charmander trgovackopravo (1)

8/16/2019 Charmander Trgovackopravo (1)

1/246

charmander

TRGOVAČKO PRAVODragi kolege i kolegice. Pred Vama se nalazi nova skripta iz trgovačkog prava.Zašto sam se odlučio napraviti novu skriptu? Naime, kako svi kada krećemo učitovaj predmet uzmemo najprije jednu skriptu, pa svatimo da nam tu neke stvarinisu dovoljno do!ro o!jašnjene, pa "otokopirano drugu, treću skriptu, vadimododatne materijale i na kraju svi imamo rpu papira me#u kojima se samo misnalazimo. Da !i poštedio !uduće generacije ti muka, odlučio sam $V% što sam

ja prikupio, prepravio i dodao spojiti u jedan dokument koji se nalazi pred Vama.

&to sam i kako napravio? 'om!inirao sam dvije skripte, skriptu (eorgee koja jeo!radila (oldštajnovu knjigu i nju sam cijelu kopirao na početku ove skripte, teskriptu )aat koja je o!radila Z**. +u sam skriptu doradio, prepravio i nadopunio.

+aj dio sa Z** je najvaniji dio za poloit ovaj predmet i radi pojašnjavanjaodre#eni pojmova koristio sam se komentarima Z**-a, 'larićem, internetom isvime što mi je pomoglo da svatim !it. *nako kako je )aat popunio Z**-a saar!ićem, isto sam i ja primijenio, samo što sam dodao još neke stvari izar!ićeve knjige koje sam smatrao !itnima. Zadnji dio o!ra#uje vrijednosnepapire, mjenicu i ček. +o sam napravio sam prateći glavnu knjigu, često citirajućiodgovarajuće zakonske odred!e i o!jašnjavajući pojedine pojmove na jedanrazumljiv, ponekad i komičan način. Pri svemu tome su mi dosta pomoglekonzultacije i predavanja.

Dakle ova skripta sadri !aš sve što je potre!no za spremit ispit iz trgovačkogprava, velika je te se preporuča najveći "okus staviti na Z**. Prvi (oldštajnov dioslui kao neki uvod i opće pokazatelj što je uopće trgovačko pravo, a vrijednosnepapire tre!a znat, ali ne u takve detalje kao Z**. Do!ar savjet koji sam do!io kadsam spremao ispit !io je/ 01či Z** do iznemoglosti i kad misliš da sve znaš,ponovi još jednom jer je jako česta pojava da te pitaju !aš točno citiranje

pojedini odred!i, a kad ti !ude loše, onda ponavljaj malo mjenicu, pa se opetvrati na Z**2.

$ve u svemu, ispit nije !aš tako lagan kao što znaju pričat, ali moe se naučiti ivladati gradivom !ez veći pro!lema. Nadam se da će Vam skripta !iti odpomoći. /3

4


2/246

Zagreb, 15.02.2013.

OSNOVNI POJMOVI

A. UOPĆE O TRGOVAČKOM PRAVU

Trgovačko pravo je skup pravni pravila kojima se ure#uje poloaj 5status3trgovački su!jekata, trgovačkopravni poslovi koje ti su!jekti sklapaju, kao ipravila oni instituta koji omogućuju, unapre#uju i olakšavaju odvijanjetrgovačkopravni poslova.

Drugim riječima, predmet trgovačkog prava čine:4. pravni poloaj 5status3 su!jekata trgovačkog prava 5pravo drušava3

6. pravni poslovi me#u su!jektima trgovačkog prava 5rgovačko ugovor!opravo37. ostali pravni instituti uključeni u sustav trgovačkog prava

+ako su trgovačkim pravom u širem smislu o!uvaćeni !rojni pravni instituti.Pored trgovački ugovora, me#u institute trgovačkog prava u!rajamo mjenicu,ček i ostale vrijednosne papire, materijalno-pravne propise o stečaju i likvidaciji,materijalno-pravne propise o ar!itrai, propise o zaštiti industrijskog vlasništva,antitrustovsko zakonodavstvo itd.

8azvojem trgovačkog prava i trišnog gospodarstva, došlo je do specijalizacije patako danas razlikujemo !rojne podgrane trgovačkog prava 5po"#$!# d%"&%p'%!#3

koja podro!nije ure#uju odre#ena pitanja. +o su pravo osiguranja, !ankarskopravo, pravo dokumentarnog akreditiva, pravo konkurencije, pravo industrijskogvlasništva i sl.

(. TRGOVAČKO UGOVORNO PRAVO). Po*a+

Trgovačko ugovor!o pravo dio je trgovačkog prava koji se !avi pravnimodnosima u trgovačkom prometu ro!e i usluga.

+rgovačko ugovorno pravo nije isto što i trgovačko pravo. *no se od njegarazlikuje po širini pojma. +rgovačko ugovorno pravo dio je trgovačkog prava, alitrgovačko pravo pored trgovačkog ugovornog prava o!uvaća i pravo društava i

još neke pose!ne discipline.1koliko kao kriterij uzmemo pravne izvore, govorimo o ,ako!"ko+ iauo!o+!o+ trgovačkom ugovornom pravu. Prvo predstavlja zakonske i drugepropise, dok drugo predstavlja izvore koje su stvorili sami trgovački su!jekti.

-. Karak#r%"%k#

+rgovačko ugovorno pravo je skup propisa kojima se ure#uju rgovačk% prav!%od!o"%. +a se pravila stalno razvijaju aktualiziranjem zakonske regulative ioso!ito novim o!licima i konceptima koji se stvaraju u poslovnoj praksi, sudskoj iar!itranoj praksi i pravnoj doktrini.

6


3/246

+rgovačko ugovorno pravo je auo!o+!o u odnosu na makro i mikroekonomskemjere. *no je 0depolitizirano2 ono ima svoje zakonitosti i pravnu teniku inezavisno je od politički i ekonomski mjera.

+rgovačko ugovorno pravo dio je šire grupe pr%va!og prava. 1natoč utjecajupravila javnog prava, ono je podvrgnuto isključivo normama privatnog.

+rgovačko ugovorno pravo !avi se rgovačk%+ ra!"ak&%*a+a. 1 njegovpredmet ne ulazi pitanje pravnog poloaja oso!a trgovačkog prava. +o je predmetprava društava.

1 materijalnom pogledu, zakonski su propisi trgovačkog ugovornog pravad%"po,%%v!# !arav%. Dispozitiva narav propisa odgovara prirodi trgovačkogugovornog prava i načelu slo!ode ugovaranja. Prisilni propisi trgovačkogugovornog prava čine izuzetak. 5čl. 6 i čl. 44 Z**39pak, slo!oda ure#ivanja o!vezni odnosa, utvr#ena odred!ama Zakona oo!veznim odnosima ima granice !udući da sudionici o!vezni odnosa te odnosene mogu ure#ivati suprotno 1stavu, prisilnim propisima i moralu društva. Natrgovačke se ugovore, osim toga, primjenjuje i načelo savjesnosti i poštenja, čiju

primjenu ugovorne strane ne mogu isključiti svojim sporazumom. Značajka trgovačkog prava je i "p#&%*a'%,a&%*a. *sim pravila koje vrijede za svetrgovačke ugovore 5or%,o!a'!a r#gu'a&%*a3, sve je više pravila za pojedinestruke 5v#r%ka'!a r#gu'a&%*a3.Zakon o o!veznim odnosima stoga predvi#a dunost sudionika u o!veznomodnosu da u izvršavanju svoje o!veze postupa s panjom koja se u pravnomprometu zatijeva 0u odgovarajućoj vrsti obveznog odnosa 5čl. 4: Z**3

1 o!avljanju svoje pro"esionalne djelatnosti, on je duan postupati s povećanompanjom prema pravilima struke i o!ičajima 5pa/!*a do$rog "ruč!*aka3. 5čl. 4;Z**3

Panja do!rog privrednika je apstraktni pojam i stoga neadekvatna pa se onaindividualizira po strukama.

1 trgovačko ugovorno pravo spada i &%v%'!a odnosno d#'%k!a odgovor!o".*vakva je odgovornost predvi#ena za odre#ene radnje, odnosno propuste u vezis pregovorima za sklapanje ugovora 5culpa in contrahendo3 ili tijekom izvršenjaugovora.

1 pogledu !a+*#r# ,a "k'apa!*# ugovora, pravila trgovačkog ugovornog pravarazlikuju se od pravila gra#anskog prava. 1 trgovačkim pregovorima ilisporazumima pretpostavlja se da su ugovorne strane namjeravale stvoriti pravni

odnos i sklopiti ugovor.Zakon o o!veznim odnosima ne predvi#a izričito namjeru ponudioca da seo!vee, ali se iz interpretacije teksta 0tako da bi se njegovim prihvaćanjemmogao sklopiti ugovor < 576=4 Z**3 moe zaključiti o potre!i postojanja animusacontrahendi.

1govori trgovačkog prava nisu izolirani akti, već su pov#,a!% " po"'ov!o+ak%v!oš0u.1 poslovnoj je praksi privaćena praksa da se ugovorom predvide najvanijiuglavci, a za ostalo su mjerodavni trgovačko o!ičaji. *ni zapravo dopunjujuugovor>>

+rgovački ugovori, tako#er, o!avljaju se u, !ak!adu.ko naknada nije ugovorena mjerodavan je o!ičaj struke.

7


4/246

1 trgovačkom ugovornom pravu vrijedi prav%'o o $r%/'*%vo"%, dunoj panji upregovorima i tijekom izvršenja ugovora. rojne nuzgredne o!veze koje slueostvarenju eljenog učinka proizlaze iz zakona, ugovora, ali i nepisani dodatnidunosti kao što su dunost suradnje, dunost o!avještavanja, dunost zaštiteimovine suugovarača i sl. 1 pregovorima postoji pr#dugovor!a odgovor!o"5culpa in contrahendo3.

$umarno, karakteristike su trgovačkog ugovornog prava/4. ure#ivanje rgovačk% od!o"a6. "okusiranje na rgovačk# ra!"ak&%*#7. auo!o+%*a@. "p#&%*a'%,a&%*aA. dio je pr%va!og pravaB. ure#ivanje pr#duguvor!# % ugovor!# odgovor!o"%C. ugovori su !ap'a!% i povezani s po"'ov!o+ ak%v!oš0u:. pr#po"av'*#!a !a+*#ra za sklapanje ugovora

1. Pr#d+# rgovačkog ugovor!og prava

Da !i se odredio predmet trgovačkog ugovornog prava, potre!no je uzeti u o!zir/4. pravila koja isključivo spadaju u trgovačko ugovorno pravo6. pravila koja se moraju uzeti u o!zir kao prateći za "unkcioniranje trgovačkiugovora7. regulaciju ponašanja koja potječe od poslovne zajednice

Prvu kategoriju čine trgovačko ugovorno pravo u uem smislu, specijaliziranapodručja kao mjenično i čekovno pravo, pravo vrijednosni papira općenito,!ankarsko ugovorno pravo, transportno pravo, pravo industrijskog vlasništva itd.

2rugu kategoriju čine stečajno pravo, antikartelno pravo, pravo konkurencije itd.*vdje se zapravo radi o javnopravnim propisima o kojima se mora voditi računa

jer su oni ujedno propisi trgovačkog ugovornog prava, a ujedno čine i pose!nudisciplinu javnog prava. Tr#0u kategoriju čine autonomna pravila poslovne zajednice. *na nemajukarakter prava, već se radi o kodeksu ponašanja, pravnim vodičima i o!ičajimakoje su stvorila pro"esionalna tijela te o gentlemens agreements i drugiminstrumentima koji se smatraju o!vezujućima, ali se ne mogu sudskim putemostvariti, nisu dakle pravno o!vezni, kao što su letter o! intent, letter o!

understanding i com!ort letter .Letter of comfort %'% comfort letter o!ično se koristi kad neko poduzeće eliuzeti zajam od !anke. 1 tom slučaju !anka trai od poduzeća-majke nekoosiguranje. Poduzeća-majke nerado daju garanciju za zajam jer u tom slučajutakva odgovornost tre!a !iti iskazana u !ilanci pa su više spremne pomoćipoduzeću-kćeri davanjem !anci letter o! com!ort . 1 većini slučajeva ono se daje unamjeri preuzeti moralnu, ali ne i pravnu o!vezu za poduzeće-majku koje dajecom!ort letter . )e#utim, doga#a se i da majka-poduzeće u nekim slučajevimapreuzima pravnu o!vezu, ali takvu koja je nenancijske prirode, npr. da nećeprodati ili na drugi način raspolagati dionicama u poduzeću-kćerki do podmirenjazajma. Pravna znanost je više-manje slona da se radi o pravno neo!vezujućim

institutima trgovačkog ugovornog prava, premda dvoj!a postoji u nekimsustavima, npr. švicarskom.

@


5/246

Gentlemen's agreement je ne"ormalni sporazum izme#u dvije strane. )oe !itisklopljen pismeno ili usmeno. it tog sporazuma je da njegovo izvršenje počivana poštenju stranaka, a ne pod prijetnjom pravne prisile. Po tome je različit odugovora, koji moe !iti prisilno izvršen.

P%"+o !a+*#r# %'% p%"+o o !a+*#r% 3#!g'. letter of intent, letter of understanding4 je tvorevina me#unarodne poslovne prakse i nije kao pose!anEpredugovorniE o!lik sporazumijevanja ure#en propisima. 8ezultat toga je da se upraksi pojavljuje pod različitim engleskim nazivima.)ogući sadraji pisma o namjerama/a" utvr#ivanje ciljeva koje stranke $ele ostvariti ugovorom, vremenski redoslijed iraspored tema pregovora, mjesto pregovora i osobe koje u njima sudjeluju%b" pitanja o kojima je postignut sporazum i pitanja o kojima postoje razli&itistavovi%c" utana&enja o uzajamnim obvezama o kojima je postignuta suglasnost kao 'tosu sporazumi o diobi tro'kova, obveza &uvanja poslovne tajne i povjerljivosti

podataka koji su otkriveni tijekom pregovora%d" predvi#anje pobli$ih sadr$aja budućeg ugovora kao i o&itovanje spremnosti dase on sklopi, ali ovisno o ispunjenju odre#enih uvjeta ili nastupanja nekihdoga#aja.

Načelno, pisma o namjerama nemaju o!veznopravne učinke sklapanja ugovora iliispunjenja o!veza ugovora. ko su u pismo o namjerama unijete neke o!veze uslučaju neispunjenja, postoji mogućnost naknade štete na osnovi opće gra#anskeodgovornosti za naknadu štete.Druga je situacija ako pismo o namjerama pod tim naslovom sadrajno odgovarao!vezama odre#eni ugovora, pa !i se moglo postaviti pitanje je li time zapravosklopljen ugovor i jesu li nastale o!veze ispunjenja. *dgovor na ta pitanja ovisi o

različitim rješenjima u pravnim porecima. Neka prava 5rvatsko i švicarsko3 traesuglasnost o !itnim sastojcima ugovora očitovanu u pismu o namjerama.Njemačko pravo trai suglasnost o svim elementima ugovornog odnosa.

5. Su$*#k% rgovačkog ugovor!og prava

a4 Po*a+ rgov&a'ada govorimo o su!jektima trgovačkog ugovornog prava, uvijek govorimo otrgovcima. Trgova& je pravna ili zička oso!a koja samostalno trajno o!avljagospodarsku djelatnost radi ostvarivanja do!iti proizvodnjom, prometom ro!e ilipruanjem usluga na trištu 54=4 Z+D3.

Dakle, da !i se zička ili pravna oso!a mogla smatrati trgovcem, potre!no je dase kumulativno ispune četiri pretpostavke/4. da se radi o prav!o* %'% 6,%čko* o"o$a koja o!avlja gospodarsku djelatnostpro%,vod!*o+ ili pro+#o+ ro$# ili pru/a!*#+ u"'uga na trištu6. da se gospodarska djelatnost o!avlja "a+o"a'!o i u "vo*# %+# % ,a "vo*raču!7. da se gospodarska djelatnost o!avlja ra*!o, a ne samo povremeno@. da se gospodarska djelatnost o!avlja rad% o"var%va!*a do$%%

$4 Trgova& po*#d%!a&Trgova& po*#d%!a& je zička oso!a koja samostalno o!avlja gospodarskudjelatnost u skladu s propisima o o!rtu i upisana je u trgovačkom registru kao

trgovac pojedinac 57=4 Z+D3. 9stim člankom ure#eni su slučajevi kad se trgovac

A


6/246

pojedinac upisuje u trgovački registar i pretpostavke pod kojima je to moguće.$vojstvo trgovca stječe zička oso!a tek upisom u sudski registar 57=7 Z+D3.

&4 Trgovačko drušvoTrgovačko drušvo je pravna oso!a čiji su osnivanje i ustroj odre#eni Zakonomo trgovačkim društvima 56=4 Z+D3. Zakon o trgovačkim društvima kao trgovačkadruštva spominje javno trgovačko društvo, komanditno društvo, dioničko društvoi društvo s ograničenom odgovornošću 56=6 Z+D3.Pravna znanost, ali i sam zakon 56=7 Z+D3, trgovačka društva dijeli na/4. drušva o"o$a 5javno trgovačko društvo i komanditno društvo3, te6. drušva kap%a'a 5dioničko društvo i društvo s ograničenom odgovornošću3

+rgovačko društvo je trgovac, dakle su!jekt trgovačkog prava, a pravno jeirelevantna činjenica o!avlja li trgovačko društvo gospodarsku ili neku drugudjelatnost 56=A Z+D3.Pravne oso!e u zasnivanju o!veznog odnosa postupaju u skladu sa svojim"auo+, drušv#!%+ ugovoro+, odnosno prav%'%+a. li ugovor koji je

sklopljen ili druga pravna radnja koja je poduzeta suprotno statutu, društvenomugovoru, odnosno pravilima o"a*# !a "!a,%, osim ako je za to druga stranaznala ili je zakonom drukčije odre#eno 547 Z**3.

7. O$*#k% rgovačkog ugovor!og prava

a4 Trgovačk% po"'ov%*!jekti trgovačkog ugovornog prava su činid!e iz rgovačk% po"'ova.'ad govorimo o trgovačkim poslovima, zapravo govorimo o trgovini. +rgovina jedjelatnost usmjerena na promet ro!a i usluga. $toga, da !i se radilo otrgovačkom poslu, potre!no je da se radi o na!avi ro!e u svru prodaje, koja seo!avlja pro"esionalno. )e#utim, to ne mora !iti jedini kriterij.

Za kvaliciranje odre#enog posla kao trgovačkog, koriste se tri tenike/4. da se kao trgovački posao označi onaj kojeg o!avljaju oso!e trgovačkog prava5"u$*#k%v!% kr%#r%*36. da se kao trgovački posao označi onaj koji po svojoj naravi predstavljao!avljanje trgovačke djelatnosti ili je u vezi s tom djelatnošću 5o$*#k%v!%kr%#r%*37. da se u o!zir uzmu o!a kriterija, kumulativno ili alternativno 5+*#šov%%kr%#r%*3

Naš Zakon o o!veznim odnosima rgovačk# ugovor# denira kao ugovore 0'toih sklapaju trgovci me#u sobom u obavljanju djelatnosti koje &ine predmet

poslovanja barem jednoga od njih ili su u vezi s obavljanjem tih djelatnosti.


7/246

4. *#d!o"ra!# 3u!%'a#ra'!#4 koji nastaju očitovanjem volje samo jedne strane5npr. oporuka, okupacija3 i dvo"ra!# 3$%'a#ra'!#4 koji nastaju suglasnimočitovanjem volje 5ugovori36. !ap'a!# 3o!#ro,!#4 kod koji se za činid!u trai protučinid!a 5npr. ugovor ozakupu, kupoprodaja3 te $#"p'a!# 3'ukra%v!#4 kod koji takva o!veza nepostoji 5npr. darovanje, oporuka37. kau,a'!# kojima je svra 5cilj, volja koja se eli postići3 vidljiva iz samog posla5npr. kauza stjecanja vlasništva3 te ap"rak!# gdje takva kauza nije vidljiva@. ugovor# +#8u /%v%+a kod koji pravni učinak nastupa za ivota stranaka teugovor# ,a "'uča* "+r% kod koji pravni učinak nastupa tek nakon smrtistrankeA. 9or+a'!# koji moraju !iti sklopljeni u točno odre#enoj "ormi te !#9or+a'!#kojima "orma nije na takav način strogo odre#ena

&4 Trgovačk% ugovor%

Najvaniji trgovački poslovi su rgovačk% ugovor%. +o su dvostrani pravni poslovi,

dakle oni koji nastaju očitovanjem volje dvaju strana, !ilo da se pritom stvarao!veza samo za jednu stranu 5 *#d!o"ra!oo$v#,u*u0% ugovor%3 ili za o!jestrane 5dvo"ra!oo$v#,u*u0% ugovor%3.

+rgovački ugovori ure#eni su Zakonom o o!veznim odnosima. )e#utim,autonomija volje 5ili točnije slo!oda ugovaranja3 ne iscrpljuje se samo u ulaenjuu trgovačke ugovorne odnose. $tranke mogu, ne samo slo!odno ući u odre#enio!vezni odnos, već i slo!odno oda!rati o!lik o!veznog odnosa, dokle god se tone protivi 1stavu, prisilnim propisima i moralu društva. Dakle, stranke mogusklopiti neki ugovor koji nije predvi#en i detaljnije ure#en zakonom.

*visno o tome jesu li ugovori regulirani zakonom koji ure#uje o!vezne odnose ili

ne, govorimo o !o+%!a!%+ 5imenovanim3 ili %!o+%!a!%+ 5neimenovanim3ugovor%+a.9nominatni ugovori mogu se podijeliti na tipične i atipične.

T%p%č!% %!o+%!a!% ugovor% toliko su prošireni u praksi i ustaljeni u sadraju dasu u praksi do!ili ime.)e#u tipične inonominatne ugovore u!rajamo/4. countertrade contracts 5različite transakcije, uključujući recipročne ugovore oprodaji, !arter, !uG-!ack sporazumi, sHitc transakcije, oil countertrade,compensation, counter-purcase, oIset36. ugovori o industrijskoj kooperaciji

3. turn(ke) contracts@. leasingA. !actoringB. !ranchise contractC. time-shearing:. consortium contractJ. bank contracts 5letters o" credit, current accounts, credit trans"ers, projectnancing, nancing itd.34;. kno*(ho* contracts44. international licecing46. petrol station contracts47. consulting

4@. computer -service contracts4A. turistički ugovori itd.

C


8/246

A%p%č!% %!o+%!a!% ugovor%, s druge strane, nisu ustaljeni u sadraju, aprilago#avaju se konkretnim potre!ama slučajeva 5ugovori po mjeri, tailor(madecontracts3. Dok se kod tipični ugovora u praksi razvio o!razac kojega se utransakcijama poslovni su!jekti pridravaju, kod atipičnog nema uzorka.

*d pretodno navedeni slučajeva, tre!a razlikovati tzv. v%š#"up!*#va!#ugovor#. +i se ugovori sreću češće kod dugoročni ugovorni odnosa kad se radio vanim transakcijama. 1 tim slučajevima prakticira se transakciju ugovoromuo!ličiti u 0okvirnom ugovoru2 ili ugovoru o kooperaciji, kao pravnom okviru, akonkretni se poslovi ugovaraju dodatnim sporazumima.*d pretodno navedeni, tre!a razlikovati i ugovor# "u% g#!#r%" 5+%*#ša!%ugovor%3. +o su ugovori kod koji se kom!iniraju !itni sastojci različiti ugovornitipova. Nazivamo i i sloenim, kom!iniranim ili dvojnim ugovorima.Primjer/ ugovor o va#enju kamena iz kamenoloma nije zakup ni kupoprodaja nikoncesija, već pose!ni, inominatni kontrakt mješovitog tipa.

. OPĆI I POSE(NI 2IO UGOVORNOG TRGOVAČKOG PRAVA1 kontinentalnom pravnom sustavu ugovorno pravo ima dva dijela F op0% kojisadri opća pravila, te po"#$!% koji sadri propise o pojedinim ugovornimodnosima. 'odikacije, !ilo dvojne 5gra#ansko-trgovačko pravo3, !ilo jedinstvene,sadre propise općeg i pose!nog dijela.Na ugovor se primjenjuju istodo!no propisi o!a spomenuta dijela ugovornogprava. 1 slučaju proturječnosti koja !i nastala primjenom općeg i pose!nog dijela,propisi pose!nog dijela imaju kao le+ specialis prednost jer !i u protivnom slučaju!io izostavljen propis namijenjen pose!nom slučaju, što !i !ilo !esmisleno.Po"#$!% d%o zakonski propisa ugovornog prava o!uvaća tipove ugovoraregulirane trgovačkim odnosno gra#anskim zakonikom. 1 8epu!lici Krvatskoj taj

zakonik predstavlja Zakon o o!veznim odnosima.Op0% d%o trgovačkog ugovornog prava o!uvaća opća pravila koja će se, !ezo!zira je li ugovorno pravo ure#eno u dva zakona, gra#anskom i trgovačkom, ili u

jedinstvenom zakonu, primjenjivati i na trgovačke ugovore, ali ne !ezograničenja. +rgovačko je ugovorno pravo u svim vremenima !ilo manje ustaljenood gra#anskog i prilago#avalo se potre!ama gospodarskog ivota. *sim toga,snana tendencija k internacionalizaciji daje trgovačkom ugovornom pravuvlastita o!iljeja.

2. O2NOS TRGOVAČKOG UGOVORNOG I 2RUGI; GRANA PRAVA

). Od!o" rgovačkog ugovor!og % u"av!og prava*dnos trgovačkog i ustavnog prava nije teško razlučiti. 1stavne norme pravni sutemelj trgovačkog prava kao i svake druge grane prava, a norme trgovačkogprava slue njiovoj konkretizaciji.-. Od!o" rgovačkog ugovor!og % uprav!og pravaNačelo dispozitivnosti kao temeljno načelo gra#anskog prava u pravnim granamao!veznopravnog tipa, očituje se kao slo!oda ugovaranja. +ako naš Zakon oo!veznim odnosima propisuje da sudionici u prometu slo!odno ure#uju o!vezneodnose 56 Z**3. )e#utim, ta slo!oda nije !ezgranična. *!vezni odnosi ne moguse ure#ivati suprotno 1stavu 8epu!like Krvatske, prisilnim propisima i moraludruštva 56 Z**3. Drugim riječima, trgovačkopravno ure#enje see najdalje dogranice koju mu postavlja javnopravno, pose!no upravnopravno ure#enje..

1. Od!o" rgovačkog ugovor!og % gra8a!"kog prava

:


9/246

Dok se sadraj i predmet drugi pravni grana relativno lako razlučuje, odnostrgovačkog i gra#anskog prava specične je naravi. Naime, oni se u !itnome upotpunosti preklapaju, no trgovačko pravo pokazuje neke pose!nosti. Zatokaemo da se trgovačko pravo prema gra#anskom odnosi kao pose!no premaopćem 5le+ specialis derrogat legi generali3.8azdvajanje trgovačkog od gra#anskog prava moguće je na dva načina. 1kolikose materija ti dvaju grana prava u potpunosti razdvoji, govorimo o dua'%"%čko*ko!p&%*%. +akva je koncepcija karakteristična za njemačko i "rancuskopodne!lje 5g#r+a!"k% "u"av3. 1re#uje li se jedinstven sustav gra#anskogprava za sve su!jekte i pravne poslove, s odre#enim odstupanjima za trgovce itrgovačke ugovore, govorimo o +o!%"%čko* ko!p&%*%. +akva je koncepcijazastupljena u talijanskom pravu 5ro+a!"k% "u"av3.1 8epu!lici Krvatskoj privaćena je monistička koncepcija. +rgovačko ugovornopravo ure#eno je


10/246

unapre#ivale asocijacije trgovaca, a njegovom je razvoju pogodovala pose!nasud!enost, poslovna praksa i pose!ni sudovi veliki trišta i sajmova.(lavni "aktori koji su doprinijeli internacionalnom karakteru le+ mercatoria isačuvali njegovu jednoo!raznost u srednjem vijeku su/4. jedinstveni karakter prava veliki me#unarodni sajmova i luka 5gdje sudolazili trgovci iz svi zemalja36. opća suglasnost o o!ičajima me#unarodnog pomorskog prometa7. pose!na sud!enost trgovački sudova koja je postojala u svim zemljama@. djelatnost javni !iljenika u čijim je rukama !ilo pravno o"ormljenje mnogitrgovačkopravni transakcija

1. Nov% v%*#k1 novom vijeku dolazi do uvrštavanja le+ mercatoriae u nacionalne pravnesustave čime ono postaje dijelom nacionalnog trgovačkog prava. 1 to je vrijemetrgovačko pravo u većini zemalja kodicirano. Pojava ti kodikacija dovela je dounapre#enja trgovačkog prava, ali istovremeno i do gu!itka njegoveuniverzalnosti jer kodikacija nije izvršena svugdje na jednak način/

4. u starijim je sustavima primijenjen dua'%,a+, tj. odvajanje trg. zakona odgra#anski 5Mrancuska, Njemačka, i kod nas izme#u 6 rata36. u novim je sustavima primijenjeno *#d%!"v#!o kod%6&%ra!*# 5&vicarska,

+alijanski gra#anski zakonik, $D37. d*#'o+%č!o kod%6&%ra!*# u Velikoj ritaniji i zemljama ommon*ealtha

8ezolucijom *pće skupštine 1N-a 4JBB. osnovana je Ko+%"%*a UN=a ,a pravo+#8u!arod!# rgov%!# 51N9+8O F /nited ations omission on nternationalrade a*3 sa svrom unapre#enja i unikacije me#unarodnog trgovačkog prava.

IKOG UGOVORNOG PRAVA

A. OPĆENITO O PRAVNIM I


11/246

(. USTAV?


12/246

Najvaniji me#unarodni ugovor na području trgovačkog ugovornog prava svakakopredstavlja Ko!v#!&%*a UN o ugovor%+a o +#8u!arod!o* proda*% ro$#5(#Čka ko!v#!&%*a3 iz 4J:;. godine.7vi'e o 8 pod lekcijom /govor o kupoprodaji"2. AUTONOMNO PRAVO). Uop0#Pod auo!o+!%+ rgovačk%+ pravo+ podrazumijevamo sva pravilatrgovačkog prava koja ne potječu od zakonodavca, već su i stvorili samitrgovački su!jekti, ali u okviru koji im je zakonodavac stavio na raspolaganje. 1autonomno trgovačko pravo u!rajamo/4. poslovne 5trgovačke3 o!ičaje6. uzance7. "ormularni ugovori

a3 opći uvjeti poslovanja !3 tipski ugovori c3 adezijski ugovori@. klauzule i trgovačke termine

Poslovni o!ičaji, uzance te klauzule i trgovački termini nazivaju se po"'ov!%+o$%ča*%+a u š%r#+ "+%"'u.-. Po"'ov!% o$%ča*%a4 Uop0#Zakonodavac često ne stigne pratiti !rz razvitak prometa ro!om pa prepuštasu!jektima tog prometa da sami reguliraju svoje odnose, pazeći da pritom nepovrijede pravni poredak. 1 trgovačkom pravu o!ičaji se nazivaju poslovnimo!ičajima.Po"'ov!% o$%ča* je poslovna praksa koja je toliko proširena da su!jektitrgovačkog prava očekuju da će se prema toj praksi postupiti i pri zaključivanjunjiovog trgovačkog posla. *ni postoje kako !i se u jednakim situacijama koje se

ponavljaju reagiralo na isti način.Primjer/ o!ičaj da stranke komuniciraju istim putem 5e-mailom, tele"onom,tele"aksom i sl.3. *d trgovački o!ičaja tre!a razlikovati pravila struke. Dok seprimjena trgovački o!ičaja moe isključiti, to nije slučaj s pravilima struke.*!ičaji, da !i se primjenjivali, ipak tre!aju ispuniti dodatne pretpostavke. *ni nesmiju !iti suprotni 1stavu, prisilnim propisima i moralu društvu. +o proizlazi izpravila da sud pazi samo na 0ra,u+!#2ili do$r# o$%ča*#.1 našem se zakonodavstvu termin 0do!ar poslovni o!ičaj2 upotre!ljava se urazličitim značenjima. Lednom se identicira s moralom, a drugi put seupotre!ljava u pravno-teničkom smislu kao poslovni o!ičaj. ko se u propisimamislilo na do!re poslovne o!ičaje, onda se primjena o!ičaja razumijeva u okviru

opći uvjeta za primjenu poslovni o!ičaja. ko se pod do!rim poslovnimo!ičajima podrazumijevaju pravila morala, onda ugovor ne smije !iti suprotantim pravilima.Poslovni o!ičaji moraju !iti u skladu sa svaćanjima "a!ov%og kruga? "ruk#%'% rgov%!# uop0#. 'oji će se o!ičaji smatrati do!rima, tre!aju prvenstvenoutvrditi sami trgovci, razvijajući autonomno do!re poslovne o!ičaje koji nisu usuprotnosti s prisilnim propisima i moralom.Za primjenu o!ičaja mjerodavne su dvije teorije/4. "u$*#k%v!a prema kojoj će se o!ičaj primijeniti ako postoji izričita ili prešutnavolja stranaka za nj. primjenu6. o$*#k%v!a prema kojoj će se o!ičaj primijeniti ako nije suprotan prisilnompravu ili drukčijem sporazumu stranaka

46


13/246

Za postojanje trgovačkog o!ičaja danas više nije potre!no dokazivati dugotrajnovršenje, već je dovoljno da taj o!ičaj o!jektivno postoji i da se primjenjuje. 9pinioiuris se podrazumijeva.Po"o*a!*# o$%ča*a se utvr#uje na različite načine/ saslušanjem vještaka,potvrdom gospodarske komore, uvidom u stručnu literaturu, kroz ar!itranu isudsku praksu itd.$vi ti dokazi podlijeu sudskoj, odnosno ar!itranoj ocjeni u konkretnom slučaju,ako stranke poriču da odre#eni o!ičaj postoji ili da još uvijek postoji.Doktrina poslovne o!ičaje dijeli po dvije linie/4. v#r%ka'!a pod*#'a F o!ičaji struke ili odre#ene vrste ro!e 5pripadnici strukei poznaju ili su i duni poznavati36. or%,o!a'!a pod*#'a F o!ičaji zajednički svim strukama 5inkorporirani su uugovor, ukoliko ne postoji drugi sporazum3

Poslovni se o!ičaji primjenjuju na sve su!jekte trgovačkog prava, pa čak imimo njiove volje jer se o!ičaj primjenjuje i na poslove onoga koji o!ičaj nepoznaje. )e#utim, to ne znači da će se primijeniti protivno njezinoj volji jer

stranka uvijek moe isključiti primjenu odre#enog o!ičaja.

$4 M#8u!arod!% po"'ov!% o$%ča*%

M#8u!arod!% po"'ov!% o$%ča*% imaju prednost pred dispozitivnimpropisima. )e#utim, uzance imaju prednost pred me#unarodnim poslovnimo!ičajima jer se njiova primjena očekuje od odre#enog kruga, !ilo svitrgovaca, !ilo pripadnika odre#ene struke.

1 pravnoj doktrini ne postoji jedinstveni stavo o tome što se smatrame#unarodnim trgovačkim o!ičajima. $ o!zirom na to tre!a razlikovati/

4. me#unarodne trgovačke o!ičaje koji predstavljaju uni"iciraneme#unarodne norme o!ičajnog prava, odnosno o!ičaje struke koji su naišli name#unarodno priznanje6. poslovne o!ičaje koji se primjenjuju u vanjskoj trgovini, ali se još nemogu smatrati normama me#unarodnog karaktera te su u stvari nacionalniposlovni o!ičaji

&4 Prak"a ra,v%*#!a +#8u "ra!ka+a our"# o9 d#a'%!g

*d trgovački o!ičaja tre!a razlikovati praksu razvijenu me#u strankama.Prak"a ra,v%*#!a +#8u "ra!ka+a 5course o! dealing3 je način postupanjakoji se razvio u poslovanju izme#u odre#eni stranaka. Za razliku od o!ičaja,ovi su postupci ograničeni samo na odre#ene ugovorne strane.)e#uso!no poslujući, trgovci upotre!ljavaju izvjesne izraze ili privaćajuodre#ene uvjete te se uvjeti iz raniji me#uso!ni poslova unose u kasnijeugovore, ukoliko nema drukčijeg izričitog utanačenja. Praksa utvr#ena izme#ustranaka ima jednak učinak !ez o!zira potječe li iz pismenog ili usmenogugovora ili ponovljeni postupaka izme#u odre#eni stranaka.

Ponašanje uspostavljeno prije sklapanja ugovora 5course o! dealing3 tre!arazlikovati od ponašanja u tijeku izvršenja ugovora 5corse o! per!ormance3.orse o! dealing ne tre!a miješati ni s pregovorima. Praksa utvr#ena me#ustrankama daje pose!no značenje i dopunjuje ili kvali"icira ugovorne uglavke.

d4 Op0a !ač#'a prava pr%,!aa od &%v%'%,%ra!% !aroda

47


14/246

*d o!ičaja tre!a razlikovati i op0a !ač#'a prava kao načela privaćena odsvi civilizirani naroda 57:=4=c $tatuta 9L3. *na proizlaze iz unutrašnjeg prava,a imaju karakter univerzalnosti.Nije dovoljno samo da je neko načelo privaćeno u nekim pravnim sustavima,već mora imati karakter univerzalnosti. $toga pro!lematika opći načela pravaspada u me#unarodno trgovačko pravo, a u unutrašnjem pravu tre!a i traitiu osnovama pravnog poretka.Premda ne predstavljaju o!ičaje jer nemaju podlogu u trgovačkoj praksi? onaod velike va,nosti za me#unarodno trgovačko ugovorno pravo. Neka odnajvaniji načela su/ pacta sunt servanda, za!rana šikane, viša sila, nemo

plus iuris itd. *d procesni se naQela mogu navesti nemo iude+ in causa sua,audiatur et altera pars te iura novit curia.

#4 Po"'ov!% o$%ča*% u +#8u!arod!o+ rgovačko+ ugovor!o+ pravu

Kaški jednoo!razni zakoni o!ičaje ure#uju tako da su prema 1O9$-u, strankevezane o!ičajima kojima su se podvrgnule izričito ili prešutno ili praksom

utvr#enom izme#u nji. *ne su tako#er vezane o!ičajima za koje razumneoso!e istog svojstva u istoj situaciji kao one redovno smatraju da se imajuprimijeniti na njiov ugovor. 1 slučaju neslaganja ti o!ičaja s 1O9$-om,primijenit će se o!ičaji, osim ako je suprotno ugovoreno 5J=4 i J=6 1O9$3. 1OM9$pak pod izrazom o!ičaji razumije način postupanja za koji razumne oso!e istogsvojstva kad se na#u u istoj situaciji kao ugovorne strane redovno smatraju dase imaju primijeniti na sklapanje njiova ugovora 547=4 1OM9$3.

(#čka ko!v#!&%*a slično ure#uje pitanje poslovni o!ičaja. $trane su vezaneo!ičajima s kojima su se sloile te praksom uspostavljenom me#u njima. konije drugačije dogovoreno, smatra se da su strane prešutno podvrgle svojugovor ili njegovo sklapanje o!ičaju koji im je !io poznat ili morao !iti poznat

te koji je široko poznat u me#unarodnoj trgovini i redovno ga poštuju ugovornestrane u ugovorima iste vrste u dotičnoj struci 5J '3.

)e#utim ečka se konvencija od Kaški jednoo!razni zakona ra,'%ku*# u dvaprav&a/4. za prešutnu primjenu o!ičaja, uz navedene pretpostavke, trai se da suo!ičaji š%roko po,!a% u +#8u!arod!o* rgov%!% i da i r#dov%o u,%+a*uu o$,%r strane u ugovorima iste vrste

6. izostavljena je odred!a aški zakona o pr#d!o"% o$%ča*a pr#dko!v#!&%*o+

+o, dakako, ne znači da o!ičaji nemaju prednost pred 'onvencijom. 9ako'onvencija to ne spominje, prednost trgovački o!ičaja proizlazi izdispozitivne naravi ečke konvencije. Nesumnjivo je da strane mogu ugovoritiprimjenu svakog o!ičaja, lokalnog ili me#unarodnog, i da mu izričitimsporazumom mogu dati prednost pred odred!ama 'onvencije.

Naime, osnovna je karakteristika trgovački o!ičaja u tome da/4. nastaju u poslovnoj praksi6. sadrajno su detaljizirani7. razlikuju se po strukama

'ako ugovorne strane znaju za postojanu praksu ili !arem moraju za nju znati,o!ičaji kao le+ contractus imaju prednost pred zakonima pa istu poziciju tre!ajuimati i pred 'onvencijom.

4@


15/246

Na trgovačke o!ičaje upućuje i me#unarodna regulativa/4. %uropska konvencija o me#unarodnoj trgovačkoj ar!itrai odre#uje da ćear!itri voditi računa o odred!ama ugovora i trgovačkim o!ičajima

6. ar!itrana pravila 1N9+8O odre#uju da će ar!itrani sud donijeti

odluku u skladu s odred!ama ugovora i uzet će u o!zir trgovačke o!ičajemjerodavne za posao

7. )odel-zakon 1N9+8O sadr,i odred!u prema kojoj će ar!itrani sud usvakom slučaju odlučivati u skladu s odred!ama ugovora i uzet će u o!zirtrgovačke o!ičaje mjerodavne za posao

94 o$%ča*% pr#+a


16/246

Op0# u,a! ,a pro+# ro$o+. )e#utim, one se više gotovo uopće neprimjenjuju jer je Zakon o o!veznim odnosima zamijenio njezine odred!e. *neće se ipak primijeniti ako nisu u suprotnosti s 1stavom, prisilnim propisima imoralom društva te ako stranke izričito ugovore njiovu primjenu.

Op0# u,a! ,a pro+# ro$o+ su opće, jedinstvene i potpune. *ne su op0# jer ne reguliraju materiju o!uvaćenu pose!nim propisima, već seograničavaju na one o!ičaje koji su zajednički svim granama prometaro!om, prepuštajući pose!nim uzancama specijalna pravila o prometu ro!eodre#ene vrste. *pće uzance su *#d%!"v#!# jer vae na cijelom područjudr,ave. *ne su popu!# jer sadr,e i pravila o!veznog prava.

5. Bor+u'ar!% ugovor%

Bor+u'ar!% ugovor% su unaprijed pismeno "ormulirani o!rasci po kojimapoduzeće sklapa neodre#en !roj individualni ugovora.

nalogno je de"inirano i "ormularno pravo. Mormularno pravo je dioautonomnog prava unutar kojeg se ugovori zaključuju prema unaprijedpripremljenim o!rascima 5"ormularima3.1nutar nji razlikujemo/). op0# uv*## po"'ova!*a 7general conditions"-. %p"k# ugovor#1. ad#,%*"k# ugovor#*pće uvjete poslovanja, tipske i adezijske ugovore o!uvaćamo i zajedničkimpojmom op0% uv*#a po"'ova!*a u š%r#+ "+%"'u. Naš Zakon o o!veznimodnosima opće uvjete poslovanja u širem smislu naziva op0%+ uv*#%+augovora koji predstavljaju 0ugovorne odredbe sastavljene za veći brojugovora koje jedna ugovorna strana 7sastavlja&" prije ili u trenutku

sklapanja ugovora predla$e drugoj ugovornoj strani, bilo da su sadr$ani u!ormularnom 7tipskom" ugovoru, bilo da se na njih ugovor poziva.


17/246

ugovoru koji se koristi pri trgovačkim transakcijama širom svijeta6. Europ#a! &o!ra& 9or &oC## F radi se o općim uvjetima u trgovini kavom u%uropi7. G#!#ra' rad# ru'#" F radi se o općim uvjetima za trgovinu papirom icelulozom u %uropi

Druga je "unkcija "ormularni ugovora o'akša!*# "k'apa!*a ugovora. +akvose olakšanje posti,e korištenjem opći uvjeta poslovanja, odnosno tipskiugovora. +amo gdje se koriste "ormularni ugovori nije potre!na dugotrajnai !ri,ljiva priprema ugovora s o!je ugovorne srane. +ako#er, sklapanjeposlova je jednoo!razno osigurano kod ugovora koji se masovno sklapajupreko punomoćnika ili oso!a koje ne raspolau onim znanjem koje je potre!nokod sklapanja individualni ugovora.

+reća je "unkcija #ko!o+"ka rav!o#/a. 'od standardizirani ugovora, tekstopći uvjeta u pravilu nije predmet pregovora pa se klijent nalazi u poloajuprivatiti uvjete ili odreći se sklapanja ugovora 5take it or leave it princip3.

Retvrtu "unkciju predstavljaju k'a"%6ka&%*a % #r+%!o'og%*aS klauzule i termini jednoo!razno reguliraju pojedina pitanja i doprinose standardiziranju ugovorneprakse.

Peta "unkcija "ormularni ugovora je dopr%!o" u!%9%ka&%*%. Mormularni ugovoridoprinose ujednačavanju i razvoju autonomnog trgovačkog prava ime#unarodnog trgovačkog prava. *ni za posljedicu imaju ujednačenjeposlovne prakse te, konačno, njiovom primjenom, primjena pravilame#unarodnog privatnog prava postaje suvišna jer nema kolizije koju !i tre!alorješavati.

Za me#unarodno trgovačko pravo vrlo je značajan incoterms, koji je donijela

)e#unarodna trgovačka komora s ciljem da pru,i skup me#unarodni pravila zatumačenje glavni termina koji se upotre!ljavaju u ugovorima vanjske trgovine.ko se ugovori primjena incotermsa ili neki drugi klauzula, radi se ostandardiziranim segmentima, odnosno parcijalnoj standardizaciji.

Najvanija klasikacija "ormularni ugovora je već spomenuta klasi"ikacija natipske i adezijske ugovore te opće uvjete poslovanja 5u uem smislu3.

&4 Po*#d!o"av'*#!*# #!%k# +#8u!arod!# rgov%!#

1 me#unarodnoj trgovačkoj praksi postoje i druge metode pojednostavljenja

tenike poslovanja koje se uzimaju u o!zir u me#unarodnoj trgovačkojugovornoj praksi. *vdje prvenstveno u!rajamo/

4. pojednostavljenje #k"por!% doku+#!aa kao teretnice,6. certikata o o"%gura!*u,7. potvrde o por%*#k'u ro$#,@. &ar%!"k% dokumenata.Pojednostavljenjem izvozni dokumenata !ave se me#unarodne organizacije5npr. %konomska komisija 1N za %uropu, nacionalni od!ori dr,ava članica %1koji se !ave pojednostavljivanjem dokumenata itd.3.

d4 Op0% uv*#% po"'ova!*a

Op0% uv*#% po"'ova!*a 5u uem smislu3 su popis ugovorni uglavaka koji sesmatraju sastavnim dijelom ugovora, ali se nalaze izvan konteksta ugovora pa

4C


18/246

se u ugovore uključuju pozivanjem na nji. *pći uvjeti nalaze se na pole#iniugovornog teksta ili ispod potpisanog teksta ili odvojeno u pose!nom pismenuna koje se suugovarači u ugovoru pozivaju.

*pći uvjeti poslovanja imaju različite izvore/

4. sastavljaju i podu,#0a ,a v'a"%# por#$# ili6. grup# podu,#0a %'% a"o&%*a&%*# trgovaca7. ili i "ormiraju +#8u!arod!# ag#!&%*#, s ciljem da !udu privaćeni kaopreporučeni tekst 5npr. opći uvjeti %konomske komisije 1N za %uropu F %%general conditions3

*pći uvjeti se ne mogu izravno primijeniti jer nisu predloak ugovora, nego"ormular ugovorni klauzula na koje se strane mogu pozvati.

Po!uda % pr%va opći uvjeta mogu !iti dani/4. izričito6. konkludentno

9ako šu!*a kupca u povodu dostavljeni opći uvjeta ne znači privaćanje većod!ijanje, po načelu savjesnosti i poštenja moći će se ocijeniti jesu li opći uvjeti!ili privaćeni.

+ako će se moći pretpostaviti da je privaćanje prešutno u slučaju kada se radi ougovornom partneru iskusnom u struci, koji poznaje praksu i upoznat je spro!lematikom opći uvjeta.

ko se radi o op0%+ uv*#%+a a"o&%*a&%*# rgova&a, tj. neke struke, koji sutoliko prošireni da je njiova primjena postala trgovačkim o!ičajem 5odnosnouzancom3, onda se od pripadnika struke očekuje da se upoznao smjerodavnim klauzulama opći uvjeta, osim ako je stavio prigovor da nijesuglasan. Naprotiv, ako se ne radi o pripadniku struke, onda se ne smatra da suopći uvjeti koji su po uzancama uključeni u ugovor privaćeni.*pći uvjeti moraju !iti sastavljeni na uo!ičajeni način 56JA=@ Z**3, a o!vezujuugovornu stranu ako su joj !ili poznati ili morali !iti poznati u vrijeme sklapanjaugovora 56JA=A Z**3.1zima se da su opći uvjeti prešutno privaćeni ako je "ormular opći uvjetatokom pregovora uručen, a pri zaključenju nije izričito na nji ukazano.)jerodavno je, dakle, "a,!a!*# po"'ov!% par!#ra.ko o!je ugovorne strane posluju na osnovi svoji opći uvjeta 5npr. kod!anaka3 pa se svaka od nji poziva na svoje uvjete radi se o tzv. battle of forms 5suko! "ormulara3. +a se pojava rješava na nekoliko načina/

4. mjerodavna je T posljednja rijeQ U6. opći uvjeti su neo!vezni7. tre!a uzeti u o!zir opće uvjete one !anke koja ostvari za ugovor tipiQnuradnju

Pose!na utanačenja,odnosno individualni uglavci imaju prednost pred općimuvjetima. 1 tom smislu, i Zakon o o!veznim odnosima kae da 0u slu&ajuneslaganja općih uvjeta i posebnih pogodbi, vrijede ove posljednje 56JA=7 Z**3

Pri izradi opći uvjeta, kreatori nisu vezani postojećim trgovačkim o!ičajima.Z!og toga je osnovna ra,'%ka %,+#8u op0% uv*#a % u,a!&% u tome što seopći uvjeti donose slo!odno, a uzance imaju podlogu u trgovačkom o!ičaju.

*pćenito gledano, razlike izme#u opći uvjeta poslovanja i uzanci su slijedeće/). opći uvjeti poslovanja se do!o"# "'o$od!o F tko i koristi moe i sam

4:


19/246

"ormulirati, ili se posluiti općim uvjetima svog ili nekog drugog poslovnogudru,enja-. opće uvjete poslovanja donosi podu,#0# %'% !#ko r#0%, a uzance utvr#ujuovlašteni organi1. adresati opći uvjeta poslovanja su samo ko!kr#!% "uugovarač%, auzance se primjenjuju samo prema su!jektima trgovačkog prava5. za opće uzance poslovanja je ponekad potre!no odo$r#!*#, a za uzancenikada7. opći uvjeti poslovanja podlijeu o&*#!% te i sud ne mora priznati 5u cjelini ilidjelomično3 ako su protivni 1stavu, prisilnim propisima i moralu, dok se uzancenikad ne preispitujuD. opći uvjeti poslovanja se primjenjuju od'uko+ "ra!k# koja se njima slui,dok autoritet uzanci počiva na ustaljenoj praksi 5do!rim poslovnim o!ičajima3

$liQnost postoji i s %p"k%+ ugovor%+a. Zajednička karakteristika tipskiugovora i opći uvjeta jest da su ksirani u tiskanim uvjetima i nisu rezultatpregovaranja ugovorni strana. )e#utim, razlikuju se od tipski ugovora u tome

što predstavljaju popis ugovorni klauzula kao sastavni dio ugovora, a o!ičnose nalaze na pole#ini ugovornog "ormulara ili ispod potpisanog dijela teksta.

#4T%p"k% ugovor%

T%p"k% ugovor% su takvi ugovori u kojima jedna ugovorna strana predočujedrugoj unaprijed pripremljeni nacrt ugovora kojima se redovito slu,i.

+ipski ugovor je zapravo ponuda za sklapanje ugovora u kojoj ponuditelj!a#'!o dopuša od"upa!*# od predloenog "ormulara ugovora i spreman

je pregovarati o sadr,aju !udućeg ugovora.

Dakle, tipski ugovori predstavljaju potpun tekst ugovorni uvjeta, dok predmet

pregovora ostaju pojedinosti 5cijena, rok, uvjeti plaćanja i dr.3*d opći uvjeta razlikuju se po tome što se z!og svoje potpunosti mogu izravnoprimijeniti.

94Ad#,%*"k% ugovor%

Ad#,%*"k% ugovor% su takvi ugovori u kojima ponuditelj vee sklapanjeugovora uz privaćanje svi uvjeta sadr,ani u "ormularu i ne pristaje naikakvu promjenu. Druga strana moe predloeni sadr,aj privatiti ili od!iti ucijelosti 5take it or leave it 3

dezijski ugovori se z!og svoje speci"ične prirode ne u!rajaju u striktnotrgovačke ugovore u uem smislu niti u model-ugovore kakvi su tipski ugovorii opći uvjeti poslovanja. Dok model-ugovor čini uzorak ugovornog "ormulara,koji se moe mijenjati ili prilago#avati konkretnoj situaciji, adezijski ugovor jeugovorni o!lik kojim jedna ugovorna strana pristaje na davanje usluga poduvjetima koje smatra nepromjenjivim.dezijski se ugovori ne koriste u me#unarodnoj trgovini, već se javljaju udo+a0%+ ra!"ak&%*a+a. 1 toj je s"eri nuna kontrola adezijski ugovora ucilju zaštite potrošača. M*#r# ko!ro'# pritom mogu !iti/) . , a k o ! " k #- . a d + % ! % " r a % v ! # % ' %1 . " u d " k #

dezijski se ugovori u našem pravu najčešće upotre!ljavaju kod pruanja

4J


20/246


21/246

pozivaju, odnosno uvrštavaju i u svoje ugovore. 'ad se strane pozivaju naodre#ene klauzule, one imaju onaj smisao koji su im dali redaktori. ko straneele nekoj klauzuli dati drukčiji smisao, moraju to pose!no ugovoriti. +akosuugovaratelji mogu 9ncoterms privatiti kao opću osnovu svog ugovora, alimogu ugovoriti i razne inačice ili dopune prema potre!ama odre#eni trgovačkistruka i sl.

ncoterms se ograničavaju na tipična pitanja koja se pojavljuju u ugovornojpraksi. Ne sadravaju rješenja u pogledu mana volje, smetnji u isporuci ilinačinu plaćanja.

E. SU2SKA I AR(ITRAFNA PRAKSA

'ad izme#u stranaka do#e do spora koji one ne mogu drukčije riješiti,nastali spor rješava sud primjenjujući odgovarajuće pravne norme.

Za "ud"ku prak"u kod nas značajno je načelo o"icioznosti izraeno u Zakonuo parničnom postupku prema kojem sud ne mo,e od!iti odlučivati o zatjevu

za koji je nadlean 56=6 ZPP3. Pritom on ne moe od!iti donijeti meritornuodluku s o!razloenjem da nema propisa po kojima !i se moglo donijetirješenje 5denegatio actionis3 ili pak jer mu činjenično stanje nije dovoljno jasno5non li:uet 3.

$ud i kad postoji propis ne o!avlja puku interpretaciju propisa, negoprimjenjujući ga na konkretan spor, pazi na sve okolnosti. ko propisa nema,on sam pronalazi normu. 1 o!a sluQaja sud nije samo tumač, već i kreatorprava jer konačno odre#uje smisao pravnoj normi.

1natoč tome, sudska praksa nije izvor prava u "ormalnom smislu, ali dajeneposredan uvid u način tumačenja i primjene propisa pa prua praktičneupute za prilago#avanje propisa svakodnevnim potre!ama. Zato kaemo da je

sudska praksa %!#rpr#a%v!% %,vor prava.

1 našem pravnom sustavu sudske odluke nemaju ono značenje koje imajuu zemljama gdje postoji precedentno pravo 5common la* sustavi3. 9akoodluke viši sudova "ormalno ne o!vezuju nie sudove, praktično ni,i sudovi onjima vode računa iz različiti razloga 5psiološki jer se odgovornost takoprenosi na više sudoveS razlozi pravne sigurnosti itd.3.

&to se tiče ar$%ra/!# prak"#, ona je tako#er interpretativni izvor prava.*na doprinosi uni"ikaciji me#unarodne trgovine. Presedani ar!itrani sudovaizraz su vladajućeg svaćanja u me#unarodnim ar!itranim centrima, amnoga su stajališta svaćena univerzalno.

B. PRAVNA


22/246

zakonodavcu6. putem kr%%čk% pr%ka,a i prijedloga sudskoj i ar!itranoj praksi7. "ud*#'ova!*#+ ,!a!"v#!%ka u savjetodavnim tijelima Vlade, ilinjiovim sudjelovanjem kao članova u radu Vijeća visoki sudaca, ili kaovještaci

Na taj se način izme#u zakonodavstva i sudske i ar!itrane prakse interpoliradoktrina čija je uloga ispunjena ako kritički pristupi zakonodavnoj i sudskojpraksi i ako moe staviti prijedloge za !uduće reguliranje.Pravna doktrina djeluje snagom svoje uvjerljivosti i %!d%r#k!% *# %,vorprava. $istematiziranjem materije, kritičkim prilaenjem i povezivanjempojedini rješenja u okviru sistema pravna nauka moe dati podlogu zanormiranje 5rješavanje3 pojedini sporni pitanja u sudskoj i administrativnojpraksi.

G. ;IJERAR;IJA PRAVNI; I


23/246

Zakon o obveznim odnosima 7primjenjuju se ako su izri&ito ugovoreni ilinjihova primjena proizlazi iz okolnosti slu&aja, a ako su u suprotnosti s prisilnim

propisima, primjenjuju se ako su izri&ito ugovoreni"a" posebni običaji

b" posebne uzancec" opći običaji d" opće uzance

3. opća načela prava>. sudska i arbitražna praksa5. pravna nauka 7doktrina"

1spore#ujući ove izvore, vidimo da postoji koegzistencija kodi"iciranog iautonomnog prava, kako na nacionalnoj, tako i na me#unarodnoj razini.

GAVA III.

ME@UNARO2NO TRGOVA>KO UGOVORNO PRAVOA. BORMUATING AGENIES

). Uop0#

Formulating agencies 5M3 me#unarodnog trgovačkog prava imaju središnjuulogu u unikaciji tog prava. *ne se mogu svrstati u dvije temeljne skupine -me#uvladine i nevladine agencije, ovisno o tome tko i osniva.

M#8uv'ad%!# ag#!&%*# osnivaju drave i pruaju im "inancijsku potporu.Najvanije me#uvladine agencije su/

4. UNITRA 5/nited ations ommission 9! nternational rade a*3 F

'omisija 1N za mePunarodno trgovaQko pravo sa sjedištem u eQu, osnovana4JBB.6. UNI2ROIT 5nternational nstitute ?or he /ni!ication 9! @rivate a*3 F)eunarodni institut za uni"ikaciju privatnog prava sa sjedištem u 8imu,osnovan 4J6B.7. ;aška ko!9#r#!&%*a ,a +#Hu!arod!o pr%va!o pravo 5he agueon!erence 9n private nternational a*3 sa sjedištem u Kaagu, osnovana 4:J7.

N#v'ad%!# ag#!&%*# za "ormuliranje me#unarodnog trgovačkog prava osnivajui podravaju poslovne organizacije i pravnici internacionalisti na ovom području.Najvanije nevladine agencije su/

4. M#8u!arod!a rgovačka ko+ora sa sjedištem u Parizu, osnovana 4J6;.6. M#8u!arod!% po+or"k% ko+%# sa sjedištem u ntHerpenu, osnovan7. T# %!#r!a%o!a' 'a a""o&%a%o! 5IA3 sa sjedištem u Oondonu,osnovana 4:C7.

1 okviru 1N-a kao regionalna M djeluje i Eko!o+"ka ko+%"%*a ,aEuropu 3EE4 sa sjedištem u Wenevi.

-. Trgovačk# a"o&%*a&%*# +#8u!arod!og ,!ača*a

Da !i tipski ugovori u me#unarodnoj trgovini dostigli razinume#unarodne prakse, potre!no je da i "ormulira me#unarodna agencija.(lavne organizacije koje djeluju kao M, osim %konomske komisije 1Nza %uropu i )e#unarodna trgovačka komora, su !rojne me#unarodne

67


24/246

trgovačke asocijacie me#u kojima su najpoznatije/

4. S%'k A""o&%a%o! o9 A+#r%&a6. Gra%! a!d B##d Trad# A""o&%a%o! 5(8M+3 i dr.

ilj "ormulirani pravila ovisi o tipovima pravila koja su iza!rana. +akosu nacrti i model-zakoni namijenjeni prvenstveno perspektivnimzakonodavcima u očekivanju da će !iti privaćeni !ilo me#unarodnomkonvencijom ili da će i privatiti nacionalni zakonodavci.

Nasuprot tome, prijedlozi tipski ugovora, opći uvjeta poslovanja,klauzula i termina te kodeksi ponašanja i pravni vodiči namijenjeni suneposrednoj primjeni.

)etode izrade kojima se M slue su različite. +ako )e#unarodnatrgovačka komora prakticira metodu konsolidiranja prakse, dok1N9D8*9+ daje prednost metodi kodi"ikacije. *!je metode uvaavaju

komparativno pravo, ali dok metoda konsolidacije slui da se ustanovipraksa da !i se pronašla zajednička sr prava 5common core o! the la*3,metoda kodi"ikacije tei po!oljšanju regulacije tre!a da !ude de lege!erenda 5onako kako !i tre!alo !iti3.

1. Prav!% vod%č% 3legal guides4

Prav!% vod%č% su namijenjeni za područja koja još nisu zrela za "ormuliranjetipski ugovora. +i vodiči tre!aju olakšati identi"ikaciju pojedini pro!lema,izloiti moguća rješenja i preporučiti odgovarajuća rješenja za pojedinesituacije.UNITRA kao najvanija me#unarodna agencija do!io je zadatak pripremanja

me#unarodni konvencija, model-zakona, unaprje#enja kodikacije i širegprivaćanja me#unarodni trgovački termina, pravila, o!ičaja i prakse.1N9+8O je u svoje aktivnosti uključio sve o!like izgradnje nove le+ mercatoria/ pripremu me#unarodni konvencija 5ečka konvencija, )odelzakon o me#unarodnoj trgovačkoj ar!itra,i3, izradu pravni vodiča te izo!raz!ukadrova, oso!ito zemljama u razvoju.

UNI2ROIT je pripremio mnoge konvencije i model zakone od koji sunajvaniji nacrti Lednoo!razni zakona o sklapanju ugovora o me#unarodnojprodaji ro!e i zakona o me#unarodnoj prodaji ro!e. $ada 1N9D8*9+ pripremanacrt zakona o načelima me#unarodnog trgovačkog prava.

;aška ko!9#r#!&%*a za me#unarodno privatno pravo tvorac je Kaaškekonvencije o gra#anskom sudskom postupku i drugi.

Najvanija dostignuća M#8u!arod!# rgovačk# ko+or# suincoterms 59nternational comercial terms- me#unarodna pravila zatumačenje trgovački termina3 i Lednoo!razna pravila i o!ičaji zadokumentarne akreditive. 1spjesi )e#unarodne trgovačke komore imali surezultat da ečka konvencija namjerno ne uključuje pravila incotermsa pa seova pravila primjenjuju usporedo s konvencijom.

(. SOBT A

1 me#unarodnom i domaćem trgovačkom ugovornom pravu pokazala sepotre!a za dodatnim pravilima jer dosadašnja nisu !ila dovoljna ili nisu

6@


25/246


26/246

)e#unarodna trgovačka ar!itraa ima jedinstvene karakteristike/

4. %,$or ar$%ra kao suca povjerenja stranaka i poznavaoca me#unarodnetrgovačke prakse6. pravo stranaka da iza!eru "*#d%š# ar$%ra/!og "uda i prav%'a

po"upka7. !#*av!% ar!itrani postupak@. u pravilu, *#d!o"upa!*"ko ar!itrano rješavanjeA. o'akš% kod priznanja i izvršavanja strani ar!itrani odluka

)e#unarodna ar!itrana odluka podlijee ko!ro'% !a&%o!a'!og "uda !ilo kaoTdomaćaU pred sudom zemlje u kojoj je donesena, !ilo kao TstranaU predinozemnim sudom zemlje u kojoj se trai priznanje i izvršenje, no u pravilusamo ako je povrije#en nacionalni javni poredak F materijalni ili procesni.'ako dakle, meritum ar!itrane odluke u pravilu ne podlijee ocjeni sudaprilikom kontrole ar!itrane odluke, uz izuzetak javnog poretka, pri!jegavanjeme#unarodnoj trgovačkoj ar!itrai ima za posljedicu primjenu le+

mercatoria F auo!o+!og prava +#8u!arod!# rgov%!# u materijalnom iprocesnom smislu.)e#utim, dok u pogledu materijalnog prava postoji suglasnost da je ono

jedinstveno, u pogledu pravila procedure le+ mercatoria je izgradio +%!%+u+prav%'a ,a fair po"upa!*# ostavljajući strankama i ar!itrima, u granicamanacionalnog zakona, slo!odu kreiranja.

2v%*# vr"# rgovačk% ar$%ra:

4. "a'!# 5%!"%u&%o!a'!#3 kod koji se radi o organizacijama u okviru kojiar!itrani sudovi 5vijeća ili ar!itri pojedinci3 rješavaju sporove

6. ad oc 5povr#+#!#3 kod koji se radi o povremenim ar!itranim sudovimakoje stranke "ormiraju ad hoc, za rješavanje odre#enog sporaS rješenjem sporaova ar!itraa prestaje postojati

1 pogledu odre#ivanja kr%#r%*a po kojima se odre#uje radi li se o me#unarodnojtrgovačkoj ar!itrai, najčešće se privaća onaj izraen u ečkoj konvenciji Fgdje se kao kriterij za odre#ivanje me#unarodne prodaje uzima da je ugovorsklopljen izme#u strana koje imaju svoja sjedišta na teritorijima različitidrava. 9sti kriterij privaća i )odel-zakon 1N9+8O-a o me#unarodnojtrgovačkoj ar!itra,i.

-. I,$or %pa +#8u!arod!# rgovačk# ar$%ra/#

9z!or izme#u institucionalne ili ad oc ar!itrae uvjetovan je mnogim pravnim ipolitičkim razlozima

'ao pr#d!o"% %!"%u&%o!a'!# ar$%ra/# ističu se sljedeći argumenti/4. $trankama se pruaju ,!a!# o'akš% putem/ a3 pravila o 9or+%ra!*u ar$%ra/!% v%*#0a !3 '%"# ar$%ara iz koje se sastavlja vijeće i c3 putem v'a"%% prav%'a za ar!itrani postupak6. institucija se !rine da se po"upak !# odugov'ač%

7. institucija prua #!%čk# u"'ug# ar!itrima@. stranke koje pripadaju istom ili sličnom ekonomskom, pravnom i kulturnomkrugu 'akš# 0# pr%"a% !a !ad'#/!o" institucionalne ar!itrae u zemlji koja

6B


27/246

pripada tom krugu

$ druge strane, ističu se sljedeće pr#d!o"% ad oc ar$%ra/#/

4. ar!itri !# "o*# pod !ad,oro+ %!"%u&%*# koja organizira ar!itra,u6. nema ad+%!%"ra%v!% roškova

7. $r,%!a po"upa!*a ne ovisi o instituciji@. "'o$oda! %,$or ar!itaraA. različitim ekonomskim, pravnim i kulturnim krugovima 'akš# 0# pr%"a% !a!ad'#/!o" ad hoc ar!itrae u zemlji koja pripada tom krugu

1. I,$or +*#"a ar$%ra/#

a4 Va/!o" %,$ora +*#"a ar$%ra/#

1 me#unarodnom trgovačkom pravu iz!or sjedišta ar!itrae vrlo je vanopitanje. Pravilo je da stranke trae !#ura'!o +*#"o odravanja ar!itranog

postupka kako !i se postigla ugovorna simetrija i ravnopravna podjela teretame#u strankama.Pod neutralnim sjedištem ne misli se uvijek na drave, već i na mjesto u nekojdravi u kojem će se provesti sama trgovačka ar!itraa.Pri iz!oru sjedišta tre!a uzeti u o!zir i činjenicu da će ar!itraa sa sjedištem uzemljama kontinentalni pravni sistema polagati veću vanost na inkvizicijskipostupak, za razliku od ar!itraa u common la* sustavima.

9z!or mjesta ar!itrae vaan je i jer posredno utječe na/

4. iz!or !a&%o!a'!o" predsjednika ar!itrae, odnosno ar!itra pojedinca6. iz!or +*#rodav!og prava

7. pro"!o pravo koje se primjenjuje@. !ad'#/!o" dr/av!og "uda u vezi s ar!itranim postupkom

$4 Prav!# po"'*#d% %,$ora +*#"a ar$%raK#

9z!or mjesta ar!itrae ima nekoliko pravni posljedica/

4. ako stranke ne ugovore drukčije, ar!itraa je podvrg!ua "%"#+u ,#+'*#!a č%*#+ "# #r%or%*u provod% pa javni poredak tog sistema odre#uje okvirestranački dispozicija6. prav!a va'*a!o" ar!itrane odluke ocjenjuje se po pravu "*#d%šaar!itra,e

7. po!%ša* ar$%ra/!# od'uk# moguć je samo u ,#+'*% gdje je odlukadonesena i to po ,ako!u dr/av# sjedišta ar!itra,e@. ako nije drugačije ugovoreno, *#,%k na kojem se postupak provodi jest"'u/$#!% *#,%k u "*#d%šu, a jezik na kojem se vodi postupak utječe na iz!orar!itara, zastupnika stranaka i dr.A. ka,!#!a odgovor!o" sudionika postupka odre#uje se u pravilu poka,!#!o+ pravu "*#d%ša gdje je neka radnja poduzetaB. druge posljedice, kao što je odre#ivanje roškova, moguće "ud"k# ak"# idr.

5. N#ura'!o" ar$%ra

Pitanje neutralnosti ar!itra vezano je, u slučaju kad se ar!itrani sud sastoji odar!itra pojedinca, za tog ar!itra, a kod ar!itrani vijeća za njegovog

6C


28/246

predsjednika.

Prav%'a ,a Ar$%ra/!% "ud M#8u!arod!# rgovačk# ko+or# predvi#aju daće sud odrediti ar!itra pojedinca ili predsjednika vijeća iz zemlje različite odzemalja čiji su stranke dravljani.)e#utim u odgovarajućim okolnostima i ako se tome ne protivi nijedna stranka,ar!itar pojedinac ili predsjednik vijeća mogu !iti iza!rani iz zemlje jedne odstranaka.)e#unarodna praksa pokazuje da u me#unarodnim trgovačkim ugovorimastranke u pravilu tee za tim da se u ugovor unese odred!a da će predsjednikar!itrae, odnosno ar!itar pojedinac !iti iz treće zemlje.

7. (ro* ar$%ara

1 pogledu !roja ar!itara, postoje u ar!itranoj praksi razlike uvjetovanetradicijom i drugim razlozima koji se iznose u pogledu !roja ar!itara.

Po )odel-zakonu, osnovno je pravilo/

4. da će u pogledu !roja ar!itara !iti mjerodavan ar$%ra/!% ugovor5stranke su, dakle, slo!odne u odre#ivanju !roja ar!itara36. u nedostatku sporazuma, ar!itrani sud je sastavljen od r% ar$%ra

Prak"a pokazuje pre"eriranje ar!itranog suda od tri člana pri čemu po jednogimenuje svaka stranka, a predsjednika sporazumno ar!itri. 1 nedostatkutakvog sporazum,a predsjednika će imenovati ovlaštenik za imenovanjepredvi#en u ar!itranom ugovoru, a ako on u ugovoru nije predvi#en !it ćemjerodavni zakonski propisi sjedišta ar!itra,e.$ pravnog gledišta ar$%ra/!% "ud od r% č'a!a %+a v%š#"rukoopravda!*#. r!itri koje su imenovale stranke doprinose uvaavanjurazličitog gledišta i raznoliki uvida u nacionalne nazore i o!ičaje, štopridonosi razumijevanju merituma spora. *sim toga, to doprinosi povjerenjustranaka u ar!itra,u.

Vr%*#d!o" "pora u me#unarodnim trgovačkim transakcijama nije privatljivkriterij za odre#ivanje !roja ar!itara jer i spor male vrijednosti moe imatinačelno značenje za konkretni slučaj i !uduću praksu.

D. M#8u!arod!a rgovačka ar$%ra/a % le! mercatoria

)e#unarodno trgovačko pravo usko je vezano uz me#unarodnu trgovačkuar!itrau. 1ključivanje ar!itrane klauzule u me#unarodne trgovačke ugovore!itan je preduvjet za postojanje me#unarodnog trgovačkog prava. $toga jeme#unarodna trgovačka ar!itraa jedan od !itni instrumenata za razvoj le+ mercatoria.

1 teoriji se ističe da postoje dva %,vora suvremenog le+ mercatoria/

4. me#unarodno ,ako!odav"vo u smislu me#unarodni konvencija6. me#unarodni trgovački o$%ča*%

9z ovog se izvodi zaključak da se le+ mercatoria kao 0svjetsko- trgovačko pravomani"estira u dva a"p#ka:

6:


29/246

4. dijelom kao me#unarodno pravo koje je porijeklom dr/av!o u okvirume#unarodni sporazuma6. dijelom kao pravo koje je "po!a!o nastalo u privrednom prometuS takvo jepravo sadrano u/a3 uzancama me#unarodne trgovine!3 općim uvjetima poslovanjac3 općim načelima civilizirani naroda id3 odlukama nedravni sudova

r!itri u načelu uvijek primjenjuju o!ičaje. Privaćen stav je da su stranke,iz!jegavanjem dravnog pravosu#a i dajući prednost ar!itranom rješavanju,implicitno izrazile elju da se spor riješi vodeći računa o pravilima koja seredovno primjenjuju u njiovom pro"esionalnom miljeu.

*!veza ar!itrae da u svim slučajevima uzme u o!zir trgovačke o!ičajepropisana je u/

4. %uropskoj konvenciji o me#unarodnoj trgovačkoj ar!itrai6. r!itranim pravilima 1N9+8O-a7. )odel-zakonu 1N9+8O-a

8azlika izme#u %uropske konvencije s jedne, te druga dva izvora s druge strane jest što potonja dva izričito proteu primjenu trgovački o!ičaja i na odluke kojear!itri donose po pravičnosti 5e+ a:uo et bono3 9stovjetan je stav i ečkekonvencije.

L. # +#r&aor%a % !a&%o!a'!o pravo

9ako se le+ mercatoria odvaja od nacionalnog prava, ono ne moe postojatikao sistem potpuno odvojen od nacionalnog prava. e+ mercatoria nijezatvoreni i cjelovit pravni sistem koji !i u svom totalitetu mogaonadomjestiti nacionalne pravne sisteme pa ga stoga karakterizira para'#'%,a+ snacionalnim pravnim sistemima.

Potpuno odvajanje le+ mercatoria od nacionalnog prava !%*# +ogu0# iz dvarazloga/

4. zatjev da se poštuje nacionalni javni poredak6. nepotpunost me#unarodnog trgovačkog pravaS praznine u pravnimizvorima postoje u pogledu opći odreda!a ugovornog prava

utonomno me#unarodno pravo izgradilo je, doduše odre#ena načelazajednička za sve trgovačke transakcije, ali su ona relativno malo!rojna.$toga će svaka transakcija !iti predmet regulacije me#unarodnog trgovačkogugovornog prava i mjerodavnog nacionalno prava. ko ugovorne strane uugovor ne unesu odred!u o mjerodavnom pravu, ono će !iti odre#eno u skladus kolizijskim normama.ečka konvencija izričito upućuje na primjenu nacionalnog prava odred!om daće se pitanja koja se tiču materije ure#ene njome, a koja nisu u njoj izričitoriješena, rješavati prema općim načelima na kojima konvencija počiva, ili unedostatku ti načela, prema pravu mjerodavnom na temelju pravilame#unarodnog privatnog prava.

. O"!ov!# karak#r%"%k# '# +#r&aor%a

6J


30/246

a4 Suvr#+#!% po*a+

$uvremeni le+ mercatoria moe se de"inirati u širem i u uem smislu.

# +#r&aor%a u u/#+ "+%"'u o!uvaća pravila koja nastaju u praksiprivrednika u me#unarodnoj trgovačkoj s"eri. +o je dakle pravo koje ne stvaradrava kao zakonodavac.

# +#r&aor%a u š%r#+ "+%"'u sastoji se od me#unarodni konvencija itrgovački o!ičaja. +o je skup pravila koji je autonoman u odnosu premanacionalnom pravu.

$4 Karak#r%"%k#

$uvremeni le+ mercatoria ima ove karakteristike/

4. Nastaje u po"'ov!o* prak"%, sankcioniran je u praksi me#unarodnitrgovački ar!itraa i razvija se praksom ti ar!itraa te doktrinomme#unarodnog trgovačkog prava6. *sim što se razvija praksom u me#unarodnoj trgovini, razvija se i širokoprivaćenim doku+#!%+a +#8u!arod!% a"o&%*a&%*a privrednika i drugicentara7. e+ mercatoria uvaava i tekstove me#unarodni ko!v#!&%*a ko*# *oš !%"u"up%'# !a "!agu, pr#poruk# me#unarodni agencija, prav!# vod%č# koji sepripremaju u okviru 1N9+8O-a i drugi agencija 1N-a 5tzv. so!t la*3@. Po"#$!o"% !a&%o!a'!# prak"# !ač#'!o "# !# u,%+a*u u o$,%r jerme#unarodna suradnja na privrednom području počiva na me#unarodnoprivaćenim standardima kao minimumu zajednički pravila za

me#unarodne poslovne transakcije na sta!ilnosti pravni odnosa, odnosno napravnu sigurnostA. I!#rak&%*a do+a0#g % +#8u!arod!og rgovačkog prava doprinosiusavršavanju o!aju pravaB. Praksa pokazuje da vodeću ulogu u stvaranju i sankcioniranju le+ mercatoria imaju !r% +#8u!arod!# rgov%!# % +#8u!arod!% ar$%ra/!%!r% koji su se pro"ilirali kao vodeći u struci

&4 Od!o" pr#+a "aro+ '# +#r&aor%a

Zavaljujući pravnoj oso!nosti poduzeća i slo!odi ugovaranja, trgovačkougovorno pravo pokazuje kroz povijesni razvoj gotovo identičnost. $toga, saetotre!a naglasiti temeljna o!iljeja kako su se zadrala, u savršenijem o!liku, usuvremenom pravu. +o su u srednjovjekovnoj le+ mercatoria !ili/

4. jedinstveni karakter prava veliki me#unarodni "a*+ova % 'uka usrednjem vijeku, kamo su dolazili trgovci iz različiti zemalja6. o$%a*% koji su vrijedili u me#unarodnom pomorskom sao!raćaju7. pose!na "ud$#!o"@. d*#'a!o" *av!% $%'*#/!%ka koji su sastavljali ugovore, pa suponavljanjem istovrsnog teksta vremenom nastajali modeli, što !ismo danas

nazvali standardnim ugovorima

7;


31/246

1spore#ujući ova o!iljeja srednjovjekovnog leX mercatoria s današnjima,sličnost se vidi u ovome/

4. %!#r!a&%o!a'!% karak#r ugovora kao izraz autonomije ugovorni strana6. "a!dard%,a&%*a putem tipski ugovora, opći uvjeta poslovanja i trgovačkio!ičaja7. +#8u!arod!a rgovačka ar$%ra/a kao dominantan način rješavanjasporova

. (o!a 6d#"

a4 Po*a+

(o!a 6d#" predstavlja najproširenije i sadrajno najo!uvatnije načelotrgovačkog, pose!no me#unarodnog trgovačkog prava. 'ao sinonim za

savjesnost i poštenje, !ona des predstavlja etički standard prema kojemu secijeni neki postupak ugovorne strane, stranke u ar!itranom sporu, pa i ar!itara.

ona des nije samostalno pravno pravilo kojim se regulira neki odnos, nego jeto norma o primjeni prava koja se primjenjuje na cjelokupno pravo i sve vrste itipove poslova i postupke regulirane me#unarodnim trgovačkim pravom. onades se kao standard dodaje normi i upotpunjava je te suodre#uje njenuprimjenu.

ona "ides 5eng. good !aith, njem. reu und Alauben3 u jugoslavenskojpredratnoj terminologiji trgovačkog i gra#anskog prava prevodila se kao 0do!ravjera2 )e#utim *pće uzance za promet ro!om unijele su u naše pravo termin

0savjesnost i poštenje


32/246

&4 Pr%+*#!a

Načelo do!re vjere uzima se u o!zir po slu!enoj dunosti kod sudova iar!itraa. 1govorne strane nemaju pravo da primjenu ovog načela generalnoisključe.

'ao "undamentalno načelo savjesnosti i poštenja će se primijeniti/4. na materijalno pravo6. na procesno pravo i njegove učinkeS i to/ a3 na prava i dunosti stranaka

!3 na prava i dunosti ar!itara7. na izvanpravnu s"eru, gdje su moguće dvije situacije/ a3 iz!jegavanje ili opstrukcija ar!itra,e !3 od!ijanje ili iz!jegavanje da se izvrši ar!itrana odluka

d4 Sa!k&%*a ,a povr#du !ač#'a do$r# v*#r#

$ankcija jest u tome što se postupci koji mu proturječe !# uva/ava*u.

*pće uzance za promet ro!om takav su stav izrazile "ormulacijom da se0ugovorne strane ne mogu pozivati ne neku od ovih uzanca ako bi njena

primjena u datom slu&aju proizvela posljedice protivne tom na&elu.0 Zakon oo!veznim odnosima propisuje opću dunost pridravanja načela savjesnosti ipoštenja u zasnivanju o!vezni odnosa i ostvarivanju prava i o!veza iz tiodnosa 5@ Z**3.1 me#unarodnom trgovačkom pravu nepoštovanje ovog načela ima zaposljedicu '%šava!*# prava koje !i netko imao da je postupao u skladu s timnačelom.

#4 (o!a 6d#" u pro"!o+ pravu

Rak kada i ne postoji izričita zakonska odred!a o do!roj vjeri u procesnompravu, ovo načelo tre!a primijeniti jer se pravna zaštita ne daje da !i se nekojstranci omogućila zloupotre!a u vo#enju procesa.

+u se u!raja vo#enje !ezizgledni procesa, svjesno iznošenje neistiniti iliporicanje istiniti činjenični navoda, postupci koji slue odugovlačenju,prouzrokovanje nepotre!ni troškova i dr.

$ankcija za kršenje načela do!e vjere u postupku sastoji se u tome da se

nedopuštena procesna radnja z!og zloupotre!e od$%*#.2. INOTERMS

). Uop0# o %!&o#r+"%+a

a4 Po*a+

I!&o#r+" 5nternational ommercial erms3 su slu,!ena pravila )e#unarodnetrgovačke komore za tumačenje trgovački termina. 8adi se o kraticama kojese sastoje od tri slova, a sama pravila prvenstveno su namijenjenarazjašnjavanju o!veza, troškova i rizika vezani uz prijevoz i isporuku do!ara.

+emeljna je "vra umanjiti ili posve eliminirati nesigurnosti koje proizlazeiz različite interpretacije pravila trgovačkog prava u različitim dravama.

76


33/246

*sim što su ti termini postali prijeko potre!ni za nesmetano vo#enjeme#unarodne trgovine, njiovu autentičnost priznaju i svi svjetski sudovi i drugiupravni organi te njiovo uključivanje u ugovore o prodaji znatno smanjujemogućnost nesporazuma koji !i mogli dovesti do pravni komplikacija.

9ncoterms pravila i termini se !ave od!o"o+ %,+#8u kup&a % prodava#'*ana osnovu kupoprodajnog ugovora. Pošto ne de"iniraju sve modalitetevanjskotrgovinskog posla, već samo osnovne, upotre!ljavaju se u kom!inaciji sdrugim !itnim elementima kupoprodajnog ugovora s jedne strane, i ukom!inaciji sa drugim ugovorima koji su neopodni za realizaciju odre#enogvanjskotrgovinskog posla s druge strane, kao što su ugovori o prijevozu,osiguranju ili "inanciranju.$ o!zirom da postoji više verzija 5revizija3 9ncoterms-a, prilikom njiove upora!eneopodno je jasno naglasiti iz koje godine se koristi verzija 9ncoterms-a 5naprimjer/


34/246

M$, M*3c3 Ka#gor%*a - prodavatelj ugovara prijevoz ro!e, ali ne preuzima rizik odpropasti ili slučajnog oštećenja nakon što je isporučena i poslana 5M8, 9M, P+S9P3d3 Ka#gor%*a 2 - ukoliko je ugovoren paritet isporuke iz kategorije Dprodavatelj ima najviši stupanj odgovornosti te snosi sve troškove i rizikeisporuke ro!e kupcu na mjestu krajnjeg odredišta 5DM, D%$, D%[, DD1, DDP3

I!&o#r+" -) ponešto su izmijenili navedenu podjelu i uključuju ukupno jedanaest termina. Najveće promjene dogodile su se u grupi D i to na način dase !rišu gore navedeni pariteti DD1, DM, D%$ i D%[, a uključuju se !ov%par%#% D+ 5DeliverG at terminal - isporučeno terminal3 i DP 5DeliverG at Place\ isporučeno na mjestu3.

1jedno se nova podjela temelji na vrsti transporta i to/4. $%'o ko*% o$'%k ra!"pora

a3 %Y 5e+ *orks3

!3 M 5!ree carrier 3c3 P+ 5carriage paid to3d3 9P 5carriage and insurrance paid to3e3 D+ 5delivered at terminal3"3 DP 5delivered at place3g3 DDP 5delivered dut) paid3

6. po+or"k% ra!"por % u!uar!*a p'ov%d$aa3 M$ 5!ree alongside ship3!3 M* 5!ree on board3c3 M8 5cost and !reight 3d3 9M 5cost insurance and !reight 3

$4 I!&o#r+" ,a $%'o ko*u vr"u ra!"pora

1 ovu vrstu incotermsa u!rajamo najveći !roj incotermsa, čak nji sedam/

EQ 5"ranko tvornica3 znači da prodavatelj u ugovoreno vrijeme ima ro!uspremnu za prodaju u svojem poslovnom prostoru 5tvornica, skladište,postrojenje itd.3. *vaj termin predvi#a maksimalne o!veze za kupca, aminimalne za prodavatelja. 'upac snosi sve troškove prijevoza, a tako#er snosirizik i za isporuku ro!e na njeno konačno odredište. Prodavatelj nema o!vezuutovara, a kad to i čini, čini to na trošak i rizik kupca. ko stranke ele drukčijeugovoriti, to mora !iti jasno, eksplicitno navedeno u ugovoru

BA 5"ranko prijevoznik3 znači da prodavatelj stavlja ro!u spremnu za eksportna raspolaganje prvom prijevozniku 5odre#enom od strane kupca3 na ugovorenomjesto. Prodavatelj snosi troškove prijevoza do prvog prijevoznika, a kad mupreda ro!u, rizik prelazi na kupca.

PT 5vozarina plaćena do3 znači da prodavatelj snosi trošak prijevoza.8izik prelazi na kupca kad prvom prijevozniku preda ro!u.

IP 5vozarina i osiguranje plaćeni do3 zapravo je varijanta 9M-a koja seodnosi na svaki o!lik prijevoza koji uključuje kontejnerski promet. *vajtermin znači da prodavatelj snosi troškove prijevoza i osiguranja do

ugovorenog odredišta, ali rizik prelazi tek kad se ro!a preda prvom prijevozniku.2AT 5isporučeno terminal3 znači da prodavatelj snosi troškove prijevoza na

7@


35/246

terminal, osim troškova vezani uz carinjenje, a rizik prelazi na kupca tek utrenu kad je ro!a spremna za iskrcaj na terminalu.

2AP 5isporučeno na mjestu3 znači da prodavatelj snosi troškove prijevoza naugovoreno mjesto, osim troškova vezani uz carinjenje, a rizik prelazi na kupcatek u trenu kad je ro!a spremna za iskrcaj od strane kupca

22P 5isporučeno ocarinjeno3 znači da je prodavatelj odgovoran za isporukusvi do!ara na ugovoreno mjesto u dravi kupca te snosi sve troškoveprijevoza do destinacije, uključujući carine i poreze. *vaj termin predvi#amaksimalne o!veze za prodavatelja, a minimalne za kupca.

&4 I!&o#r+" ,a po+or"k% ra!"por % u!uar!*u p'ov%d$u

BAS 5"ranko uz !ok !roda3 znači da je prodavatelj duan da ugovorenog dana iliu ugovorenom roku postaviti ro!u uz !ok !roda nadovat !rodske ili kopnene

dizalice u toj luci. Prodavatelj snosi sve troškove u vezi s ro!om, kao i rizik dotrenutka postavljanja ro!e uz !ok !roda. *n je tako#er duan omogućiti izvozro!e.

BO( 5"ranko !rod3 znači da je prodavatelj duan ugovorenog dana ili uugovorenom roku isporučiti ro!u na palu!u !roda u ugovorenoj luci ukrcaja. *nsnosi sve troškove u svezi s ro!om kao i rizik do trenutka prijelaza ro!e preko!rodske ograde u luci ukrcaja. Prodavatelj je duan omogućiti izvoz ro!e, akupac pruiti detalje o palu!i i luci gdje se tre!a izvršiti isporuka.

BR 5cijena s vozarinom3 znači da prodavatelj ispunjava svoju o!vezuisporuke kada izvozno ocarinjena ro!a prije#e ogradu !roda u luci otpreme.

Prodavatelj snosi troškove dopreme ro!e do odredišne luke, a troškovepomorskog osiguranja snosi kupac. 8izik prelazi, dakle, na kupca u trenutkuukrcaja na palu!u !roda.

IB 5cijena sa osiguranjem i vozarinom3 se od M8-a razlikuje samo u činjenicida prodavatelj snosi i troškove pomorskog osiguranja.

22P 5isporučeno ocarinjeno3 znači da je prodavatelj odgovoran za isporukusvi do!ara na ugovoreno mjesto u dravi kupca te snosi sve troškoveprijevoza do destinacije, uključujući carine i poreze. *vaj termin predvi#amaksimalne o!veze za prodavatelja, a minimalne za kupca.

d4 I!&o#r+" ,a po+or"k% ra!"por % u!uar!*u p'ov%d$u

BAS 5"ranko uz !ok !roda3 znači da je prodavatelj duan da ugovorenog dana iliu ugovorenom roku postaviti ro!u uz !ok !roda nadovat !rodske ili kopnenedizalice u toj luci. Prodavatelj snosi sve troškove u vezi s ro!om, kao i rizik dotrenutka postavljanja ro!e uz !ok !roda. *n je tako#er duan omogućiti izvozro!e.

BO( 5"ranko !rod3 znači da je prodavatelj duan ugovorenog dana ili uugovorenom roku isporučiti ro!u na palu!u !roda u ugovorenoj luci ukrcaja. *n

snosi sve troškove u svezi s ro!om kao i rizik do trenutka prijelaza ro!e preko!rodske ograde u luci ukrcaja. Prodavatelj je duan omogućiti izvoz ro!e, akupac pruiti detalje o palu!i i luci gdje se tre!a izvršiti isporuka.

7A


36/246

BR 5cijena s vozarinom3 znači da prodavatelj ispunjava svoju o!vezuisporuke kada izvozno ocarinjena ro!a prije#e ogradu !roda u luci otpreme.Prodavatelj snosi troškove dopreme ro!e do odredišne luke, a troškovepomorskog osiguranja snosi kupac. 8izik prelazi, dakle, na kupca u trenutkuukrcaja na palu!u !roda.

IB 5cijena sa osiguranjem i vozarinom3 se od M8-a razlikuje samo u činjenicida prodavatelj snosi i troškove pomorskog osiguranja


37/246

Rlanak @.1 zasnivanju o!vezni odnosa i ostvarivanju prava i o!veza iz ti odnosasudionici su duni pridravati se načela savjesnosti i poštenja.2u/!o" "urad!*#

Rlanak A.

$udionici o!vezni odnosa duni su sura#ivati radi potpunog i urednog ispunjenjao!veza i ostvarivanja prava u tim odnosima.


38/246

$udionici mogu svoj o!vezni odnos urediti drukčije nego što je Z**-om odre#eno,ako iz pojedine odred!e Z**-a ili iz nj. smisla ne proizlazi što drugo.

Pr%+*#!a o$%ča*a % prak"#

Rlanak 46.

543 1 o!veznim odnosima me#u trgovcima primjenjuju se- trgovački o!ičaji čiju su primjenu ugovorili i praksa koju su me#uso!no razvili.- i trgovački o!ičaji koje trgovci redovito primjenjuju u istim takvim odnosima, akosudionici u njima nisu izrijekom ili prešutno isključili njiovu primjenu.573 +rgovački o!ičaji i praksa koju su trgovci me#uso!no razvili, za čiju suprimjenu ispunjene pretpostavke iz Z**, primjenjuju se i ako su suprotnidispozitivnom propisu.5@3 1 o!veznim odnosima me#u ostalim sudionicima primjenjuju se o!ičaji kad jenjiova primjena ugovorom ili zakonom propisana.

Po"upa!*# u "k'adu "a "auo+? drušv#!%+ ugovoro+? od!o"!oprav%'%+a

Rlanak 47.543 Pravne oso!e u zasnivanju o!veznog odnosa postupaju u skladu sa svojimstatutom, društvenim ugovorom, odnosno pravilima.563 li ugovor koji je sklopljen ili druga pravna radnja koja je poduzeta suprotnostatutu, društvenom ugovoru, odnosno pravilima ostaje na snazi, osim ako je zato druga strana znala ili je zakonom drukčije odre#eno.

Pr%+*#!a po*#d%!% odr#da$a !a rgovačk# ugovor# % drug# prav!#po"'ov#

Rlanak 4@543 *dred!e Z** što se odnose na ugovore primjenjuju se na sve vrste ugovora,osim ako za trgovačke ugovore nije izrijekom drukčije odre#eno. 563 Trgovačk% ugovor%, prema Z**, *#"u ugovor% šo % "k'apa*u rgov&%+#8u "o$o+ u o$av'*a!*u d*#'a!o"% ko*# č%!# pr#d+# po"'ova!*a$ar#+ *#d!oga od !*% II "u u v#,% " o$av'*a!*#+ % d*#'a!o"%.573 *dred!e ovoga Zakona koje se odnose na ugovore na odgovarajući se načinprimjenjuju i na druge pravne poslove.

'od denicije trgovačkog ugovora, primjenjen je mješoviti 5su!jektivno-o!jektivni3kriterij.

$u!jektivni ^ s o!zirom na su!jekte, dakle trgovci*!jektivni ^ s o!zirom na djelatnost, dakle trgovačka djelatnostS O9 se više netrai da ja riječ o o!avljanju djelatnosti *L% strane, već jednog od nji, iako suo!oje trgovci.

*dnos Z** i trgovački ugovori/► )*N9Z) 5jedinstvenost (P s eventualnim odstupanjima za trg.su!jekte iposlove3► Z** se primjenjuje na $V% ugovore, pa i trgovačke, *$9) kad je za trgovačkeizrijekom drukčije odre#eno, a o!ično tako i je jer kod nji ima pose!ni pravila.$toga je trgovačko leX specialis, a gra#ansko leX generalis.


39/246

Rlanak 4A.543 *so!a koja smatra da je neko njezino pravo povrije#eno ovlaštena ga je štititii ostvarivati putem suda, ako zakonom odlučivanje nije povjereno nekom drugomnadlenom tijelu.563 +ko !i samovlasno pri!avljao ili štitio neko svoje pravo ili pravo za koje smatra

da mu pripada, prekoračivši time granice nune o!rane ili druge zakonomdopuštene samopomoći, odgovoran je za to.

NASTANAK O(VE


40/246

'ad o!veza ima za činid!u iznos novca, dunik je duan isplatiti onaj !rojnovčani jedinica na koji o!veza glasi, osim kad zakon odre#uje što drugo.

Va'ua o$v#,# MONETARNA KAU 5premaprodajnom tečaju koji o!javi devizna !urza, odnosno KN i koji vrijedi na dandospjelosti, odnosno, po zatjevu vjerovnika, na dan plaćanja35@3 *dred!e Z** o kamatama primjenjuju se na novčanu o!vezu neovisno ovaluti u kojoj je izraena.

IN2EKSNA KAU


41/246

'amate su naknada koja se plaća za upotre!u tu#eg novca ili tu#i zamjenjivistvari na temelju propisa ili ugovora.

*!veza plaćanja kamata nastaje ili na osnovi zakona 5zakonske kamate3 ili naosnovi ugovora 5ugovorne kamate3

$lučajevi kada se kamate plaćaju na temelju zakona jesu primjerice prizakašnjenju s ispunjenjem novčane o!veze 5čl. 6J. st.4 Z**3, pri raskidu ugovora5čl. 7B:. st.A Z**3 u slučaju trgovačkog ugovora o zajmu 5čl. A;; st.6 Z**3, pripopravljanju imovinske štete 5 čl. 4;:B Z**3, pri popravljanju neimovinske štete5čl. 44;7 Z**3, pri vračanju stečenog !ez osnove 5čl. 444A Z**3 i dr.

"""# $atezne kamate

Z!og činjenice da je dunik pao u zakašnjenje 5zategnuo3 s ispunjenjem glavneo!veze, takve se kamate nazivaju zateznim kamatama.

+rgovački ugovor o zajmu je primjer zakonski kamata koje nisu istodo!no izatezne kamate, jer se te kamate plaćaju !ez o!zira na to je li dunik uzakašnjenju s ispunjenjem svoje o!veze ili nije.

Zatezne kamate su zakonom unaprijed odre#ena naknada za korištenjeodre#enog iznosa 5glavnice3 tu#eg novca. Zatezne kamate jedan su od o!likazakonski kamata, a nazivaju se još i moratorne kamate. *ne su o!jektivnaposljedica zakašnjenja dunika. 'rivnju za zakašnjenje dunika ne tre!a traiti niti

dokazivati. Zatezne kamate teku po samom zakonu. Rak nije dopušten niprotudokaz da je vjerovnik pretrpio manju štetu od one propisane odred!om ovisini stope zatezni kamata. ilj je naime ti zatezni kamata da se dunikapotakne na pravodo!ni i potpuno ispunjenje o!veze, ali ne samo u interesuvjerovnika već se time stvara i nancijska disciplina. *ne nisu naknada štete, jernema elementa protupravnosti u postupanju dunika, već su one naknada zakorištenje tu#eg novca u odre#enom vremenu.

Zatezne kamate imaju o!iljeje akcesornosti. *ne naime nastaju kao posljedicazakašnjenja u ispunjenju odre#ene novčane o!veze i teku sve do njezinaispunjenja. Dok glavna o!veza 5glavni dug3 ne !ude ispunjen, zatezne kamatekao sporedna tra!ina nedjeljive su od njega i čine cjelinu s glavnim dugom.

9z svega vidimo da zatezne kamate imaju kaznenu "unkciju jer se njimasankcionira ponašanje dunika koji na vrijeme ne ispunjava svoje o!veze,ali istodo!no imaju i poticajnu "unkciju jer !i morale djelovati da u strauod posljedica neispunjavanja novčane o!veze dunik ispuni svoju o!vezu

Kad "# dugu*u

Rlanak 6J.543 Dunik koji zakasni s ispunjenjem novčane o!veze duguje, pored glavnice, i

zatezne kamate.

@4


42/246

563 $topa zatezni kamata na odnose iz trgovački ugovora i ugovora izme#utrgovca i oso!e javnog prava odre#uje se uvećanjem eskontne stope KN koja jevrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je pretodilo tekućem polugodištu za :postotni poena, a u ostalim odnosima za A postotni poena.573 1z ograničenje u vezi visine ugovorne kamatne stope, kod trgovački ugovora

i ugovora izme#u trgovca i oso!e javnog prava strane mogu ugovoriti drukčijustopu zatezni kamata.5@3 li ništetna je takva odred!a ugovora, ako na temelju okolnosti slučaja, apoglavito trgovački o!ičaja i naravi predmeta o!veze, proizlazi da je takougovorenom stopom zatezni kamata, suprotno načelu savjesnosti i poštenja,prouzročena očigledna neravnopravnost u pravima i o!vezama ugovorni strana. ► prilikom ocjene je li odred!a ugovora o stopi zatezni kamata ništetna, uzetće se izme#u ostalog u o!zir jesu li postojali opravdani razlozi za odstupanje odzakonski zatezni kamata.5B3 ko je stopa ugovorni kamata viša od stope zatezni kamata, one teku iposlije dunikova zakašnjenja. 5odnos ugovorni i zatezni kamata3

5C3 $topa zatezni kamata odnosi se na razdo!lje od 4 godine.5:3 KN duna je svakog 4. siječnja i 4. srpnja o!javiti eskontnu stopu u UNNT.

%skontna stopa je stopa po kojoj središnja !anka 5Krvatska narodna !anka3odo!rava kredite poslovnim !ankama.

Pravo !a popu!u !ak!adu

Rlanak 7;.543 Vjerovnik ima pravo na zatezne kamate !ez o!zira na to je li pretrpio kakvuštetu z!og dunikova zakašnjenja.

563 ko je šteta koju je vjerovnik pretrpio z!og dunikova zakašnjenja veća odiznosa koji !i do!io na ime zatezni kamata, on ima pravo zatijevati razliku dopotpune naknade štete.Ka+a# !a ka+a#

Rlanak 74.543 Na dospjele a neisplaćene zatezne kamate ne teku zatezne, osim kad je tozakonom odre#enoS563 Na iznos neisplaćeni kamata mogu se zatijevati zatezne kamate samo oddana kad je tu!a za isplatu podnesena sudu 5pro"!# ka+a#3

""# %govorne kamate1govorne kamate se mogu denirati kao sporazumna 5ugovorena3 naknada zakorištenje tu#eg novca ili korištenje tu#i zamjenjivi stvari. *!veza plaćanjaugovorni kamata nastaje samo ako dunik takvu o!vezu privati pravnimposlom 5ugovorom3. Prema tome ugovorne kamate teku i u slučaju kada duniknije u zakašnjenju s ispunjenjem svoje o!veze. +o je !itna razlika od zateznikamata koje nastaju na temelju prisilnog propisa i koje teku samo ako dunikdospije u zakašnjenje i to !ez o!zira na to je li tako ugovoreno ili nije.

Sopa ugovor!% ka+aa

Rlanak 6B.

@6


43/246

543 $topa ugovorni kamata izme#u oso!a od koji !arem jedna nije trgovac nemoe !iti viša od stope zakonski zatezni kamata koja je vrijedila na dansklapanja ugovora, odnosno na dan promjene ugovorne kamatne stope, ako jeugovorena promjenjiva kamatna stopa.563 $topa ugovorni kamata izme#u trgovaca, odnosno trgovca i oso!e javnog

prava ne moe !iti viša od stope zakonski zatezni kamata uvećane za polovinute stope. 5odre#ene sukladno stavku 43573 ko su kamate ugovorene, ali nije odre#ena njiova stopa, izme#u oso!a odkoji !arem jedna nije trgovac, vrijedi kamatna stopa u visini R%+V8+9N% stopezakonski zatezni kamata, a izme#u trgovaca P*O*V9N stope zakonskizatezni kamata.5@3 ko su ugovorene više kamate od dopušteni, primijenit će se najvišadopuštena kamatna stopa.5A3 $topa ugovorni kamata odnosi se na razdo!lje od 4 godine.5B3 1 smislu Z** oso!e javnog prava su osobe koje su obvezne postupati po

propisima o javnoj nabavi, osim trgova&kih dru'tava.

Ka+a# !a ka+a#

Rlanak 6C.543 Ništetna je odred!a ugovora kojom se predvi#a da će na dospjele aneisplaćene kamate, početi teći kamate.563 li se moe 5uz ograničenja u vezi visine stope3 unaprijed ugovoriti povećanagodišnja kamatna stopa, ako dunik ne isplati dospjele kamate na vrijeme.573 *va nedopustivost anatocizma ne odnosi se na pologe kod !anaka i druginancijski institucija 5!anka mora davati kamate na kamatu, a ne smije traitikamate na kamatu>>>3Ka+a# u !#!ovča!%+ o$v#,a+a

Rlanak 6:.*dred!e Z** o ugovornim kamatama na odgovarajući način vrijede i za ostaleo!veze kojima su o!jekt činid!e zamjenjive stvari.

*dred!om čl. 6: dopuštena je mogućnost ugovaranja i plaćanja kamata i kodnenovčani o!veza, uz pretpostavku da je riječ o takvim nenovčanim o!vezamakoji su predmet stvari odre#ene prema rodu, kao što su ito, ulje, vino i sl. tonadalje pretpostavlja i pravilo o nunoj istovrsnosti dugovane glavnice i samikamata 5vino za vino, ulje za ulje3, a ne postoji mogućnost da kamate !udu porodu različite od glavnice 5 vino za ulje3.

'amate u nenovčanim o!vezama koje imaju za predmet stvari odre#ene premarodu pripadaju vjerovniku $)* '* su 1(*V*8%N%.

O(VE


44/246

ko neka o!veza ima dvije ili više činida!a, ali je dunik duan ispuniti samo jednu da !i se oslo!odio o!veze, pravo iz!ora, ako nije što drugo ugovoreno,pripada duniku, i o!veza prestaje kad on ispuni činid!u koju je iza!rao.N#opo,%vo" % uč%!ak %,$ora

Rlanak 77.

543 9z!or je učinjen

charmander trgovackopravo (1)

Documents