cr 201406 hr

HR

i zv j e e o konveRgenc i j iL i pan j 2014 .

i zv j e e O KONveRGeNC i j iL i paN j 2014 .

U 2014. sve publikacije ESB-a

nose motiv preuzet s novanice od 20 .

Europska sredinja banka, 2014.

AdresaKaiserstrasse 2960311 Frankfurt am MainNjemaka

Potanska adresaPostfach 16 03 1960066 Frankfurt am MainNjemaka

Telefon +49 69 1344 0

Internetska adresahttp://www.ecb.europa.eu

Telefaks +49 69 1344 6000

Sva prava pridrana.Reprodukcija u edukativne i nekomercijalne svrhe doputa se uz navoenje izvora.

Hrvatski prijevod Izvjea o konvergenciji ESB-a 2014. sadri sljedea poglavlja: Uvod, Okvir za analizu, Stanje ekonomske konvergencije i Saetke po dravama za Bugarsku, Republiku eku, Hrvatsku, Litvu, Maarsku, Poljsku, Rumunjsku i vedsku. Vie informacija moete pronai u cjelovitoj engleskoj inaici dostupnoj na mrenim stranicama ESB-a (http://www.ecb.europa.eu).

Zakljuni datum za podatke u ovom izvjeu bio je 15. svibnja 2014.

ISSN 2363-0795 (mreno izdanje)ISSN 2363-0795 (e-publikacija)ISBN 978-92-899-1329-4 (mreno izdanje)ISBN 978-92-899-1351-5 (e-publikacija)EU-ov kataloki broj QB-AD-14-001-HR-N (mreno izdanje) EU-ov kataloki broj QB-AD-14-001-HR-E (e-publikacija)

ESB Izvjee o konvergenciji

Lipanj 2014. 3

SADRAJ 1. UVOD 5 2. OKVIR ZA ANALIZU 8

2.1. Ekonomska konvergencija 8 2.2. Usklaenost nacionalnog zakonodavstva s Ugovorima 20

3. STANJE EKONOMSKE KONVERGENCIJE 49

4. SAECI PO DRAVAMA 68 4.1. Bugarska 68 4.2. eka 72 4.3. Hrvatska 75 4.4. Litva 78 4.5. Maarska 81 4.6. Poljska 84 4.7. Rumunjska 87 4.8. vedska 90

ESB Izvjee o konvergenciji Lipanj 2014.

4

KRATICE DRAVE BE Belgija BG Bugarska CZ eka DK Danska DE Njemaka EE Estonija IE Irska GR Grka ES panjolska FR Francuska HR Hrvatska IT Italija CY Cipar LV Latvija LT Litva

LU Luksemburg HU Maarska MT Malta NL Nizozemska AT Austrija PL Poljska PT Portugal RO Rumunjska SI Slovenija SK Slovaka FI Finska SE vedska UK Ujedinjena Kraljevina US Sjedinjene Amerike Drave

OSTALO BIS Banka za meunarodne namire IPC indeks potroakih cijena DG ECFIN Glavna uprava za gospodarske i

financijske poslove, Europska komisija

ESB Europska sredinja banka EDP procedura pri prekomjernom

manjku ET efektivni teaj EMI Europski monetarni institut EMU Ekonomska i monetarna unija ERM teajni mehanizam ESA 95 Europski sustav rauna iz 1995. ESSB Europski sustav sredinjih

banaka ESRB Europski odbor za sistemske

rizike EU Europska unija

EUR euro BDP bruto domai proizvod HIPC harmonizirani indeks potroakih

cijena s.m.u. stanje meunarodnih ulaganja ILO Meunarodna organizacija rada MMF Meunarodni monetarni fond MFI monetarna financijska institucija MIP procedura pri makroekonomskim

neravnoteama NSB nacionalna sredinja banka OECD Organizacija za gospodarsku

suradnju i razvoj SSM Jedinstveni nadzorni mehanizam TSCG Ugovor o stabilnosti, koordinaciji i

upravljanju u Ekonomskoj i monetarnoj uniji

U skladu s praksom u EU-u nazivi drava lanica EU-a u ovom se izvjeu navode prema abecednom redoslijedu naziva drava na nacionalnom jeziku. ZNAKOVI UPOTRIJEBLJENI U TABLICAMA - podatak ne postoji / podatak nije primjenjiv . ne raspolae se podatkom


Lipanj 2014. 5

1. UVOD

Euro je uveden 1. sijenja 1999. u 11 drava lanica EU-a. Otad je jo sedam drava

lanica EU-a prihvatilo jedinstvenu valutu, a posljednja je bila Latvija, 1. sijenja 2014.

Nakon to je Hrvatska pristupila EU-u 1. srpnja 2013., postoji deset zemalja EU-a koje ne

sudjeluju u potpunosti u EMU-u, tj. koje jo nisu prihvatile euro. Dvije od njih, Danska i

Ujedinjena Kraljevina, izjasnile su se da nee sudjelovati u treoj fazi EMU-a. Zbog toga

se izvjea o konvergenciji za te dvije zemlje pripremaju samo na njihov zahtjev. S

obzirom na to da takvog zahtjeva nije bilo, ovim je izvjeem obuhvaeno osam zemalja:

Bugarska, eka, Hrvatska, Litva, Maarska, Poljska, Rumunjska i vedska. Svih se osam

zemalja u skladu s Ugovorom o funkcioniranju Europske unije (dalje u tekstu: Ugovor)1

obvezalo da e prihvatiti euro, to znai da moraju nastojati ispuniti sve konvergencijske

kriterije.

Izradom ovog izvjea ESB ispunjava svoju obvezu iz lanka 140. Ugovora da najmanje

jednom svake dvije godine ili na zahtjev drave lanice s odstupanjem izvjeuje Vijee

Europske unije (Vijee EU-a) o napretku koji su drave lanice s odstupanjem ostvarile u

ispunjavanju svojih obveza u odnosu na ostvarenje ekonomske i monetarne unije. Osam

zemalja obuhvaenih ovim izvjeem dosad je razmatrano u sklopu redovitoga

dvogodinjeg ciklusa. Isti je zadatak dan i Europskoj komisiji, koja je takoer pripremila

izvjee, a oba su izvjea zajedno dostavljena Vijeu EU-a.

U ovom izvjeu ESB primjenjuje isti okvir kao u prethodnim izvjeima o konvergenciji.

Za osam navedenih zemalja razmatra se je li postignut visok stupanj odrive ekonomske

konvergencije, je li nacionalno zakonodavstvo usklaeno s Ugovorima i Statutom

Europskog sustava sredinjih banaka i Europske sredinje banke (Statut) i jesu li ispunjeni

statutarni zahtjevi koje odreena nacionalna sredinja banka treba ispuniti kako bi postala

sastavni dio Eurosustava.

U ovom je izvjeu Litva procijenjena detaljnije od drugih promatranih zemalja jer su

litavske vlasti u vie navrata objavile svoju namjeru da 1. sijenja 2015. uvedu euro.

Razmatranje procesa ekonomske konvergencije uvelike ovisi o kvaliteti i integritetu

upotrijebljenih statistikih podataka. Na prikupljanje i dostavljanje statistikih podataka,

1 Vidi takoer pojanjenje izraza Ugovor i Ugovori u Glosaru.


6

posebno statistike dravnih financija, ne smiju utjecati politiki initelji ili uplitanja.

Drave lanice EU-a pozivaju se da kvalitetu i integritet svojih statistikih podataka

smatraju pitanjima visokog prioriteta, da u prikupljanju statistikih podataka osiguraju

odgovarajui sustav provjera i ravnotea i da primijene minimalne standarde u podruju

statistike. Ti standardi iznimno su vani za jaanje neovisnosti, integriteta i odgovornosti

nacionalnih statistikih ureda te za podupiranje povjerenja u kvalitetu statistike dravnih

financija (vidi odjeljak 9. poglavlja 5.).

Nadalje, od 4. studenog 2014.2 svaka zemlja ije je odstupanje ukinuto pridruit e se

Jedinstvenom nadzornom mehanizmu (engl. Single Supervisory Mechanism, SSM)

najkasnije na dan kad prihvati euro. Od tog dana sva prava i obveze povezani sa SSM-om

primjenjuju se na tu zemlju. Stoga je iznimno vano da ona provede potrebne pripreme. U

tom smislu ESB pridaje veliku vanost sveobuhvatnoj procjeni kreditnih institucija,

ukljuujui procjenu bilanci koju mora provesti prije preuzimanja svojih zadaa. To je

procjena bankovnog sustava u dravama lanicama koje sudjeluju u SSM-u, a obavlja je

ESB u suradnji s nacionalnim nadlenim tijelima drava lanica sudionica. Ova procjena,

koja nije predmet ovog izvjea, mora biti zavrena prije nego to ESB preuzme svoje

nadzorne odgovornosti. Procjena obuhvaa ocjenu kvalitete aktive i test otpornosti na

okove. Cilj je poveati transparentnost, po potrebi, poboljati bilance stanja i osnaiti

povjerenje u bankarski sektor. Bankarski sustav svake drave lanice koja se pridrui

europodruju i time se pridruuje SSM-u nakon datuma zapoinjanja nadzora bit e

podvrgnut sveobuhvatnoj procjeni.3

Ovo izvjee strukturirano je na sljedei nain. U poglavlju 2. opisuje se okvir primijenjen

za razmatranje ekonomske i pravne konvergencije. U poglavlju 3. daje se horizontalni

pregled glavnih aspekata ekonomske konvergencije. Poglavlje 4. sadrava saetke po

dravama, u kojima su dani glavni rezultati razmatranja ekonomske i pravne

konvergencije. U poglavlju 5. (samo u engleskoj inaici) detaljnije se razmatra stanje

ekonomske konvergencije u svakoj od osam promatranih drava lanica EU-a i daju se

pregled pokazatelja konvergencije i statistika metodologija upotrijebljena za njihovo

2 To je datum kad e ESB preuzeti zadae koje su mu dodijeljene Uredbom Vijea (EU) br.

1024/2013 od 15. listopada 2013. o dodjeli odreenih zadaa Europskoj sredinjoj banci u vezi s politikama bonitetnog nadzora kreditnih institucija, lankom 33. stavkom 2.

3 Vidi uvodnu izjavu 10. Uredbe ESB/2014/17 Europske sredinje banke od 16. travnja 2014. o uspostavljanju okvira za suradnju unutar Jedinstvenoga nadzornog mehanizma izmeu Europske sredinje banke i nacionalnih nadlenih tijela te s nacionalnim imenovanim tijelima (okvirna uredba o SSM-u).


Lipanj 2014. 7

prikupljanje. Naposljetku, u poglavlju 6. (samo u engleskoj inaici) razmatra se

usklaenost nacionalnog zakonodavstva promatranih drava lanica, ukljuujui statute

njihovih nacionalnih sredinjih banaka, s lancima 130. i 131. Ugovora.


8

2. OKVIR ZA ANALIZU

2.1. EKONOMSKA KONVERGENCIJA

ESB za razmatranje stanja ekonomske konvergencije u dravama lanicama EU-a koje ele

prihvatiti euro upotrebljava zajedniki okvir za analizu. Taj zajedniki okvir, koji se

dosljedno primjenjuje u svim EMI-jevim i ESB-ovim izvjeima o konvergenciji, zasniva se

najprije na odredbama Ugovora i njihovoj primjeni od strane ESB-a pri analizi kretanja

cijena, fiskalnog salda i omjera duga, teaja i dugoronih kamatnih stopa, kao i ostalih

initelja koji su vani za ekonomsku integraciju i konvergenciju. Drugo, zasniva se na nizu

dodatnih ekonomskih pokazatelja za prola i budua razdoblja koji se smatraju korisnima za

detaljno razmatranje odrivosti konvergencije. Razmatranje stanja u dotinim dravama

lanicama zasnovano na svim tim initeljima vano je kako bi se osiguralo da njihova

integracija u europodruje proe bez veih potekoa. Okviri od 1. do 5. ukratko prikazuju

zakonske odredbe i metodoloka objanjenja o ESB-ovoj primjeni tih odredaba.

Ovo se izvjee zasniva na naelima utvrenima u prethodnim izvjeima ESB-a (i prije

ovoga EMI-ja) kako bi se osigurao kontinuitet i jednak tretman. ESB primjenjuje nekoliko

vodeih naela u primjeni konvergencijskih kriterija. Prvo, pojedinani kriteriji tumae se

i primjenjuju bez odstupanja. U pozadini tog naela injenica je da je glavna svrha

kriterija osigurati da u europodruju mogu sudjelovati samo one drave lanice koje imaju

gospodarske uvjete koji pogoduju odravanju stabilnosti cijena i koherentnosti u

europodruju. Drugo, konvergencijski kriteriji ine skladan i meusobno povezan sklop te

moraju svi biti zadovoljeni; kriteriji su u Ugovoru navedeni kao ravnopravni i meu njima

ne postoji hijerarhija. Tree, konvergencijski kriteriji moraju se ispuniti na osnovi stvarnih

podataka. etvrto, primjena konvergencijskih kriterija treba biti dosljedna, transparentna i

jednostavna. Osim toga, pri ocjeni usklaenosti s konvergencijskim kriterijima kljuni je

initelj odrivost, jer se treba postii trajna, a ne trenutana konvergencija. Stoga se

odrivost konvergencije u pojedinim dravama podrobno razmatra.

U tom smislu, gospodarska kretanja u dotinim dravama promatraju se retrospektivno, u

naelu u posljednjih deset godina. Takav pristup omoguuje lake utvrditi koliko su

trenutana postignua rezultat stvarnih strukturnih prilagodbi, to bi zauzvrat trebalo

voditi boljoj procjeni odrivosti ekonomske konvergencije.


Lipanj 2014. 9

Osim toga, u odgovarajuoj mjeri primjenjuje se i prospektivna analiza. U tom kontekstu,

posebna se pozornost posveuje injenici da odrivost povoljnih gospodarskih kretanja bitno

ovisi o odgovarajuim i dugoronim odgovorima politike na postojee i budue izazove.

Snano upravljanje i uinkovite institucije takoer su vani za podravanje odrivog rasta

proizvodnje tijekom srednjoronog do dugoronog razdoblja. Gledano u cijelosti, istie se

da odrivost ekonomske konvergencije ovisi o postizanju snane poetne pozicije,

postojanju uinkovitih institucija i voenju odgovarajuih politika nakon uvoenja eura.

Zajedniki okvir primjenjuje se pojedinano na osam promatranih drava lanica EU-a. Ta

razmatranja, usmjerena na rezultate pojedine drave lanice, trebaju se promatrati

odvojeno, u skladu s odredbama lanka 140. Ugovora.

Zakljuni datum za statistike podatke ukljuene u ovo Izvjee o konvergenciji bio je 15.

svibnja 2014. Statistike podatke koritene pri primjeni konvergencijskih kriterija osigurala

je Europska komisija (vidi odjeljak 9. poglavlja 5., kao i tablice i slike), u suradnji s ESB-

om kod teajeva i dugoronih kamatnih stopa. Konvergencijski podaci o kretanjima cijena i

dugoronih kamatnih stopa prikazani su za razdoblje do travnja 2014., posljednjeg mjeseca

za koji su dostupni podaci o harmoniziranim indeksima potroakih cijena. Mjeseni podaci

o teajevima u ovom izvjeu obuhvaaju razdoblje koje zavrava u travnju 2014. Povijesni

podaci o fiskalnim pozicijama pokrivaju razdoblje do 2013. godine. Takoer se razmatraju

prognoze iz razliitih izvora, zajedno s najnovijim konvergencijskim programom dotine

drave lanice i drugim informacijama vanima za razmatranje odrivosti konvergencije u

budunosti. Prognoza Europske komisije iz proljea 2014. i Izvjee o mehanizmu

upozoravanja iz 2014., ukljueni u ovo izvjee, objavljeni su 2. svibnja 2014. i 13.

studenoga 2013. Ovo izvjee Ope vijee ESB-a prihvatilo je 2. lipnja 2014.

Zakonske odredbe o cjenovnim kretanjima i njihova primjena u ESB-u prikazane su u

Okviru 1.

Okvir 1. CJENOVNA KRETANJA 1. Odredbe Ugovora Prvom alinejom lanka 140. stavka 1. Ugovora zahtijeva se u Izvjeu o konvergenciji razmatranje postizanja visokog stupnja odrive konvergencije s obzirom na ispunjavanje sljedeega kriterija od strane svake drave lanice:


10

postizanje visokog stupnja stabilnosti cijena; to e biti vidljivo iz stope inflacije koja je blizu stope zabiljeene u najvie trima dravama lanicama koje su najuspjenije u smislu stabilnosti cijena. lankom 1. Protokola (br. 13) o konvergencijskim kriterijima iz lanka 140. Ugovora propisuje se: Kriterij stabilnosti cijena iz lanka 140. stavka 1. prve alineje Ugovora o funkcioniranju Europske unije znai da drava lanica ima razinu stabilnosti cijena koja je odriva te prosjenu stopu inflacije, promatrano tijekom jedne godine prije ispitivanja, koja ne prelazi za vie od 1,5 postotnih poena stopu inflacije u najvie trima dravama lanicama koje su ostvarile najbolje rezultate s obzirom na stabilnost cijena. Inflacija se mjeri indeksom potroakih cijena na usporednoj osnovi uzimajui pritom u obzir razlike u nacionalnim definicijama. 2. Primjena odredaba Ugovora ESB u ovom izvjeu primjenjuje odredbe Ugovora kako je dolje navedeno. Prvo, u vezi s prosjenom stopom inflacije, promatrano tijekom jedne godine prije ispitivanja, ta se stopa inflacije izraunava na temelju promjene u posljednjem dostupnom dvanaestomjesenom prosjeku HIPC-a u odnosu na prethodni dvanaestomjeseni prosjek. Stoga, referentno razdoblje za stopu inflacije promatrano u ovom izvjeu je razdoblje od svibnja 2013. do travnja 2014. Drugo, koncept najvie tri drave lanice koje su ostvarile najbolje rezultate s obzirom na stabilnost cijena koji se rabi za definiranje referentne vrijednosti primijenjen je tako da je uzet neponderirani aritmetiki prosjek stope inflacije sljedeih triju drava lanica: Latvija (0,1%), Portugal (0,3%) i Irska (0,3%). Tako je prosjena stopa 0,2% i, kada se doda 1,5 postotni bod, referentna vrijednost iznosi 1,7%. Stope inflacije u Grkoj, Bugarskoj i Cipru iskljuene su iz izrauna referentne vrijednosti. Cjenovna kretanja tijekom referentnog razdoblja u tim dravama rezultirala su dvanaestomjesenom prosjenom stopom inflacije od 1,2%, 0,8% i 0,4% u travnju 2014. Te se tri drave pri izraunu referentne vrijednosti smatra iznimkom. Stope inflacije su u sve tri drave tijekom referentnog razdoblja bile znatno nie od usporedivih stopa u ostalim dravama lanicama i posljedica su iznimnih initelja. Grka i Cipar su u iznimno dubokoj recesiji, zbog ega je na cjenovna kretanja u tim dravama nepovoljno utjecao izrazito velik negativan proizvodni jaz. U Bugarskoj je akumuliranje initelja koji su specifini za tu dravu rezultiralo znatnim pritiscima na snienje inflacije. Spomenuti initelji obuhvaaju znatno smanjenje administrativnih cijena uglavnom u vezi s cijenom elektrine energije i znatne negativne doprinose usluga prijevoza i zdravstvenih usluga. Valja naglasiti da se pojam iznimka pojavljuje u prethodnim ESB-ovim izvjeima o konvergenciji (vidi, primjerice, izvjea iz 2010., 2012. i 2013. godine), kao i u EMI-jevim izvjeima. U skladu s tim izvjeima, drava lanica smatra se iznimkom ako su ispunjena dva uvjeta: prvo, njezina dvanaestomjesena prosjena stopa inflacije znatno je manja od stopa drugih drava lanica; drugo, na njezina cjenovna kretanja snano utjeu iznimni initelji. Utvrivanje iznimaka ne odvija se prema mehanikom pristupu. Pristup


Lipanj 2014. 11

koji se primjenjuje uveden je kako bi se na odgovarajui nain otklonile mogue velike nepravilnosti u kretanju inflacije u pojedinim dravama. Inflacija je mjerena na temelju HIPC-a, koji je razvijen za potrebe ocjenjivanja konvergencije s obzirom na stabilnost cijena na usporedivoj osnovi (vidi odjeljak 9. poglavlja 5.). Prosjena stopa inflacije u europodruju prikazana je u statistikom dijelu izvjea.

Za detaljnije razmatranje odrivosti cjenovnih kretanja u promatranoj dravi prosjena

stopa inflacije mjerena HIPC-om tijekom dvanaestomjesenog referentnog razdoblja od

svibnja 2013. do travnja 2014. promatra se u smislu ekonomske uspjenosti drave u

postizanju stabilnosti cijena u posljednjih deset godina. Pritom se pozornost posveuje

usmjerenosti monetarne politike, odnosno tome jesu li monetarne vlasti prvenstveno

usmjerene na postizanje i odravanje stabilnosti cijena, kao i na doprinos drugih podruja

ekonomske politike ostvarenju tog cilja. Osim toga, uzimaju se u obzir i implikacije

makroekonomskog okruja za postizanje stabilnosti cijena. Cjenovna kretanja razmatraju

se u svjetlu uvjeta ponude i potranje, pri emu je naglasak, meu ostalim, na initeljima

koji utjeu na jedinine trokove rada i uvozne cijene. Naposljetku, promatraju se kretanja

ostalih relevantnih indeksa cijena (kao to je HIPC bez nepreraenih prehrambenih

proizvoda i energije, HIPC uz nepromijenjeni porezni sustav, nacionalni IPC, deflator

osobne potronje, deflator BDP-a i proizvoake cijene). Gledajui prospektivno,

razmatraju se i mogua kretanja inflacije u godinama koje dolaze, ukljuujui prognoze

glavnih meunarodnih organizacija i trinih sudionika. Takoer se prouavaju

institucionalna i strukturalna gledita vana za odravanje okruja koje pogoduje

stabilnosti cijena nakon uvoenja eura.

Zakonske odredbe o fiskalnim kretanjima i njihova primjena u ESB-u, zajedno s

proceduralnim pitanjima, prikazane su u Okviru 2.

Okvir 2. FISKALNA KRETANJA 1. Ugovor i druge zakonske odredbe Drugom alinejom lanka 140. stavka 1. Ugovora zahtijeva se u Izvjeu o konvergenciji razmatranje postizanja visokog stupnja odrive konvergencije s obzirom na ispunjavanje sljedeega kriterija od strane svake drave lanice: odrivost stanja javnih financija; to e biti vidljivo iz prorauna drave u kojem nee biti prekomjernog deficita kako je odreeno u skladu s lankom 126. stavkom 6.


12

lankom 2. Protokola (br. 13) o konvergencijskim kriterijima iz lanka 140. Ugovora propisuje se: Kriterij proraunskog stanja iz lanka 140. stavka 1. druge alineje navedenog Ugovora znai da u trenutku provjere drava lanica nije predmetom odluke Vijea prema lanku 126. stavku 6. navedenog Ugovora o postojanju prekomjernog deficita u dotinoj dravi lanici. lankom 126. odreena je procedura pri prekomjernom manjku (engl. excessive deficit procedure, EDP). U skladu s lankom 126. stavkom 2. i 3., Europska komisija priprema izvjee ako drava lanica ne ispunjava zahtjeve za fiskalnu disciplinu, osobito ako: (a) omjer izmeu planiranog ili stvarnog dravnog deficita i BDP-a prelazi referentnu

vrijednost (utvrenu u Protokolu o EDP-u kao 3% BDP-a), osim:

ako omjer znatno i postojano opada te je dosegnuo razinu koja je blizu referentne vrijednosti; ili ako je premaivanje referentne vrijednosti samo iznimno i privremeno, a omjer ostaje blizu referentne vrijednosti.

(b) omjer izmeu dravnog duga i BDP-a prelazi referentnu vrijednost (utvrenu u

Protokolu o EDP-u kao 60% BDP-a), osim ako se taj omjer smanjuje u dovoljnoj mjeri i pribliava referentnoj vrijednosti zadovoljavajuim tempom.

Usto, izvjee koje priprema Europska komisija takoer treba uzeti u obzir prelazi li dravni manjak dravne investicijske izdatke i sve druge vane initelje, ukljuujui srednjoroni gospodarski i proraunski poloaj drave lanice. Komisija takoer moe pripremiti izvjee ako smatra da, neovisno o ispunjavanju kriterija, u nekoj dravi lanici postoji opasnost od prekomjernog manjka. Gospodarski i financijski odbor daje svoje miljenje o izvjeu Komisije. Na kraju, u skladu s lankom 126. stavkom 6. Vijee EU-a, na prijedlog Komisije i uz prethodno razmatranje svih primjedbi koje dotina drava lanica eli dati te nakon sveobuhvatne procjene, odluuje kvalificiranom veinom, iskljuujui dotinu dravu lanicu, postoji li prekomjerni manjak u dravi lanici. Odredbe Ugovora iz lanka 126. dodatno su objanjene u Uredbi Vijea (EZ) br. 1467/971, kojom se, meu ostalim: potvruje ravnopravnost kriterija duga s kriterijem manjka, tako to kriterij duga

postaje operativan, te doputa trogodinje prijelazno razdoblje. lankom 2. stavka 1. toke (a) Uredbe propisano je da u sluaju kada omjer izmeu dravnog duga i BDP-a prelazi referentnu vrijednost, smatra se da se smanjuje u dovoljnoj mjeri i pribliava referentnoj vrijednosti zadovoljavajuim tempom kada se razlika u odnosu na referentnu vrijednost smanjila u prethodne tri godine po prosjenoj stopi od jedne dvadesetine godinje, to je referentna vrijednost, na temelju promjena u posljednje tri godine za koje su dostupni podaci. Zahtjev glede kriterija duga smatra se ispunjenim ako proraunske prognoze Komisije upuuju na to da e se potrebno smanjenje razlike dogoditi u utvrenom trogodinjem razdoblju. Pri primjeni referentne vrijednosti

1 Uredba Vijea (EZ) br. 1467/97 od 7. srpnja 1997. o ubrzavanju i pojanjenju provedbe

procedure u sluaju prekomjernog manjka, SL L 209, 2.8.1997., str. 6.


Lipanj 2014. 13

smanjenja duga, uzima se u obzir utjecaj gospodarskog ciklusa na tempo smanjenja duga.

navode vani imbenici koje Komisija uzima u obzir pri pripremi izvjea u skladu s

lankom 126. stavkom 3. Ugovora. Iznad svega, odreuje niz imbenika koji se smatraju vanima pri procjeni kretanja srednjoronih gospodarskih i proraunskih te poloaja dravnog duga (vidi lanak 2. stavak 3. Uredbe i detalje o ESB-ovoj analizi koja proizlazi iz toga).

tovie, Ugovor o stabilnosti, koordinaciji i upravljanju u Ekonomskoj i monetarnoj uniji (engl. Treaty on Stability, Coordination and Governance in the Economic and Monetary Union, TSCG), koji nadopunjuje odredbe poboljanog Pakta o stabilnosti i rastu, potpisalo je 2. oujka 2012. 25 drava lanica EU-a (sve drave lanice EU-a osim Ujedinjene Kraljevine, eke i Hrvatske) i stupio je na snagu 1. sijenja 2013.2 Glava III. (Fiskalni ugovor), meu ostalim, propisuje obvezujue fiskalno pravilo kojemu je cilj osigurati da proraun ope drave bude uravnoteen ili u viku. Smatra se da se to pravilo potuje kada godinji strukturni saldo ispunjava srednjoroni cilj za pojedinu dravu i ne prelazi strukturni manjak od 0,5% BDP-a. Ako je omjer dravnog duga znatno ispod 60% BDP-a, a rizici za dugoronu fiskalnu odrivost su niski, srednjoroni cilj moe se postaviti kao strukturni manjak od najvie 1% BDP-a. TSCG takoer ukljuuje pravilo o referentnoj vrijednosti smanjenja duga iz Uredbe Vijea (EU) br. 1177/2011 o izmjeni Uredbe Vijea (EZ) br. 1467/97.3 Od drava lanica potpisnica zahtijeva se da uvedu u svoj ustav ili jednakovrijedan zakon na vioj razini od zakona o godinjem proraunu propisana fiskalna pravila popraena automatskim korektivnim mehanizmom u sluaju odstupanja od fiskalnog cilja. Uvodnom izjavom 7. Ugovora o Europskom stabilizacijskom mehanizmu (Ugovor o ESM-u) odreuje se da drava lanica EU-a koja se pridruuje europodruju treba postati lanica ESM-a sa svim pravima i obvezama. Postupak za prijavu i pristupanje ESM-u opisan je u lanku 44.4 2. Primjena odredaba Ugovora Pri razmatraju konvergencije ESB daje svoje miljenje o fiskalnim kretanjima. Glede odrivosti ESB razmatra glavne pokazatelje fiskalnih kretanja od 2004. do 2013., izglede i izazove za financije ope drave s naglaskom na vezama izmeu kretanja manjka i duga.

2 TSCG primjenjuje se takoer na one drave lanice s odstupanjem koje su ga ratificirale, od

datuma kada je odluka o prestanku tog odstupanja stupila na snagu ili od ranijeg datuma ako dotina drava lanica izrazi namjeru da se obvezuje ranijim datumom na sve ili dio odredbi TSCG-a.

3 Uredba Vijea (EZ) br. 1177/2011 od 8. studenoga 2011. o izmjeni Uredbe Vijea (EZ) br. 1467/97 o ubrzavanju i pojanjenju provedbe procedure u sluaju prekomjernog manjka, SL L 306, 23.11.2011., str. 33.

4 ESB je u Miljenju CON/2012/73 napomenuo da se lankom 44. Ugovora o ESM-u propisuje da Ugovoru o ESM-u mogu pristupiti druge drave lanice EU-a na temelju zahtjeva za lanstvo. Te druge drave lanice su one koje nisu prihvatile euro u trenutku potpisivanja Ugovora o ESM-u. lankom 44. Ugovora o ESM-u nadalje se propisuje da drave lanice podnose ESM-u zahtjev za lanstvo nakon to Vijee Europske unije, u skladu s lankom 140. stavkom 2. Ugovora, donese odluku o prestanku odstupanja drave lanice od prihvaanja eura. lankom 44. Ugovora o ESM-u takoer se propisuje da nova lanica pristupa ESM-u nakon to joj Odbor guvernera ESM-a odobri zahtjev za lanstvo te nakon polaganja isprava za pristupanje kod depozitara. Miljenja ESB-a dostupna su na mrenim stranicama ESB-a na: www.ecb.europa.eu.


14

ESB provodi analizu uinkovitosti nacionalnih proraunskih okvira, kao to se navodi u lanku 2. stavku 3. toke (b) Uredbe Vijea (EZ) br. 1467/97 i Direktivi Vijea 2011/85/EU.5 tovie, cilj je pravila o referentnoj vrijednosti rashoda, kao to je odreeno lankom 9. stavkom 1. Uredbe Vijea (EZ) br. 1466/97,6 osigurati pravilno financiranje poveanih rashoda. Prema tom pravilu, meu ostalim, drave lanice EU-a koje jo nisu postigle svoj srednjoroni proraunski cilj trebaju osigurati da godinji rast relevantnih primarnih rashoda ne prelazi referentnu srednjoronu stopu rasta potencijalnog BDP-a, osim ako se prekomjerni rast ne izjednaava diskrecijskim mjerama poveanja prihoda. U vezi s lankom 126., ESB, za razliku od Komisije, nema formalnu ulogu u EDP-u. Izvjee ESB-a samo navodi je li drava podvrgnuta EDP-u. U vezi s odredbom Ugovora da bi se omjer duga koji je iznad 60% BDP-a trebao smanjivati u dovoljnoj mjeri i pribliavati referentnoj vrijednosti zadovoljavajuim tempom, ESB razmatra prola i budua kretanja omjera duga. ESB za drave lanice EU-a iji omjer duga prelazi referentnu vrijednost predvia, u ogledne svrhe, analizu odrivosti duga, koja se takoer odnosi na spomenutu referentnu vrijednost smanjenja duga kako je odreeno lankom 2. stavkom 1. toke (a) Uredbe Vijea (EZ) br. 1467/97. Razmatranje fiskalnih kretanja zasniva se na podacima prikupljenima na osnovi nacionalnih rauna u skladu s metodologijom ESA 95 (vidi odjeljak 9. poglavlja 5.). Veinu podataka u ovom izvjeu osigurala je Komisija u travnju 2014., ukljuujui financijske poloaje drave od 2004. do 2013., kao i prognoze Komisije za 2014. godinu.

Glede odrivosti javnih financija, rezultati u referentnoj godini, 2013., promatraju se u

svjetlu uspjenosti promatrane drave u posljednjih deset godina. Najprije se prouavaju

kretanja omjera manjka. Pritom je vano napomenuti da na promjenu u godinjem omjeru

manjka drave utjeu razni temeljni initelji. Ti utjecaji obino se dijele na ciklike

uinke, koji odraavaju reakciju manjka na promjene u gospodarskom ciklusu i

neciklike uinke, koji obino odraavaju strukturne ili trajne prilagodbe fiskalne

politike. Meutim, ti necikliki uinci, koji su kvantificirani u ovom izvjeu, ne moraju

nuno odraavati samo strukturnu promjenu fiskalnih pozicija nego ukljuuju i

privremene uinke na proraunski saldo koji proizlaze iz mjera politike i posebnih

initelja. Zbog nesigurnosti u smislu razine i stope rasta potencijalne proizvodnje, posebno

je teko procijeniti kako se strukturna proraunska pozicija mijenjala tijekom krize. to se

tie drugih fiskalnih pokazatelja, takoer se detaljnije razmatraju protekla kretanja

dravnih rashoda i prihoda.

U sljedeem koraku razmatra se kretanje omjera dravnog duga u ovom razdoblju, kao i

initelji koji utjeu na to, posebice razlika izmeu rasta nominalnog BDP-a i kamatnih

5 Direktiva Vijea 2011/85/EU od 8. studenoga 2011. o zahtjevima za proraunske okvire drava

lanica, SL L 306, 23.11.2011., str. 41. 6 Uredba Vijea (EZ) br. 1466/97 od 7. srpnja 1997. o jaanju nadzora stanja prorauna i nadzora

i koordinacije ekonomskih politika, SL L 209, 2.8.1997., str. 1.


Lipanj 2014. 15

stopa, primarni saldo te usklaivanje manjka i duga. Takva perspektiva moe pruiti

daljnje informacije o mjeri u kojoj je makroekonomsko okruje, posebice kombinacija

stope rasta i kamatnih stopa, utjecalo na dinamiku duga. Takoer moe dati vie

informacija o doprinosu napora glede fiskalne konsolidacije, to se ogleda u primarnom

saldu, te o ulozi posebnih initelja, to je ukljueno u usklaivanje manjka i duga. Osim

toga, razmatra se struktura dravnog duga, s posebnim naglaskom na udjelu duga s

kratkoronim dospijeem i udjelu deviznog duga, kao i na njihova kretanja. Usporeujui

te udjele s trenutanom razinom omjera duga, moe se istaknuti osjetljivost fiskalnog

salda na promjene u teajevima i kamatnim stopama.

Gledajui prospektivno, razmatraju se nacionalni proraunski plan i najnovije prognoze

Europske komisije za 2014. te srednjorona fiskalna strategija, kao to je navedeno u

programu konvergencije. To ukljuuje procjenu oekivanog ostvarenja srednjoronoga

proraunskog cilja drave, kako je predvieno u Paktu o stabilnosti i rastu, kao i izgleda

za omjer duga na osnovi trenutane fiskalne politike. Na kraju, istiu se dugoroni izazovi

za odrivost proraunskih pozicija te ira podruja konsolidacije, posebno izazovi

povezani s problemima dravnih mirovinskih sustava u vezi s demografskim promjenama

te s potencijalnim obvezama koje je preuzela drava, posebice tijekom financijske i

gospodarske krize.

U skladu s dosadanjom praksom, opisana analiza takoer pokriva veinu bitnih initelja

iz lanka 2. stavka 3. Uredbe Vijea (EZ) br. 1467/97, kako je opisano u Okviru 2.

Zakonske odredbe o teajnim kretanjima i njihova primjena u ESB-u prikazane su u

Okviru 3.

Okvir 3. TEAJNA KRETANJA 1. Odredbe Ugovora Treom alinejom lanka 140. stavka 1. Ugovora zahtijeva se u Izvjeu o konvergenciji razmatranje postizanja visokog stupnja odrive konvergencije s obzirom na ispunjavanje sljedeega kriterija od strane svake drave lanice:


16

pridravanje uobiajenih granica fluktuacije predvienih teajnim mehanizmom Europskoga monetarnog sustava tijekom najmanje dvije godine, bez devalvacije u odnosu na euro. lankom 3. Protokola (br. 13) o konvergencijskim kriterijima iz lanka 140. Ugovora propisuje se: Kriterij sudjelovanja u teajnom mehanizmu Europskog monetarnog sustava iz lanka 140. stavka 1. tree alineje navedenog Ugovora znai da je drava lanica potovala normalan raspon fluktuacija teajnog mehanizma Europskog monetarnog sustava bez ozbiljnih napetosti tijekom barem dviju posljednjih godina prije provjere. Osobito, drave lanice nee samoinicijativno devalvirati bilateralnu sredinju stopu svoje valute u odnosu na euro tijekom istog razdoblja. 2. Primjena odredaba Ugovora U vezi sa stabilnou teaja, ESB razmatra je li drava sudjelovala u ERM-u II (koji je zamijenio ERM od sijenja 1999.) tijekom najmanje dviju posljednjih godina prije razmatranja konvergencije bez ozbiljnih napetosti, posebice bez devalvacije u odnosu na euro. U sluaju kraih razdoblja sudjelovanja teajna kretanja opisana su u referentnom razdoblju od dvije godine. Razmatranje stabilnosti teaja u odnosu na euro usredotoeno je na to je li se teaj pribliio sredinjem paritetu u mehanizmu ERM II te uzima u obzir initelje koji bi doveli do aprecijacije, to je u skladu s prethodno zauzetim pristupom. Pritom irina raspona fluktuacije u ERM-u II ne utjee na provjeru kriterija stabilnosti teaja. Osim toga, odsutnost ozbiljnih napetosti odreuje se: i) provjerom u kolikoj mjeri teaj odstupa od sredinjeg pariteta prema euru u mehanizmu ERM II, ii) upotrebom pokazatelja kao to su kolebljivost teaja prema euru te njegova kretanja, kao i razlika izmeu kratkoronih kamatnih stopa i kratkoronih kamatnih stopa u europodruju te njezina kretanja, iii) uzimajui u obzir ulogu koju su imale devizne intervencije i iv) ulogu programa meunarodne financijske pomoi pri stabilizaciji valute. Referentno razdoblje u ovom izvjeu je od 16. svibnja 2012. do 15. svibnja 2014. Svi bilateralni teajevi slubeni su referentni teajevi ESB-a (vidi odjeljak 9. poglavlja 5.).

Osim sudjelovanja u ERM-u II i kretanja nominalnog teaja prema euru u promatranom

razdoblju, ukratko se ispituju podaci vani za odrivost vaeeg teaja. Ti se podaci

zasnivaju na kretanjima realnog bilateralnog i efektivnog teaja, trinih udjela izvoza te

tekuega, kapitalnoga i financijskog rauna platne bilance. Razmatra se i kretanje bruto

inozemnog duga i neto stanja meunarodnih ulaganja tijekom duih razdoblja. U dijelu o

teajnim kretanjima nadalje se procjenjuje stupanj integracije pojedine drave u

europodruje. Ta procjena obuhvaa vanjskotrgovinsku (izvoz i uvoz) i financijsku

integraciju. Odjeljak o teajnim kretanjima na kraju prikazuje, gdje je to primjenjivo, je li

promatrana drava imala koristi od likvidnosne pomoi sredinje banke ili potpore platnoj

bilanci, bilateralno ili multilateralno, uz sudjelovanje MMF-a i/ili EU-a. Tako se razmatra


Lipanj 2014. 17

i stvarna i preventivna pomo, ukljuujui pristup preventivnom financiranju, primjerice u

obliku fleksibilne kreditne linije MMF-a.

Zakonske odredbe o kretanjima dugoronih kamatnih stopa i njihova primjena u ESB-u

prikazane su u Okviru 4.

Okvir 4. KRETANJA DUGORONIH KAMATNIH STOPA 1. Odredbe Ugovora etvrtom alinejom lanka 140. stavka 1. Ugovora zahtijeva se u Izvjeu o konvergenciji razmatranje postizanja visokog stupnja odrive konvergencije s obzirom na ispunjavanje sljedeeg kriterija od strane svake drave lanice: trajnost konvergencije koju je ostvarila drava lanica s odstupanjem te njezina sudjelovanja u teajnom mehanizmu koje se odraava u razinama dugoronih kamatnih stopa. lankom 4. Protokola (br. 13) o konvergencijskim kriterijima iz lanka 140. Ugovora propisuje se: Kriterij konvergencije kamatnih stopa iz lanka 140. stavka 1. etvrte alineje navedenog Ugovora znai da je, tijekom jedne promatrane godine prije provjere, drava lanica imala prosjenu nominalnu dugoronu kamatnu stopu, koja ne prelazi za vie od dva postotna poena stopu u najvie trima dravama lanicama koje su ostvarile najbolje rezultate s obzirom na stabilnost cijena. Kamatne se stope mjere na temelju dugoronih dravnih obveznica ili usporedivih vrijednosnih papira, vodei pritom rauna o razlikama nacionalnih definicija. 2. Primjena odredaba Ugovora ESB u ovom izvjeu primjenjuje odredbe Ugovora kako je dolje navedeno. Prvo, to se tie prosjene nominalne dugorone kamatne stope tijekom jedne promatrane godine prije provjere, dugorona kamatna stopa izraunava se kao aritmetiki prosjek tijekom posljednjih dvanaest mjeseci za koje je raspoloiv HIPC. Referentno razdoblje promatrano u ovom izvjeu je razdoblje od svibnja 2013. do travnja 2014. Drugo, koncept najvie tri drave lanice koje su ostvarile najbolje rezultate s obzirom na stabilnost cijena koji se rabi za definiranje referentne vrijednosti primijenjen je tako da je uzet neponderirani aritmetiki prosjek dugoronih kamatnih stopa istih triju drava lanica koje su ukljuene u izraun referentne vrijednosti za kriterij stabilnosti cijena (vidi Okvir 1.). Tijekom referentnog razdoblja promatranog u ovom izvjeu dugorone kamatne stope drugih triju drava s najboljim rezultatima s obzirom na stabilnost cijena iznosile su 3,3% (Latvija), 3,5% (Irska) i 5,8% (Portugal). Tako prosjena stopa iznosi 4,2% i, kada se dodaju 2 postotna boda, referentna vrijednost iznosi 6,2%. Kamatne stope mjerene su


18

na osnovi dostupnih harmoniziranih dugoronih kamatnih stopa, koje su razvijene u svrhu ispitivanja konvergencije (vidi odjeljak 9. poglavlja 5.).

Kao to je spomenuto, Ugovor se izriito poziva na trajnost konvergencije koja se

ogleda u razini dugoronih kamatnih stopa. Stoga se kretanja tijekom referentnog

razdoblja od svibnja 2013. do travnja 2014. procjenjuju na temelju kretanja dugoronih

kamatnih stopa u posljednjih deset godina (odnosno u razdoblju za koje su podaci

dostupni) i glavnih initelja koji odreuju razliku prema prosjenoj dugoronoj kamatnoj

stopi koja prevladava u europodruju. Prosjena dugorona kamatna stopa europodruja u

referentnom razdoblju djelomice je odraavala visoke premije za rizik pojedinih zemalja

europodruja. Zbog toga se u svrhu usporedbe takoer rabi prinos na dugorone dravne

obveznice zemalja europodruja s rejtingom AAA (odnosno dugoroni prinos, razvidan iz

krivulje prinosa, zemalja europodruja s rejtingom AAA). Ovo izvjee kao podlogu

analizi takoer prua informacije o veliini i kretanjima financijskog trita. Pritom se

rabe tri pokazatelja (nepodmireni iznos dunikih vrijednosnih papira koje su izdala

poduzea, kapitalizacija dionikog trita i krediti domaih banaka privatnom sektoru),

koji zajedno ine kriterij za mjerenje veliine financijskih trita.

Na kraju, lankom 140. stavkom 1. Ugovora zahtijeva se da ovo izvjee uzme u obzir i

nekoliko drugih relevantnih initelja (vidi Okvir 5.). U tom je smislu poboljani okvir

gospodarskog upravljanja u skladu s lankom 121. stavkom 6. Ugovora stupio na snagu

13. prosinca 2011. kako bi se osigurala tjenja koordinacija ekonomskih politika i odrive

konvergencije gospodarskih rezultata drava lanica EU-a. U okviru 5. ukratko su

navedene zakonske odredbe i nain na koji se spomenuti dodatni initelji rabe pri procjeni

konvergencije koju provodi ESB.

Okvir 5. DRUGI RELEVANTNI INITELJI 1. Ugovor i druge zakonske odredbe U lanku 140. stavku 1. Ugovora zahtijeva se da: U svojim izvjeima Komisija i Europska sredinja banka vode rauna i o rezultatima integracije trita, stanju i razvoju tekueg rauna platnih bilanci, te ispitivanju razvoja jedinine cijene rada i ostalih indeksa cijena.. U tom smislu, ESB uzima u obzir zakonodavni paket o gospodarskom upravljanju u EU-u koji je stupio na snagu 13. prosinca 2011. Nadovezujui se na odredbe Ugovora iz lanka 121. stavka 6., Europski parlament i Vijee EU-a donijeli su detaljna pravila za proceduru


Lipanj 2014. 19

pri multilateralnom nadzoru iz lanka 121. stavka 3. i 4. Ugovora. Ta pravila donesena su kako bi se osigurala tjenja koordinacija ekonomskih politika i odrive konvergencije gospodarskih rezultata drava lanica (lanak 121. stavak 3.) i jer je potrebno izvui pouke iz prvog desetljea funkcioniranja ekonomske i monetarne unije, a posebno u svrhu poboljanoga gospodarskog upravljanja u Uniji koje se temelji na jaanju nacionalne odgovornosti.7 Novi zakonodavni paket ukljuuje poboljani nadzorni okvir (proceduru pri makroekonomskim neravnoteama) (engl. macroeconomic imbalance procedure, MIP) kojemu je cilj sprjeavanje prekomjernih makroekonomskih neravnotea i pomaganje divergentnim dravama lanicama pri uspostavi korektivnih planova prije nego to se divergencije uvrste. MIP, koji se sastoji od preventivnog i korektivnog dijela, primjenjuje se na sve drave lanice EU-a, osim na one koje su ve ukljuene u program meunarodne financijske pomoi te su zbog toga podlone temeljitoj kontroli i moraju ispunjavati odreene uvjete. MIP ukljuuje mehanizam upozoravanja za rano otkrivanje neravnotea, koji se temelji na transparentnom prikazu skupa pokazatelja s pragovima upozorenja za sve drave lanice EU-a, i ekonomsku ocjenu. Ta ocjena, meu ostalim, treba uzeti u obzir nominalnu i realnu konvergenciju u europodruju i izvan njega.8 Pri proceduri ocjenjivanja makroekonomskih neravnotea treba osobito uzeti u obzir njihovu ozbiljnost i njihove mogue negativne uinke ekonomskog i financijskog prelijevanja, to poveava osjetljivost gospodarstva EU-a i ugroava nesmetano funkcioniranje EMU-a.9 2. Primjena odredaba Ugovora U skladu s dosadanjom praksom, dodatni initelji iz lanka 140. stavka 1. Ugovora preispituju se u poglavlju 5. u sklopu pojedinanih kriterija opisanih u okvirima od 1. do 4. to se tie elemenata MIP-a, veina makroekonomskih pokazatelja iz ovog izvjea ve se pojavljuje u prijanjim izvjeima (neki s drugaijim statistikim definicijama), kao dio ireg spektra dodatnih ekonomskih pokazatelja za prola i budua razdoblja koji se smatraju korisnima za detaljno ispitivanje odrivosti konvergencije, kao to se zahtijeva u lanku 140. Ugovora. Radi cjelovitosti, u poglavlju 3. dan je prikaz rezultata (ukljuujui pragove upozorenja) za drave iz ovog izvjea te su tako osigurane sve dostupne informacije relevantne za otkrivanje makroekonomskih neravnotea koje mogu oteavati postizanje visokog stupnja odrive konvergencije kako je odreeno lankom 140. stavkom 1. Ugovora. Osobito se za drave lanice s odstupanjem koje su podvrgnute proceduri pri prekomjernim neravnoteama ne moe rei da su postigle visok stupanj odrive konvergencije kako je odreeno lankom 140. stavkom 1. Ugovora.

7 Vidi Uredbu (EU) br. 1176/2011 Europskog parlamenta i Vijea od 16. studenoga 2011. o

spreavanju i ispravljanju makroekonomskih neravnotea, uvodna izjava 2. 8 Vidi Uredbu (EU) br. 1176/2011, lanak 4. stavak 4. 9 Vidi Uredbu (EU) br. 1176/2011, uvodna izjava 17.


20

2.2. USKLAENOST NACIONALNOG ZAKONODAVSTVA S UGOVORIMA

2.2.1. UVOD

lanak 140. stavak 1. Ugovora zahtijeva od ESB-a (i Europske komisije) da najmanje

jednom svake dvije godine ili na zahtjev drave lanice s odstupanjem izvjeuje Vijee o

napretku koji su drave lanice s odstupanjem ostvarile u ispunjavanju svojih obveza u

odnosu na ostvarenje ekonomske i monetarne unije. Ta izvjea moraju obuhvaati

provjeravanje usklaenosti nacionalnog zakonodavstva svake drave lanice s

odstupanjem, ukljuujui statute njihovih nacionalnih sredinjih banaka, s lancima 130. i

131. Ugovora i relevantnim lancima Statuta. Ova obveza iz Ugovora drava lanica s

odstupanjem takoer se naziva i pravna konvergencija. Pri ocjeni pravne konvergencije

ESB nije ogranien na provoenje formalne ocjene izriaja nacionalnog zakonodavstva te

takoer moe provjeravati je li provedba relevantnih odredaba u skladu s duhom Ugovora

i Statuta. ESB posebno vodi rauna o svim oblicima pritisaka na tijela nadlena za

odluivanje u NSB-u bilo koje drave lanice koji ne bi bili u skladu s duhom Ugovora s

obzirom na neovisnost sredinje banke. ESB takoer vodi rauna o potrebi nesmetanog i

kontinuiranog funkcioniranja tijela nadlenih za odluivanje u nacionalnim sredinjim

bankama. S tim u vezi, relevantna tijela drave lanice posebno su duna poduzimati

potrebne mjere kako bi se osiguralo pravodobno imenovanje sljednika u sluaju

upranjenja pozicije lana tijela nadlenog za odluivanje u NSB-u.10 ESB e pozorno

pratiti sva kretanja prije donoenja pozitivne konane ocjene u kojoj zakljuuje da je

nacionalno zakonodavstvo drave lanice usklaeno s Ugovorom i Statutom.

DRAVE LANICE S ODSTUPANJEM I PRAVNA KONVERGENCIJA Bugarska, eka, Hrvatska, Litva, Maarska, Poljska, Rumunjska i vedska, ija su

nacionalna zakonodavstva obuhvaena ovim izvjeem, imaju status drave lanice s

odstupanjem, tj. one jo uvijek nisu prihvatile euro. vedskoj je dan status drave lanice s

odstupanjem Odlukom Vijea u svibnju 1998.11 to se tie ostalih drava lanica, lanci

10 Miljenja CON/2010/37 i CON/2010/91. 11 Odluka Vijea 98/317/EZ od 3. svibnja 1998. u skladu s lankom 109.j stavkom 4. Ugovora

(SL L 139, 11.5.1998., str. 30). Napomena: Naziv Odluke 98/317/EZ odnosi se na Ugovor o osnivanju Europske zajednice (prije nego to su renumerirani lanci ovog Ugovora u skladu s lankom 12. Ugovora iz Amsterdama); ova je odredba ukinuta Lisabonskim ugovorom.


Lipanj 2014 21

4.12 i 5.13 Akata o uvjetima pristupanja predviaju da e svaka drava lanica sudjelovati u

Ekonomskoj i monetarnoj uniji od datuma pristupanja kao drava lanica s odstupanjem u

smislu lanka 139. Ugovora. Ovim izvjeem nisu obuhvaene Danska ili Ujedinjena

Kraljevina, koje su drave lanice s posebnim statusom i koje jo nisu prihvatile euro.

Protokol (br. 16) o odreenim odredbama koje se odnose na Dansku, dodan ovim

Ugovorima, predvia da, s obzirom na obavijest koju je danska Vlada dostavila Vijeu 3.

studenoga 1993., Danska ima pravo izuzea i da e postupak za prestanak odstupanja biti

pokrenuta tek na zahtjev Danske. Budui da se lanak 130. Ugovora primjenjuje na

Dansku, Danmarks Nationalbank mora ispuniti zahtjeve glede neovisnosti sredinje

banke. U EMI-jevu Izvjeu o konvergenciji iz 1998. zakljueno je da je taj zahtjev

ispunjen. Ocjena konvergencije Danske nije provoena od 1998. zbog njezina posebnog

statusa. Do onog trenutka kad Danska obavijesti Vijee da namjerava prihvatiti euro,

Danmarks Nationalbank ne mora biti pravno integrirana u Eurosustav i dansko

zakonodavstvo nije potrebno prilagoavati.

U skladu s Protokolom (br. 15) o odreenim odredbama koje se odnose na Ujedinjenu

Kraljevinu Velike Britanije i Sjeverne Irske, dodanom ovim Ugovorima, Ujedinjena

Kraljevina nije obvezna prihvatiti euro osim ako ne obavijesti Vijee da to namjerava

uiniti. Dana 30. listopada 1997. Ujedinjena Kraljevina obavijestila je Vijee da ne

namjerava prihvatiti euro 1. sijenja 1999. i ta se situacija nije promijenila. U skladu s tom

obavijesti, odreene odredbe Ugovora (ukljuujui lanke 130. i 131.) i Statuta ne

primjenjuju se na Ujedinjenu Kraljevinu. U skladu s tim, trenutano ne postoji pravni

zahtjev u skladu s kojim bi bilo potrebno osigurati da je nacionalno zakonodavstvo

(ukljuujui Statut Bank of England) usklaeno s Ugovorom i Statutom.

Cilj ocjenjivanja pravne konvergencije jest olakati Vijeu donoenje odluka o tome koja

je drava lanica ispunila svoje obveze u odnosu na ostvarenje ekonomske i monetarne

unije (lanak 140. stavak 1. Ugovora). U pravnom podruju, ti se uvjeti posebno odnose

12 Akt o uvjetima pristupanja Republike eke, Republike Estonije, Republike Cipar, Republike

Latvije, Republike Litve, Republike Maarske, Republike Malte, Republike Poljske, Republike Slovenije i Republike Slovake i prilagodbama Ugovora na kojima se temelji Europska unija (SL L 236, 23.9.2003., str. 33).

13 Za Bugarsku i Rumunjsku, vidi lanak 5. Akta o uvjetima pristupanja Republike Bugarske i Rumunjske i prilagodbama Ugovora na kojima se temelji Europska unija (SL L 157, 21.6.2005., str. 203). Za Hrvatsku, vidi lanak 5. Akta o uvjetima pristupanja Republike Hrvatske i prilagodbama Ugovora o Europskoj uniji, Ugovora o funkcioniranju Europske unije i Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju (SL L 112, 24.4.2012., str. 21).


22

na neovisnost sredinje banke i pravnu integraciju nacionalnih sredinjih banaka u

Eurosustav.

STRUKTURA PRAVNE OCJENE Pravna ocjena velikim dijelom poiva na okviru prethodnih izvjea ESB-a i EMI-ja o

pravnoj konvergenciji.14

Usklaenost nacionalnog zakonodavstva razmatra se u svjetlu zakonodavstva donesenog

prije 20. oujka 2014.

2.2.2. OPSEG PRILAGODBE

2.2.2.1. PODRUJA PRILAGODBE Da bi se utvrdila ona podruja u kojima je potrebno provesti prilagodbu nacionalnog

zakonodavstva, razmotrena su sljedea pitanja:

usklaenost s odredbama o neovisnosti nacionalnih sredinjih banaka iz Ugovora

(lanak 130.) i Statuta (lanak 7. i lanak 14. stavak 14.2.) i odredbama o

povjerljivosti (lanak 37. Statuta);

usklaenost s odredbama o potivanju zabrane monetarnog financiranja (lanak

123. Ugovora) i povlatenog pristupa (lanak 124. Ugovora) i usklaenosti s

jedinstvenim pisanjem naziva valute euro koje zahtijeva pravo EU-a; i

pravna integracija nacionalnih sredinjih banaka u Eurosustav (posebno u vezi s

lankom 12. stavkom 12.1. i lankom 14. stavkom 14.3. Statuta).

14 Posebno ESB-ovo Izvjee o konvergenciji iz lipnja 2013. (o Latviji), svibnja 2012. (o

Bugarskoj, ekoj, Latviji, Litvi, Maarskoj, Poljskoj, Rumunjskoj i vedskoj), svibnja 2010. (o Bugarskoj, ekoj, Estoniji, Latviji, Litvi, Maarskoj, Poljskoj, Rumunjskoj i vedskoj), svibnja 2008. (o Bugarskoj, ekoj, Estoniji, Latviji, Litvi, Maarskoj, Poljskoj, Rumunjskoj, Slovakoj i vedskoj), svibnja 2007. (o Cipru i Malti), prosinca 2006. (o ekoj, Estoniji, Cipru, Latviji, Maarskoj, Malti, Poljskoj, Slovakoj i vedskoj), svibnja 2006. (o Litvi i Sloveniji), listopada 2004. (o ekoj, Estoniji, Cipru, Latviji, Litvi, Maarskoj, Malti, Poljskoj, Sloveniji, Slovakoj i vedskoj), svibnja 2002. (o vedskoj) i travnja 2000. (o Grkoj i vedskoj), i EMI-jevo Izvjee o konvergenciji iz oujka 1998.


Lipanj 2014 23

2.2.2.2. USKLAENOST NASUPROT HARMONIZACIJI lankom 131. Ugovora zahtijeva se da nacionalno zakonodavstvo bude usklaeno s

Ugovorima i Statutom; svaka neusklaenost stoga mora biti otklonjena. Na potrebu

ispunjavanja te obveze ne utjeu ni prednost Ugovora i Statuta nad nacionalnim

zakonodavstvom ni priroda neusklaenosti.

Zahtjev da nacionalno zakonodavstvo bude usklaeno ne znai da Ugovor zahtijeva

harmonizaciju statuta nacionalnih sredinjih banaka, ni meusobno, ni sa Statutom.

Nacionalne posebnosti mogu nastaviti postojati u mjeri u kojoj nisu u suprotnosti s

iskljuivom nadlenou EU-a za monetarna pitanja. Doista, u skladu s lankom 14.

stavkom 14.4. Statuta nacionalne sredinje banke mogu obavljati i funkcije koje nisu

navedene u Statutu u mjeri u kojoj one nisu u suprotnosti s ciljevima i zadaama ESSB-a.

Odredbe u statutima nacionalnih sredinjih banaka kojima se te dodatne funkcije

odobravaju jasan su primjer okolnosti u kojima razlike mogu ostati. Pojam usklaenost

stoga znai da je nacionalno zakonodavstvo i statute nacionalnih sredinjih banaka

potrebno prilagoditi kako bi se otklonile nedosljednosti s Ugovorima i Statutom te

osigurao potreban stupanj integriranosti nacionalnih sredinjih banaka u ESSB. Posebno,

potrebno je prilagoditi sve odredbe koje zadiru u neovisnosti NSB-a, kako je odreeno u

Ugovoru, i njegovu ulogu kao sastavnog dijela ESSB-a. Stoga, da bi se to ostvarilo, nije

dovoljno oslanjati se iskljuivo na nadreenost prava EU-a nad nacionalnim

zakonodavstvom.

Obveza iz lanka 131. Ugovora odnosi se samo na neusklaenost s Ugovorima i Statutom.

Meutim, nacionalno zakonodavstvo koje nije usklaeno sa sekundarnim

zakonodavstvom EU-a potrebno je uskladiti s takvim sekundarnim zakonodavstvom.

Nadreenost prava EU-a ne utjee na obvezu prilagodbe nacionalnog zakonodavstva. Taj

opi zahtjev ne proizlazi samo iz lanka 131. Ugovora nego i iz sudske prakse Suda

Europske unije.15

Ugovori i Statut ne propisuju nain na koji je potrebno provesti prilagodbu nacionalnog

zakonodavstva. To se moe postii upuivanjem na Ugovore i Statut ili ugraivanjem

njihovih odredaba i pozivanjem na njih kao na izvor, ili tako da se izbriu sve

neusklaenosti ili tako da se primijeni kombinacija tih metoda.

15 Vidi, meu ostalim, Sluaj 167/73 Komisija Europskih zajednica protiv Republike Francuske

[1974] ECR 359 (Code du Travail Maritime).


24

K tome, institucije EU-a i drave lanice moraju se savjetovati s ESB-om o prijedlozima

propisa iz podruja nadlenosti ESB-a, u skladu s lankom 127. stavkom 4. i lankom

282. stavkom 5. Ugovora i lankom 4. Statuta, to je meu ostalim sredstvo kojim se

ostvaruje i odrava usklaenost nacionalnog zakonodavstva s Ugovorima i Statutom.

Odluka Vijea 98/415/EZ od 29. lipnja 1998. o savjetovanju nacionalnih tijela s

Europskom sredinjom bankom u smislu prijedloga propisa16 izriito zahtijeva od drava

lanica da poduzmu mjere koje su potrebne da bi se osigurala usklaenost s tom obvezom.

2.2.3. NEOVISNOST NACIONALNIH SREDINJIH BANAKA

S obzirom na neovisnost sredinjih banaka i povjerljivost, nacionalno zakonodavstvo u

dravama lanicama koje su se pridruile EU-u u 2004., 2007. ili 2013. moralo je biti

prilagoeno i usklaeno s relevantnim odredbama Ugovora i Statuta, te biti na snazi 1.

svibnja 2004., 1. sijenja 2007. i 1. srpnja 2013. U vedskoj su odreene prilagodbe

morale stupiti na snagu do datuma uspostave ESSB-a 1. srpnja 1998.

NEOVISNOST SREDINJIH BANAKA EMI je u studenome 1995. priredio popis s obiljejima neovisnosti sredinjih banaka (on

je kasnije detaljno opisan u Izvjeu o konvergenciji iz 1998.) koja su inila osnovu za

ocjenu nacionalnog zakonodavstva drava lanica u tom trenutku, a posebno statuta

nacionalnih sredinjih banaka. Koncept neovisnosti sredinjih banaka obuhvaa razliite

tipove neovisnosti koje se mora zasebno ocijeniti, poglavito funkcionalnu, institucionalnu,

osobnu i financijsku neovisnost. Tijekom nekoliko posljednjih godina ti su aspekti

neovisnosti sredinjih banaka podvrgnuti podrobnijim analizama u miljenjima ESB-a. Ti

su aspekti osnova za ocjenu razine konvergencije izmeu nacionalnog zakonodavstva

drava lanica s odstupanjem i Ugovora i Statuta.

FUNKCIONALNA NEOVISNOST Neovisnost sredinjih banaka nije sama sebi svrha nego je instrument za ostvarivanje cilja

koji mora biti jasno definiran i nadreen svim drugim ciljevima. Funkcionalna neovisnost

zahtijeva da je glavni cilj svakog NSB-a naveden na jasan i pravno siguran nain te da je

potpuno u skladu s glavnim ciljem stabilnosti cijena koji je utvren u Ugovoru. Podupire

ga se tako da se nacionalnim sredinjim bankama daju potrebna sredstva i instrumenti za

16 SL L 189, 3.7.1998., str. 42.


Lipanj 2014 25

ostvarivanje tog cilja neovisno o bilo kojem drugom tijelu. Zahtjev iz Ugovora za

neovisnou sredinjih banaka odraz je ope percepcije da se glavni cilj stabilnosti cijena

najbolje podupire potpunom neovisnou institucije s jasnim odreivanjem njezinog

mandata. Neovisnost sredinjih banaka u cijelosti je u skladu s odgovornou sredinjih

banaka za njihove odluke, to je bitan aspekt poveanja povjerenja u njihov status

neovisnosti. To zahtijeva transparentnost i dijalog s treim stranama.

Kad je rije o vremenu, Ugovor ne navodi jasno kada nacionalne sredinje banke drava

lanica s odstupanjem moraju ispuniti glavni cilj stabilnosti cijena koji je naveden u

lanku 127. stavku 1. i lanku 282. stavku 2. Ugovora i lanku 2. Statuta. S obzirom na

one drave lanice koje su se pridruile EU-u nakon datuma uvoenja eura u EU-u, nije

jasno treba li se ta obveza primjenjivati od datuma pristupanja ili od datuma kada su one

prihvatile euro. Dok se lanak 127. stavak 1. Ugovora ne primjenjuje na drave lanice s

odstupanjem (vidi lanak 139. stavak 2. toku (c) Ugovora), lanak 2. Statuta primjenjuje

se na te drave lanice (vidi lanak 42. stavak 42.1. Statuta). ESB je miljenja da se

obveza nacionalnih sredinjih banaka glede stabilnosti cijena kao njihova glavnog cilja

primjenjuje od 1. srpnja 1998. u sluaju vedske i od 1. svibnja 2004., 1. sijenja 2007. i

1. srpnja 2013. kod onih drava lanica koje su se pridruile EU-u na navedene datume.

To poiva na injenici da se jedno od vodeih naela EU-a, a to je stabilnost cijena (vidi

lanak 119. Ugovora), takoer primjenjuje na drave lanice s odstupanjem. Takoer

poiva na cilju iz Ugovora da sve drave lanice trebaju teiti makroekonomskoj

konvergenciji, ukljuujui stabilnost cijena, to je namjena redovitih izvjea ESB-a i

Europske komisije. Ovaj zakljuak takoer poiva na temeljnom naelu neovisnosti

sredinjih banaka, to je opravdano samo ako je ukupni cilj stabilnosti cijena nadreen.

Ocjena drava u ovom izvjeu poiva na navedenim zakljucima u vezi s vremenom

primjene obveze nacionalnih sredinjih banaka drava lanica s odstupanjem glede

stabilnosti cijena kao njihova primarnog cilja.

INSTITUCIONALNA NEOVISNOST Na naelo institucionalne neovisnosti izriito se poziva u lanku 130. Ugovora i lanku 7.

Statuta. Ta dva lanka zabranjuju nacionalnim sredinjim bankama i lanovim njihovih

tijela nadlenih za odluivanje da trae ili primaju naputke od institucija ili tijela EU-a,

bilo koje vlade drave lanice ili bilo kojeg drugog tijela. Usto, oni zabranjuju

institucijama, tijelima, uredima ili agencijama EU-a i vladama drava lanica da utjeu na


26

one lanove tijela nadlenih za odluivanje u nacionalnim sredinjim bankama ije odluke

mogu utjecati na ispunjavanje zadaa nacionalnih sredinjih banaka koje su povezane s

ESSB-om. Ako se u nacionalnom zakonodavstvu ogleda lanak 130. Ugovora i lanak 7.

Statuta, u njemu moraju biti sadrane obje zabrane i ono ne smije umanjivati opseg

njihove primjene.17

Bez obzira na to je li NSB organiziran kao tijelo u vlasnitvu drave, posebno tijelo

javnog prava ili jednostavno kao dioniko drutvo, postoji rizik da bi vlasnik mogao

utjecati na njegova tijela nadlena za odluivanje u vezi sa zadaama povezanima s ESSB-

om na temelju takvog vlasnitva. Takav utjecaj, bez obzira na to ostvaruje li se preko

dioniarskih prava ili na neki drugi nain, moe utjecati na neovisnost NSB-a i stoga ga

treba zakonski ograniiti.

Zabrana davanja naputaka Prava treih strana da daju naputke nacionalnim sredinjim bankama, njihovim tijelima

nadlenima za odluivanje ili njihovim lanovima nisu u skladu s Ugovorom i Statutom

kada je rije o zadaama povezanima s ESSB-om.

Svako sudjelovanje NSB-a u primjeni mjera za jaanje financijske stabilnosti mora biti u

skladu s Ugovorom, tj. funkcije nacionalnih sredinjih banaka moraju se ispunjavati na

nain koji je potpuno u skladu s njihovom funkcionalnom, institucionalnom i financijskom

neovisnou kako bi se osiguralo pravilno obavljanje njihovih zadaa u skladu s

Ugovorom i Statutom.18 U mjeri u kojoj se nacionalnim zakonodavstvom NSB-u daje

uloga koja prelazi okvire savjetodavnih funkcija i od njega zahtijeva da preuzme dodatne

zadae, potrebno je osigurati da te zadae ne utjeu na operativnu i financijsku sposobnost

NSB-a glede obavljanja zadaa povezanih s ESSB-om.19 Dodatno, ukljuivanje

predstavnika nacionalnih sredinjih banaka u zajednika nadzorna tijela nadlena za

odluivanje ili druga tijela potrebno je pozorno razmotriti kako bi se ouvala osobna

neovisnost lanova tijela nadlenih za odluivanje u nacionalnim sredinjim bankama.20

17 Miljenje CON/2011/104. 18 Miljenje CON/2010/31. 19 Miljenje CON/2009/93. 20 Miljenje CON/2010/94.


Lipanj 2014 27

Zabrana odobravanja, suspendiranja, ponitavanja i odgaanja odluka Prava treih strana da odobravaju, suspendiraju, ponitavaju ili odgaaju odluke NSB-a

nisu u skladu s Ugovorom i Statutom kada je rije o zadaama povezanima s ESSB-om.

Zabrana cenzuriranja odluka na temelju pravnih razloga Pravo da tijela koja nisu neovisni sudovi cenzuriraju, na temelju pravnih razloga, odluke

koje se odnose na obavljanje zadaa povezanih s ESSB-om nije u skladu s Ugovorom i

Statutom, jer se obavljanje tih zadaa ne moe ponovo ocjenjivati na politikoj razini.

Pravo guvernera NSB-a da suspendira provedbu odluke koju je donio ESSB ili tijelo

nadleno za odluivanje u NSB-u na temelju pravnih razloga i da ju potom dostavi

politikom tijelu radi donoenja konane odluke bilo bi isto kao i traiti naputke od treih

strana.

Zabrana sudjelovanja u tijelima nadlenima za odluivanje NSB-a s pravom glasa Sudjelovanje predstavnika treih strana u tijelu nadlenom za odluivanje u NSB-u s

pravom glasa glede pitanja koja se odnose na NSB-ovo obavljanje zadaa povezanih s

ESSB-om nije u skladu s Ugovorom i Statutom, ak i kad taj glas nije odluujui.

Zabrana ex ante konzultacija u vezi s odlukom NSB-a Izriita zakonska obveza NSB-a da se ex ante savjetuje s treim stranama u vezi s

odlukom NSB-a daje treim stranama formalni mehanizam za utjecanje na konanu

odluku i stoga nije u skladu s Ugovorom i Statutom.

Meutim, dijalog izmeu NSB-a i treih strana, ak i kad poiva na zakonskim obvezama

davanja informacija i razmjene miljenja, u skladu je s neovisnou sredinjih banaka pod

uvjetom da:

ne zadire u neovisnosti lanova tijela nadlenih za odluivanje u NSB-u;

potpuno se potuje posebni status guvernera u njihovu svojstvu lanova tijela

nadlenih za odluivanje u ESB-u; i

ispunjeni su zahtjevi glede povjerljivosti koji proizlaze iz Statuta.

Razrjeenje dunosti lanova tijela nadlenih za odluivanje u NSB-u Statutarne odredbe u vezi s razrjeenjem dunosti lanova tijela nadlenih za odluivanje

u NSB-u (npr. u vezi s raunovodstvenim izvjetajima) koje provode tree strane (npr.


28

vlade) trebaju sadravati odgovarajue zatite kako takva ovlast ne bi tetno utjecala na

sposobnost pojedinog lana tijela nadlenog za odluivanje u NSB-u da samostalno

donosi odluke u vezi sa zadaama povezanima s ESSB-om (ili provodi odluke koje su

donesene na razini ESSB-a). Preporua se ukljuivanje izriite odredbe s tim uinkom u

statute nacionalnih sredinjih banaka.

OSOBNA NEOVISNOST Odredbom Statuta o sigurnosti poloaja lanova u tijelima nadlenima za odluivanje u

nacionalnim sredinjim bankama dodatno se titi neovisnost sredinjih banaka. Guverneri

nacionalnih sredinjih banaka lanovi su Opeg vijea ESB-a i postaju lanovi Upravnog

vijea nakon prihvaanja eura u njihovim dravama lanicama. lanak 14. stavak 14.2.

Statuta predvia da statuti nacionalnih sredinjih banaka moraju osobito predvidjeti da

mandat guvernera bude najmanje pet godina. Ova odredba takoer titi guvernere od

arbitrarnog razrjeenja jer predvia da oni mogu biti razrijeeni dunosti ako vie ne

ispunjavaju uvjete koji su potrebni za obavljanje dunosti ili ako su poinili teku povredu

dunosti, pri emu postoji mogunost pokretanja postupka pred Sudom Europske unije.

Statuti nacionalnih sredinjih banaka moraju biti u skladu s ovom odredbom kako je dolje

utvreno.

lankom 130. Ugovora zabranjuje se nacionalnim vladama i svim tijelima da utjeu na

lanove tijela nadlenih za odluivanje u nacionalnim sredinjim bankama pri obavljanju

njihovih zadaa. Osobito, drave lanice ne smiju nastojati utjecati na lanove tijela

nadlenih za odluivanje u NSB-u tako to e izmijeniti nacionalno zakonodavstvo koje

utjee na njihove primitke, a koje bi se u naelu trebalo primjenjivati samo pri buduim

imenovanjima.21

Najkrae trajanje mandata guvernera U skladu s lankom 14. stavkom 14.2. Statuta, statuti nacionalnih sredinjih banaka

moraju predvidjeti da je najkrae trajanje mandata guvernera pet godina. Time se ne

iskljuuje due trajanje mandata, dok neogranieno trajanje mandata ne zahtijeva

prilagodbu statuta pod uvjetom da su razlozi za razrjeenje guvernera u skladu s onima iz

lanka 14. stavka 14.2. Statuta. Nacionalno zakonodavstvo koje predvia starosnu granicu

za umirovljenje treba osigurati da se njome ne prekida najkrae trajanje mandata iz lanka

14. stavka 14.2. Statuta, koji ima prednost nad bilo kojom starosnom granicom za

21 Vidi, na primjer, Miljenja CON/2010/56, CON/2010/80, CON/2011/104 i CON/2011/106.


Lipanj 2014 29

umirovljenje, kada se primjenjuje na guvernera.22 Pri izmjeni statuta NSB-a zakonskim je

izmjenama potrebno zatititi sigurnosti poloaja guvernera i ostalih lanova tijela

nadlenih za odluivanje koji sudjeluju u obavljanju zadaa povezanih s ESSB-om.

Razlozi za razrjeenje guvernera Statuti nacionalnih sredinjih banaka moraju osigurati da guverneri ne mogu biti

razrijeeni na temelju razloga koju nisu navedeni u lanku 14. stavku 14.2. Statuta. Svrha

je ovog zahtjeva sprijeiti tijela koja sudjeluju u imenovanju guvernera, osobito vladu ili

parlament, da djeluju diskrecijski i razrijee guvernera. Statuti nacionalnih sredinjih

banaka trebaju se ili pozivati na lanak 14. stavak 14.2., ili sadravati njegove odredbe i

pozivanje na njegovu nadreenost ili u statutima treba izbrisati sve neusklaenosti s

razlozima za razrjeenje koji su utvreni u lanku 14. stavku 14.2. Statuta ili ne navoditi

razloge za razrjeenje (s obzirom na to da se lanak 14. stavak 14.2. izravno primjenjuje).

Nakon to budu izabrani ili imenovani, guverneri ne mogu biti razrijeeni osim u skladu s

onim uvjetima koji su navedeni u lanku 14. stavku 14.2. Statuta, ak i onda kada

guverneri jo nisu preuzeli svoje dunosti.

Sigurnost poloaja i razlozi za razrjeenje lanova tijela nadlenih za odluivanje u nacionalnim sredinjim bankama, osim guvernera, koji sudjeluju u obavljanju zadaa povezanih s ESSB-om Osobna neovisnost bila bi ugroena kad se ista pravila za sigurnost poloaja i razlozi za

razrjeenje guvernera takoer ne bi primjenjivali na ostale lanove tijela nadlenih za

odluivanje u nacionalnim sredinjim bankama koji sudjeluju u obavljanju zadaa

povezanih s ESSB-om.23 Razne odredbe iz Ugovora i Statuta zahtijevaju usporedivu

sigurnost poloaja. lanak 14. stavak 14.2. Statuta ne ograniuje sigurnost poloaja samo

na guvernere, dok se lanak 130. Ugovora i lanka 7. Statuta odnose na lanove tijela

nadlenih za odluivanje u nacionalnim sredinjim bankama i ne odnose se posebno na

guvernere. To se primjenjuje posebno onda kada je guverner prvi meu jednakima

meu kolegama koji imaju jednakovrijedno pravo glasa ili kada takvi ostali lanovi

sudjeluju u obavljanju zadaa povezanih s ESSB-om.

22 Miljenje CON/2012/89. 23 Kljuna miljena ESB-a u vezi s ovim podrujem jesu CON/2004/35, CON/2005/26,

CON/2006/32, CON/2006/44 i CON/2007/6.


30

Pravo na sudsko preispitivanje lanovi tijela nadlenih za odluivanje u nacionalnim sredinjim bankama moraju imati

pravo dostaviti sve odluke o njihovu razrjeenju neovisnom sudu kako bi se ograniila

mogua politika samovolja pri procjeni razloga za njihovo razrjeenje.

lanak 14. stavak 14.2. Statuta odreuje da guverneri nacionalnih sredinjih banaka koji

su razrijeeni dunosti mogu pokrenuti postupak pred Sudom Europske unije. Nacionalno

zakonodavstvo treba sadravati upuivanje na Statut ili uope ne utjecati na pravo

pokretanja postupka pred Sudom Europske unije (s obzirom na to da se lanak 14. stavak

14.2. izravno primjenjuje).

Nacionalno zakonodavstvo takoer treba osigurati pravo na sudsko preispitivanje odluke o

razrjeenju ostalih lanova tijela nadlenih za odluivanje u nacionalnoj sredinjoj banci

koji sudjeluju u obavljanju zadaa povezanih s ESSB-om od strane nacionalnih sudova.

To pravo moe biti dio opeg prava ili u obliku posebne odredbe. ak i kad je to pravo

ostvarivo prema opem pravu, zbog pravne sigurnosti preporuuje se da pravo na

preispitivanje bude izriito utvreno.

Zatita od sukoba interesa Osobna neovisnost takoer podrazumijeva da je potrebno osigurati da ne doe do sukoba

interesa izmeu dunosti lanova tijela nadlenih za odluivanje u nacionalnim sredinjim

bankama koji sudjeluju u obavljanju zadaa povezanih s ESSB-om u odnosu na njihove

dotine nacionalne sredinje banke (i guvernera u odnosu na ESB) i sve ostale funkcije

koje ti lanovi tijela nadlenih za odluivanje mogu imati ili koje mogu ugroziti njihovu

osobnu neovisnost. U naelu lanstvo u tijelu nadlenom za odluivanje koje sudjeluje u

obavljanju zadaa povezanih s ESSB-om nije u skladu s obnaanjem ostalih funkcija koje

mogu stvoriti sukob interesa. Osobito, lanovi takvih tijela nadlenih za odluivanje ne

mogu imati funkciju ili interes koji moe utjecati na njihove aktivnosti, preko funkcije u

izvrnoj ili zakonodavnoj grani drave ili u regionalnoj ili lokalnoj upravi ili preko

sudjelovanja u poslovnim organizacijama. Osobitu pozornost potrebno je posvetiti tome

da se sprijee potencijalni sukobi interesa kod neizvrnih lanova tijela nadlenih za

odluivanje.

FINANCIJSKA NEOVISNOST ak i kad je NSB potpuno funkcionalno, institucionalno i osobno neovisan (tj. to jami

statut NSB-a), njegova ukupna neovisnost bila bi ugroena kad ne bi mogao autonomno


Lipanj 2014 31

raspolagati dostatnim financijskim resursima za ispunjavanje svojeg mandata (tj.

obavljanje zadaa povezanih s ESSB-om koje se od njega zahtijevaju prema Ugovoru i

Statutu).

Drave lanice ne smiju dovesti svoje nacionalne sredinje banke u poloaj da nemaju

dostatna financijska sredstva za ispunjavanje njihovih zadaa povezanih s ESSB-om ili

Eurosustavom. Potrebno ja zamijetiti da lanak 28. stavak 28.1. i lanak 30. stavak 30.4.

Statuta predviaju mogunost da ESB zatrai od nacionalnih sredinjih banaka da dodatno

pridonesu kapitalu ESB-a i dodatno prenesu devizne priuve.24 Osim toga, lanak 33.

stavak 33.2. Statuta25 predvia da u sluaju da ESB zabiljei gubitak koji ne moe u

cijelosti biti nadoknaen iz fonda ope priuve, Upravno vijee ESB-a moe odluiti da e

preostali gubitak biti nadoknaen iz monetarnog prihoda dotine financijske godine u

razmjeru s i najvie do visine iznosa raspodijeljenih nacionalnim sredinjim bankama.

Naelo financijske neovisnosti znai da je za usklaenost s tim odredbama potrebno da

NSB bude sposoban ispunjavati svoje funkcije u nesmanjenom opsegu.

Dodatno, naelo financijske neovisnosti zahtijeva da NSB ima dostatna sredstva ne samo

za obavljanje svojih zadaa povezanih s ESSB-om nego i za svoje nacionalne zadae (npr.

financiranje svojih administrativnih ili vlastitih poslova).

S obzirom na sve gore navedene razloge financijska neovisnost takoer podrazumijeva da

NSB treba uvijek biti dostatno kapitaliziran. Osobito je potrebno izbjegavati svaku

situaciju u kojoj je tijekom dueg razdoblja neto kapital NSB-a manji od zakonski

utvrene razine kapitala ili ak negativan, ukljuujui situaciju kada se prenose gubici koji

prelaze razinu kapitala i priuva. Svaka takva situacija moe negativno utjecati na

sposobnost NSB-a da obavlja zadaa povezane s ESSB-om kao i nacionalne zadae. Osim

toga, takva situacija moe utjecati na vjerodostojnost monetarne politike Eurosustava.

Stoga se u sluaju kada neto kapital NSB-a postane manji od zakonski utvrene razine

kapitala ili ak negativan zahtijeva da dotina drava lanica osigura NSB-u odgovarajui

iznos kapitala, barem do zakonski utvrene razine kapitala, u razumnom roku kako bi bilo

ispunjeno naelo financijske neovisnosti. Kad je rije o ESB-u, Vijee je ve prepoznalo

vanost ovog pitanja i donijelo Uredbu Vijea (EZ) br. 1009/2000 od 8. svibnja 2000. o

24 lanak 30. stavak 30.4. Statuta primjenjuje se samo unutar Eurosustava. 25 lanak 33. stavak 33.2. Statuta primjenjuje se samo unutar Eurosustava.


32

poveanju kapitala Europske sredinje banke.26 Njome je Upravnom vijeu ESB-a

omogueno da donosi odluke o stvarnom poveanju kapitala ESB-a kako bi se ouvala

adekvatnost kapitala koji je potreban za poslovanje ESB-a;27 nacionalne sredinje banke

trebale bi biti financijski sposobne odgovoriti na takve odluke ESB-a.

Koncept financijske neovisnosti treba ocijeniti s obzirom na to moe li bilo koja trea

strana ostvariti izravni ili neizravni utjecaj ne samo na zadae NSB-a nego i na njegovu

sposobnost da ispunjava svoj mandat, i u operativnom smislu i s obzirom na ljudske

resurse te financijski u smislu odgovarajuih financijskih resursa. S obzirom na to

posebno su vani aspekti financijske neovisnosti navedeni dolje u tekstu.28 To su ona

obiljeja financijske neovisnosti s obzirom na koja su nacionalne sredinje banke

najranjivije u odnosu na vanjske utjecaje.

Odluivanje o proraunu Ako trea strana ima ovlast odluivati ili utjecati na odluke o proraunu NSB-a, to nije u

skladu s financijskom neovisnou osim ako zakon sadrava zatitnu klauzulu u skladu s

kojom takva ovlast ne dovodi u pitanje financijska sredstva potrebna za obavljanje NSB-

ovih zadaa povezanih s ESSB-om.

Raunovodstvena pravila Financijski izvjetaji moraju se pripremati u skladu s opim raunovodstvenim pravilima

ili u skladu s pravilima koja utvrde tijela nadlena za odluivanje u NSB-u. Ako pak tree

strane utvruju takva pravila, pravila moraju barem uzeti u obzir prijedloge tijela

nadlenih za odluivanje u NSB-u.

Godinje financijske izvjetaje trebaju donositi tijela nadlena za odluivanje u NSB-u, uz

pomo neovisnih raunovoa, a oni mogu podlijegati ex post odobravanju treih strana

(npr. vlade ili parlamenta). Tijela nadlena za odluivanje u NSB-u trebaju moi

odluivati o izraunu dobiti neovisno i profesionalno.

26 SL L 115, 16.5.2000., str. 1. 27 Odluka ESB/2010/26 od 13. prosinca 2010. o poveanju kapitala ESB-a (SL L 11, 15.1.2011.,

str. 53). 28 Kljuna miljena ESB-a u vezi s ovim podrujem jesu CON/2002/16, CON/2003/22,

CON/2003/27, CON/2004/1, CON/2006/38, CON/2006/47, CON/2007/8, CON/2008/13, CON/2008/68 i CON/2009/32.


Lipanj 2014 33

Kada poslovanje NSB-a podlijee kontroli ureda za dravnu reviziju ili slinog tijela koje

je ovlateno za kontrolu koritenja javnih financija, opseg kontrole treba biti jasno

definiran pravnim okvirom, ne smije dovoditi u pitanje aktivnosti neovisnih vanjskih

revizora29 NSB-a i, dodatno, u skladu s naelom institucionalne neovisnosti, on mora biti

u skladu sa zabranom davanja uputa NSB-u i njegovim tijelima nadlenima za odluivanje

i ne smije zadirati u zadae NSB-a povezane s ESSB-om.30 Dravnu je reviziju potrebno

provoditi na nepolitikoj, neovisnoj i potpuno profesionalnoj osnovi.

Raspodjela dobiti, kapital i financijske rezervacije nacionalnih sredinjih banaka Kada je rije o raspodjeli dobiti, u statutu NSB-a moe se propisati nain raspodjele

njegove dobiti. U nedostatku takvih odredbi, odluke o raspodjeli dobiti trebaju donijeti

tijela nadlena za odluivanje u NSB-u na profesionalnoj osnovi i one ne smiju podlijegati

diskreciji treih strana osim ako postoji izriita zatitna klauzula kojom se odreuje da to

ne dovodi u pitanje financijska sredstva potrebna za obavljanje NSB-ovih zadaa

povezanih s ESSB-om i nacionalnih zadaa.

Dobit se moe raspodijeliti u dravni proraun tek nakon to budu pokriveni31 svi

akumulirani gubici iz prethodnih godina i nakon to su formirane financijske rezervacije

potrebne za zatitu realne vrijednosti kapitala i imovine NSB-a. Privremene ili ad hoc

zakonske mjere koje sadravaju naputke za nacionalne sredinje banke o raspodjeli

njihove dobiti nisu dopustive.32 Slino tome, porez na nerealiziranu kapitalnu dobit NSB-a

takoer bi naruio naelo financijske neovisnosti.33

Drava lanica ne smije naloiti smanjenja kapitala NSB-u bez ex ante suglasnosti tijela

nadlenih za odluivanje u NSB-u, iji je cilj osigurati da NSB zadri dostatna financijska

sredstva za ispunjavanje svojeg mandata kao lan ESSB-a u skladu s lankom 127.

stavkom 2. Ugovora i Statutom. Iz istog razloga, bilo koja izmjena pravila o raspodjeli

dobiti NSB-a treba biti inicirana i o njoj treba donijeti odluku u suradnji s NSB-om koji

29 O aktivnostima neovisnih vanjskih revizora nacionalnih sredinjih banaka vidi u lanku 27.

stavku 27.1. Statuta. 30 Miljenja CON/2011/9 i CON/2011/53. 31 Miljenje CON/2009/85. 32 Miljenje CON/2009/26 i Miljenje CON/2013/15. 33 Miljenje CON/2009/63 i Miljenje CON/2009/59.


34

najbolje moe ocijeniti potrebnu razinu njegove priuve kapitala.34 U vezi s financijskim

rezervacijama ili zatitnim slojevima, nacionalnim sredinjim bankama mora biti

omogueno da neovisno formiraju financijske rezervacije za zatitu realne vrijednosti

njihova kapitala ili imovine. Drave lanice takoer ne smiju oteati nacionalnim

sredinjim bankama formiranje priuve kapitala u mjeri koja je potrebna da bi lan ESSB-

a ispunjavao svoje zadae.35

Financijska odgovornost nadzornih tijela U veini drava lanica financijska nadzorna tijela djeluju u sklopu nacionalnih sredinjih

banaka. Tomu nema prigovora ako ta tijela podlijeu neovisnom odluivanju NSB-a.

Meutim, ako se zakonom predvia samostalnost tih nadzornih tijela pri odluivanju,

vano je osigurati da odluke koje ona donose ne ugroavaju financijska sredstva NSB-a

kao cjeline. U tim sluajevima nacionalnim zakonodavstvom treba omoguiti NSB-u da

ima krajnju kontrolu nad odlukama nadzornih tijela koje bi mogle utjecati na neovisnost

NSB-a, a osobito na njegovu financijsku neovisnost.

Autonomija u kadrovskim pitanjima Drave lanice ne smiju oslabiti sposobnost NSB-a da zapoljava i zadrava kvalificirane

zaposlenike koji su mu potrebni da bi mogao neovisno obavljati zadae koje su mu

dodijeljene Ugovorom i Statutom. Takoer, NSB se ne smije dovesti u poloaj u kojem

ima ogranienu ili nikakvu kontrolu nad svojim zaposlenicima ili u kojem vlada drave

lanice moe utjecati na njegovu politiku u vezi s kadrovskim pitanjima.36 O svim

izmjenama zakonskih odredaba o primicima lanova tijela nadlenih za odluivanje u

NSB-u i njegovih zaposlenika potrebno je odluivati u uskoj i djelotvornoj suradnji s

NSB-om, vodei rauna o njegovim stajalitima, kako bi se osigurala stalna sposobnost

NSB-a glede neovisnog obavljanja njegovih zadaa.37 Autonomija u kadrovskim

pitanjima protee se i na pitanja koja se odnose na mirovine zaposlenika.

Vlasnitvo i vlasnika prava Prava treih osoba da interveniraju ili izdaju naputke NSB-u u vezi s imovinom u

njegovom vlasnitvu nisu u skladu s naelom financijske neovisnosti.

34 Miljenje CON/2009/83 i Miljenje CON/2009/53. 35 Miljenje CON/2009/26. 36 Miljenje CON/2008/9, Miljenje CON/2008/10 i Miljenje CON/2012/89. 37 Kljuna su Miljenja CON/2010/42, CON/2010/51, CON/2010/56, CON/2010/69,

CON/2010/80, CON/2011/104, CON/2011/106, CON/2012/6, CON/2012/86 i CON/2014/7.


Lipanj 2014 35

2.2.4. POVJERLJIVOST

Obveza uvanja poslovne tajne za zaposlene u ESB-u i nacionalnim sredinjim bankama

iz lanka 37. Statuta moe dovesti do slinih odredbi u statutima nacionalnih sredinjih

banaka ili u zakonodavstvu drava lanica. Nadreenost prava EU-a i pravila donesenih

na temelju tog prava takoer znai da nacionalni zakoni o pristupu treih strana

dokumentima ne smiju dovesti do povrede reima povjerljivosti ESSB-a. Pristup dravnog

ureda za reviziju ili slinog tijela informacijama i dokumentima NSB-a mora biti

ogranien i ne smije dovesti u pitanje reim povjerljivosti ESSB-a kojemu podlijeu

lanovi tijela nadlenih za odluivanje u nacionalnim sredinjim bankama. Nacionalne

sredinje banke trebaju osigurati da ta tijela tite povjerljivost informacija i dokumenata

koji su im otkriveni u mjeri u kojoj su oni zatieni na razini nacionalnih sredinjih

banaka.

2.2.5. ZABRANA MONETARNOG FINANCIRANJA I POVLATENOG PRISTUPA

Glede zabrana monetarnog financiranja i povlatenog pristupa, nacionalna zakonodavstva

drava lanica koje su se pridruile EU-u u 2004., 2007. ili 2013. morala su biti

prilagoena kako bi bila u skladu s odgovarajuim odredbama Ugovora i Statuta te stupiti

na snagu 1. svibnja 2004., 1. sijenja 2007. i 1. lipnja 2013. U vedskoj su potrebne

prilagodbe morale stupiti na snagu do 1. sijenja 1995.

2.2.5.1. ZABRANA MONETARNOG FINANCIRANJA Zabrana monetarnog financiranja utvrena je u lanku 123. stavku 1. Ugovora kojim se

zabranjuju prekoraenja po raunu ili sve druge vrste kredita kod ESB-a ili nacionalnih

sredinjih banaka drava lanica u korist institucija, tijela, ureda ili agencija EU-a,

sredinjih vlasti, regionalnih, lokalnih ili drugih tijela javne vlasti, ostalih javnopravnih

tijela ili javnih poduzea drava lanica, a ESB-u i nacionalnim sredinjim bankama

izravna kupnja dunikih instrumenata od tih subjekata javnog sektora. Ugovor sadrava

jedno izuzee u odnosu na zabranu; zabrana se ne primjenjuje na kreditne institucije u

javnom vlasnitvu prema kojima se, u smislu ponude priuva sredinjih banaka, postupa

jednako kao i prema privatnim kreditnim institucijama (lanak 123. stavak 2. Ugovora).

Osim toga, ESB i nacionalne sredinje banke mogu nastupati kao fiskalni agent za gore

navedene subjekte javnog sektora (lanak 21. stavak 21.2. Statuta). Toan opseg primjene

zabrane monetarnog financiranja detaljno je ureen Uredbom Vijea (EZ) br. 3603/93 od


36

13. prosinca 1993. o utvrivanju definicija za primjenu zabrana iz lanka 104. i lanka

104.b stavka 1. Ugovora38, u kojoj je jasno navedeno da zabrana obuhvaa svako

financiranje obveza javnog sektora prema treim stranama.

Zabrana monetarnog financiranja od temeljne je vanosti jer se njome osigurava

nenaruavanje glavnog cilja monetarne politike (odravanje stabilnosti cijena). Usto,

centralnobankarsko financiranje javnog sektora oslabljuje pritisak na fiskalnu disciplinu.

Zabrana se stoga mora tumaiti iroko da bi se osigurala njezina stroga primjena, a ona

moe podlijegati tek ogranienom broju izuzea iz lanka 123. stavka 2. Ugovora i

Uredbe (EZ) br. 3603/93. Tako da ak i kad lanak 123. stavak 1. Ugovora izriito govori

o kreditima s obzirom na koje postoji obveza vraanja sredstava, zabrana se tim prije

primjenjuje na ostale oblike financiranja kod kojih ne postoji obveza vraanja sredstava.

Ope stajalite ESB-a o usklaenosti nacionalnog zakonodavstva sa zabranom najprije je

bilo razvijeno u okviru savjetovanja drava lanica s ESB-om o prijedlozima propisa na

temelju lanka 127. stavka 4. i lanka 282. stavka 5. Ugovora.39

NACIONALNO ZAKONODAVSTVO KOJIM SE PRENOSI ZABRANA MONETARNOG FINANCIRANJA U pravilu lanak 123. Ugovora koji dopunjava Uredba (EZ) br. 3603/93 nije potrebno

prenijeti u nacionalno zakonodavstvo jer se oboje izravno primjenjuje. Ako su, meutim,

ove izravno primjenjive odredbe EU-a obuhvaene nacionalnim pravnim propisima, njima

se ne smije smanjiti opseg primjene zabrane monetarnog financiranja ili poveati broj

izuzea koja se primjenjuju u skladu s pravom EU-a. Na primjer, nacionalno

zakonodavstvo kojim se osigurava da NSB financira financijske obveze drave lanice

prema meunarodnim financijskim institucijama (osim MMF-a, u svojstvima predvienim

u Uredbi (EZ) br. 3603/93)40 ili treim zemljama nije u skladu sa zabranom monetarnog

financiranja.

38 SL L 332, 31.12.1993., str. 1. lanak 104. i lanak 104.b stavak 1. Ugovora o osnivanju

Europske zajednice sada su lanak 123. i lanak 125. stavak 1. Ugovora. 39 Vidi Izvjee o konvergenciji iz 2008., stranicu 23, fusnotu 13, u kojoj je naveden popis

kljunih miljenja EMI-ja i ESB-a u vezi s ovim podrujem donesenih u razdoblju izmeu svibnja 1995. i oujka 2008. Ostala kljuna miljenja ESB-a u vezi s ovim podrujem jesu CON/2008/46, CON/2008/80, CON/2009/59 i CON/2010/4.

40 Miljenje CON/2013/16


Lipanj 2014 37

FINANCIRANJE JAVNOG SEKTORA ILI OBVEZA JAVNOG SEKTORA PREMA TREIM STRANAMA Nacionalnim se zakonodavstvom ne smije zahtijevati da NSB financira funkcije koje

obavljaju druga tijela javnog sektora ili obveze javnog sektora prema treim stranama. Na

primjer, nacionalni zakoni kojima se NSB-u doputa ili od njega zahtijeva da financira

sudbena ili kvazisudbena tijela koja su neovisna o NSB-u i koja su produena ruka drave

nisu u skladu sa zabranom monetarnog financiranja. Ako se NSB-u povjerava nova

zadaa, koja nije zadaa sredinje banke, potrebno mu je osigurati odgovarajuu

naknadu.41 Osim toga, u skladu sa zabranom monetarnog financiranja NSB ne smije

financirati bilo koji sanacijski fond ili sustav osiguranja depozita.42 NSB ne smije

osiguravati premoivajue financiranje kako bi dravi lanici omoguio ispunjavanje

njezinih obveza glede dravnih jamstava za obveze banaka.43 Meutim, osiguravanje

sredstava od strane NSB-a za potrebe nadzornog tijela ne dovodi u pitanje zabranu

monetarnog financiranja sve dok NSB financira obavljanje legitimnih zadaa

cr 201406 hr

Documents