ckb nudi · 2013-12-18 · ckb nudi: alternativu depozitima 3 važno je napraviti individualnu...

CKB nudiAlternativu depozitima

POŠTOVANI KLIJENTI

CKB, banka uvijek jasne vizije i savremenog pristupa poslovanju, unapređuje, razvija i kreira sve segmente bankarskog poslovanja u Crnoj Gori. Crnogorska komercijalna banka dio je mađarske bankarsko-finansijske OTP grupe, jedne od lidera regiona centralne, istočne i jugoistočne Evrope. OTP grupa uspješno posluje više od 60 godina, sa preko 12 miliona klijenata u 9 zemalja, 33 hiljade zaposlenih i preko 1500 filijala, kontinuirano obezbjeđujući Crnogorskoj komercijalnoj banci siguran dalji rast i razvoj. Prema rezultatima sveobuhvatnog stresnog testiranja Komiteta evropskih bankarskih supervizora (CEBS) u saradnji sa Evropskom centralnom bankom (ECB) sprovedenog u Evropskoj uniji 2010. i 2011. godine, OTP grupa je u pogledu finansijske snage i stabilnosti druga, odnosno treća u Evropi, a najstabilnija bankarsko finansijska grupacija Centralne i Jugoistočne Evrope. Na crnogorskom bankarskom tržištu CKB posluje sa stopom tržišnog učešća od 20% do preko 40% u različitim segmentima poslovanja. Danas je CKB, banka sa gotovo 300.000 računa klijenata, građana i kompanija, koja sa veoma razvijenom mrežom od 30 poslovnih jedinica, oko 4.500 POS terminala i gotovo 100 bankomata, uspješno pokriva cijelu teritoriju Crne Gore.

Zadovoljstvo nam je da vam predstavimo novu uslugu u okviru širokog spektra CKB proizvoda. Naime, preko našeg Odjeljenja za kastodi i depozitarne poslove, bićete u mogućnosti da trgujete hartijama od vrijednosti na lokalnom i stranim tržištima.

Uzimajući u obzir trenutnu situaciju koja se ogleda u smanjenoj kamatnoj stopi na depozite, javlja se potreba za pronalaženjem novih mogućnosti za pametno ulaganje vaših sredstava. U tu svrhu, razvili smo novu uslugu koja vam daje mogućnost da uložite u lokalne i strane državne obveznice, komercijalne obveznice, akcije i ostale hartije od vrijednosti.

Vaša,CKB

Berza

Mjesto na tržištu gdje se trguje finansijskim instrumentima. Ključna funkcija berze je da obezbijedi fer i pravilno trgovanje, kao i efikasno širenje informacija o cijenama za bilo koju trgovinu hartijama od vrijednosti na toj berzi. Berza može biti fizička lokacija gdje se trgovci srijeću da bi obavljali posao ili elektronska platforma. Berze obezbjeđuju kompanijama, vladama i drugim grupama platformu za prodaju hartija od vrijednosti javnosti koja ulaže.

aKCija

Jedinica vlasničkog interesa u kompaniji ili finansijsko sredstvo. Dok vlasništvo nad akcijama u poslu ne znači da akcionar ima direktnu kontrolu nad svakodnevnim aktivnostima, biti akcionar daje pravo vlasniku na podjednaku raspodjelu bilo kakvog profita ako se on objavi u formi dividende. Dvije glavne vrste akcija su obične akcije i prioritetne akcije.

KompanijsKa oBvezniCa

Dugovna hartija od vrijednosti koju izdaje kompanija, a prodaje se investitorima. Garancija za obveznicu je obično platežna moć kompanije, što je najčešće novac koji će se zaraditi od budućih aktivnosti. U nekim slučajevima, fizička aktiva kompanije može da se koristi kao kolateral za obveznice.

Kompanijske obveznice se smatraju rizičnijim od državnih obveznica. Kao rezultat toga, kamatne stope su skoro uvijek veće, čak i za kompanije vrhunskog kvaliteta.

Državna oBvezniCa

Dugovna hartija od vrijednosti koju izdaje država da bi podržala državnu potrošnju, većinom u domaćoj valuti zemlje. Državni dug je novac koji se duguje na bilo kom nivou države i garantovan je potpunim povjerenjem vlade. Prije investiranja u državne obveznice, investitori moraju da procijene nekoliko rizika povezanih sa državom, kao što su: rizik zemlje, politički rizik, rizik inflacije i kamatni rizik.

Državni zapisi

Državni zapisi (Državne hartije od vrednosti) su finansijski instrumenti koji predstavljaju dug države, čija je vrednost iskazana u domaćoj valuti, o čijoj emisiji u skladu sa zakonom, odlučuje Vlada ili Ministarstvo finansija. Dematerijalizovane su HOV što znači da se izdaju, prenose i evidentiraju u obliku elektronskog zapisa u informacionom sistemu Centralnog depozitarnog registra.

Na primarnom tržištu se prodaju po diskontu na aukcijama putem aukcijske platforme na kojima učestvuju ovlašćeni učesnici odnosno finansijske institucije. Državne zapise mogu kupiti sva domaća pravna i fizička lica preko ovlašćenih učesnika. Aukcija državnih zapisa vrši se po jedinstvenoj ili po višestrukoj diskontnoj stopi.

OSNOVNI TErMINI

1CKB nudi: alternativu depozitima

01

www.ckb.me [email protected] CKB Call Centar 19894

ALTERNATIVAOROČENIM DEPOZITIMA.


Generalno gledano, ulaganje u berzu dolazi od potrebe da se angažuju sredstva i tako obezbijedi neki povraćaj vlasniku. Opisano na ovaj način, ulaganje u hartije od vrijednosti je alternativna štednja. Očekuje se da će onaj ko odabere da investira svoja raspoloživa sredstva u akcije, obveznice ili druge finansijske instrumente postići veći povraćaj nego ako investira ista sredstva u banku, s tim što je izložen određenom riziku.

Investiranje u hartije od vrijednosti odrediće se među onima koji imaju višak sredstava za koje misle da im neće trebati u budućnosti i koji žele da imaju povraćaj na njih.

U slučaju da se vaš portfolio sastoji samo od akcija jedne kompanije, kretanja cijena akcija na tržištu će odrediti sudbinu vašeg portfolija. Zato se savjetuje investiranje u različite hartije od vrijednosti na čije cijene utiču različiti faktori i samim tim čije se cijene ne kreću na isti ili sličan način. U tu svrhu, vaš portfolio treba da se sastoji od: državnih obveznica, komercijalnih obveznica, infrastrukturnih akcija itd. (poznato kao diversifikacija portfolija). Ovo će smanjiti rizik od gubitka.

Prostor između najvišeg i najnižeg godišnjeg povraćaja je prostor u kojem neko prepoznaje svoju tačku izloženosti riziku, tj. do kojeg nivoa rizika neko želi da se izloži za mogući prinos. Naravno, visoki prinosi su prilično izazovni, ali ne smije se zaboraviti da investiranje u finansijske proizvode koji donose veliki povraćaj, takođe donosi veći rizik, a mali povraćaj nosi manji rizik.

Konzervativno ulaganjeMali potencijal za profit; preporučuje se na kratak rok ili nekome ko više voli da igra na sigurno

Umjereno investiranje(umjereni potencijal za profit; preporučuje se na srednji rok ili onima koji prefeririaju umjereni rizik)

Agresivno investiranje(visok profit/potencijal gubitka; preporučuje se na duži period ili nekome ko preferira visok rizik)

70%

60%

50%

40%

30%

20%

10%

Depoziti /Državni zapisi / Gotovina

0%

Državne obveznice / Kompanijske obveznice

Akcije Ostalo

70%

60%

50%

40%

30%

20%

10%

0%



Akcije Ostalo

70%

60%

50%

40%

30%

20%

10%


0%


Akcije Ostalo

Vaša sklonost prema

izloženosti riziku može

biti jedan od ključnih

elementa kod odabira

finansijskog proizvoda za

investiranje.


Važno je napraviti individualnu diversi- fikovanu strategiju investiranja na osnovu finansijskih ciljeva, perioda investiranja i tolerancije na rizik koju je neko odredio, a onda početi sa odabirom proizvoda koji se uklapaju u strategiju.

Osnovno pravilo za berzanski posao je da veći rizik donosi veći povraćaj, tako da oni koji žele više da rizikuju biraju manje kompanije za koje se očekuje da će brzo rasti u budućnosti. S druge strane, oni koji žele da njihova aktiva bude izložena manjem riziku obično investiraju u obveznice ili akcije čije su kompanije poznate da uspješno posluju

na tržištu i gdje se očekuje ista tendencija u budućnosti.

Da na početku razjasnimo: investiranje na berzi nije šema koja će vas brzo učiniti bogatima. Ako niste skloni vecem riziku, počnite sa konzervativnom strategijom, dok ne steknete dovoljno iskustva.

Investiranje u HoV određene kompanije je rezultat procjene investitora vezane za dobijanje povraćaja na uložena sredstva preko rasta cijene akcija ili isplate dividende. Zbir svih pojedinačnih investicija i trgovina sa HoV stvara konkretno tržište

Suprotno popularnom vjerovanju, iako se trgovina

obavlja samo preko ovlašćenih učesnika, oni ne

moraju da diktiraju pravac vaših investicija. Njihov

savjet može da se razmotri, ali konačnu odluku

donosite vi.

berze. Različite strategije, očekivanja i procjene pojedinačnih investitora stvaraju pobjednike i gubitnike na tržištu.

Suprotno popularnom vjerovanju, iako se trgovina obavlja samo preko ovlašćenih učesnika, oni ne moraju da diktiraju pravac vaših investicija. Njihov savjet može da se razmotri, ali konačnu odluku donosite vi. Stoga je važno razumjeti principe investiranja prije nego što počnete kupovati prve HoV.

Kada prodati ili kada kupiti, to je posebna nauka i ista pravila važe na cijelom svijetu.

Međutim u nestabilnim državama i tržištima, predviđanje postaje sve teže. Ako se plašite investiranja na berzi, probajte sigurnije načine investiranja novca. Njihova mana je međutim što donose manje prihoda.


kompanije sa manjim mogućnostima za profit. To su infrastrukturne kompanije koje na duži rok pružaju mogućnost stabilnog investiranja.

Državne obveznice

Akcije

Depoziti / Državni zapisi

Kompanijske obveznice

Blue chip akcije

MOGUĆN

OST P

ROFI

TA

RIZIK

Investiranje na berzi može da se posmatra kao dugoročno ulaganje. Kratkoročni prinos može da se postigne u periodima rasta berze, ali investicije koje mogu da donesu ovakve prinose su veoma rizične. Najbolji primjer za ovakav stav je kretanje cijena na globalnoj i domaćoj berzi poslednjih dana kada su indeksi fluktuirali više od 10% u oba pravca. Takva trgovina se zove spekulativna jer se većinom bazira na neočekivanim informacijama o poslovima kompanije koje su dostupne malom broju investitora. Ako uzmemo u obzir dugoročno investiranje, praćenje indeksa berze, može se zaključiti da samo investiranje od više od 3 godine

Veći rizik, veći profit

Investiranje na berzi može da se posmatra kao dugoročno ulaganje.

ispadne jako profitabilno. U tom periodu, kvalitetne kompanije proizvode profit, šire posao, isplaćuju dividende i cijena akcija raste.

Međutim, treba pomenuti da za investiture ne postoji “sigurna profitabilna” investicija i da svaka investicija nosi niži ili viši nivo rizika. Raniji prinos ne može garantovati prinos za budući period. Način investiranja zavisi od preferencija investitora vezanih za rizik.

Zbog većeg rizika koji nosi sa sobom, investiranje na berzi donosi veći profit od manje rizičnih investicija kao što je štednja u banci. Postoje takođe i manje rizične


Ulaganje u obveznice

je siguran instrument

i alternativa oročenim

depozitima.

Ulaganje u obveznice

Kompanije i države izdaju obveznice da bi finansirale svoje svakodnevne aktivnosti ili specifične projekte. Kada kupite obveznicu, vi pozajmljujete svoj novac na određeni period izdavaocu. Za uzvrat, vlasnici obveznica dobijaju natrag iznos kredita plus kamatu.

Kada kamatne stope padnu, cijene obveznica rastu i obrnuto. Ako obveznicu držite do dospijeća, fluktuacije cijena nemaju značaja. Vi ćete dobiti nazad originalnu nominalnu vr i jednost obveznice, zajedno sa kamatom koju očekujete. Donošenje najbolje odluke za vaše specifične okolnosti zahtijeva razumijevanje načina na koji obveznice mogu da se koriste kako bi se postigao niz vaših finansijskih ciljeva kao i osjećaja kako se određuju cijene obveznica, dinamike koja pokreće tržište i različitih rizika koji su prisutni. Sve investicije nude ravnotežu između rizika i potencijalnog povraćaja. Rizik je mogućnost da ćete izgubiti nešto ili

sav novac koji ste uložili. Povraćaj je novac koji možete dobiti kroz investiciju. Ravnoteža između rizika i povraćaja se mijenja zavisno od vrste investicije, izdavaoca hartije od vrijednosti , stanja privrede i ciklusa tržišta HoV. Kao opšte pravilo, ako želite veći povraćaj, morate preuzeti veći rizik. Suprotno tome, na jmanje r i z ična investicija ima takođe i najmanji povraćaj.

Obveznice se generalno smatraju manje rizičnim od akcija iz nekoliko razloga: obveznice nose obećanje izdavaoca da vrati nominalnu vrijednost HoV vlasniku po dospijeću; akcije nemaju takvo obećanje od strane emitenta; većina obveznica donosi investitoru kamatu koja je takođe garantovana obećanjem izdavaoca. Akcije ponekad donose dividendu, ali

njihov emitent nema obavezu da vrši ta plaćanja akcionarima; istorijski gledano, tržište obveznica je bilo manje pogođeno promjenom cijena i nestabilnošću od

tržišta akcija; prosječan povraćaj od ulaganja u obveznice je takođe bio manji istorijski gledano, ali stabilniji od prosječnog povraćaja na akcije.

Državne obveznice su najsigurniji instrument. O n e m o g u b i t i

sigurnije čak i od depozita u banci. To zavisi od države koja izdaje obveznice i banke koja drži depozit. U Crnoj Gori, država garantuje za depozit do 50.000 eura, tako da se depoziti ispod ovog iznosa smatraju sigurnijim od onih iznad. Takođe, ponuđena kamatna stopa na depozite reflektuje likvidnost i stabilnost banke (veća kamatna stopa obično reflektuje veći rizik).


Kastodi služba u CKB-u je u funkciji od oktobra 2008. godine, kada smo od Centralne banke Crne Gore i Komisije za hartije od vrijednosti dobili licencu za obavljanje kastodi poslova. CKB kastodi služba je apsolutni lider u kastodi poslovima sa 40% učešća na tržištu kapitala. Do sada, poslovali smo sa preko 3.000 klijenata, fizičkih lica, preduzeća, investicionih i penzionih fondova, domaćih i stranih klijenata. Trenutna procjena sredstava kojima upravlja CKB kastodi služba iznosi preko 40 miliona eura. U saradnji sa našim kolegama iz matične banke, OTP Banke Budimpešta, u mogućnosti smo da našim klijentima ponudimo i pružimo usluge međunarodne trgovine.

Nudimo kompletnu uslugu trgovine i investicije u HoV na lokalnom i globalnom nivou. Važno je naglasiti da naše usluge koriste istaknuti učesnici regionalnog tržišta kapitala.

Naš glavni cilj je da obezbijedimo sigurnu investiciju klijentovih sredstava. Vjerujemo da vam informacijama, efikasnošću, profesionalnošću, u saradnji sa Investicionom službom OTP-a, možemo pomoći da napravite pravi izbor (iskustvo duže od 60 godina).

Procedura za otvaranje kastodi računa je jednostavna i brza, i za fizička i pravna lica. Proces dobijanja statusa kastodi klijenta CKB-a je besplatan, a za naše klijente je korisno da budu u kastodi bazi podataka kako bi ih mogli efikasno informisati o zanimljivim ponudama.

Odjeljenje za kastodi i depozitarne poslove u CKB-u podržava svaki vid komunikacije sa klijentima: lično, elektronski, putem SWIFT-a, faksom, telefonskim pozivima koji se snimaju.

Komisija za hartije od vrijednosti je regulatorni i nadzorni organ za tržište HoV, berzu i učesnike na berzi.

Kastodi banka nije vlasnik HoV i novca koje čuva kastodi (na kastodi računima) i oni ne čine dio aktive banke, što znači da ne mogu biti uključeni u likvidacionu ili stečajnu masu i ne mogu se koristiti da bi banka platila svoje obaveze prema trećim stranama.

Uloga CKB-a u vašim investicijama

CKB kastodi služba je apsolutni lider u kastodi poslovima sa 40% učešća na tržištu kapitala

40%


Berza u Crnoj Gori je posebna zbog činjenice ima veoma mali broj investitora – građana koji, s vremena na vrijeme, trguju malim brojem akcija. Crnogorsko tržište je

Šta se nudi tržištu u Crnoj Gori?

rizičnije, što znači da se na njemu može ostvariti veći profit. Pojedinci koji su trgovali na crnogorskoj berzi (MNSE – CGB) su bili u prilici da ostvare veliku zaradu. Ako ste

u potrazi za likvidnijim tržištima, mi vam nudimo kompletnu uslugu trgovine na stranim tržištima.

OTP Grupa CKB Crna Gora


02ANALIZA HARTIJAO VRIJEDNOSTIMI PREDLAŽEMO, IZBOR JE VAŠ.

www.ckb.me [email protected] CKB Call Centar 19894


Crnogorski Telekom

Crnogorski Telekom je glavni provajder telekomunikacionih usluga u Crnoj Gori. Do kraja 1998. godine, Crnogorski Telekom je bio dio PTT Crna Gora, a od tada posluje kao zasebna kompanija. Kompanija je privatizovana 2005. godine. Njen većinski vlasnik je Magyar Telekom (76.53%), dok se preostalim akcijama javno trguje na berzi.

Finansijski parametri

Ukupna aktiva (UA) 200.703.107,0000 Povraćaj na sredstva (ROA) 0,0994

Ukupna pasiva (dug) 30.827.923,0000 Povraćaj na kapital (ROE) 0,1174

Prodaja 114.076.934,0000 Profitna marža 0,1748

Neto operativni prihod 21.100.575,0000 Dug za ukupnu aktivu 0,1536

Troškovi po osnovu kamate -845.260,0000 Stopa isplate dividende 0,8591

Profit prije oporezivanja 23.110.809,0000 Zarada po akciji 0,4889

Neto prihod 19.940.004,0000 Knjigovođstvena vrijednost po akciji 3,5934

EBIT 22.265.549,0000 Prinos dividende 0,1105

EBITDA 43.697.857,0000 P/E 7,7736

Gotovinska dividenda po akciji 0,7800 P/B 1,0576

4.5 €

4.0 €

3.5 €

3.0 €

2.5 €

2.0 €

1.5 €

1.0 €

0.5 €

I 201

1

II 20

11

III 2

011

IV 2

011

I 201

2

II 20

12

III 2

012

IV 2

012

I 201

3

III 2

013

II 20

130 €

26. septembra 2006. godine, kompanija je ponudila svoje usluge fiksne telefonije i usluge Interneta pod zajedničkim brendom T-com, kao i usluge mobilne telefonije pod brendom T-mobile i postala dio T porodice Deutsche Telekom AG. Njen glavni akcionar je podružnica Deutche Telekom AG - Magyar Telekom NyRt sa sjedištem u

Mađarskoj. Crnogorski Telekom je apsolutni lider na polju telekomunikacija u Crnoj Gori. Na poslednjoj Skupštini, Odbor direktora je izglasao minimalnu neto dividendu u iznosu od 0.44 EUR za sljedeće 3 godine. Trenutna cijena je 3,80 EUR.


Jugopetrol AD Kotor

Jugopetrol AD Kotor je kompanija formirana 12. aprila 1947. godine, sa sjedištem u Kotoru, za proizvodnju i trgovinu nafte i naftnih derivata. Poslovanje je počela sa veoma skromnim kapitalom i resursima u periodu najranijeg razvoja naftne industrije bivše Jugoslavije. Od 1992.

do 1996. godine, Jugopetrol je poslovao kao državnio preduzeće za istraživanje, eksploataciju i promet nafte i naftnih derivata, a u decembru 1996. godine je transformisan u akcionarsko društvo. Od oktobra 2002. godine, Jugopetrol je bio dio velike Hellenic Petroleum Grupe. Glavne

poslovne aktivnosti kompanije su poslovi veleprodaje, maloprodaje i distribucija nafte i naftnih derivata putem mreže od 35 bezinskih pumpi koje posluje pod zaštitnim znakom EKO, kao i istraživanja nafte u Crnoj Gori (na kopnu i u moru).

14.0 €

12.0 €

10.0 €

8.0 €

6.0€

4.0 €

2.0€

0 €

I 201

1

II 20

11

III 2

011

IV 2

011

I 201

2

II 20

12

III 2

012

IV 2

012

I 201

3

III 2

013

II 20

13






Troškovi po osnovu kamate 160.452,0000 Stopa isplate dividende 1,5985




EBITDA 2.664.386,0000 P/E 17,0997



Crnogorski elektroprenosni sistem

Crnogorski elektroprenosni sistem je zadužen za prenos električne energije. Sjedište CGES je u Podgorici. Prva elektoprenosna stanica je stavljena u funkciju 01. jula 1957. godine u Nikšiću, čime se elektroprenosni sistem Crne Gore počeo intenzivno razvijati kao sastavni dio elektroprenosnog sistema

tada Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Nakon toga, prilikom usklađivanja sa zahtjevima liberalizacije tržišta električne energije i sa propisima EU o razdvajanju tržišta od monopola, a uzimajući u obzir potrebu za unapređenjem ekonomske efikasnosti, Skupština akcionara EPCG je u martu 2009. godine odlučila

da formira novo akcionarsko društvo ‘Prenos’. U skladu sa Odlukom Skupštine akcionara, kompanija je promijenila ime u ‘Crnogorski elektroprenosni sistem’ - CGES AD). Trenutna cijena akcije je 0.47 EUR. Buduća kretanja cijena će najvjerovatnije zavisiti od sudbine KAP-a.

1.0 €

0.8 €

0.6 €

0.4 €

0.2€

0 €

I 201

1

II 20

11

III 2

011

IV 2

011

I 201

2

II 20

12

III 2

012

IV 2

012

I 201

3

III 2

013

II 20

13






Troškovi po osnovu kamate -845.260,0000 Stopa isplate dividende 0,8591




EBITDA 43.697.857,0000 P/E 7,7736



Državne obveznice se kotiraju na crnogorskoj berzi sa godišnjim prinosom of 5.5% do 7%, u zavisnosti od količine obaveznica koje se kupuju. Postoje 4 različite serije sa 4 različite godine dospjeća od 01. jula 2014. god. do 01. jula 2017. godine. Niže u tekstu možete naći kretanja cijena za jednu od serija državnih obveznica DO15, sa dospjećem na 01. jul 2015. godine, čija je nominalna vrijednost 1 EUR.

1.0 €

0.8 €

0.7 €

0.9 €

0.6 €

0.4 €

0.5 €

0.2€

0.3€

0.1€

0 €

I 201

1

II 20

11

III 2

011

IV 2

011

I 201

2

II 20

12

III 2

012

IV 2

012

I 201

3

III 2

013

II 20

13

Državne obveznice


Strana tržišta

Mnogo naših klijenata se opredjeljuje za trgovinu na berzama u inostranstvu, a procedura je identična kao za trgovinu u zemlji. Preko Kastodi odjeljenja, klijenti daju nalog za trgovanje na stranim berzama. Berze za koje postoji posebno interesovanje su Njujorška, Frankfurtska,

zatim berze u Mađarskoj, Srbiji, Sloveniji itd.

U saradnji sa službom za investicije u OTP Budimpešti, daćemo vam sugestije u vezi sa najlikvidnijim državnim i kompanijskim obveznicama koje se kotiraju na stranim tržištima.

Mi vam dajemo sugestije u vezi sa stranim tržištima, a vi odlučujete

NIS je jedna od najvećih vertikalno integrisanih energetskih kompanija u jugoistočnoj Evropi. Njene osnovne aktivnosti su istraživanje, proizvodnja i prerada nafte i gasa, kao i prodaja širokog spektra naftnih derivata. Glavni strateški cilj kompanije do 2020. godine je da postane najefikasnija, brzorastuća energetska kompanija u bankarskom regionu, održavajući lidersku poziciju na tržištu Srbije i ulazak među tri top kompanije u jugoistočnoj Evropi.

Razvojna strategija NIS-a uključuje implementaciju programa “Pet petica” koji sadrži:

• 5 miliona tona sirove nafte i gasa (proizvodnja)• 5 miliona tona rafinisane nafte (proizvodnja)• 5 miliona tona proizvoda od ulja (prodaja)• Euro-5 standard (proces i rezultat) • 5.000 RSD za akciju NIS-a – trenutna vrijednost akcije NIS-a je 870 RSD

Većinski vlasnik NIS-a je Gazprom Neft, koji posjeduje 56% akcija. NIS i njene podružnice čine grupu koja posluje u Srbiji, na Balkanu i šire.

Ključni finansijski pokazatelji Mjerne jedinice

2012 2011 2010

Neto (gubitak) profit u milijardama RSD 49.5 40.6 16.5

Neto profit (gubitak)prije kursnih razlika

u milijardama RSD 56.5 41.1 27.7

Neto kursne razlike u milijardama RSD -7.0 -0.5 -11.3

EBITDA u milijardama RSD 66.5 52.4 32.4

Prodaja (bez akcizne takse) u milijardama RSD 226.2 187.0 161.2


Vrsta dužničkog instrumenta Međunarodne obveznice

Vrsta obveznica Obveznice sa kuponima

Kupon 7.250%

Učestalost kupona 1 put (više puta) godišnje

Datum kupona 8. april

Datum dospjeća 08/04/2016

Ocjena izdavaoca na datum izdavanja (M/S&P/F)

NR

Poslednja cijena 103

Očekivani prinos 5.72%


Vrsta obveznica Obveznice sa kuponom

Kupon 5.000%


Datum kupona 30. mart



BB

Poslednja cijena 101.25




Kupon 5.875%


Datum kupona 30. mart



BB+



Crna Gora 11-16

Mađarska 06/16

Hrvatska 2018

Državne obveznice




Kupon 5.270%


Datum kupona 19. septembar



NR





Kupon 5.875%


Datum kupona 31. maj



Baa3/—/—





Kupon 5.625%


Datum kupona 1. februar



BB+



OTP Banka 2016

Mađarska razvojna banka

Telekom Austria

Kompanijske obveznice


Odricanje Od OdgOvOrnOsti

Crnogorska komercijalna banka a.d. Podgorica - članica OTP Grupe (u daljem tekstu: CKB ) ne namjerava predstaviti ovaj dokument kao objektivno i nezavisno objašnjenje pitanja u njemu sadržanim. Ovaj dokument (a) nije pripremljen u skladu sa zakonskim zahtjevima naučnog i statističkog istraživanja zamišljenim za promovisanje nezavisnosti investicionog istraživanja i (b) nije predmet bilo kakve zabrane postupanja prije diseminacije informacija o investicionom istraživanju.

Iako su informacije u ovom dokumentu pripremljene s dobrom namjerom iz izvora koje CKB opravdano smatra pouzdanim, ne predstavljaju, niti garantuju tačnost i takve informacije mogu biti nepotpune ili sažete. Mišljenja i procjene predstavljaju samo naše prosuđivanje i podložni su promjenama bez najave.

Ovaj dokument ne sadrži sveobuhvatnu analizu opisanih pitanja. Ovaj materijal služi samo u informativne svrhe. Dokument nije namijenjen da pruži osnovu za bilo koju procjenu finansijskih instrumenata ovdje pomenutih. Konkretno, informacije u ovom dokumentu u vezi sa bilo kojom emisijom novih finansijskih instrumenata treba posmatrati kao indikativne, preliminarne i samo za svrhe ilustracije i procjena bilo kakvog takvog finansijskog instrumenta je napravljena isključivo na osnovu informacija sadržanih u relevantnim katalozima sa ponudom i cjenovnicima kada su na raspolaganju. CKB ne djeluje kao povjerenik ili savjetnik bilo kog potencijalnog kupca finansijskih instrumenata pomenutih ovdje i nije odgovorna za utvrđivanje zakonitosti ili prikladnosti ulaganja u finansijske instrumente bilo kojeg budućeg kupca. Ovaj dokument nije namijenjen kao investicioni savjet, ponuda ili poziv za kupovinu ili prodaju bilo kojeg finansijskog instrumenta i ne predstavlja pravni, poreski ili računovodstveni savjet.

Informacije u ovom dokumentu odražavaju situaciju na tržištu u trenutku njihovog pisanja. On pruža samo trenutnu informaciju i može se promijeniti kako se tržišni uslovi i okolnosti razvijaju. Dodatne informacije mogu se dobiti na zahtjev. Tamo gdje se brojka odnosi na sami datum ili period prije datuma ovog dokumenta, ona se odnosi na prošlost i ukazuje na istorijske podatke. Rezultati u prošlosti nisu pouzdan pokazatelj budućih rezultata i ne smiju se tretirati kao takvi. CKB ne daje nikakve izjave ili garancije, izričite ili implicirane, u vezi sa budućim kretanjima bilo kog finansijskog instrumenta koji se pominje u ovom dokumentu. CKB neće biti odgovorna za informacije sadržane u ovom dokumentu koje su izazvale bilo kakav gubitak ili štetu bilo direktnu, indirektnu, finansijsku, ekonomsku ili posljedičnu, ili ih je prouzrokovalo nesavjesno djelovanja ili propust CKB-a ili ne, pod uslovom da se to ograničenje odgovornosti ne primjenjuje na bilo kakve odgovornosti koje se ne mogu isključiti ili ograničiti prema važećem zakonu u Crnoj Gori.

Prije kupovine ili prodaje finansijskih instrumenata ili učešća u investicionim poslovima, molimo vas da pregledate prospekte, propise, uslove, ugovore, obavještenja, tarife i sve druge relevantne dokumente u vezi sa finansijskim instrumentima ili investicionim poslovima opisanim u ovom dokumentu kako biste bili u mogućnosti da donesete dobru investicionu odluku. Molimo vas takođe da razgovarate sa kompetentnim finansijskim savjetnikom kako biste dobili savjet o rizicima, naknadama, porezima, potencijalnim gubicima i svim ostalim bitnim uslovima prije nego što donesete odluku o ulaganju u vezi sa financijskim instrumentima ili investicionim poslovima opisanim u ovom dokumentu. Financijski instrumenti koji se spominju u ovom dokumentu možda nisu pogodni za sve vrste investitora. Ovaj dokument ne uzima u obzir investicione ciljeve, finansijsku situaciju ili specifične potrebe svakog pojedinog klijenta. Svaka pojedinačna odluka ili investiranje na osnovu ovog materijala isključivo su na vlastiti rizik klijenta i CKB neće biti odgovorna za uspjeh investicionih odluka, odnosno za postizanje cilja Klijenta.

CKB (registrovano sjedište: Crnogorska komercijalna banka, Moskovska bb, zgrada Vektre, 81000 Podgorica, Odjeljenje za kastodi i depozitarne poslove, email adress [email protected]. Sva prava zadržana. Autorsko pravo za ovu publikaciju uživa isključivo CKB, a nijedan dio ovog materijala se ne može reprodukovati, ponovno koristiti ili distribuirati bez prethodnog pismenog pristanka CKB-a. Odredbe i uslovi ovog Odricanja od odgovornosti uređuju se i tumače u skladu sa crnogorskim zakonom.

Ako ste primili ovaj dokument od CKB-a, onda vam je on poslat uz vašu prethodnu saglasnost. Možete povući ovu dozvolu slanjem e-mail na [email protected] ili putem pisma adresiranog na Odjeljenje za kastodi i depozitarne poslove, Moskovska bb, zgrada Vektre, 81000 Podgorica. Molimo da navedete vaše ime i e-mail adresa u oba slučaja.

ckb nudi · 2013-12-18 · ckb nudi: alternativu depozitima 3 važno je napraviti individualnu...

Documents