croatia osiguranje d. d. › media › o_nama › antikorupcija › ... · kontrola emocija je...

CROATIA OSIGURANJE D. D.

2

Sadržaj:

Predgovor: predsjednik Uprave CROATIA osiguranja d.d., gosp. Zdravko Zrinušić . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3

I. POSLOVNA ETIKA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5

II. ANTIKORUPCIJSKO DJELOVANJE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15

2.1. Što je korupcija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17

2.2. Vrste korupcije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17

2.3. Sprječavanje korupcije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 18

2.4. Kome i kako prijaviti korupciju unutar Društva . . . . . . . . . 18

2.5. Zaštita oštećenika i osoba koje u dobroj vjeri prijavljuju korupciju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20

2.6. Pojmovnik . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21

III. AKCIJSKI PLAN CROATIA OSIGURANJA d.d. ZA PROVOĐENJE ANTIKORUPCIJSKOG PROGRAMA ZA RAZDOBLJE OD 2010. - 2012. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23

IV. SUSTAV UNUTARNJE REVIZIJE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25

V. ORGANIZACIJA INTERNE KONTROLE I PREVENCIJA PRIJEVARA U OSIGURANJU . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27

5.1. Interna kontrola . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27

5.2. Prevencija prijevara u osiguranju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28

VI. SPRJEČAVANJE PRANJA NOVCA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30

VII. ORGANIZACIJA SUSTAVA NABAVE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 32

VIII. SUSTAV FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 33

IX. KORISNI LINKOVI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 36

X. LITERATURA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 36

Poslovna etika i antikorupcijsko djelovanje.indd 2 4/5/11 12:49 PM

POSLOVNA ETIKA I ANTIKORUPCIJSKO DJELOVANJE

3

Predgovor

Croatia osiguranje d.d. tvrtka je s dugogodišnjom tradicijom i vodeći hrvatski autoritet u poslovima osiguranja. Pritom ne mislim samo na osiguravateljnu ekspertizu, aktuarstvo, kreiranje novih proizvoda i razrađen sustav isplate šteta, već i na etičnost pri poslovanju, društveno odgovorno ponašanje i antikorupcijsko djelovanje. Kao najveći nacionalni osiguravatelj Croatia osiguranje sustavno radi na edukaciji gra-đana o važnosti životnih, ali i ostalih vrsta osiguranja. Naša je društvena odgovornost odvojiti dio svojih stručnih resursa u promicanje kulture osiguranja, koja u svojoj osnovi sadrži sigurnost naših obitelji i teško stečene imovine. Na nama je također da sudjeluje-mo u životu zajednice u kojoj djelujemo. To ne znači samo financijsku pomoć određenim humanitarnim, kulturnim i sportskim događanjima i institucijama, već i sudjelovanje u raznim akcijama za zaštitu i unapređenje okoliša, za poboljšanje radnih uvjeta i radnog okruženja naših zaposlenika, za poticanje različitosti, za provođenje etičkog kodeksa i pravila poslovnog ponašanja itd.Velike napore Croatia osiguranje ulaže i u borbu protiv korupcije. Korupcija predstavlja društvenu pojavu koja narušava temeljne ljudske vrijednosti, stoga je na nama da damo svoj obol u borbi protiv ove bolesti koja je zahvatila sve pore hrvatskoga društva. Vlada RH svojim je potezima pokazala kako namjerava iskorijeniti korupciju jednom zauvijek i time se približiti civilizacijskim tekovinama Europske unije, a Croatia osiguranje u tome joj je pouzdan partner. Tako smo na internetskim stranicama objavili svoj Antikorupcijski plan koji se oslanja na Antikorupcijski program za trgovačka društva u većinskom državnom vlasništvu za razdoblje od 2010. - 2012., a koji je propisala Vlada RH. Ciljevi navedenog plana uključuju jačanje integriteta, odgovornosti i transparentnosti u radu, zatim stvaranje preduvjeta za sprječavanje korupcije na svim razinama i naposljetku afirmaciju pristupa „nulte tolerancije“ na korupciju.Prvi korak u sprječavanju korupcije i neetičnog poslovanja jest sustav unutarnje revizije. Djelokrug unutarnje revizije pokriva sve aktivnosti Društva, a uključuje ocjenu primjernosti i učinkovitosti procesa upravljanja, kontrola te identificiranja i postupanja s rizicima koji prijete organizaciji. Zadaća je naših unutarnjih revizora da prate poslovanje svih organizacijskih razina Društva i ukazuju na eventualne nepravilnosti ili opasnosti. Istraživanja svjetskih osiguravateljnih stručnjaka pokazuju da su zloporabe u osiguranju u porastu. Protiv prijevara u osiguranju trebamo se boriti kao industrija u cjelini jer one narušavaju kako naše poslovne bilance, tako i ugled osiguravateljne industrije. Mi u Croatia osiguranju ovom smo problemu pristupili veoma ozbiljno, uz tijesnu suradnju s Državnim odvjetništvom i Policijom. Proći će još dosta vremena dok ne iskorijenimo prijevare u potpunosti, ali na pravom smo putu i naša strategija već pokazuje konkretne rezultate.Isto tako trudimo se na najbolji mogući način spriječiti pojavu pranja novca, što se u osiguravateljnoj industriji najčešće događa u segmentu životnog osiguranja. Jedina učinkovita metoda jest postupak dubinske analize klijenata kroz njihovu identifikaciju, utvrđivanje vlasništva, stalnom praćenju poslovnog odnosa ili transakcije itd.Transparentno poslujemo i u domeni nabave roba i usluga. Upravo je nabava segment poslovanja posebno podložan korupciji, ali držeći se strogih zakonskih okvira i etičkih



4

normi, i u ovoj smo domeni poslovne procese postavili tako transparentno da suzbijamo mogućnosti korupcijskog djelovanja odmah u početku.Croatia osiguranje također veliku pažnju posvećuje uređivanju i vođenju sustava financij-skog upravljanja. Ono podrazumijeva planiranje budućnosti poslovnog pothvata kako bi se osigurao pozitivan novčani tok uz uključivanje administracije i održavanja financijskih sredstava, a u širem smislu obuhvaća proces utvrđivanja i upravljanja rizicima. Uz kon-stantno praćenje makroekonomskog okruženja, stručnjaci Croatia osiguranja izrađuju i poslovna izvješća prema potrebama i specifičnostima Društva i to na dnevnoj, tjednoj, mjesečnoj i godišnjoj razini, a sve u skladu s odredbama zakona koji uređuju financijsko tržište i pod nadzorom Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga - HANFA-e.Sve navedeno jasno ukazuje na činjenicu kako Croatia osiguranje seriozno i transparen-tno pristupa problematici antikorupcijskog djelovanja i etičkog ponašanja. Samo društvo koje prihvati ova načela i sustavno ih provodi, može mirno dočekati ulazak Hrvatske u Europsku uniju u kojoj korupciji i netransparentnom poslovanju nema mjesta.

predsjednik Uprave CROATIA osiguranja d.d. gospodin Zdravko Zrinušić



5

mr. sc. Darija Ivandić Vidović

I. POSLOVNA ETIKA

1. 0. UVOD

Etika podrazumijeva pojmove dobrog i lošeg, poštenog i nepoštenog, moralnog i nemo-ralnog. Vjerovanja u etičnost nečega služe kao moralni kompas koji usmjerava djelovanja i ponašanja pojedinaca i organizacija. Etička načela u poslovanju fizički se ne razlikuju od općih etičkih načela. Poslovne akcije se prosuđuju prema općenitim etičkim standardima društva, a ne prema nekom specijalnom skupu standarda koji su više ili manje liberalni.Pojmovi dobrog i lošeg, poštenog i nepoštenog, moralnog i nemoralnog, etičkog i nee-tičkog postoje u svakom društvu, organizaciji i pojedincu. Neka su poimanja dobrog i lošeg univerzalna i natkriljuju gotovo sve kulture. Biti iskren (odnosno ne kazivati laži) primjerice u svim narodima svih nacija smatra se dobrim. Biti pošten, ne varati, odnositi se prema ljudima s dostojanstvom i poštovanjem, principi su koji vrijede među narodima većine religija i kultura.Etička načela zajednička svim našim zaposlenicima su:

• časno i odgovorno ponašanje• poštivanje zakona i propisa• poštivanje dostojanstva i prava svih ljudi• poštivanje prirodnog okoliša• korištenje imovine i resursa Trgovačkog društva uz vođenje brige o interesu

Društva i njegovih dioničara• poticanje naših zaposlenika u njihovim inicijativama usmjerenim na solidarnost

i održivi razvoj• poštivanje poslovnih tajni

a. Društvena odgovornost Croatia osiguranja d.d.

˝Croatia osiguranje kao najveći nacionalni osiguravatelj u idućem razdoblju planira su-stavni rad na edukaciji građana o važnosti životnih, ali i ostalih vrsta osiguranja. Naša je društvena odgovornost odvojiti dio svojih stručnih resursa u promicanje kulture osiguranja, koja u svojoj osnovi sadrži sigurnost naših obitelji i teško stečene imovine˝ – predsjednik Uprave Croatia osiguranja d.d., gosp. Zdravko Zrinušić.

Kategorije društveno odgovornog ponašanja

Bit društveno odgovornog poslovnog ponašanja jest u tome da se poduzeće trudi urav-notežiti beneficije strateških akcija namijenjenih stvaranju koristi za dioničare sa svim mogućim negativnim utjecajima na ostale interesne skupine (zaposlene, dobavljače, kup ce, lokalne zajednice i društva u širem smislu), te proaktivno uklanjati sve moguće



6

štetne učinke na okoliš koje ta akcija i posao mogu imati. Izbornik za izradu strategije društvene odgovornosti poduzeća uključuje:

1.1.1. Mjera u kojoj se poduzeće trudi koristiti etičkom strategijom i poštovati etička načela u vođenju poslovanja

Nužno je istinsko obvezivanje na poštivanje etičkih načela iz jednostavnog razloga što su neetičke strategije i neetička ponašanja nekompatibilne s pojmom društveno odgovornog ponašanja.Svi strateški programi, inicijative i ciljevi Croatia osiguranja d.d. postavljeni su na druš-tveno odgovoran način te usklađeni s temeljnim vrijednostima i poslovnom misijom poduzeća. Strategija društvene odgovornosti Croatia osiguranja d.d. bazirana je na druš-tveno korisnim aktivnostima koje podržava svojim doprinosima u novcu, vremenu i ostalim aktivnostima.

1.1.2. Prilozi u dobrotvorne svrhe, aktivnosti u službi zajednice te akcije za poboljšanje kvalitete življenja

Neka poduzeća ispunjavaju svoje građanske dužnosti i obveze prema zajednici šireći svoje napore na mnoštvo dobrotvornih akcija i aktivnosti zajednice. Croatia osiguranje d.d. daje priloge u dobrotvorne svrhe, donacije u novcu i vremenu zaposlenika u aktivnostima zajednice.



7

1.1.3. Akcije za zaštitu ili unapređenje okoliša

Biti društveno odgovoran glede zaštite okoliša znači činiti više no što zakon nalaže. To podrazumijeva korištenje najbolje raspoložive znanosti i tehnologije da bi se ostvarili standardi očuvanja okoliša koji će biti viši od propisanih.Organizacijski, Croatia osiguranje d.d. ima odjel za zaštitu okoliša koji planski provodi aktivnosti zaštite.

1.1.4. Akcije za poboljšanje blagostanja zaposlenih i radnog okruženja

Brojna poduzeća idu dalje od pružanja običnih kompenzacija i ulažu iznimne napore za poboljšanje kvalitete življenja svojeg osoblja, na radnom mjestu i kod kuće.Croatia osiguranje d.d. permanentno ulaže u dobro radno okruženje koje unapređuje kvalitetu življenja naših zaposlenika. Djelatnici Croatia osiguranja d.d. imaju sva prava zajamčena zakonima i propisima Republike Hrvatske te Kolektivnim ugovorom i drugim općim i pojedinačnim aktima Društva u cilju kvalitetnog odvijanja poslovnih procesa i održavanja visokih etičkih standarda Društva.

1.1.5. Akcije za poticanje različitosti radne snage

Multinacionalna poduzeća osobito su sklona stvaranju različitosti radne snage uočljivom strateškom komponentom; oni znaju da poštivanje individualnih razlika i poticanje uklju-čivosti dobro kotira u ljudi cijeloga svijeta. Pozorno pratimo pitanja o kojima međunarodne organizacije, nevladine organizacije te predstavnici civilnog društva izražavaju zabrinutost i potičemo razmjenu mišljenja s njima. Poštujemo kulture zemalja u kojima obavljamo svoju djelatnost. Uključeni smo u akcije za promicanje solidarnosti, obrazovanja ili kulture.

1.2. Etički kodeks i pravila poslovnog ponašanja

Etički kodeks Croatia osiguranja d.d. predstavlja temelj cjelokupnog pristupa društve-noj odgovornosti Društva i njegove odgovornosti za zaštitu ljudskih i građanskih prava, dostojanstva i ugleda svakog djelatnika, poštivanja važećih propisa, kolektivnih i indivi-dualnih ugovora, okoline i okoliša. Postupanje sukladno Kodeksu u interesu je dobrobiti kako djelatnika Društva tako i cijele zajednice. Ova je pravila Croatia osiguranje d.d. postavilo kako bi pomoglo i usmjerilo napore svojih djelatnika da razviju i ostvare kva-litetu poslovnog života i ophođenja.Poslovno ponašanje može se definirati kao skup općeprihvaćenih pravila, postupaka i procedura koje se smatraju neophodnim ili prihvatljivim u međusobnom ophođenju poslovnih ljudi, bez obzira na njihov položaj, titulu ili profesiju. »Ponašaj se prema drugima onako kako želiš da se drugi ponašaju prema tebi!«Svi stručnjaci slažu se da dobro poslovno ponašanje ima velik utjecaj na sam posao, i to zbog jedne činjenice: Ljudi vole surađivati s onima koji im se sviđaju, a to su oni ljudi koji se znaju ponašati, koji su ljubazni, koji znaju kako uspostaviti kontakt, koji prihvaća-ju individualnost drugih i koji se u komunikaciji pridržavaju određenih općeprihvaćenih pisanih i nepisanih pravila.



8

1.2.1. Poslovni bonton

Pažnja i poštovanje koje ukazujemo ljudima u procesu komunikacije, primarni su po-kazatelji građanskog odgoja i dobre volje. Stoga objektivnost, poštenje, držanje riječi pridonose stjecanju ugleda u poslovnom okruženju. Vrlo je važno u javnosti stvoriti sliku o pouzdanom, povjerljivom i sigurnom partneru, korektnom, susretljivom i ljubaznom kolegi, o lideru koji je sposoban, stručan i pun znanja da oko sebe stvori i kreativnu atmosferu za rad.Poslovna komunikacija predstavlja sustav ili strukturu usvojenih konvencija koje se do-brovoljno prihvaćaju, njeguju i razvijaju. To su općeprihvaćena pravila ponašanja (maniri, odjeća, pozdravljanje, ponašanje na javnome mjestu, principi, načela).

1.2.2. Ponašanje - maniri

Pristupačnost i otvorenost omogućavaju ljudima da prilaze jedni drugima bez bojazni da će biti odbijeni. Pozitivan stav privlači ljude, a odbojan hladan, nepristupačan upozorava na opreznost. Dobri maniri podrazumijevaju visok stupanj samokontrole. Kontrola je znak zrelosti, prisebnosti, znak razumijevanja i poštovanja drugih.Kontrola emocija je posebno važna u poslovnom okruženju. Prepuštanje izrazito tempe-ramentnim reakcijama ili pretjerano pokazivanje emocija i inzistiranje na njima, može ugroziti povjerenje. Pokazivanje ljutnje i bijesa nepoželjno je ponašanje jer izaziva sukob.Ponašanje je vještina postizanja kompromisa i mogućnost uspostavljanja korektnih od-nosa s većinom. U svakom slučaju, prilikom upoznavanja, prepoznavanja, uspostavljanja kontakata važna je diskrecija.

1.2.3. Predstavljanje, upoznavanje i komuniciranje

Pri predstavljanju sebe, svoje organizacije ili odjela moramo biti svjesni dojma vlastite osobe u kontekstu onoga što predstavljamo. Pri oslovljavanju druge osobe treba misliti na sve ono što osoba koju oslovljavamo, predstavlja sebi, svojem okruženju i nama.Prvi dojam je teško promijeniti i često nas obilježi na dulje vrijeme. Lijepo i pristojno ponašanje uključuje i naš izgled. Smatra se nepristojnim neprikladno se odjenuti, jer se to može protumačiti kao nepoštivanje u slučaju da je odjeća manje službena nego što to situacija zahtijeva. Instituciju, osim službenih predstavnika, predstavljaju svi djelatnici svojim izgledom i ponašanjem. Hijerarhijski odnos uspostavlja se prema starosti, spolu, stupnju obrazovanja, socijalnom i društvenom statusu. Pristojno osobno predstavljanje isključuje titule, naslove ili slične opise osobe. Osoba predstavlja svoju instituciju svojim imenom i prezimenom, te ime-nom tvrtke, no ne titulira sebe. U većini slučajeva poznati su podaci o osobama koje se upoznaju, a u slučaju da nisu, iznose se uručivanjem posjetnice. Izrazi poput vodeći, najveći, ne preporučuju se jer nisu pristojni u predstavljanju, niti su uvjerljivi. Vaš osobni nastup mora biti umjeren, s osobitim stilom.Osim slušanja sugovornika, njegovih želja i potreba, neophodno je pažljivo pratiti i po-krete jer skrivaju višeslojna značenja i psihološke podloge koje govore o raspoloženju, namjerama i nečijem karakteru.



9

Prilikom prvog susreta, upoznavanja ili rukovanja stvaramo dobre ili loše dojmove o nekome.Upoznavanje se u pravilu obavlja stojeći, te se u drugim slučajevima (kada ste u uredu za stolom) treba malo i blago podignuti i rukovati. Pravilno držanje, odlučan stav, čvrst stisak ruke, pogled u oči, lagani osmijeh - izazivaju simpatije kod sugovornika. Potrudite se da ljudi o vama steknu dojam organiziranog i urednog profesionalca.Dok stojite kad razgovarate s nekom osobom, trudite se stajati uspravno i mirno, a glavu i bradu držite uzdignute.Vrlo je bitan i način na koji se dočekuju gosti. On bitno utječe na cjelokupni tijek sastan-ka, suradnje i međusobnog odnosa. Pri upoznavanju uručite posjetnicu koja predstavlja vas i vašu tvrtku. Preporučuje se posjetnice razmijeniti na samom početku ili kraju sa-stanka jer time pokazujemo koliko želimo nastaviti suradnju.Komunikacija mora pridonositi boljoj informiranosti, međusobnoj suradnji i ostvariva-nju poslovnih ciljeva. O kvalitetnoj komunikaciji ovisi uspješnost i djelotvornost svih dijelova tvrtke. Bitna je kultura govora, način izražavanja i ophođenja, kao i neverbalna komunikacija i signali koje odašilje tijelo.

1.2.4. Poslovni moral

Držanje poslovne riječi ne zahtijeva potpisivanje hrpe papira i dokumenata, a predstav-lja jedan od ključnih trenutaka u poslovnoj komunikaciji. Jednom dana riječ mora se održati, bez obzira na eventualne, novonastale prepreke.U poslovnom moralu važno je:

1. Uspostavljanje i njegovanje trajne vrijednosti2. Poštovanje osoba-suradnika i podređenih3. Nikakva zloporaba hijerarhijskog i statusnog položaja4. Vođenje računa o interesima grupe, tima i poduzeća5. Zadovoljavanje potreba potrošača uz minimalni rizik po njihovu sigurnost6. Uočavanje i rješavanje problema; mirno poslovanje7. Držanje dane riječi

1.2.5. Poslovni izgled i radna sredina

Vanjski izgled u poslovnom svijetu predstavlja kombinaciju higijene i uljudnog i po-slovnog obličja koje svatko može postići. Dakle, riječ je o njegovanosti i određenoj vrsti odijevanja što će nas predstaviti kao osobu koja pazi kako na sebe tako i na druge te na okolinu u kojoj živi.Kad komuniciramo vanjskim izgledom, to je ono što drugi na nama vide i prihvaćaju kao našu sliku, ali ne sliku nas kao privatne osobe, već poslovnog čovjeka koji je dio imidža organizacije i tvrtke koju predstavlja, koji je odraz i ogledalo struke i posla koji radi. To je ono što drugi na nama prvo vide. Najvažnije je da vaša profesionalna slika bude u skladu s poslovnom slikom vaše tvrtke i sveg onoga što vi u njoj predstavljate.



10

Temelj dobroga poslovnog imidža uvijek je osnovna osobna higijena na koju se zatim nadograđuje elegancija u vidu skladne figure, njegovane i prikladno oblikovane kose i svega onoga što čini izgled osobe koja je pomno njegovana za svakodnevne prilike.

1.2.6. Odjeća

Uredan izgled i odjeća pozitivno utječu na cjelokupnu sliku o našoj tvrtki i izraz su po-štovanja prema našim klijentima. To je pravilo jednako važno za sve, kako za zaposlenike koji su svakodnevno u kontaktu s klijentima, tako i za one koji obavljaju pozadinske poslove. Odjeća predstavlja način komunikacije. Nošenjem određene odjeće prenosimo specifične poruke. Pažnja koju posvećujemo svojem izgledu, pokazuje naš stav prema društvu u kojem radimo i prema poslu koji obavljamo.Profesionalnost zahtijeva pristojan izgled i odijevanje, te održavanje osobne higijene. Vizualno obuhvaća više od 50 posto ukupnog dojma koji ostavljamo na druge ljude prilikom upoznavanja. Potrebno je odijevati se jednostavno, nositi odjeću koja omogućuje ugodno i djelotvorno obavljanje posla, koja neće odvlačiti pažnju od poslovne i profesionalne poruke koja se želi prenijeti. Hoće li odjeća raditi u vašu korist ili ne, ovisi o poruci koju odašilje.Svaka profesija, a u novije vrijeme i brojne tvrtke imaju svoj dress code ili propisano odijevanje koje se zahtijeva u svrhu prepoznatljivosti i slike koja se želi odaslati poten-cijalnim poslovnim partnerima, klijentima i sveukupnoj javnosti. U svakom dress codu uvijek treba biti jasno što se podrazumijeva kao neformalno, što svakodnevno, a što kao obvezno odijevanje. Najvažnije je ipak da je odjeća čista i održavana. Sve što odijeva-mo, mora biti oprano i izglačano. U poslovne svrhe ne odijeva se seksi, provokativna i prozirna odjeća.

1.2.6.1. Poslovna odjeća za djelatnike na šalteru

Poslovna odjeća za djelatnike na šalteru je propisana odora koja se sastoji od:1. za muškarce - odijelo, košulja i obvezna kravata2. za žene - kostim/odijelo, bluza/košulja i marama (nije obvezno)

1.2.6.2. Prikladna formalna poslovna odjeća za direktore/ice organizacijskih jedinica generalne direkcije i filijala

• odijelo, košulja, kravata• kostim, košulja/bluza, marama• cipele, čizme ili sandale (ne previše otvorene i ne previsoke potpetice)

1.2.6.3. Neformalna (casual) odjeća

Zaposlenici koji nemaju trajan kontakt s klijentima, mogu iznimno nositi casual odjeću kako slijedi:



11

Za žene:

• haljina ili suknja (ne kraća od koljena)• casual hlače (dopuštene su i traperice tamnijih boja)• košulja (bilo kojih boja, dugi ili kratki rukavi)• majice (važno da imaju rukave, duge ili kratke) • puloveri (bilo kojih boja)• casual cipele, čizme ili sandale (ne previše otvorene i ne previsoke potpetice)• nakit (treba izbjegavati upadljiv nakit i kič)• parfem (treba paziti da se ne pretjeruje u nanošenju)• šminka (treba paziti da se ne pretjeruje u nanošenju)

Za muškarce:

• hlače tamnijih boja (dopuštene su i traperice tamnijih boja)• košulja (bilo kojih boja, dugi ili kratki rukavi)• majice ( bilo kojih boja, važno da imaju rukave, duge ili kratke, bez natpisa, po

mogućnosti polo majice)• puloveri (bilo kojih boja)• čarape (tamne čarape po mogućnosti iznad gležnjeva kako se ne bi vidjele noge

kada sjednete, također čarape s uzorcima nisu prihvatljive)• cipele (kožnate ili dobra imitacija kože, sandale, tenisice ili gležnjače nisu do-

puštene)• kravate (nisu nužne za poslovno ležeran stil)• što se tiče nakita i parfema vrijedi jednako kao i za žene

1.2.6.4. Neprikladna odjeća/izgled

• poderani traper• kombinezoni• majice bez rukava i T-shirts• mini suknje, mini ljetne haljine i topovi• odjeća kojom pokazujete ramena ili bluze s prevelikim izrezom• odjeća kojom dajete dojam neurednosti• odjeća sa sloganima ili natpisima• odjeća za vježbanje• sandale koje su preotvorene, japanke ili tenisice• previsoke potpetice• prekričave boje• previše upadljivog nakita



12

• previše šminke• previše parfema, dezodoransa• poderana i prljava odjeća i obuća

1.2.7. Radni prostor

Izgled radne prostorije odražava se na zaposlenike i tvrtku, i sigurno je da ćete ugodnim i lijepo uređenim prostorom ostaviti dobar dojam. Važno je znati da su nered i buka najčešći nositelji negativnog dojma o radnom prostoru. Osnovno je i najvažnije da su prostorije uredne, čiste i prozračne, da se radni papiri odlažu izvan vidokruga ljudi. Radnu prostoriju nije dopušteno dekorirati osobnim nagra-dama, diplomama, peharima i sličnim kičem. Ne ističu se religiozni predmeti, karikature i sve one izjave koje izražavaju neprofesionalno ponašanje.

1. Temperatura zraka u poslovnoj prostoriji treba biti umjerena i prilagođena kako vama tako i eventualnim posjetiteljima i kolegama, a ne ekstremna prema vašoj želji.

2. Na osobnim računalima nije mjesto za lijepljenje slika iz privatnog života.3. Mjesto za stolom na koje ćete posjesti osobu koja vas je poslovno posjetila, treba

biti ispražnjeno i čisto.4. Kao i druge zajedničke prostorije i toalete u službenim prostorima trebaju biti

čiste i održavane kako bi bile na usluzi i radnom osoblju i posjetiteljima.

1.2.8. Sredstva za rad

Sredstva kojima se služimo u radu i obavljanju svakodnevnih poslovnih aktivnosti, pred-stavljaju našu osobnost i odanost tvrtki.Moraju se koristiti rokovnici, adresari i pisaći pribor s logotipom tvrtke imajući na umu da predstavljamo svoju tvrtku. Neka osnovna pravila kojih bi se trebalo pridržavati:

1. Dječji motivi na rokovnicima i ostalom radnom priboru su zabranjeni jer odaju neozbiljnost i djetinjastost.

2. Prodoran zvuk mobitela odvlači pozornost na sastancima i predavanjima – treba isključiti mobitel na sastancima ili ga stišati (ako primijetite neodgovoreni poziv na mobitelu, a smatrate da je hitan, ustanite od stola, ispričajte se kolegama i iziđite iz prostorije da obavite razgovor).

1.2.9. Telefonska komunikacija

U komuniciranju telefonom nema vizualne identifikacije sugovornika, pa je način javlja-nja i komuniciranja telefonom ogledalo tvrtke i uljudnosti naših djelatnika.

1. Predstavljamo se imenom tvrtke, zatim svojim prezimenom. Prilikom razgovora telefonom vokalni i verbalni signali su mnogo izraženiji - ton i boja glasa moraju odati dojam prijateljske, uslužne i opuštene osobe.

2. Trebamo biti pažljiv i obziran slušač, i izbjegavati paralelne razgovore sa strane. U slučaju da je to neizbježno - treba se kratko ispričati, pokriti rukom slušalicu i reći ono neophodno na najkraći mogući način.



13

3. Nakon što telefon zazvoni, linija se ne smije zanemariti i pustiti da zvoni; nakon trećeg zvona treba preuzeti telefonsku liniju.

4. Ako netko zove ne predstavivši se i raspituje se o nečijem privatnom telefonu, adresi i sl., ljubazno i kulturno treba odbiti informaciju.

5. Lijepo ponašanje zahtijeva da zvučimo profesionalno, ugodno i uvijek spremno na rješavanje problema.

6. Nije kulturno spustiti slušalicu naprasno, a da razgovor nije završio.

1.2.10. Uredski bonton/komunikacija u skupini

Ured okuplja različite ljude i traži njihovu blisku suradnju i na taj način postaje kulturna zajednica koja ima svoja pravila i navike koje su pretpostavka za normalno funkcioniranje.Za posao su važne tri stvari:

1. Profesionalnost2. Znanje3. Kulturno ponašanje

Sve međusobne razlike, stresovi, rokovi koje moramo poštivati, pritisci koji nas čine ner voznima, nisu opravdanje za nedolično ponašanje.Način ponašanja suradnika može znatno utjecati na rezultat cijelog tima.

1.2.11. Ophođenje u uredu

1. Izbjegavajte uredska ogovaranja2. Budite točni, dolazite na vrijeme na posao. Vaš odnos prema poslu odražava se

upravo u takvim sitnicama.3. Izbjegavajte obroke na radnome mjestu, osobito ako opslužujete klijenta. Ne

možete jesti i usluživati klijenta u isto vrijeme.4. Ne obavljajte privatne međunarodne razgovore s radnog mjesta i ne upotreblja-

vajte službeni e-mail za slanje privatnih i šaljivih poruka, privatne telefonske razgovore svedite na minimum.

5. Nedopustivo je koristiti poslovno vrijeme za rješavanje privatnih poslova.

1.2.12. Smjernice za postizanje dobre komunikacije u skupini

1. Naglasite svoje osobne sposobnosti.2. Izoštrite svoje vještine govora, pisanja i slušanja.3. Obratite pažnju na promjene i pratite ih, prilagođavajte se.4. Obratite pozornost na zahtjeve koje pred vas stavlja radno mjesto i posao koji

obavljate: obučavajte sami sebe jer vam to daje prednost i povećava šanse za napredovanje.

5. Izbjegavajte rutinu - učite i produbljujte znanje o različitim stvarima.Glavna karakteristika uspješnog tima za ostvarivanje dobrih poslovnih rezultata je preda-nost ostvarivanju jedinstvenog cilja i zajednički rad koji voditelj mora poticati kontinu-



14

iranim razgovorom sa svojim suradnicima o problemima informirajući ih održavanjem redovitih sastanaka ili internih kolegija.Redovita informiranost i komunikacija vrlo je bitna za uspješno funkcioniranje tima i stvara osjećaj pripadnosti timu.

1.2.13. Pravila ponašanja u uredu

Postoje neka osnovna, opća pravila ponašanja kojih se trebaju držati svi djelatnici i koja su zajednička za sve, bez obzira na specifičnost posla koji obavljaju.Jedno od osnovnih pravila ponašanja je dobar odnos prema zajedničkom prostoru i za jedničkoj opremi i svemu onome što čini poslovni suživot kolega u radnoj sredini.Osim nužnog održavanja reda i čistoće radnog prostora, potrebno je poznavati i po-štovati radni protokol, što znači da treba omogućiti kolegama da nađu svu eventualnu poslovnu dokumentaciju.Klijent treba iz tvrtke izaći konkretno poslužen, točno informiran i nadasve zadovoljan. Da bi se taj cilj ispunio, svaki djelatnik mora:

1. U potpunosti poznavati poslove svog radnog mjesta2. Poznavati poslove susjednog radnog mjesta3. Biti upoznat sa svim proizvodima i uslugama tvrtke4. Znati kome ljubazno uputiti klijenta ako ga niste osobno u mogućnosti uslužiti5. Ne iznevjeriti osnovno načelo između klijenta i djelatnika6. Biti u potpunosti svjestan svojih radnih obveza i ovlaštenja7. Pijanstvo na radnome mjestu ne može se ničim opravdati.8. Pušenje na mjestima gdje to nije posebno naznačeno, nije dopušteno.9. Doručak i ručak za radnim stolom nisu dopušteni.10. Na šalterima je zabranjeno piti kavu i konzumirati hranu - u tom slučaju zamoliti

kolegu da vas zamjeni.11. Privatni razgovori dok klijent čeka uslugu, nisu dopušteni jer to posebno smeta

i frustrira, uzrokuju pomanjkanje strpljenja, cupkanje i nervozu, te negodovanje ostalih klijenata.

12. Treba djelovati mirno, sabrano, usredotočeno, biti ugodan, izbjegavati igranje kosom, lupkati prstima ili olovkom po stolu.

13. Češljati se pred strankama, žvakati gumu za žvakanje, šminkati se, oblizivati za-branjeno je.

14. Nemojte se baviti drugim poslovima i pažljivo slušajte. Posvetite se problemima i upitima klijenta ili ga uljudno uputite onome tko mu može pomoći.

15. Hihotanje, glazba s radija, dovikivanje, preglasni razgovor za susjednim stolom proizvode neugodnu kulisu koja se sugovornika može neugodno dojmiti.

16. Ne počinjati razgovor punim ustima, srkati kavu, mljackati i šmrcati.17. Humor je dobar način da se prevladaju problemi i unese više optimizma u radnu

svakodnevnicu.



15

18. Kuhinje koje su predviđene za djelatnike, treba držati u redu, te redovito brinuti da se namirnice iz hladnjaka na vrijeme uklanjaju.

19. Toalete je također potrebno ostaviti urednima nakon uporabe.

1.2.14. Poslovno dopisivanje

Pismeno komuniciranje zahtijeva jasan i nedvosmislen izričaj, jednostavan jezik, pra-vopisnu točnost, te ekonomičnost sadržaja. Moderno poslovno dopisivanje mora imati poneku ljubaznu frazu koja izražava poštovanje prema poslovnom partneru.Svaki djelatnik Društva prihvaća obvezu djelovanja u skladu s načelima odgovornosti, istinitosti, učinkovitosti, transparentnosti, kvalitete, postupanja u dobroj vjeri i poštova-nja dobrih poslovnih običaja prema suradnicima, poslovnim partnerima, poslovnom i društvenom okruženju. Svaki djelatnik koji u ostvarivanju svojih zakonima i propisima Republike Hrvatske te Statutom, općim aktima i Etičkim kodeksom zajamčenih prava, naiđe na bilo kakve po-teškoće, bez odlaganja će o tome obavijestiti svog pretpostavljenoga koji će poduzeti sve potrebne korake kako bi se otklonile zapreke ostvarivanju zajamčenih prava djelatnika u okviru raspoloživih mogućnosti.

mr. Alen Ostojić, mr. Boris Rozić

II. ANTIKORUPCIJSKO DJELOVANJE

Korupcija je štetna društvena pojava koja narušava temeljne društvene vrijednosti.Zbog toga je treba suzbijati, razotkrivati i strogo sankcionirati.Svjesna ozbiljnosti problema korupcije Vlada Republike Hrvatske odlučna je u svojim nastojanjima da iskorijeni korupciju iz društva. Do sada su donesena dva ključna an-tikorupcijska dokumenta, Strategija suzbijanja korupcije koju je Hrvatski sabor usvojio 19. lipnja 2008. godine (NN br. 75/08) i Akcijski plan uz Strategiju suzbijanja korupcije koji je Vlada Republike Hrvatske usvojila 26. lipnja 2008. godine.Strategijom su definirana načela, ciljevi i područja antikorupcijskog djelovanja za dulje vremensko razdoblje. Akcijski plan sadrži konkretne mjere i rokove ispunjenja, definira nadležnost institucija za njihovo provođenje i potrebna financijska sredstva.Glavno težište Strategije i Akcijskog plana stavljeno je na jačanje pravnog i institucio-nalnog okvira, jačanje svih oblika prevencije korupcije, jačanje represije, te unapređenje međunarodne suradnje i suradnje s civilnim društvom. Obveza je svih tijela javne vlasti u Republici Hrvatskoj donijeti i provoditi mjere sustavnog otklanjanja uzroka korupcije uključujući uklanjanje svih nedostataka koji pogoduju korupciji.Ovo se također odnosi na sustave koji upravljaju značajnim javnim sredstvima i imovi-nom, provode postupke nabave velikih vrijednosti, te zapošljavaju velik broj zaposlenika.



16

Upravljačke strukture ovakvih sustava imaju iznimno važnu ulogu i odgovornost u borbi protiv korupcije.Stoga je Vlada Republike Hrvatske ostvarenje mjera i ciljeva antikorupcijske politike, utemeljenih na načelima iz Strategije, odlučila provesti i na razini trgovačkih društava u većinskom državnom vlasništvu i to kroz „Antikorupcijski program za trgovačka društva u većinskom državnom vlasništvu za razdoblje od 2010. - 2012.“Primjena glavnih elemenata borbe protiv korupcije koji su ugrađeni u Strategiju na razini trgovačkih društava, znači sljedeće:

• obvezu poštivanja pravne procedure, načela i ograničenja što razumijeva pošti-vanje i provedbu važećeg zakonodavstva u RH (načelo vladavine prava)

• obvezu usuglašavanja poslovne politike s najboljom praksom potrebnom za učin-kovito suzbijanje korupcije u RH (načelo dobre prakse)

• preuzimanje pune odgovornosti od strane rukovodeće strukture u kreiranju po-slovne politike i njezine učinkovite provedbe (načelo odgovornosti)

• obvezu donošenja i provedbe mjera sustavnog otklanjanja uzroka korupcije uklju-čujući i otklanjanje svih nedostataka koji joj pogoduju (načelo prevencije)

• postizanje stalnog napretka u kreiranju i provedbi mjera za sprječavanje korupcije (načelo učinkovitosti)

• obvezu zajedničkog djelovanja u provođenju antikorupcijske politike (načelo su-radnje)

• obvezu osiguranja transparentnosti u donošenju odluka i omogućavanje pristupa informacijama u skladu sa Zakonom o pravu na pristup informacijama (NN br.172/03) (načelo transparentnosti)

• obvezu unapređenja suradnje s civilnim društvom (načelo suradnje s civilnim društvom)

• dosljedno i redovito nadziranje provedbe poslovnih aktivnosti, procjenu rizika korupcije i poduzimanje odgovarajućih mjera (načelo „samoprocjene“)

Sukladno javnoj percepciji korupcije u društvu, prioritetnim ciljevima u realizaciji Stra-tegije određeni su sljedeći:

• unapređivanje pravnog i institucionalnog okvira za učinkovito i sustavno suzbi-janje korupcije

• afirmacija pristupa „nulte tolerancije“ na korupciju• jačanje integriteta, odgovornosti i transparentnosti u radu tijela državne vlasti i

s tim u vezi jačanje povjerenja građana u državne institucije• stvaranje preduvjeta za sprječavanje korupcije na svim razinama• podizanje razine učinkovitosti otkrivanja i kaznenog progona korupcijskih ka-

znenih djela• podizanje javne svijesti o štetnosti korupcije i o potrebi njezina suzbijanja• unapređivanje međunarodne suradnje u borbi protiv korupcije• unapređivanje suradnje između državnih tijela nadležnih za provedbu Strategije• unapređivanje suradnje s organizacijama civilnog društva



17

2.1. ŠTO JE KORUPCIJA?

Riječ korupcija dolazi od latinske riječi corruptio (lat. corruptio - pokvarenost, kvarnost, izopačenost, razvrat, potkupljivanje, podmićivanje, potkupljene, podmićenje, kvarenje, truljenje, raspadanje, krivotvorenje (spisa, mjere, utega i sl.). Korupcija je štetna društvena pojava koja narušava temeljne društvene vrijednosti. Kao predmet pravnih, socioloških, političkih i filozofskih rasprava prisutna je kroz cijelu povijest. Zauzima mnogobrojne oblike s različitim sudionicima, okolinom, ulozima, tehnikama i različitim oblicima kul-turne prihvatljivosti. Iako postoji velik broj stručnih članaka i konvencija koje se bave korupcijom, još uvijek ne postoji globalno prihvaćena definicija korupcije.

Neke od definicija korupcije:

• Korupcija je zloporaba povjerenih ovlasti za privatnu korist.‹‹ (Transparency International)

• Korupcija je zloporaba javnih ovlasti za privatnu korist.‹‹ (Svjetska banka) • Korupcija je devijantno ponašanje djelatnika javne uprave (izabranih ili imeno-

vanih) koje nije u skladu s njihovim zadacima po službenoj dužnosti, a primje-njuje se u cilju stjecanja privatnog bogatstva ili statusa pojedinca, uže obitelji ili povezane skupine ljudi.‹‹ (Joseph Nye, 1967.)

Korupcija je u najširem smislu svaki oblik zloporabe ovlasti radi osobne ili skupne koristi bilo da se radi o javnom ili privatnom sektoru. To je svaki čin kojim se, suprotno javnom interesu, nedvojbeno krše moral i pravne norme te povrjeđuju temelji vladavine prava. Korumpiranom osobom se smatra svaka službena ili odgovorna osoba koja radi osobne koristi ili koristi skupine kojoj pripada, zanemari opći interes koji je dužna štititi s ob-zirom na zakone, položaj i ovlasti koje su joj povjerene. Korumpiranim se smatra i građanin koji nudi ili pristaje na davanje zatraženog mita kako bi korumpirana osoba činjenjem, nečinjenjem ili propuštanjem činjenja pomogla u ostvarivanju koristi za pojedine osobe ili skupine. Pojavljuje se u gotovo svim područjima života i djelovanja, prisutna je u javnim institu-cijama, privatnom sektoru, u politici, u medijima, u gospodarstvu.

2.2. Vrste korupcije

U literaturi se navode različite klasifikacije korupcije ovisno na kojem području se javlja i s obzirom na oblik koji poprima.

Možemo razlikovati korupciju u javnoj upravi od korupcije u privatnom sektoru. Najče-šće se govori o javnoj korupciji koja uključuje državu i javne ustanove, pa je tako i većina definicija usmjerena na korupciju u javnom sektoru, s obzirom na to da je osnovno obi-lježje korupcije da ona proizlazi iz javne ovlasti i diskrecijske moći u donošenju odluka.

Ovisno o razini ovlasti u odlučivanju, možemo razlikovati političku od administrativne korupcije.



18

• Politička korupcija, odnosno korupcija na visokoj razini (engl. grand corruption) prisutna je među visokim državnim dužnosnicima i političarima koji imaju po-litičku moć, za razliku od

• administrativne ili birokratske korupcije (engl. petty corruption) koja se odnosi na djelatnike javne uprave zadužene za provedbu odluka i propisa.

Bez obzira o kojoj je korupciji riječ i u kojem sektoru se pojavljuje, ona može poprimiti različite oblike.

Najčešći oblici korupcije su:

• Podmićivanje - obećanje, ponuda ili davanje bilo koje benificije koja neprimje-reno utječe na ishod odluka javnog službenika. Mito može biti dano javnom službeniku (direktno) ili preko druge osobe ili subjekta (indirektno). Mito može podrazumijevati novac, povjerljivu informaciju, darove, i druge oblike.

• Pronevjera - krađa sredstava od strane osobe kojoj su povjerene ovlasti i kontrola nad tim sredstvima.

• Sukob interesa - situacija u kojoj su privatni interesi dužnosnika u suprotnosti s javnim interesom ili privatni interes utječe, ili može utjecati, na nepristranost dužnosnika u obavljanju javne dužnosti.

• Pristranost - dodjeljivanje poslova ili beneficija određenim pojedincima bez ob-zira na sposobnosti. Ako je riječ o članovima obitelji, onda se naziva nepotizam.

• Iznuđivanje - nezakonito i namjerno dobivanje neke prednosti, materijalne ili nematerijalne, od druge osobe ili subjekta, tako da joj se nameće nezakonit pri-tisak u obliku prijetnji ili zastrašivanja kako bi je se prisililo da pruži određene beneficije. Ova prisila može sadržavati fizičku povredu, nasilje ili prepreku a može čak uključivati i opasnost da treća strana bude ugrožena.

2.3. Sprječavanje korupcije

Za učinkovitu borbu protiv korupcije nije dovoljna samo represija. Suvremeni trendovi suzbijanja korupcije sve više se okreću prevenciji na način da se prepoznaju rizici na-stanka korupcije te ih se preventivnim mjerama nastoji ukloniti, odnosno pravodobnim usvajanjem zakona, izgradnjom institucija i osvješćivanjem građana i medija nastoji se preduhitriti i spriječiti korupciju prije nego što do nje uopće i dođe.Temelj kojim se u Republici Hrvatskoj nastoji definirati antikorupcijska politika, donosi Strategija suzbijanja korupcij koju je usvojio Hrvatski sabor 19. lipnja 2008. god. i Akcij-ski plan uz Strategiju suzbijanja korupcije koji je donijela Vlada RH 25. lipnja 2008.god.Kroz Strategiju suzbijanja korupcije i pripadajući Akcijski plan nastoji se čitavim nizom preventivnih mjera (195 mjera) izgraditi pravni i institucionalni okvir za učinkovito suzbijanje korupcije.

2.4. Kome i kako prijaviti korupciju unutar Društva

U aktivnom provođenju Antikorupcijskog programa Vlade Republike Hrvatske koji obi-lježava nulta stopa tolerancije prema korupciji, molimo, imate li spoznaje o određenim



19

problemima, nepravilnostima u radu radnika, prijevarama ili sumnjama u korupciju unutar CROATIA osiguranja d.d., da nas obavijestite na e-mail adresu: [email protected] Svaku vašu spoznaju, odnosno obavijest provjerit ćemo s primjerenom pozornošću i angažmanom putem postupaka i kanala koje naš mehanizam pretpostavlja štiteći pritom u cijelosti izvor informacija. Dakako, sumnje na nepravilnosti, odnosno korupciju možete prijaviti Ministarstvu unutarnjih poslova RH i Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (USKOK).

2.4.1. Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske

O svakom kaznenom djelu, pa tako i o korupciji, može se obavijestiti policija telefonom na dežurni broj 92 ili na telefonski broj najbliže policijske postaje. Korupcija se može prijaviti u najbližoj policijskoj postaji ili najbližem policijskom službeniku.Osoba može ostati i anonimna što ovisi o načinu prijave, odnosno ako se nadležnoj poli-cijskoj upravi/postaji osoba obraća pismeno, sama odlučuje hoće li navesti svoje podatke ili ne, a ako osobno dođe u upravu/postaju, tada navodi i svoje podatke te se obavijest o kaznenom djelu unese u zapisnik.Policija je otvorila i posebne linije putem kojih se građani mogu obratiti:

• besplatni telefon 0800-5092, od 0 do 24 - radnim danom• besplatni telefaks 0800-8092, od 0 do 24 svaki dan• e-mail adresa: [email protected]

2.4.2. USKOK

Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta mogu se obratiti građani koji imaju ozbiljne i konkretne spoznaje o organiziranom kriminalitetu ili o počinjenju kaznenih djela primanja i davanja mita.Kontakt s USKOK-om moguć je na nekoliko načina: putem pošte, telefona, faksa, e-maila ili osobnim dolaskom u Ured.Ured u Zagrebu Gajeva 30a, 10 000 Zagreb Tel.: 01/4591874; faks: 01/ 4591878 ; e-mail: [email protected] u SplituGundulićeva 29 A/III, 21 000 Split Tel.: 021/387 623; faks: 021/387 625 Odsjek u RijeciŽrtava fašizma 10, 51 000 Rijeka Tel.: 051/327 224; faks: 051/327 297; e-mail: [email protected] u OsijekuKapucinska 21, 31 000 Osijek Tel.: 031/215 261, faks: 031/215 261; e-mail: [email protected]



20

2.5. Zaštita oštećenika i osoba koje u dobroj vjeri prijavljuju korupciju

Osobe koje prijavljuju korupciju, poznate su i pod nazivom „zviždači“. Prema tome, „zviždač“ je zaposlenik, bivši zaposlenik ili član organizacije koji razotkriva povjerljive informacije u vezi s određenom opasnošću, prijevarom ili kakvom drugom ilegalnom i neetičkom aktivnošću povezanom s radnim mjestom, te takve aktivnosti prijavljuje odgovornim osobama ili nadležnim tijelima državne vlasti.Uvjeti prijavljivanja nepravilnosti:

• prijaviti odgovornim osobama ili nadležnim tijelima• prijaviti u dobroj vjeri, u općem interesu• prijavljivanje i postupak dokazivanja moraju biti jasni i specifični

Pri prijavljivanju prijavitelj treba biti svjestan posljedica lažnog prijavljivanja.Čl. 302. Kaznenog zakona: lažno prijavljivanje kaznenog djela

1. Tko prijavi neku osobu da je počinila kazneno djelo iako zna da to nije istina, a radi se o kaznenom djelu za koje pokretanje kaznenog postupka nije prepušteno privatnoj tužbi ili povodom prijedloga, ili tko za takvo djelo podmetanjem trago-va ili na drugi način izazove pokretanje kaznenog postupka protiv osobe za koju zna da nije počinitelj kaznenog djela, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

2. Tko prijavi da je počinjeno kazneno djelo iako zna da to nije istina, a radi se o kaznenom djelu za koje pokretanje kaznenog postupka nije prepušteno privatnoj tužbi ili povodom prijedloga ili tko sebe prijavi da je počinio takvo djelo iako to nije istina, kaznit će se novčanom kaznom do sto dnevnih dohodaka ili kaznom zatvora do tri mjeseca.

Osobe koje prijavljuju korupciju, iznimno su važne za otkrivanje i procesuiranje korup-cijskih kaznenih djela. Korupcija se dogovara u četiri oka, unutar zatvorenih sustava te ju je često bez dojave iznutra nemoguće otkriti. Suvremena zakonodavstva svjesna važnosti „zviždača“ nastoje potaknuti osobe na prijavu korupcije te im zakonima jamče zaštitu od otkaza kao i od zlostavljanja poslodavca.Izvadak odredbi Zakona o radu (NN br.149/09)

Čl. 109. st3.

„obraćanje radnika zbog opravdane sumnje na korupciju ili u dobroj vjeri podnošenje prijave o toj sumnji odgovornim osobama ili nadležnim tijelima državne vlasti, ne pred-stavlja opravdani razlog za otkaz“,

Čl. 131. st2.

„u slučaju spora oko stavljanja radnika u nepovoljniji položaj od drugih radnika radi obraćanja radnika zbog opravdane sumnje na korupciju ili u dobroj vjeri podnošenja prijave o toj sumnji odgovornim osobama ili nadležnim tijelima državne vlasti, a što je dovelo do povrede nekog od prava radnika iz radnog odnosa, ako radnik učini vjerojat-nim da je stavljen u nepovoljni položaj i da mu je povrijeđeno neko od njegovih prava



21

iz radnog odnosa, teret dokazivanja prelazi na poslodavca, koji mora dokazati da radnika nije stavio u nepovoljniji položaj od drugih radnika, odnosno da mu nije povrijedio pravo iz radnog odnosa.˝

2.6. Pojmovnik

Dar u smislu Zakona o sprječavanju sukoba interesa je definiran kao novac, stvari bez obzira na njihovu vrijednost, prava i usluge dane bez naknade koje dužnosnika dovode ili mogu dovesti u odnos zavisnosti ili kod njega stvaraju obvezu prema darovatelju.Imovinska kartica je izvješće s podacima o dužnosti koju dužnosnici obavljaju profesi-onalno ili neprofesionalno, o ostalim dužnostima koje obnašaju, odnosno djelatnostima koje obavljaju, o djelatnosti koju su obavljali neposredno prije stupanja na dužnost i s podacima o svojoj imovini, te imovini svoga bračnog druga i malodobne djece.Indeks percepcije korupcije (CPI – CORRUPTION PERCEPTION INDEX) je poredak zemalja prema stupnju percepcije raširenosti korupcije među državnim službenicima i političarima koji godišnje sastavlja Transparency International. Sastavljen od podataka dobivenih iz stručnih ispitivanja vezanih za korupciju koje su provele razne ugledne ustanove. Odražava stajališta poslovnih ljudi i analitičara iz cijelog svijeta uključujući stručnjake iz ocjenjivanih zemalja.Integritet (lat. integritas) znači potpunost, nedjeljivost, besprijekornost, poštenje, dakle sve ono što bi bilo suprotno iskvarenosti, podmitljivosti, korupciji.Javna nabava obuhvaća skup postupaka koje naručitelji, koji samostalno ne stječu finan-cijska sredstva nego su neposredni ili posredni korisnici državnog ili lokalnog proračuna, moraju provesti prije zaključivanja ugovora o javnoj nabavi roba, radova ili usluga.Kodeks ponašanja označava skup propisa, odnosno načela u profesionalnom ponašanju.Koncesija je dozvola za obavljanje neke radnje koja je uvjetovana posebnim odobrenjem ili je u načelu zabranjena; ugovor kojim neka država, pod određenim uvjetima i na odre-đeno vrijeme, prepušta drugoj državi ili stranom poduzeću iskorišćivanje svojih prirodnih bogatstava, izgradnju i uporabu željeznica, luka, cesta, komunalnih poduzeća i dr.Nulta stopa tolerancije na korupciju znači reagiranje na svaki oblik korupcije bez obzira na visinu stečene koristi i položaj državnog službenika koji je korumpiran, odnosno provođenje kaznenog progona bez obzira na visinu stečene koristi izvršenjem koruptivnih kaznenih djela.Odgovorna osoba je osoba kojoj je povjeren određeni djelokrug poslova iz područja djelovanja pravne osobe, državnog tijela i tijela lokalne samouprave i uprave i tijela lo-kalne samouprave. Osobni identifikacijski broj OIB je stalna identifikacijska oznaka svakog hrvatskog dr-žavljana i pravne osobe sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, koju tijela javne vlasti koriste u službenim evidencijama u svakodnevnom radu i kod razmjene podataka. OIB određuje i dodjeljuje Ministarstvo financija - Porezna uprava.Policijski nacionalni ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta – ustro-jen unutar Uprave kriminalističke policije, Ministarstva unutarnjih poslova prati i izučava pojavne oblike korupcije i organiziranog kriminaliteta, njihovih trendova i načina izvrše-nja, izravno provodi složenije kriminalističke obrade na nacionalnoj razini u suradnji sa



22

USKOK-om, drugim državnim odvjetništvima i nadležnim tijelima, neposredno obavlja poslove nacionalne razine složenog i organiziranog kriminaliteta, i to u kriminalističkim obradama koje se provode na području više policijskih uprava ili više zemalja, odnosno u kojima je potrebna zajednička međunarodna policijska istraga. Nadzire provođenje složenijih kriminalističkih obrada u policijskim upravama, te vodi zbirku kriminalističkih evidencija i provodi potražnu djelatnost. Utvrđuje metode i načine rada na otkrivanju i suzbijanju pojavnih oblika kriminaliteta, te izrađuje prijedlog prioriteta u borbi protiv složenog i organiziranog kriminaliteta. Povjerenstvo za praćenje provedbe mjera suzbijanja korupcije - je izvršno Vladino tijelo sastavljeno od najviših predstavnika svih tijela zaduženih za provedbu mjera iz Akcijskog plana uz Strategiju suzbijanja korupcije. Predsjeda mu ministar pravosuđa kao Nacionalni koordinator. Zadaće Povjerenstva su procjenjivanje korupcijskih rizika te predlaganje i osmišljavanje mjera za njihovo sprječavanje, koordinacija provedbe Strategije suzbijanja korupcije s pripadajućim Akcijskim planom, unapređenje djelotvornosti provedbenih mjera Akcijskog plana i jačanje međuinstitucionalne suradnje u provedbi mjera Akcijskog plana. Pranje novca podrazumijeva izvršavanje radnji kojima se prikriva pravi izvor novca ili druge imovine za koju postoji sumnja da je pribavljena na nezakonit način u zemlji ili inozemstvu, uključujući:

• zamjenu ili bilo kakav drugi prijenos novca ili druge takve imovine,• prikrivanje prave prirode, izvora, lokacije, raspolaganja, kretanja, vlasništva ili

prava u vezi s novcem ili drugom takvom imovinom,• stjecanje, posjedovanje ili uporaba novca ili druge takve imovine.

Pravo na pristup informacijama je pravo ovlaštenika (svaka domaća ili strana fizička ili pravna osoba koja zahtijeva pristup informaciji) na traženje i dobivanje informacije kao i obvezu tijela javne vlasti da omogući pristup zatraženoj informaciji, odnosno da objavljuje informacije kada za to i ne postoji poseban zahtjev već takvo objavljivanje predstavlja njihovu obvezu određenu zakonom ili drugim općim propisom.Sudski odjeli za postupanje u predmetima kaznenih djela iz nadležnosti Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, tzv. „Uskočki sudovi“ – posebni sudski odjeli za postupanje u predmetima kaznenih djela iz nadležnosti Ureda za suz-bijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta ustrojeni pri Županijskim sudovima u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku, te u Općinskim sudovima u sjedištu navedenih župa-nijskih sudova.Sukob interesa je situacija u kojoj su privatni interesi dužnosnika u suprotnosti s javnim interesom ili kad privatni interes utječe ili može utjecati na nepristranost dužnosnika u obavljanju javne dužnosti.Tajna je podatak koji je zakonom, drugim propisom ili općim aktom nadležnog tijela donesenim na temelju zakona, određen državnom tajnom te otkrivanjem kojega bi nastu-pile štetne posljedice za nacionalnu sigurnost ili nacionalni interes Republike Hrvatske.

• Poslovna tajna je podatak koji je kao poslovna tajna određen zakonom, drugim propisom ili općim aktom trgovačkog društva, ustanove ili druge pravne osobe, a koji predstavlja proizvodnu tajnu, rezultate istraživačkog ili konstrukcijskog rada te drugi podatak zbog čijeg bi priopćavanja neovlaštenoj osobi mogle nastupiti štetne posljedice za njezine gospodarske interese.



23

• Službena tajna je podatak koji je prikupljen i koristi se za potrebe javnih tijela, a koji je zakonom, drugim propisom ili općim aktom nadležnog tijela donesenim na temelju zakona proglašen službenom tajnom.

• Profesionalna tajna je podatak o osobnom ili obiteljskom životu stranaka koji saznaju odvjetnici, branitelji, javni bilježnici, doktori medicine, doktori stoma-tologije, primalje ili drugi zdravstveni djelatnici, psiholozi, djelatnici skrbništva, vjerski ispovjednici i druge osobe u obavljanju svoga zvanja.

• Osobna tajna je podatak o osobi koji je zakonom, drugim propisom ili općim aktom nadležnoga tijela donesenim na temelju zakona određen tajnom.

Transparency International je nevladina organizacija posvećena povećavanju vladine odgovornosti i suzbijanju međunarodne i nacionalne korupcije. To je globalna, nepro-fitna i politički nestranačka udruga čije je djelovanje usmjereno na suzbijanje korupcije i njenih posljedica. Transparentno djelovanje jest ono djelovanje koje je transparentno za javnost, dakle razvidno, prozirno, vidljivo, shvatljivo, jasno.Ured za sprječavanje pranja novca je upravna organizacija Ministarstva financija i fi-nancijsko-obavještajna jedinica koja prikuplja, analizira i dostavlja podatke, informacije i dokumentaciju o sumnjivim transakcijama nadležnim državnim tijelima na daljnje postupanje u cilju sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma sukladno Zakonu o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma.USKOK - Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta - je posebno državno odvjetništvo specijalizirano za progon korupcije i organiziranog kriminaliteta sa sjedištem u Zagrebu, a nadležan je za područje cijele Republike Hrvatske.Zločinačka organizacija je udruženje od najmanje tri osobe čiji članovi su se udružili radi činjenja kaznenih djela. Zločinačka organizacija je temelj pojma organiziranog kriminala. Zviždač je zaposlenik, bivši zaposlenik ili član organizacije koji prijavi nelegalno postu-panje odgovornim osobama ili nadležnim tijelima državne vlasti.

III. AKCIJSKI PLAN „CROATIA OSIGURANJA d.d.“ ZA PRO VOĐENJE ANTIKORUPCIJSKOG PROGRAMA ZA RAZ DOBLJE OD 2010. - 2012.

Vlada Republike Hrvatske je ostvarenje mjera i ciljeva antikorupcijske politike, uteme-ljenih na načelima iz Strategije, odlučila provesti i na razini trgovačkih društava u ve-ćinskom državnom vlasništvu i to kroz „Antikorupcijski program za trgovačka društva u većinskom državnom vlasništvu za razdoblje od 2010. - 2012.“ Ovim Programom nalaže se nadležnim tijelima trgovačkih društava da, rukovodeći se glavnim elementima borbe protiv korupcije, poštivanje kojih je preduvjet za stvaranje modernog pravnog sustava, intenzivnije razvijaju odgovarajuće upravljačke prakse i da kroz aktivnu suradnju i partnerstvo svih nositelja antikorupcijskih mjera aktivno djeluju na ostvarenju prioritet-nih ciljeva Vladine antikorupcijske politike, posebno u dijelu usmjerenom na ostvarenje sljedećih ciljeva:



24

Cilj 1. – Jačanje integriteta, odgovornosti i transparentnosti u raduCilj 2. – Stvaranje preduvjeta za sprječavanje korupcije na svim razinamaCilj 3. – Afirmacija pristupa „nulte tolerancije“ na korupcijuRadi ostvarenja ciljeva navedenog Programa, a time i općih ciljeva Strategije, glavno težište Programa stavljeno je na pet ciljanih (tematskih) područja:

• poboljšanje usluga javnog sektora s naglaskom na jačanje odgovornosti za uspješ-no ostvarenje zadaća i promicanje izgradnje integriteta i transparentnosti

• obavljanje poslovanja na pravilan, etičan, ekonomičan, učinkovit i djelotvoran način

• usklađivanje poslovanja sa zakonima, propisima, politikama, planovima i postup-cima

• zaštita imovine i drugih resursa od gubitaka uzrokovanih lošim upravljanjem, neopravdanim trošenjem i korištenjem te zaštita od nepravilnosti i prijevara

• pravodobno financijsko izvješćivanje i praćenje rezultata poslovanjaUprava Croatia osiguranja d.d. u svim segmentima poslovanja maksimalno nastoji ostva-riti definirane ciljeve Vladine antikorupcijske politike te je sukladno svojim potrebama izradila te permanentno ažurira vlastiti Akcijski plan za provođenje Antikorupcijskog programa za razdoblje od 2010. - 2012., koji vam je u cijelosti dostupan na www.crosig.hr pod rubrikom Antikorupcijski program.U cilju jačanja provedbe Akcijskog plana kao i omogućavanja svim radnicima Društva da proaktivno sudjeluju u njegovoj kvalitetnoj provedbi, Uprava Društva svojom je Odlukom uspostavila poseban antikorupcijski tim s odgovornostima koordinacije svih potrebnih aktivnosti kao i ostvarivanja potrebnih kontakata s radnicima Društva:

1. mr. Boris Rozić, voditelj tima2. Damir Bolta, osoba za nepravilnosti3. mr. sc. Darija Ivandić Vidović, povjerenica za etiku4. mr. Alen Ostojić, koordinator tima5. Hrvoje Odak, službenik za informiranje6. Đuro Eder, član7. Marijan Tomurad, član

Kontakti sukladno Akcijskom planu:

• SLUŽBENIK ZA INFORMIRANJE: [email protected] , tel.: 01 633 2328, faks: 01 633 2027

• POVJERENIK ZA ETIKU: [email protected] , tel.: 01 633 2659, faks: 01 633 2028

• SUSTAV PRIJAVLJIVANJA NEPRAVILNOSTI: [email protected]



25

Đuro Eder

IV. SUSTAV UNUTARNJE REVIZIJE

Unutarnja revizija neovisna je, objektivna aktivnost davanja stručnog mišljenja, oblikova-na na način da dodaje vrijednost i poboljšava poslovanje organizacije. Pomaže organizaci-ji da ostvari svoje ciljeve uvođenjem sustavnog, discipliniranog pristupa u procjenjivanju i povećanju efikasnosti procesa upravljanja rizikom, kontrole i korporativnog upravljanja.Unutarnja revizija objektivno i stručno procjenjuje sustave unutarnjih kontrola, upo-zorava na uočene slabosti i daje preporuke za njihovo otklanjanje. Sustav unutarnjih kontrola propisani je sustav financijskih i ostalih vrsta pravila i procedura poslovnih procesa, uključujući organizacijske strukture, metode i postupke, koje je uspostavila Upra-va Društva kako bi osigurao zakonito, ekonomično, učinkovito i djelotvorno odvijanje cjelokupnog poslovanja.Prema svom ustroju unutarnja revizija ne može biti dio niti jednog ustrojstvenog dijela, a u svom radu treba biti neposredno odgovorna Upravi Društva. Unutarnji revizori ne-ovisni su u svome radu, koji obavljaju na temelju planova koje usvaja Nadzorni odbor Društva, a isto tako i u izvještavanju o rezultatima svojeg rada.Djelokrug unutarnje revizije pokriva sve aktivnosti Društva, a svi poslovi unutarnje revi-zije proizlaze iz plana unutarnje revizije. Plan unutarnje revizije se priprema na temelju analize aktivnosti i procjene rizika. Visokorizična područja češće podliježu unutarnjoj reviziji nego ona manje rizična. Dakle, unutarnja revizija se provodi na planiran i organiziran način koji je utemeljen na valjanoj metodologiji koja je transparentna revidiranoj strani. Za razliku od vanjske revizije koja je uglavnom usmjerena na procjenu povijesnih finan-cijskih podataka, djelokrug unutarnje revizije obuhvaća i operativnu učinkovitost, tekuće detaljne upravljače informacije te etičke i društvene postupke. Kao što je već prethodno navedeno, djelokrug unutarnje revizije pokriva sve aktivnosti organizacije, a uključuje ocjenu primjernosti i učinkovitosti procesa upravljanja, kontrola te identificiranja i postupanja s rizicima koji prijete organizaciji. Rizici vezani uz korupciju jedna su od potencijalnih kategorija rizika s kojom se suo-čavaju svi sustavi i društva. Unutarnja revizija će procijeniti da li rukovodstvo pravilno identificira i vrednuje rizik od korupcije te dati stručno mišljenje o unutarnjim kontrola-ma, odnosno jesu li adekvatno osmišljene za suzbijanje rizika od korupcije te primjenjuju li se dosljedno i jesu li efikasne. Do korupcije može doći u svakoj organizaciji, a počinitelji se mogu naći na svim or-ganizacijskim razinama. Nema jamstva da će bilo kakav sustav kontrole – unutarnje ili vanjske – ili bilo kakva skupina stručnjaka iskorijeniti korupciju u potpunosti. Od unutarnjih se revizora može očekivati da imaju dovoljno znanja da prepoznaju znako-ve koji ukazuju na mogućnost postojanja koruptivnih djelovanja, ali se od njih ne može očekivati da posjeduju jednaku razinu stručnosti kao osobe čija je primarna zadaća otkri-vanje i istraživanje korupcije. Redovito podnošenje izvještaja Upravi i Nadzornom odboru o učinkovitosti unutarnjih kontrola, davanje preporuka za unapređenje unutarnjih kontrola



26

i pružanje informacija o najnovijim tehnikama otkrivanja korupcije zajedno mogu pred-stavljati značajan doprinos suzbijanju korupcije.U slučajevima kada se sumnja na korupciju, služba unutarnje revizije može poduzeti istragu, pod uvjetom da u službi postoje stručne, proceduralne, istražne i analitičke vje-štine te vještina prikupljanja dokaza. Osim toga, zaposlenici Društva mogu smatrati službu unutarnje revizije sigurnim okru-ženjem u kojem osobe unutar poduzeća koje upozoravaju na nešto nepošteno, mogu izraziti svoju zabrinutost kada im se čini da na nju rukovoditelji ne reagiraju na pri-mjeren način.Jednako tako, unutarnji revizori moraju postupati profesionalno kako bi Društvo uočilo svu korist koju služba unutarnje revizije može donijeti procesu upravljanja rizicima i kvaliteti unutarnjih kontrola te općenito korporativnom upravljanju. Najvažnija načela postupanja obuhvaćena su Etičkim kodeksom Instituta internih revizora (IIA1), a uključuju integritet, objektivnost, povjerljivost i stručnost. Načela su relevantna za djelatnost i provođenje interne revizije te pridonose povjerenju u unutarnje revizore i njihov rad. Svrha je Etičkog kodeksa promicanje etičke kulture u profesiji unutarnje revizije.Osobna je odgovornost i zadaća svakog unutarnjeg revizora ostvarenje najviših etičkih standarda vlastitog ponašanja. Dužnost mu je poticati etično ponašanje kod svojih su-radnika i kolega. Nadalje, njegova je dužnost savjetovati se s kolegama ako ima etičkih dvojbi. Svaki unutarnji revizor, međutim, u svom djelovanju nastupa kao neovisna osoba, te dopunjava i oplemenjuje pravila dana Etičkim kodeksom, osobnim sustavom humanih vrijednosti, vlastite kulture i životnog iskustva.

1 The Institute of Internal Auditors



27

V. ORGANIZACIJA INTERNE KONTROLE I PREVENCIJA PREVARA U OSIGURANJU

5.1. Interna kontrola

5.2. Prevencija prevara u osiguranju

Davorin Prlić

5.1. Interna kontrola

Poslovi u osiguranju podložni su raznim zloporabama, kako od strane zaposlenika tako i od strane osiguranika.Zloporabe mogu nastati u svim segmentima poslovanja osiguravajućeg društva, a najčešće su kod:

1. ugovaranja i naplate osiguranja zbog

a. nepoštivanja premijskog sustavab. nepoštivanja cjenikac. nepridržavanja odredaba o bonusu i malusud. neadekvatne primjene Uvjeta za osiguranjee. prihvaćanja predmeta osiguranja bez adekvatne procjene rizikaf. neažurne evidencije policag. nekronološkog korištenja polica, zakašnjenja u predaji iskorištenih polica i zakaš-

njenja u predaji pologah. neažurnog i neadekvatnog evidentiranja naplaćene premijei. neobavještavanja osiguranika o dužnoj premijij. nepokretanja instrumenata naplate i obračuna kamata

2. prijave, procjene i likvidacije štete zbog

a. nesavjesnog zaprimanja odštetnog zahtjevab. subjektivnog i nestručnog pristupa kod procjene štetec. nestručnog utvrđivanja obvezed. neprovjeravanja ispravnosti dokumentacije u spisue. nepokretanja regresnog zahtjevaf. nepoštivanja Pravilnika o obradi šteta



28

g. nepoštivanja Uvjeta za osiguranje

h. nesavjesnog postupanja sa sudskim predmetima koji se očituju u kašnjenju pre-daje podnesaka sudu

Nažalost, svjedoci smo da su svi navedeni oblici zloporaba u osiguranju nanijeli veliku štetu, kako našem, tako i drugim osiguravajućim društvima.

Zadatak interne kontrole je spriječiti ovakve i sve druge oblike zloporaba u osiguranju.

Kontrola nije samo pravo nego i obveza, te ona ne bi trebala biti ponižavajuća za onoga koji se kontrolira. Stoga svatko onaj koji rukuje, upravlja, raspolaže ili koristi na bilo koji način sredstva osiguravajućeg društva, mora biti spreman i na kontrolu.

Često se kontrola shvaća kao čin nepovjerenja među zaposlenicima. Međutim, redovita kontrola ne predstavlja nepovjerenje nego je ona u funkciji zaštite imovine Društva.

Učinkovita i pravodobna kontrola može onemogućiti zloporabe u samom početku, te na taj način spriječiti posljedice. Aktivnosti i prisutnost interne kontrole djeluju i preventiv-no, jer će svaki mogući izvršitelj biti suočen s mogućnošću da bude otkriven u svome pokušaju zloporabe.

Postoji više načina izvršavanja kontrole poslovnih procesa. Tri su najosnovnija:

1. Prethodna kontrola obavlja se s ciljem da se zaposlenike (izvršioce) uputi na pravilan rad u određenim poslovima i tako spriječe nepravilnosti i nedostaci u poslovanju. Ovaj oblik kontrole djeluje i preventivno.

2. Tekuća kontrola u pravilu je organizirana u sklopu procesa rada sektora ili službi nadležnih za određeni segment poslovanja.

3. Naknadna kontrola vrši se na već obavljenim poslovima i cilj joj je utvrditi njihovu ispravnost. Ovaj oblik kontrole važan je za prikupljanje informacija o mogućim propustima u poslovanju ili načinima zloporabe.

Prema potrebi kontrola može biti redovita i izvanredna. Redovita kontrola se obavlja na temelju plana rada. Izvanredna kontrola obavlja se na temelju indicija o nepravilnostima u određenim dijelovima poslovanja ili na zahtjev Uprave Društva.

Marijan Tomurad

5.2. Prevencija zloporaba u osiguranju

Prema istraživanjima svjetskih osiguravateljskih stručnjaka dokazano je da prijevare u osiguranju gotovo proporcionalno prate razvoj osiguravateljskog tržišta u određenim državama, a ono što zabrinjava je njihov uzlazni trend.

Osnovna značajka svih metodologija suzbijanja prijevara i prevencije zloporaba u osigu-ranju trebala bi uključivati pluralitet mjera i dugoročnih akcija usmjerenih na detekciju i prepoznavanje, a nakon toga na njihovo izbjegavanje i sankcioniranje.



29

Zloporabe u osiguranju prema pokazateljima i konkretnim slučajevima zabilježenim u praksi javljaju se u fingiranim – namještenim štetnim događajima ( od prometnih nez-goda, požara i sl. ), prijavljenim lažnim krađama automobila, izmišljenim liječničkim dokumentacijama, u prodaji – poput ispostavljanja retroaktivnih polica nakon štetnih događaja, u namjernom prikazivanju uvećane vrijednosti vozila i procjene štete na vo-zilima, kod lažnih izjava o zdravstvenom stanju osiguranika u životnim osiguranjima, utaji novca, krivotvorenoj dokumentaciji kod zahtjeva za odobrenje i realizaciju kreditnih linija, krivotvorenim računima kod ispostavljanja odštetnih zahtjeva u automobilskoj odgovornosti i auto-kasku i sl., dakle u svim segmentima poslovanja.

Analizom i analitičkom obradom podataka razvidno je da zloporabe u osiguranju možemo i moramo prepoznati na internom i eksternom planu te ih je tako potrebno i tretirati.

Dokazivanje da je neka prometna nezgoda simulirana i namjerno inscenirana, ili da je neki požar namjerno izazvan, ili da je netko namjerno sebi nanio tjelesnu ozljedu ili oštećenje, ili da je netko pogodovao kod naplate osigurnine, pripada skupini najsloženijih zadataka i od

istražitelja iziskuje izniman napor i zavidnu razinu znanja iz raznih područja znanosti (kriminalistike, prava, traseologije, psihologije, elektrotehnike, medicine i sl. ), a osim toga u cjelokupnoj obradi slučaja vrlo su bitni i drugi subjekti koji mogu pridonijeti prepoznavanju elemenata koji pobuđuju sumnju na fingiranje, ovisno o kakvom se događaju i odštetnom zahtjevu osiguranika radi.

Analizirajući sadašnje stanje unutar našeg Društva kao i činjenicu da u proteklim godina-ma nije uspostavljen sustav koji bi ponudio odgovore na mnoga pitanja iz ove domene, možemo slobodno reći da na prijevare i pokušaje prijevara i zloporaba u osiguranju utječu mnogi vanjski i unutarnji čimbenici koji im pogoduju a ponajprije se očituju u:

• nedovoljnoj angažiranosti djelatnika tvrtke na detekciji, obradi, prikupljanju in-teresantnih spoznaja i upornosti u dokazivanju štetnih namjera pojedinih osigu-ranika i klijenata,

• nedovoljno definiranim obvezama pojedinih odgovornih službenika i zaposlenika u filijalama i u Direkciji Društva spram ove problematike,

• nepostojanju unutarnjih kontrolnih mehanizama i posebnih skupina specijalista za borbu protiv prijevara integriranih u proces obrade štete od njezinog nastanka pa do likvidacije i isplate naknade,

• nedovoljnoj educiranosti zaposlenika Društva u smislu detekcije novih pojavnih oblika prijevara, zloporaba i ugroza na štetu Društva,

• nedovoljnoj suradnji s državnim organima zaduženim za kazneni progon poči-nitelja prijevara i zloporaba osiguranja i pokušaja zloporaba,

• neodlučnosti rukovoditelja filijala u smislu izricanja stegovnih mjera sukladnih Zakonu o radu i internim pravilnicima prema zaposlenicima iz vlastitih redova za koje postoji osnovana sumnja da su pogodovali pri zaključenju štetnih polica, obavili nekvalitetne procjene šteta ili grubo pogriješili tijekom obrade odštetnih zahtjeva,



30

• nepostojanju jedinstvene baze podataka o pojavnim oblicima prijevara i zloporaba u osiguranju, kao i osoba ( pravne i fizičke ) koje su otkrivene i procesuirane za prijevare i zloporabe u osiguranju na razini Hrvatskog ureda za osiguranje,

• loše sastavljenim policama i ugovorima o osiguranju kod kojih sami uvjeti ostav-ljaju prostor za manipulaciju i pružaju mogućnost zloporabe, pa tako „izazivaju“ i one potencijalno savjesne korisnike osiguravateljskih usluga,

• nedovoljnoj razmjeni podataka o osnovanim sumnjama glede prijevara i zlopo-raba osiguranja među filijalama i stručnim službama Direkcije.

Nadalje, poznato je da u Republici Hrvatskoj, u ovom trenutku ne postoji sustavna borba protiv prijevara u osiguranju, već ona ovisi o kreativnosti, iskustvu ili volji pojedinih djelatnika osiguravajućih kuća, koji s više ili manje uspjeha pokušavaju odgovoriti na pojave prijevara i zloporaba u raznim područjima osiguranja i na taj način umanjiti moguću štetu.

Ovdje je vrlo bitno spomenuti da osiguravajuća društva na ovom području i u ovim pitanjima nisu i ne mogu biti konkurenti na tržištu, već naprotiv partneri koji pravo-dobnom međusobnom razmjenom informacija o novim pojavnim oblicima, pojedincima i skupinama koje imaju isključivi cilj priskrbiti nezakonit novac, mogu u znatnoj mjeri onemogućiti u samom startu počinitelje i spriječiti štetu koja u mnogim slučajevima premašuje iznose od više desetaka i više stotina tisuća kuna ili eura.

Na kraju, cijenimo da je na planu prevencije i suzbijanju zloporaba u osiguranju vrlo bitno ostvariti punu suradnju s nadležnim državnim odvjetništvima i policijskim upra-vama te počinitelje procesuirati bez obzira na područje i vrstu osiguranja i bez obzira je li nastala šteta ili je djelo u pokušaju. U tom smislu naše Društvo je proaktivno.

Damir Bolta

VI. SPRJEČAVANJE PRANJA NOVCA

Pranje novca pojavni je oblik kriminaliteta usko vezan uz korupciju. Ono omogućava infiltraciju »prljavog«, nezakonito stečenog novca (ili druge imovine) u legalne financij-ske tokove omogućavajući time s jedne strane kriminalcima »uživanje plodova rada«, a s druge strane ugrožavajući stabilnost financijskog i gospodarskog sustava i zdravog tržišta, investicijama mimo ekonomskih pravila ili logike, bez obzira na cijenu i troškove, često uz (mitom) plaćenu asistenciju pravnih i financijskih stručnjaka te odgovornih osoba fi-nancijskih i gospodarskih subjekata ugrožavajući tako i eliminirajući poštene investitore i gospodarski razvoj. Prema međunarodnim standardima pranje novca podrazumijeva izvršavanje radnji kojima se prikriva pravi izvor novca (ili druge imovine) za koji postoji sumnja da je pribavljen na nezakonit način uključujući zamjenu ili bilo kakav drugi prije-nos novca, prikrivanje prave prirode, izvora, lokacije, raspolaganja, kretanja, vlasništva ili prava u vezi s novcem, kao i stjecanje, posjedovanje ili uporabu takvog novca; što znači



31

bilo koju aktivnost s nezakonitim sredstvima. Kao takvo, pranje novca kriminalizirano je Kaznenim zakonom. Izvor nezakonitih sredstava može biti bilo koja nezakonita aktivnost (kazneno djelo) uključujući i korupciju.Mjere sprječavanja pranja novca, odnosno mjere zaštite financijskog sustava od zloporabe u vezi s pranjem novca, obuhvaćaju postupak dubinske analize klijenta (int. CDD - »Cu-stomer Due Diligence«, KYC - »Know Your Customer«) kroz:

• identifikaciju klijenta, • utvrđivanje stvarnog vlasnika klijenta, • prikupljanje podataka o namjeni i predviđenoj prirodi poslovnog odnosa ili tran-

sakcije, • stalno praćenje poslovnog odnosa ili transakcije kako bi se osiguralo da odgova-

raju spoznajama obveznika o toj stranci, vrsti posla i rizika, • po potrebi prikupljanje podataka o izvoru sredstava,

kao i kroz neka ograničenja poslovanja poput zabrane anonimnih financijskih proizvo-da (npr. računa), poslovanja sa shell bankama, ograničenja u gotovinskom poslovanju i drugo.

U industriji osiguranja ove mjere ponajprije se koriste u životnim osiguranjima, gdje je uz dubinsku analizu klijenta uključen i dodatni antikoruptivni alat, a to je utvrđivanje je li klijent strana politički izložena osoba, pri čemu se obvezno koriste i sigurnosni elementi:

• prije uspostavljanja poslovnog odnosa pribavlja se pisana suglasnost nadređene odgovorne osobe,

• prikupljaju se podaci o izvoru sredstava, • nakon uspostavljanja poslovnog odnosa s posebnom pažnjom prate se transakcije

i druge poslovne aktivnosti koje obavlja strana politički izložena osoba. Drugim riječima, dok propisana i uvriježena pravila poslovanja štite tajnost podataka i diskreciju u poslovanju s klijentom, mjere prevencije pranja novca određuju minimum tih podataka koji su potrebni da bi se osigurala transparentnost poslovanja i izvora sred-stava te da bi pružatelj neke financijske usluge mogao prepoznati okolnosti koje ukazuju na moguće nezakonite aktivnosti te ih spriječiti ili prijaviti. Ako se ne mogu provesti propisane mjere dubinske analize, ne smije se uspostaviti poslovni odnos. Svaka sumnja koja proizađe iz dubinske analize klijenta, koja upućuje na obrazloženu mogućnost pranja novca, odnosno da su sredstva ili klijent povezani s nezakonitim izvorom ili aktivno-stima, mora se prijaviti Uredu za sprječavanje pranja novca. Takva prijava obvezna je, prijavljivanje ne predstavlja odavanje poslovne ili druge tajne, a prijavitelj je oslobođen od stegovne, materijalne ili kaznene odgovornosti.



32

Igor Vidović

VII. ORGANIZACIJA SUSTAVA NABAVE

Iako Društvo nije obveznik primjene Zakona o javnoj nabavi ( „Narodne novine“, broj 110/07, 125/08), sustav nabave temelji na osnovnim načelima koja su određena predmet-nim Zakonom, a koja su kako slijedi: sloboda kretanja roba, sloboda poslovnog nastana, sloboda pružanja usluga, sloboda kretanja kapitala te načela tržišnog natjecanja, učinko-vitosti, jednakog tretmana, transparentnosti i zabrane diskriminacije. Kako bi se navedena načela uspješno implementirala i efikasno upravljalo sustavom nabave, Uprava Društva je usvojila interni akt - Pravilnik o nabavi - kojim je definirala postupke i pravila nabave, odnosno stjecanje robe i usluga, ustupanje radova, kupnju te najam ili zakup. Pravilnik o nabavi kao kontrolni mehanizam osigurava da je nabava usklađena s priorite-tima Društva, a definirani postupci i pravila nabave imaju za cilj osigurati da se Društvu nabavi ono što je potrebno, kada je potrebno, uz najbolju vrijednost za uloženi novac te točnost i zakonitost u provođenju postupaka i načina nabave.Isto tako, određeni su jasni i razumni vremenski rokovi za svaku fazu postupka nabave, definirane odgovornosti uzimajući u obzir moguće rizike. Kroz proceduru i implemen-taciju postupka nabave, definirani su stupnjevi odgovornosti prema donošenju odluka, odobravanju te potpisivanju odluka. Pa ipak, treba dodatno procijeniti aktivnosti u nabavi gdje rizici mogu nastati, a koji mogu zadovoljiti formalno sve faze postupka nabave.Za svaku poslovnu godinu Uprava Društva odobrava, odnosno donosi Godišnji ope-rativni plan nabave Društva temeljem kojeg se provode nabave. Podružnice Društva samostalno izrađuju svoj Godišnji operativni plan nabave za narednu proračunsku ili poslovnu godinu, u kojem sredstva za nabavu moraju biti osigurana u financijskom planu za sljedeću poslovnu godinu. Podružnice dostavljaju Godišnji operativni plan nabave sektoru nadležnom za upravljanje sustavom nabave koji temeljem dostavljenih pojedi-načnih planova te plana za Generalnu direkciju izrađuje jedinstveni Godišnji operativni plan nabave za cijelo Društvo, koji je usklađen s Godišnjim financijskim planom Društva. Godišnji operativni plan nabave sadržava sljedeće podatke o:

• nazivu predmeta nabave, • planiranim sredstvima i procijenjenoj vrijednosti nabave,• stavci financijskog plana na kojoj su sredstva planirana, • unutarnjoj organizacijskoj jedinici (mjesto troška),• odabranom postupku i načinu nabave.

Na ovakav način Društvo potpuno upravlja sustavom nabave i ima mogućnost:• stalnog uvida u potrošnju sredstava po kontima,• sprječavanja veće potrošnje od iznosa predviđenih financijskim planom,• prikaza ukupne vrijednosti predmeta nabave,• automatskog sumiranja istih predmeta nabave,



33

• pravilnog odabira postupka nabave u odnosu na procijenjenu vrijednost.Društvo je kroz predmetni Pravilnik o nabavi detaljno propisalo i načine nabave i to:

• za nabavu robe i usluga te ustupanja radova koje vrijednošću prelaze 200.000,00 kuna:

1. javno nadmetanje u otvorenom postupku nabave,2. nadmetanje po pozivu u ograničenom postupku nabave,3. izravna pogodba u pregovaračkom postupku nabave,• za nabavu robe i usluga te ustupanja radova ako je nabava svojom vrijednošću

manja ili jednaka 200.000,00 kuna:1. javno prikupljanje ponuda,2. ograničeno prikupljanje ponuda, 3. izravno ugovaranje.

S obzirom na to da Društvo na godišnjoj razini kroz navedene načine nabavi roba i usluga, odnosno ustupi radova u vrijednosti cca 80 milijuna kuna, sektor nadležan za upravljanje sustavom nabave kontinuirano prati potencijalne rizike te sukladno njima ažurira odgovarajuće kontrolne mehanizme. Kao najznačajnije rizike u sustavu nabave prepoznati su rizici vezani uz korupciju (podmićivanje, iznuđivanje, prijevaru, tajne spo-razume, pranje novca i sl.). Iako do sada nije bilo aktiviranja navedenih rizika, Društvo će i nadalje najveću pažnju usmjeravati na prevenciju rizika, a posebice onih vezanih uz korupciju. Aktivno će se pratiti provedba odredbi Pravilnika i internih akata vezanih za postupke nabave detaljnim dokumentiranjem svih provedenih koraka te sankcioniranjem odstu-panja od propisanih postupaka. Uz praćenje svih aktivnosti i postupaka nabave prema Pravilniku o nabavi iz 2005. godine pristupilo se izradi novog Pravilnika o nabavi u koji će se ugraditi sva pozitivna načela i regulative, a sve u najboljem interesu i najvećoj koristi za Društvo.

Marin Palada

VIII. SUSTAV FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA

Financijsko upravljanje (engl. financial management) je izraz kojim se označava integralni upravljački pristup djelatnosti upravljanja novčanim, odnosno financijskim sredstvima poslovnog subjekta.Financijsko upravljanje podrazumijeva planiranje budućnosti poslovnog pothvata kako bi se osigurao pozitivan novčani tok uz uključivanje administracije i održavanja financijskih sredstava, a u širem smislu obuhvaća proces utvrđivanja i upravljanja rizicima. Primarna briga financijskog upravljanja je procjena, a ne tehnika financijskih kvantifikacija. Financijski menadžer gleda dostupne podatke za prosudbu dostignuća poslovnog subjekta.



34

Na korporativnom nivou, glavni je cilj procesa upravljanja financijama postići različite ciljeve tvrtke postavljene u određenom trenutku vremena. Tvrtka također nastoji gene-rirati značajne iznose profita slijedeći određeni skup financijskih procesa.S organizacijskog gledišta, proces financijskog upravljanja vezan je uz financijsko pla-niranje i financijsku kontrolu. Financijsko planiranje nastoji kvantificirati različitosti dostupnih financijskih resursa i planirati veličinu i vrijeme rashoda. Financijska kon-trola odnosi se na praćenje novčanog toka, mjesta troška, te trendova troškova u što je moguće duljem razdoblju. Priljev je iznos novca koji dolazi u pojedino poduzeće, dok se odljev odnosi na troškove stvorene od strane poduzeća. Financijsko upravljanje u svim svojim elementima podrazumijeva odlučivanje ili donošenje odluka. Svakoj financijskoj aktivnosti koju provodi poduzeće, prethode financijske odluke, a njih donose financijski menadžeri na temelju brojnih eksternih i internih informacija.U sustavu financijskog upravljanja provode se tri različite vrste aktivnosti: poslovne, investicijske i financijske za čije obavljanje je nužno raspolagati sredstvima dostatnim za njihovo obavljanje.U društvu Croatia osiguranje d.d. provedba financijskog upravljanja provodi se u skladu s odredbama Zakona o osiguranju, Zakona o platnom prometu, Zakona o deviznom poslovanju, Zakona o tržištu kapitala te pravilnika vezanih uz navedene propise, a sve pod nadzorom Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga - HANFA-e.Sustav financijskog upravljanja u CROATIA osiguranju d.d. određen je poslovnim procesima i opisom poslova koji se obavljaju u sustavu upravljanja financijama. Sektor za korporativne financije i ulaganja je organizacijska cjelina koja temeljem odluka Uprave Društva operativno provodi sustav upravljanja financijama za Društvo, odnosno za Generalnu direkciju i sve podružnice Društva. Specifičnost upravljanja financijama u Društvu je ta, da je CROATIA osiguranje d.d. je-dinstvena pravna osoba, s jednim matičnim, odnosno osobnim identifikacijskim brojem, te velikim brojem zasebnih transakcijskih računa koje svaka podružnica i Generalna direkcija Društva imaju otvorene u poslovnim bankama u Hrvatskoj i to odvojene za neživotna i životna osiguranja. Financijsko upravljanje u Društvu podijeljeno je na dvije osnovne cjeline:

• Platni promet Društva u kunama i stranoj valuti• Financijska ulaganja

Sukladno tome, Sektor za korporativne financije i ulaganja podijeljen je na dvije službe, Služba za financijsko poslovanje i Služba Riznice. Kunski i devizni platni promet odvija se preko računa svake podružnice i Generalne direkcije, sukladno odredbama Zakona o platnom prometu i Odlukama Hrvatske narod-ne banke. CROATIA osiguranje d.d. ima otvoren glavni račun za redovito poslovanje, odnosno obavljanje platnog prometa u kunama i u stranoj valuti, i račune za posebne namjene, a to su ponajprije računi podružnica i računi za financijska ulaganja. Ovlasti plaćanja s navedenih računa striktno su određene i alocirane na odgovorne osobe u sva-koj organizacijskoj jedinici i centrali. Okružnicama Sektora definiraju se procesi plaćanja, te potrebna dokumentacija da bi se svako pojedinačno plaćanje izvršilo. Bez cjelokupne dokumentacije plaćanje nije moguće izvršiti. Cjelokupnost dokumentacije provjeravaju dje-latnici koji imaju ovlast za plaćanje na razini Društva ili bilo koje organizacijske jedinice.



35

U globalnoj podjeli cjelokupni platni promet obavlja se strogo odvojeno za sredstva neživotnog osiguranja i sredstva životnog osiguranja. Upravljanje financijama u domeni financijskih ulaganja obavlja se u Službi Riznice kroz plasman sredstava neživotnih i životnih osiguranja u vrijednosne papire, depozite ban-kama, zajmove, investicijske fondove. Vrste i ograničenja ulaganja sredstava neživotnih i životnih osiguranja propisani su Zakonom o osiguranju, pripadajućim pravilnicima, te Pravilniku o ulaganjima, Pravilniku o radu Riznice, te Pravilniku o ulaganju u zajmove Croatia osiguranja d.d. Pravilnike Društva donosi Uprava Društva, te se njima striktno propisuje tko, pod kojim uvjetima i do kojeg iznosa može donijeti odluku o pojedinač-nom ulaganju u bilo koji oblik vrijednosnih papira.Služba Riznice, Sektoru za korporativne financije i ulaganja, te Upravi Društva mjesečno podnosi izvješće o stanju portfelja sredstava za pokriće pričuva života i pričuva neživota, te o usklađenosti ulaganja s odredbama Zakona o osiguranju te pripadajućih pravilnika. Temeljem aplikativnog sustava Riznice koji objedinjava eksterne i interne elemente fi-nancijskih ulaganja, vrijednost uloženih financijskih sredstava cijelog Društva poznata je na dnevnoj bazi. Ulaganja u zajmove obavljaju se na razini filijala uz suradnju sa Službom Riznice, u skladu s procedurama određenim Pravilnikom ulaganja u zajmove. Odredbe Pravilnika u cijelosti su u skladu s odredbama Zakona o osiguranju, te Pravilnika vezanih uz zakon.

• Poslovni i financijski izvještaji u financijskom upravljanju Za kvalitetno upravljanje financijama neophodno je permanentno promatranje okruženja, odnosno makroekonomskih kretanja te izrada poslovnih izvještaja prema potrebama i specifičnostima Društva i to na dnevnoj, tjednoj, mjesečnoj i godišnjoj razini, prema osnovnim hijerarhijskim razinama. Informacije o okruženju, te interna regulativa pri-donose transparentnosti, profitabilnosti i sigurnosti svake provedene transakcije, što umnogome minimalizira opasnost donošenja odluka štetnih po Društvo.Od posebne je važnosti konzistentnost i usporedivost računovodstvenih informacija sa-držanih u financijskim izvještajima. Osnovni je zadatak, ali i cilj financijskih izvještaja svim zainteresiranim korisnicima pru-žiti prikaz imovine, kapitala i obveza te prihoda i rashoda. Povezivanje financijskih izvještaja i njihova analiza omogućuju spoznaju temeljnih kriterija uspješnog poslovanja. Financijske izvještaje za Društvo u CROATIA osiguranju d.d. radi Sektor za korporativno računovodstvo i kontroling.



36

IX. KORISNI LINKOVI

Kao korisne linkove u stjecaju novih znanja ali i preporuka s područja Antikorupcije navodimo:

- www.vlada.hr - vwww.antikorupcija.hr - www.pravosudje.hr - www.uskok.hr - www.muprh.hr - www.sukobinteresa.hr - www.uprava.hr - www.unodc.org - www.oecd.org/daf/nocorruption - www.greco.coe.int - www.transparency.hr

X. LITERATURA

1. Strategija suzbijanja korupcije, ˝Narodne novine“, broj 75/2008.


croatia osiguranje d. d. › media › o_nama › antikorupcija › ... · kontrola emocija je...

Documents