskih pokusamugu biti vrlo tdko obJ<JSnjivi. Zatu Sll arneriekiznanstvenici potieali proueavanjc zivotinja 1I labo­ratorijskim uvjelim<l.lhko se razvila behavioristika.

('iji su glavni predstavnici John It Watson i B. F.Skinner. BehavioriSli smatraju da se ,va ponasanja

iivotil~a mogu pojcdllOstaviti na relacij\l "podrazaj- oelgovor Ila podrazaj". Oni smatraju da je pozna­vanje fiziologije iiveanog i endokrinog sustava vrlovazno za proui'<Jvartje ponasanja zivotinja te cia jerazvoj pOl1asanja tijekom zivota zivotinje najvaznjieimbenik koji treba proui'avari. Zaw Sll sc behavi­oristi kOllcentrirali na pmeavanje \\eenja u labora­torijskim uvjerima. a najpriklaelnije su zivotinje zato bile stakori i golubovi.

Posto ,u bekaviuristi proui'avali fiziologiju terazvoj ponasanja. a ctolozi njegovu fllnkciju 1I oko­lisu. u jednom je trenlltkll doslo do sukoba izmec1\1te dvije skole. Etolozi su smatrali cia je ponasanjenastalo u priroclnom okolisu i da se ono moze pro­matrati iskljutivo II prirodi :r.eli Ii se samati sto viSeo I*govoj funkciji, Behavioristi Sll tvrdili da jecjelokllpno ponasal* rezllitat jednostavnih fizio­loskih procesJ i utenja. te cia ga se moL.e prouca­vati same u sLrogo kontroliranim llvjetima. Slikobje poprimio alarmalltlle razn~ere. \\Z Illnogo Ile-

o znanstvenih disb'alifik<lcija i uvreda. Ipak. 60-ih je~~ godina U obje skole prevlaclalo Illisljenjc da i druga~

skola ima svoje prednosti te da pri prollcavanju po­nasanja zivotinja treba primjenjivati oba pristupa.

Dallas se pruu('avanjem ponasanja zivutinjil usvijetll bave Illnoge iSlrazivaeke skupine.lJ svojemradu koriste n1l10ge metode i saZilanja koje surazvili etolozi i beh<lvioristi. Posebke je znaeajnapostala lIpoLreba metod<J rekombinanme DNI<(gertetickog inzcnjerstva) LI istrazivallju ponils<JnjazivotinJ<J. N<lzalost, II Hrvatskoj Ile postoji nitijedna istrazivaeka skupina kojJ hi s(' suslavnobavila prO\lcavanjem ponasanja divljih iivotinja.

r 40 PONASANJE ZIVOTINJA •

podrazaji koje je Lorenz llMvao akrivirajuCimpoclraiajima {engl. Si.fill stimuli). Niko Tinbergen jenajvise radio Ila plicama, te je poznat po jedno­stavnim pokusima kojima je pokazao zasto sezivotinje ponasaju na odredeni naei[1. Posebice jernaeajan njegov pokus kojimje objasnio cia rijcenigalebovi li.anl5 ridibundlls) ubrzo n<Jkon iz.lijeganjamlaclllilaca iz gnijezda ukljanjaju Ijllske jaja. jcr nji­hova bijela ulllltrasnjost privl<JCi grabezljivce.

Karl von Frisch istraiivao jc ulogu plesa kodpee!a, Malo je pomato da jc lIpravo on prvidetaljno ptolleavao osjetilo sluha i vida 11 riba, lakose vee tijekol11 zivota susreo s pokusajirna opovr­gavanja svoje teorije 0 plesu pecla. rnnogi modernipokusi pokazuju da pies peela ima lIpravo onufunkciju na kojll je lIkazao von Frisch. Taj je jezikvrlo zalllrsen i njegovo mectlldjeloval~e S ori­jentacijom peela jos nije potpuno razjasnjeno.

I ~I ,

I,

0" :\, '. ,

}

Ponosonje plicanoivise jeproucovoo WallaceCraig. Uocio ie dopromieno gloso ipokreto iedne pticemoie utjecotino ponosonjeciielog joto.

"- .Jedan od znocoinihistrozivoco ponosonjoiiyotinjo, C. 1I0VdMorgon, u svojoj ieknjili "Uvod u komporu­tivnu psihologiju"definirao tlV. Morgonovkonon. Po tome kononu,svoki oblik ponosonio uiivotinju trebo objosnitisto jednostuvnije, Ij.trebo teiili objektivno­sti u proucuvunju po·nosonjo iivotinio. Ovo jeprovilo znocajno i lbogtogo sto nosloji uyeslivisok stupunj objek·tivnosti u pokuse iistrozivonjo u prirodi.

BehaviaristikaU SAD-u se razvijao porpuno drug<JcUi pristupponasanju iivotil~a, talllosnji Sli znanstvcnici sma­trali da je etoloski pristllp pOllasal~u pogresan. jeretolozi potietl proucavanje :r.ivotirtja u priroeli.Posto je u takvim lIvjetima vrlo lesko kontroliratisve odrednke pokusa, rezultati etoloskih pokusamugu biti vrlo tdko obJ<JSnjivi. Zatu Sll arneriekiznanstvenici potieali proueavanjc zivotinja 1I labo­ratorijskim uvjelim<l.lhko se razvila behavioristika.

('iji su glavni predstavnici John It Watson i B. F.Skinner. BehavioriSli smatraju da se ,va ponasanja

iivotil~a mogu pojcdllOstaviti na relacij\l "podrazaj- oelgovor Ila podrazaj". Oni smatraju da je pozna­vanje fiziologije iiveanog i endokrinog sustava vrlovazno za proui'<Jvartje ponasanja zivotinja te cia jerazvoj pOl1asanja tijekom zivota zivotinje najvaznjieimbenik koji treba proui'avari. Zaw Sll sc behavi­oristi kOllcentrirali na pmeavanje \\eenja u labora­torijskim uvjerima. a najpriklaelnije su zivotinje zato bile stakori i golubovi.

Posto ,u bekaviuristi proui'avali fiziologiju terazvoj ponasanja. a ctolozi njegovu fllnkciju 1I oko­lisu. u jednom je trenlltkll doslo do sukoba izmec1\1te dvije skole. Etolozi su smatrali cia je ponasanjenastalo u priroclnom okolisu i da se ono moze pro­matrati iskljutivo II prirodi :r.eli Ii se samati sto viSeo I*govoj funkciji, Behavioristi Sll tvrdili da jecjelokllpno ponasal* rezllitat jednostavnih fizio­loskih procesJ i utenja. te cia ga se moL.e prouca­vati same u sLrogo kontroliranim llvjetima. Slikobje poprimio alarmalltlle razn~ere. \\Z Illnogo Ile-

o znanstvenih disb'alifik<lcija i uvreda. Ipak. 60-ih je~~ godina U obje skole prevlaclalo Illisljenjc da i druga~

skola ima svoje prednosti te da pri prollcavanju po­nasanja zivotinja treba primjenjivati oba pristupa.

Dallas se pruu('avanjem ponasanja zivutinjil usvijetll bave Illnoge iSlrazivaeke skupine.lJ svojemradu koriste n1l10ge metode i saZilanja koje surazvili etolozi i beh<lvioristi. Posebke je znaeajnapostala lIpoLreba metod<J rekombinanme DNI<(gertetickog inzcnjerstva) LI istrazivallju ponils<JnjazivotinJ<J. N<lzalost, II Hrvatskoj Ile postoji nitijedna istrazivaeka skupina kojJ hi s(' suslavnobavila prO\lcavanjem ponasanja divljih iivotinja.