Čvrste supstance.pdf
TRANSCRIPT
-
vrste supstance
ogi Alma
Zlata Jaarevi
Univerzitet u Tuzli
Prirodno-matematiki fakultet
Odsjek: hemija
2014./2015.
-
Najvii oblik organizacije supstance je zastupljen u vrstom agregatnom stanju. Mnoge supstance u prirodi se nalaze upravo u
ovakvom obliku organizacije
vrste tvari karakteristie odupiranje promjeni oblika i
volumena. Za razliku od tekuina, vrste tvari ne tee ka tome da
zauzmu oblik posude u kojoj se nalaze, niti tee ka tome da
popune prostor u kojem se nalaze poput gasova. Atomi kod
vrstih supstanci su meusobno povezani jakim vezama inei
pravilnu ili nepravilnu geometrijsku strukturu.
-
vrste supstance imaju stalan oblik, odlikuju se
relativno velikom gustinom u odnosu na tene i
gasovite supstance. vrste supstance su na primjer:
drvo, kreda, kuhinjska so, plastika, staklo
-
Tijela u vrstom stanju mogu biti :
Kristalna
Amorfna
-
Ukoliko su strukturne jedinice u vrstoj supstanci pravilno
rasporeene u bilo kojem dijelu ili pravcu u supstanci, onda su
te supstance kristali
Ukoliko je razmjetaj strukturnih jedinica promjenjiv i razliit
u razliitim dijelovima supstance, onda su to amorfne
supstance.
-
Kristalne supstance
Kod kristalnih supstanci estice su rasporeene na
odreeni, pravilni periodini nain u tri dimenzije
prema strogim zahtjevima simetrije gradei
kristalnu reetku.Kristalno stanje supstance je
ureeno stanje. Zbog razliite brzine rasta kristala
u razliitim smjerovima, a ti smjerovi su razliito
orijentirani u prostoru, u prirodi i u laboratorijskim
uvjetima mogu izrasti u ponovljivim oblicima
simetrini poliedri - monokristali - jedinini
kristali
-
Amorfne supstance
Amorfnom supstancom (grki amorphos - bez
oblika) se u fizici i hemiji nazivaju supstance kod
kojih atomi nemaju ureenu strukturu, ve
postojei principalni strukturni red dolazi od
priblino jednake udaljenosti meu susjednim
molekulama. Takvim tvarima svojstva su jednaka
u svim smjerovima.
-
Veina vrstih supstanci, poput kocke leda, ili novia imaju u
cijeloj svojoj strukturi isti hemijski sastav, ipak mnogi drugi
materijali su sainjeni od vie meusobno upakiranih tvari.
Npr. kamen je agregart razliitih minerala i mineraloida, bez
nekog odreenog hemijskog sastava, a dok npr. drvo je
prirodni materijal koji se sastoji od meusobno spojenih
celuloznih vlakana
-
Klase vrstih supstanci Metali
Minerali
Keramika
Staklena keramika
Organska jedinjenja(drvo i polimeri)
-
Hemijske veze
vrste supstance se prema prirodi hemijske veze i
meumolekularnim silama dijele na :
-jonske
-kovalentne
-metalne
Privlane sile izmeu estica vrste supstance su
najvee zbog male meusobne udaljenosti i velike
gustoe.
-
Tvari mogu prelaziti iz jednog u drugo agregatno
stanje zagrijavanjem ili hlaenjem, te promjenom
pritiska.
Za ruenje ureene strukture vrste supstance
potrebna je energija i zato se temperatura ne
povisuje sve dok vrsta supstanca ne pree u
tekuinu. vrste supstance uvijek se tale pri
istoj temperaturi ako se pritisak dri stalnim.
-
Neke vrste supstance npr. sumpor, jod, naftalen,
kamfor i dr. imaju jako visok pritisak para pa
mogu ispariti prije nego to se rastale. Neposredno
prelaenje iz krutog u plinovito stanje bez
prethodnog taljenja naziva se sublimacija. Ona
temperatura pri kojoj je pritisak para vrste
supstance jednak atmosferskom pritisku zove se
temperatura sublimacije.
-
vrste tvari obino ne reaguju na sobnoj
temperaturi i kao takve potrebno ih je zagrijavati
na mnogo veim temperaturama kako bi postigli
visok nivo reakcije. Ovo pokazuje da su
termodinamiki i kinetiki faktori veoma vani u
reakcijama vrstog stanja.
Na makroskopskoj razini, onoj razini na kojoj
moemo zamijetiti osobine tvari vlastitim
osjetima (gledanjem, mirisom, dodirom itd.)
vrsta tvar posjeduje stalan oblik i zauzima
stalan volumen u prostoru. Na primjer, kocka
leda u ai je vrsta tvar. Vrlo jednostavno
moemo izmjeriti teinu kocke leda i izmjeriti
njen volumen.
-
estice od kojeg je led sastavljen vrlo su zgusnute i ne
mogu se puno micati. Razlog zbog kojeg su estice leda
jako blizu jedna drugoj i ne mogu se mnogo pomicati je
to to, se one privuku u mreu, organiziranu strukturu
ponavljajuih uzoraka poznatu kao kristalna reetka.
estice koje su sadrane u kristalnoj reetci skoro se i
ne pomiu, one vibriraju, titraju. Ovisno o esticama,
ove kristalne reetke mogu biti razliitog oblika.