Leonardo da Vinci,,Posljednja večera (1494. godina)tip: freska na zidu,izrađena tehnikom tempere na ulju, premazana lakommotiv: Posljednja večera Isusa Krista, Sina Božjeg i njegovih dvanaest apostolakompozicija: likovi su organizirani u jasnu geometrijsku kompoziciju izduženog pravokutnika koji je podijeljen na 5 piramida (dvije grupe po tri apostola i Isus s raširenim rukama u sredini), pogled nam se kreće horizontalno po slici, stoga ova slika ima i horizontalnu( vodoravnu ) kompozicijulinije/crte; slika je oblikovana tonski ( upotrebom toplih i hladnih boja )- Leonardo je bio prvi umjetnik koji je počeo koristi sfumato način slikanja, u kojem se vještim izbjegavanjem oštrih obrisa i graničnih linija postiže efekt prozirnog vela koji prekriva tj. zamagljuje čitavu kompoziciju - ako detaljnije proučimo sliku, možemo uočiti slovo M između Isusa i Ivana/Marije Magdalene te šimuna, s njegove desne strane- zidovi i strop oblikovani su vodoravnim i okomitim crtama- linijsko oblikovan polukuržni luk na zidu u pozadini slike-ako spojimo linijom Isusove raširene ruke sve do vrha njegove glave, dobivamo pravi trokut boja; tonsko oblikovanje volumena na zidu, upotrebom svijetlih i tamnih boja ( odnosno, toplih i hladnih boja )prostor: razlikujemo tri perspektive:geometrijsku, čija je nadopuna atmosferska perspektiva, jer stvara dodatnu iluziju dubine na slici a karakteriziraju je tri promjene:1. Obrisi – koji su u prednjem planu oštri a u daljini omekšavaju2. Tonovi boja - u prednjem planu intenzivni i kontrastni, u daljini blijede3. Spektar boja - blizu tople i one koje jesu, u daljini se reduciraju na modre i kolorističku, koja se zasniva na optičkom svojstvu toplih boja da djeluju ekspanziono, približavajuće, te hladnih boja da djeluju introvertno, udaljavajuće. Stoga se u kolorističkoj perspektivi prednji planovi bojaju toplim bojama (u ovom slučaju, crvenom i narančastom), a udaljeniji planovi hladnim bojama (plavom)-likovi se nalaze u 2-D, a stražnji plan u 3-Dvolumen; volumno oblikovana slika- uočavamo tonsku modelaciju, kod odnosa svjetlosti i sjenepovršina: fresku na zidu doživljavamo vizualnim osjetilom, pošto nismo u mogućnosti vidjeti sliku uživo-pošto je slika prošla brojne restauracije, prilično je nemoguće odrediti njenu stvarnu teksturu

KOMPOZICIJSKI ELEMENTI:harmonija:Za razliku od tada tipičnih prikaza posljednje večeri, u DaVincijevoj interpretaciji apostoli po prvi put nisu poredani jedan do drugoga (kao na primjer u fresci Andrea del Castagne)Po troje apostola je povezano u četiri skupine, a uz to su fizički i psihički okarakterizirani kao individualne ličnosti i oživljeni u svome reagiranju na Kristove riječi :,,Jedan od vas će me izdati''Nemir skupina s jedne i druge strane smiruje se u centralnom Isusovom liku koji je sadržajno i formalno izoliran od općeg uzbuđenja- rezigniran , a naglašen je najviše perspektivnim sredstvima, svijetlošću, trodimenzionalnim prostorom u pozadini a posebno srednjim dijelom prozora s polukružnim lukom ravnoteža; asimetrična, zbog likova koji nemaju identičan oblik tijela- uptrebom već navedenih toplih i hladnih boja, uočavamo i optičku ravnotežu ( npr. ravnoteža crvene Isusove haljine i plavog ogrtača koji mu prekiruva ruku )proporcije: ljudsko tijelo i je prikazano u realnom obliku, kako i zidovi, prozori i stol, na kojem se

nalazi hrana- uočavamo i zlatni rez: Leonardo da Vinci je u svojoj slici "Posljednja večera" zadnju točku dinamičke spirale srednjega pravokutnika stavio u Kristova usta ( zlatni rez je označen na fotografiji )ritam; uočavamo ritmično ponavljanje pojedinih elemanata na slici, kao npr.: oblik pravokutnika, koji je vidiljiv u pozadini na prozorima, na zidovima sa strane, stol ima obli pravokutnika i cijela slika ima oblik pravokutnika- možemo vidjeti i ritmično ponavljane crvene i plave boje ( odjeća Isusa i pojedinih apostola)jedinstvo: promišljenom upotrebom likovnih i kompzicijskih elemanata, slika izgleda kao jedinstvena cjelina ( likovi su u grupama raspoređeni oko najvažnije osoobe ove slike, Isusa Krista )dominanta: Isus dominira ovom slikom, u drugom planu su njegovi apostoli, čije kretnje izražavaju priče o njima iz Biblije ( Juda, koji nosi zeleno-plavu halju i jednom rukom drži malu vrećicu, najvjerojatnije sa srebrnjacima koje je dobio za izdaju svog učitelja ,a izraz lica mu je više povučen, čak i iznenađen naglim otkrivenjem njegove nakane. Juda je također svojim laktom prevrnuo posudicu soli, što bi se moglo odnositi na blisko-istočnu izrečicu ,,izdati sol'' iliti metafora za ,,izdati svoga učitelja''. U liku Petra se pak očitavaju jake emocije ljutnje i bijesa, a jednom rukom drži nož odmaknut od Krista što bi se moglo protumačiti i kao nagovještenje njegove burne reakcije tokom isusovog uhićenja)kontrast: zbog kontrasta toplo hladnih boja imamo dojam kako nam je prvi plan vizualno bliži i širi ( ekspanzionističko svojstvo ), a pozadina slike nam djeluje udaljeno