debatne novosti broj 6, decembar 2009, …sociologija sa sociologijom prava. i dobro se sjećam...
TRANSCRIPT
„Provide a Good Reason for EX Yugoslavia Countries in EU“ Contract No. 2009/202-250 This project is funded by European Community Comission of European Communities, Brussel
DEBATNE NOVOSTI BROJ 6, DECEMBAR 2009, IZLAZI MJESEČNO ДЕБАТНЕ НОВОСТИ БРОЈ 6, DECEMBAR 2009, ИЗЛАЗИ МЈЕСЕЧНО
Hrvats ko debatno druš tvo
“Sva ljudska bića rađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su obdarena razumom i sviješću i trebaju jedno prema drugome postupati u duhu bratstva.”
Opšta deklaracija o pravima čovjeka UN-a iz 1948. godine
„Наведи добар разлог за земљe Бивше Југославије у
Европској унији“
„Ovaj dokument je produciran iz finansijske pomoći Evropske Unije. Sadržaj ovog dokumenta je
isključiva odgovornost Centra za kulturu dialoga i ne može se pod bilo kojim okolnostima smatrati
da odražava stavove Evropske Unije.“
ACCD
ZA IN PROTI, ZAVOD ZA KULTURO DIALOGA uww.zainproti.com
RIJEČ UREDNICE
„Provide a Good Reason for EX Yugoslavia Countries in EU“ Contract No. 2009/202-250 This project is funded by European Community Comission of European Communities, Brussel
2
Amila Koso
Dragi ĉiatoci,
Evo, posljednji broj Debatnih novosti, ali samo za 2009. godinu, naravno. Tim više, u ovom broju vas oĉekuje nešto više sadrţaja, nego što je to do sada bilo. Konaĉno ćemo sumirati dosadašnja iskustva koja smo razmijenili, te uvidjeti kakav je zaista status manjina na Ex-Yu prostoru. No prije nego što bilo šta otkrijem u vezi sa 6. brojem Debatnih novosti, jedno vaţno, pa rekla bih i najbitnije saopštenje u ovom broju Novosti:
Dragi naši, od srca vam čestitamo Novu 2010. godinu, kao i sve predstojeće praznike sa iskrenim ţeljama da u narednoj godini budete zdravi, sretni i uspješni .
Ono što je posve sigurno jeste da ispred svih nas, dakle, svih onih koji su ukljuĉeni u projekat: „Navedi dobar razlog za zemlje bivše Jugoslavije u Evropskoj Uniji― , stoji izuzetno zahtijevan zadatak. U svakom sluĉaju, dosadašnji rad je pokazao da je taj zadatak teţak, ali ni u kom sluĉaju nemoguć za riješiti. Kljuĉ rješenja svakako je u zajedniĉkom radu. Stoga je naša iskrena ţelja da u narednoj godini nastavimo raditi kao i do sada. Zajedniĉki, metodom kompromisa te uz veliki stepen profesionalizma. Da je ta metoda itekako dala rezultata, proĉitajte već u 6-mjeseĉnom izvještaju u rubrici: „Projektne aktivnosti“. Do sada ste bili veoma vrijedni. Hvala vam na kvalitetnim tekstovima koje ste vrijedno slali. Za sljedeći broj novosti dajemo vam novi zadatak. Naime, sigurna sam da vam je već u Sadrţaju za oko zapala nova rubrika. Rijeĉ je, svakako, o rubrici: „Predloţite temu za TV emisije―. O ĉemu se zapravo radi proĉitajte na narednoj stranici.
I dok vam pišem ovaj tekst, ne mogu da odolim, a da ne spomenem rezultate ankete sprovedene na ulicama: Bijeljine, Mostara i Tešnja, a u vezi sa odgovorom na pitanje: „Krše li se u našoj zemlji ljudska prava?―. Evo, nekih od odgovora: „Generalno se krše. Od ljudskih prava na rad, socijalnu zaštitu, pa onda prava povratnika, manjina, a o pravima kada stanete pred šalter da i ne govorim.― „Stanje u BiH je uţasno. Glavni razlog je politiĉka maloumnost, odnosno nacionalno razmišljanje, a ne djelovanje za budućnost.― „Redovno se krše, ponajviše zbog nacionalne nabijenosti koja je još prisutna. Da se domaći politiĉari potrude, stanje u toj oblasti ne bi bilo tako crno.― „Dakako da se krše, i to svakodnevno. Evo, BiH je osuĊena zbog diskriminacije Jevreja i Roma. Naţalost, domaćim politiĉarima najvaţniji su liĉni interesi.― „Ljudska prava se krše, mislim prije svega na prava ţena, pa zatim povratnika. Svakako je najbolnije kršenje prava mladih ljudi koji nemaju posao.― Ovo su neke od izjava ljudi koji su, oznaĉeni imenom i prezimenom, govorili o stanju ljudskih prava u njihovoj drţavi. Oĉigledno je da onih hrabrih NEanonimnih ne manjka. No ja sam, moram priznati, podcrtala jedan dio koji je zajedniĉki svim ovim izjavama. Naime, svi su prepoznali krivca, i to jednoglasno. Politiĉari!? Hm...ja sam na prvoj godini studija imala predmet Sociologija sa sociologijom prava. I dobro se sjećam svojih predavaĉa te materije koji su isticali da je neophodno prepoznati uzroĉnika prooblema, kako bismo ga i riješili. Oĉigledno je da su graĊani itekako svjesni uzroĉnika, a da posljedice trpe već decenijama. I prosto mi se nameće pitanje: „Zašto ne mijenjati strukturu vlasti?; Zašto i dalje biti pasivni posmatraĉ!?― Ne znam, ali se dobro sjećam, da kada su studenti postavljali sliĉna pitanja tim predavaĉima, dobar dio odgovora je glasio reĉenicom: „Kolega, vi ste još uvijek mladi!―. To sigurno, ali isto tako oni koji imaju svoj rezon. Ja se ipak vodim parolom: U drţavi vlast koju drţavljani ţele. Ili sam moţda još uvijek mlada!??? Prethodni put sam vas zamolila da nam pišete i odazvali ste se. Repriza i sljedeći put. Uţivajte!
SADRŽAJ
U OVOM BROJU
PROČITAJTE:
Riječ urednice
***
Pogled na Region ***
Predloţite temu za TV emisije
*** Riječi Velikana: -Umberto Eco
-Gajo Petrović -G.W.F.Hegel
- ***
Vijesti iz Regiona
***
Novine pišu
*** Razno
***
Posjetili smo www.debatewise.com
***
Projektne aktivnosti
***
Imperssum
Pogled na Region
„Provide a Good Reason for EX Yugoslavia Countries in EU“ Contract No. 2009/202-250 This project is funded by European Community Comission of European Communities, Brussel
3
SRBIJA
ISTRAŢIVANJE O POLOŢAJU MANJINA U SANDŢAKU ,, Sandţaĉki odbor za zaštitu ljudskih prava i sloboda saĉinio je godišnji izvještaj o stanju ljudskih prava i sloboda za 2008.godinu. Izvještaj se temelji na rezultatima sistematskog iztraţivanja o stanja ljudskih prava i sloboda u Sandţaku. Sandţaĉki odbor na konferenciji za štampu u oktobru mesecu 2008., prezentirao je rezultate istraţivanja etniĉke i interetniĉke distance. Sandţaĉki odbor u sklopu projekta ,,Edukacija graĊana’’ je u periodu od avgusta do septembra izvršio anketu na osnovu uraĊenog upitnika, a o stanju meĊunacionalnih odnosa u Novom Pazaru i stepenu etniĉke distance. Upitnik je obuhvatio stotinak lica razliĉite polne, obrazovne, socijalne, starosne, vjerske i nacionalne strukture. Na odreĊenim pitanjima vidi se razliĉite ocene unutar bošnjaĉke i srpske populacije a takoĊe ima i pitanja gde se iskazuju isti odgovori i kod jednih i kod drugih. Na pitanje da li bi ispitanici više voljeli da ţive u višenacionalnim ili jednonacionalnim sredinama, kod Bošnjaka se za ţivot u višenacionalnoj sredini izjasnilo 65%, dok se kod Srba većina izjasnila za jednonacionalnu sredinu. MeĊutim, na pitanje o mogućnosti ţivota u mešovitom braku, kod Srba je jedan dio ispitanika iskazao saglasnost u odreĊenom procentu, dok su kod Bošnjaka svi odgovori bili negativni. Na potanje o tome koliko poznaju obiĉaje i kulturu drugih etniĉkih zajednica najveći broj bošnjaka je zaokruţivao odgovor ,, malo’’, dok je kod Srba najveći dio ispitanika zaokruţio odgovor ,,dosta’’. Na pitanje da li bi promijenili trenutno mjesto ţivljenja najveći broj Bošnjaka dao je negativan odgovor, dok je kod Srba najveći broj dao potvrdan odgovor. Krivci za sukob u Islamskoj zajednici, smatraju ispitanici su vjerski sluţbenici 49%, lokalni i republiĉki politiĉari 49%, dok je 2% ispitanika smatralo da su krivci i jedni i drugi. Kao mogućnost prevazilaţenja podela unutar Islamske zajednice najveći dio ispitanika se izjasnio da se to moţe uraditi putem dijaloga. Na pitanje da li muslimani Sandţaka ĉine jednu duhovnu nacionalnu cjelinu ca Bošnjacima u BiH, najveći dio se izjasnio potvrdno. Kod ispitanika je uoĉen znatan stepen tolerancije prema izgradnji vjerskih objekata drugih zajednica kao i isticanju vjerskih obiljeţja. TakoĊe treba istaći da jedan dio ispitanika (30%) nije zadovoljan stepenom meĊuverskih i meĊunacionalnih odnosa u sredini u kojoj ţivi. Taj stepen nešto malo je izraţeniji kod ispitanika srpske nacionalnosti. Na pitanje o prihvatanju šefa ili rukovidioca druge nacionalnosti u radnoj sredini i jedni i drugi su se izjasnili da bi više voljeli da na radnom mjestu imaju rukovodioca svoje nacionalnosti, dok je bio i veliki dio onih koji su smatrali da tome ne pridaju znaĉaj. Iz ovakvih pokazatelja moţe se utvrditi: Novi Pazar je neosporno sloţena meĊunacionalna i meĊuvjerska sredina. Brojna pitanja koja se odnose na tu problematiku zahtijevaju sloţene odgovore. Pokazuje se, pre svega da je stepen etniĉke distance još uvijek dosta visok ali da u svakom sluĉaju ne odgovara onom stanju s poĉetka 90-tih godina prošlog vijeka kada su meĊunacionalni odnosi bili na izrazito niskom nivou a na momente i na ivici konflikta. TakoĊe, treba imati u vidu da je anketa vršena u postizbornom vremenu, kao i vremenu duboke ekonomske krize koja potresa ovdašnje stanovništvo. Ono što ohrabruje je ĉinjenica da su ispitanici iskazali visok stepen tolerantnosti prema pripadnicima druge vjere i nacije. Indikativno je da su na neka pitanja ispitanici davali kontradiktorne odgovore. Kao primer za to navodimo da su bošnjaĉki ispitanici bili većinom za ţivot u višenacionalnoj sredini ali su iskljuĉivo bili protiv braka sa pripadnikom ili pripadnicom druge vjere. Ovakvi odgovori pokazuju da kod ispitanika ima odreĊene nedoslijednosti u odgovorima, ali ih treba posmatrati u odreĊenom kontekstu. Taj kontekst svakako obuhvata i sva ona iskustva proteklog perioda koja će svakako još dugo imati uticaja na stepen etniĉke distance u nacionalno mješovitoj sredini kao što je Novi Pazar. Ovakvi upitnici pokazuju koliko su malo istraţeni meĊunacionalni odnosi i koliko je, zapravo, ovo pitanje bitno i da se preko njega ne moţe prelaziti. Izuzetno je vaţno povremeno mjeriti puls takozvanog obiĉnog ĉovjeka, proniknuti u njegova razmišljanja i nadanja. To se toliko ne uoĉava kroz politiku i kroz rad politiĉkih stranaka koliko kroz svakodnevni ţivot i odnos prema problemima i specifiĉnostima ove sredine. Jedan upitnik, naravno, ne moţe odslikati jedan sloţeni mozaik meĊuvjerskih i meĊunacionalnih odnosa ali, u svakom sluĉaju, moţe pomoći da se stekne jasnija slika o ovoj sredini i ukaţe na delikatnost situacije i sloţenost ovdašnje problematike koja se, iz razliĉitih razloga, uopštava, minimizira ili prećutkuje.’’
Podatke dostavio: ACCD – CENTAR ZA KREATIVNU KOMUNIKCIJU I DEBATU
PREDLOŽITE
TEMU ZA TV
EMISIJE
Dragi naši ĉitaoci,
S velikim zadovoljstvom vas
obavještavamo da se
medijska promocija debatnog
programa, u Bosni i
Hercegovini nastavlja. Naime,
u sklopu Projekta planirano je
da se u narednoj godini snimi
deset TV debata, pri ĉemu su
uĉesnici debatanti iz svake
partnerske regije. Prema
izraĊenom akcionom planu,
TV debate će se snimati u
Sarajevu i to u perodu od 16.
januara do 28. februara 2010.
godine. Snimanje emisija, kao
i njihovo emitovanje povjereno
je drţavnoj bh televiziji: BHT1.
Stoga, vama u zadatak
ostavljamo da predlaţete
teme o kojima biste ţeljeli
raspravljati u okviru tv emisija,
odnosno, predloţite one teme
za koje mislite da su iznimno
vaţne i aktuelne.
Unaprijed se radujemo vašim
sugestijama i prijedlozima.
Pišite nam na neku od adresa
Centra za kulturu dijaloga koju
moţete pronaći već u rubrici
Impressum.
Hvala.
Pogled na Region
„Provide a Good Reason for EX Yugoslavia Countries in EU“ Contract No. 2009/202-250 This project is funded by European Community Comission of European Communities, Brussel
4
Škole iz Srbije koje su ukljuĉene u projekat : „Navedi dobar razlog za zemlje Bivše Jugoslavije u Evropskoj uniji―
Trener Grad Škola Telefon E-mail
1. 1 Branka Josimov Subotica Gimanzija S. Markovic
063/544148 [email protected]
2. Dragana Pelemis Novi Sad Gimanzija S. Markovic
- -
3. Dragana Djuric Uzice Mediccinska skola 063/7038263 [email protected]
4. Nada Banjanin Beograd Zeleznicka skola 062/321305 [email protected]
5. Gordana Avramovic
Valjevo Gimnazija 064/4508788 [email protected]
6. Tanja Korosova Backi Petrovac
Gimnazija Jan Kolar
063/533298 [email protected]
7. Ljiljana Jankovic Nis Administrativno birotehnicka skola
064/3760429 [email protected]
8. Sladjana Stojanovic
Zajecar Gimnazija 064/3557635 [email protected]
9. Vesna Ilic Paracin Gimnazija 063/81 96 108 [email protected]
10. Emira Dubaric Novi Pazar Medicinska skola 063/1895827 [email protected]
***
„Неред у реченицама је посљедица нереда
умислима, а неред у мислима је посљедица нереда у
глави, а неред у глави је
посљедица нереда у средини и стању те
средине. Ако је нетко одлучио
вршити критику, а то значи да хоће од нереда у реченицама,
у мислима, у главама, у људима и у срединама
стварати ред, онда такав субјект не
смије бити неуредан ни у реченицама ни у глави ни
у мислима.―
Мирослав Крлежа
***
„Ако си се зупутио према циљу и путом почео
застајкивати да каменом гађаш свакога пса који залаје на тебе, никада нећеш стићи на циљ...―
Ф.М.Достојевски
ИЗРЕКЕ МАЛЕ
ГРУПЕ
ВЕЛИКАНА:
PRIBOJSKI ODBOR ZA LJUDSKA PRAVA O POLOŢAJU BOŠNJAKA U PRIBOJU -NERIJEŠENI PROBLEMI IZ PROŠLOSTI-
,,I pored brojnih konstatacija da je u Srbiji došlo do poboljšanja u zaštiti ljudskih prava manjinskih zajednica, Bošnjaci u priboju i ovaj 10. decembar – MeĊunarodni dan ljudskih prava doĉekuju u stanju obespravljenosti i diskriminacije – stav je pribojskog Odbora za zaštitu ljudskih prava i humanitarnu djelatnost... ,,Priboj je jedina opština u Sandţaku u kojoj nije ispoštovana zakonska obaveza o uvoĊenju bosanskog jezika u sluţbenu upotrebu i jedina opština u kojoj još nijednom na drţavnim ustanovama nisu istaknuta bošnjaĉka znamenja, kao što su grb i zastava’’, navodi se u saopštenju Odbora i dodaje da, zbog loše informisanosti, najveći broj Bošnjaka i ne zna da je u Srbiji došlo do pozitivnih promena u pogledu ostvarenja prava na upotrebu nacionalnih simbola i nacionalnih praznika Bošnjaka, kao ni o ulozi Bošnjaĉkog nacionalnog vijeća. U saopštenju pribojskog odbora se istiĉe da su u Priboju ugroţena i vjerska prava Bošnjaka, da je ovdašnja Islamska zajednica zloupotrebljena od strane pojedinaca, te da Bošnjaci već punih osamnaest godina bezuspješno traţe od gradskih vlasti dozvolu za izgradnju dţamije u Novom Priboju’’.
Podatke dostavio: ACCD
NACIONALNE MANJINE U SRBIJI
-zvanični statistički podaci-
U Drţavnoj zajednici Srbija i Crna Gora ţive pripadnici velikog broja nacionalnih manjina. Najbrojnije nacionalne manjine su Albanci, MaĊari i Bošnjaci. Prema popisu stanovništva od 1991. godine (Srbija je 2002. godine sprovela popis stanovništva, dok je u Crnoj Gori popis u toku), na podruĉju Srbije i Crne Gore 33,7 odsto stanovništva ĉinili su pripadnici nacionalnih manjina, dok su više od 4/5 manjinske populacije ĉinili pripadnici albanske, maĊarske i bošnjaĉke nacionalne manjine. Prema popisu stanovništva iz 2002. godine u Srbiji, bez Kosova i Metohije, ţivi 1.135.393 pripadnika nacionalnih manjina. Najveći broj nacionalnih manjina ţivi u Autonomnoj pokrajini Vojvodini - MaĊari (290.207), Hrvati (56.645), Slovaci (56.637), Rumuni (30.419), Romi (29.057), Bunjevaci (19.766), Rusini (15.626), Makedonci (11.785), Ukrajinci (4.635), Nemci (3.154), Ĉesi (1.648) i drugi. U centralnoj Srbiji ţivi 59.952 pripadnika albanske nacionalne manjine, 135.670 Bošnjaka, 18.839 Bugara, 39.953 Vlaha, 3.975 Goranaca, 14.062 Makedonaca, 15.869 Muslimana, 79.136 Roma, 14.569 Hrvata i drugih.
www.arhiva.srbija.sr.gov.yu
Pogled na Region
„Provide a Good Reason for EX Yugoslavia Countries in EU“ Contract No. 2009/202-250 This project is funded by European Community Comission of European Communities, Brussel
5
CRNA GORA
NACIONALNE I VJERSKE MANJINE U CRNOJ GORI
- zvanični podaci prema zadnjem popisu stanovništva iz 2003.godine-
Stanovništvo po maternjem jeziku:
srpski jezik - 393.740 (63,49%) crnogorski jezik - 136.208 (21,96%) albanski jezik - 32.603 (5,26%) bosanski jezik - 34.078 (6,13%) hrvatski jezik - 2.791 (0,45%) romski jezik - 2.602 (0,42%) makedonski jezik - 507 (0,08%) maĊarski jezik - 255 (0,04%) slovenski jezik - 232 (0,04%) njemaĉki jezik - 126 (0,02%)
- 3.101 (0,5%) neizjašnjeno i nepoznato - 13.902 (2,24%
Podatke dostavio: LOGOS, CG
IZREKE MALE
GRUPE
VELIKANA:
***
POSTUPAJTE SA VAŠIM VREMENOM KAO S NOVCEM; KAKO GA MOŢETE NAJBOLJE
POTROŠITI DA POSTIGNETE NAJVEĆE
ZADOVOLJSTVO. Brian Tracy
***
Ĉitanje bez razmišljanja stvara nesreĊen duh, a razmišljanje bez ĉitanja
stvara ĉovjeka neuravnoteţenim.
Onaj ko uĉi, a ne misli –
izgubljen je. Onaj ko misli, a ne uĉi – u velikoj je
opasnosti.
Konfučije
***
Kada tvoje srce bude
instinktivno uĉestvovalo u radostima i patnji drugih, tada ćeš znati da si se oslobodio svoga ―ja‖, uţivaćeš u iskustvu
jedinstva s ljudskim rodom [...]
Entoni de Melo
Nacionalne manjine:
Srbi: 198.414 (31,99%) Bošnjaci: 48.184 (7,77%) Albanci: 31.163 (5,03%) Muslimani: 24.625 (3,97%) Hrvati: 6.811 (1,1%) Romi: 2.601 (0,42%) Jugosloveni: 1.860 (0,3%) Makedonci: 819 (0,13%) Slovenci: 415 (0,07%) MaĊari: 362 (0,06%) Rusi: 240 (0,04%) Egipćani: 225 (0,04%) Italijani: 127 (0,02%) Nijemci: 118 (0,02%) ostali - 2.180 (0,35%) neizjašnjeni/neopredjeljeni -
26.906 (4,34%) regionalno se opredjelili - 1.258
(0,2%) nepoznato - 6.168 (0,99%)
Vjerske manjine:
Pravoslavci - 460.383 (74,24%)
Muslimani - 110.034 (17,74%)
Katolici - 21.972 (3,54%) Protestanti - 383
(0,06%) orijentalci - 58 (0,01%) Ţidovi - 12 (0,01%) ostali - 2.424 ('0,39%) neizjašnjeni: 13.867
(2,24%) nije vjernik: 6.003
(0,97%) nepoznati: 5.009 (0,8%)
Pogled na Region
„Provide a Good Reason for EX Yugoslavia Countries in EU“ Contract No. 2009/202-250 This project is funded by European Community Comission of European Communities, Brussel
6
Škole iz Crne Gore koje su ukljuĉene u projekat : „Navedi dobar razlog za zemlju Bivše Jugoslavije u Evropskoj uniji―
***
POSTUPAJTE SA VAŠIM VREMENOM KAO S NOVCEM; KAKO GA MOŢETE NAJBOLJE
POTROŠITI DA POSTIGNETE NAJVEĆE
ZADOVOLJSTVO. Brian Tracy
***
Ĉitanje bez razmišljanja stvara nesreĊen duh, a razmišljanje bez ĉitanja
stvara ĉovjeka neuravnoteţenim.
Onaj ko uĉi, a ne misli –
izgubljen je. Onaj ko misli, a ne uĉi – u velikoj je
opasnosti.
Konfučije
***
Kada tvoje srce bude
instinktivno uĉestvovalo u radostima i patnji drugih, tada ćeš znati da si se oslobodio svoga ―ja‖, uţivaćeš u iskustvu
jedinstva s ljudskim rodom [...]
Entoni de Melo
IZREKE MALE
GRUPE
VELIKANA:
Trener Grad Škola Telefon i e-mail
1. Vesna Kovaĉević Podgorica Gimnazija‖Slobodan Škerović‖
0038269/645-415
2. Olivera Radanović
Kotor Gimnazija
0038269/236-931
3. Sandra Simonović
B.Polje Gimnazija ―Miloje Dobrašinović‖
0038269372466 simonovicsandra@
yahoo.com
4. Verica Popović Pljevlja Gimnazija ―Tanasije Pejatović‖
067/517-611
5. Mila Barjaktarevic
Berane Gimnazija ―Panto Mališić‖
6. Milojka Gardašević
Cetinje Gimnazija Cetinje
7. Nedjeljko Djurović
Bar Gimnazija i Ekonom-ugostiteljska
0038267/555-320
8. Milena Milošević Kolašin SMŠ‖Braća Selić‖ 069/544-232 milenamil22@yaho
o.com
9. Gordana Danilović
Tivat SMŠ‖Mladost‖
00038267/519-686
10.
Gojko Djurdjević i
Momir Dragićević
H.Novi SMŠ‖Ivan G.Kovaĉić‖
0038268521-676
11.
Ljilja Sredojević Ulcinj SMŠ‖Bratstvo-jedinstvo‖
0038269/502-229
12.
Krsto Vuković Budva SMŠ‖Danilo Kiš‖ 0038267/396-262 logosbudva@gmail
.com
13.
Jugoslav Rabrenović
Mirjana Medojevic
Mojkovac SMŠ‖Vuksan Djukić‖
0038267/536-017 0038268633226
14.
Radojka Koprivica
Nikšić Ekonom-ugostiteljska 0038269/495-505
15.
Nada Dubljević Nikšić Prva struĉna škola
0038269/662-002
16.
Vesna Krivĉević Cetinje Struĉna škola 0038269/065-852 [email protected]
17.
Zagorka Kalović Pljevlja Struĉna škola
0038267/517-611
18.
Dr Dragan Ĉadjenović
Podgorica Medicinska škola
0038269/490-754 0038267866631
19.
Gordana Milićević
Berane Medicinska škola ―dr Branko Zogović‖
0038267/855-195
20.
Anastazija Glaviĉić
Bar Poljoprivredna škola 069/574-153 stasi23fox@yahoo.
com
21.
Tatjana Nedović B. Polje Elektro-ekonomska Bijelo Polje
22.
Veljko Dedejić B.Polje Struĉna škola 0038267/592-958 [email protected]
Pogled na Region
„Provide a Good Reason for EX Yugoslavia Countries in EU“ Contract No. 2009/202-250 This project is funded by European Community Comission of European Communities, Brussel
7
IZREKE MALE
GRUPE VELIKANA
Famous Speeches by Women Speakers and
Speech Topics
„Women have always been great speakers, but they did
not always have the opportunity to speak in public. One of the most stirring and
inspirational famous speeches by women was made
hundreds of years ago, in 1588, by Queen Elizabeth I of England. Dressed in armor at
Tilbury she spoke the inspirational words to her troops when England was threatened by the superior
power of the Spanish Armada. Who can forget inspiring and motivational her words "...I
know I have but the body of a weak and feeble woman; but I have the heart of a king, and of a king of England, too..." - The Spanish Armada Speech by Queen Elizabeth I was a true inspiration to all women
speakers.―
www.famous-speeches-and-speech-topics.info
USTAVNI ZAKON -O PRAVIMA NACIONALNIH MANJINA-
„Ĉlanak 3. (1) Prava i slobode osoba koje pripadaju nacionalnim manjinama (u daljnjem tekstu: pripadnici nacionalne manjine), kao temeljna ljudska prava i slobode, nedjeljiv su dio demokratskog sustava Republike Hrvatske i uţivaju potrebnu potporu i zaštitu, ukljuĉujući pozitivne mjere u korist nacionalnih manjina. Ĉl.4. (2) Pripadnici nacionalnih manjina ostvaruju, jednako kao i drugi graĊani Republike Hrvatske, prava i slobode utvrĊene Ustavom Republike Hrvatske, te prava i slobode propisane ovim Ustavnim zakonom i posebnim zakonima. (4) Zabranjuje se bilo kakva diskriminacija temeljena na pripadnosti nacionalnoj manjini. Pripadnicima nacionalnih manjina jamĉi se jednakost pred zakonom i jednaka pravna zaštita. Ĉlanak 9. (1) Pripadnici nacionalnih manjina imaju pravo koristiti svoje prezime i ime na jeziku kojim se sluţe, te da ono bude sluţbeno priznato njima i njihovoj djeci upisom u matiĉne knjige i druge sluţbene isprave, u skladu s propisima Republike Hrvatske. Ĉlanak 10. Pripadnici nacionalnih manjina imaju pravo slobodno sluţiti se svojim jezikom i pismom, privatno i javno, ukljuĉujući pravo na jeziku i pismu kojim se sluţe isticati oznake, napise i druge informacije u skladu sa zakonom.
Ĉlanak 14.
(1) Slobodna je uporaba znamenja i simbola nacionalnih manjina i obiljeţavanje praznika nacionalnih manjina. (2) Uz sluţbenu uporabu znamenja i simbola Republike Hrvatske nacionalne manjine mogu isticati odgovarajuće znamenje i simbole nacionalnih manjina. Kada se izvodi himna i/ili sveĉana pjesma nacionalne manjine, obvezatno se prije nje izvodi himna Republike Hrvatske. (3) Jedinice lokalne samouprave i podruĉne (regionalne) samouprave duţne su statutom propisati sluţbenu uporabu i naĉin korištenja zastave i simbola nacionalnih manjina.
Ĉlanak 20.
(1) Republika Hrvatska jamĉi pripadnicima nacionalnih manjina pravo na zastupljenost u predstavniĉkim tijelima jedinica lokalne samouprave i predstavniĉkim tijelima jedinica podruĉne (regionalne) samouprave. Ĉlanak 35. (1) Osniva se Savjet za nacionalne manjine, radi sudjelovanja nacionalnih manjina u javnom ţivotu Republike Hrvatske, a osobito radi razmatranja i predlaganja ureĊivanja i rješavanja pitanja u svezi s ostvarivanjem i zaštitom prava i sloboda nacionalnih manjina. U tom cilju Savjet suraĊuje s nadleţnim drţavnim tijelima i tijelima jedinica samouprave, vijećima nacionalnih manjina, odnosno predstavnicima nacionalnih manjina, udrugama nacionalnih manjina i pravnim osobama koje obavljaju djelatnosti kojima se ostvaruju manjinska prava i slobode.―
Podatke dostavio: HRVATSKO DEBATNO DRUŠTVO
HRVATSKA
Pogled na Region
„Provide a Good Reason for EX Yugoslavia Countries in EU“ Contract No. 2009/202-250 This project is funded by European Community Comission of European Communities, Brussel
8
NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ
-zvanični statistički podaci, prema posljednjem popisu stanovništva iz 2001. godine
Škole iz Hrvatske koje su ukljuĉene u projekat : „Navedi dobar razlog za zemlje Bivše Jugoslavije u Evropskoj uniji―
ALBANCI 15.082
AUSTRIJANCI 247
BOŠNJACI 20.755
BUGARI 331
CRNOGORCI 4.926
ČESI 10.510
MAĐARI 16.595
MAKEDONCI 4.270
NIJEMCI 2.902
POLJACI 567
ROMI 9.463
RUMUNJI 475
RUSI 906
RUSINI 2.337
SLOVACI 4.712
SLOVENCI 13.173
SRBI 201.631
ITALIJANI 19.636
TURCI 300
UKRAJINCI 1.977
VLASI 12
ŢIDOVI 576
ŠKOLA ADDRESA
DEBATNI
KLUB TRAENER KONTAKT
I. gimnazija Avenija Dubrovnik 36,
10010 Zagreb
Krvoloĉne
visibabe
Tomislav
Benko
00385 98816580
II. gimnazija Kriţanićeva 4, 10000
Zagreb
Bušmani Melina
Mohorić
00385 959099124
III. gimnazija Kušlanova 52, 10000
Zagreb
Bolje ne
moţe
Danka
Munivrana
00385 21465254
IV. gimnazija Avenija Dubrovnik 36,
10010 Zagreb
Explicitum Sandro
Salopek
00385 98701008
V. gimnazija Klaićeva 1, 10000 Zagreb Sagitto Bojan
Marjanović
00385 98694228
X. gimnazija Klaićeva 7, 10000 Zagreb Pup Vlatka
Mihavec
00385 981934762
XV. gimnazija Jordanovac 8, 10000
Zagreb
MIJOC Tamara
Puhovski
00385 915874678
XVI. gimnazija Kriţanićeva 4A, 10000 BĈŠ Ana 00385 917351140
IZREKE MALE
GRUPE VELIKANA:
***
Zamislite koja bi tišina nastala kada bi ljudi govorili samo o
onome što znaju!
Karel Čapek
***
Bila jednom jedna rijeka i magla u njenim predvečerjima
i sunčev odsjaj u njinim širinama. Postoji i sada u meni, mislio sam da sam
zaboravio. Al' ništa se izgleda ne zaboravlja, sve se vraća iz
zaključanih pretinaca, iz mraka toboţnjeg zaborava i sve je
naše što smo mislili da je već ničije, ne treba nam, a stoji tu pred nama, svjetluca svojim
bivšim postojanjem podsjećajući nas i ranjavajući.
Meša Selimović "Derviš i
smrt"...
***
Try not to become a man of success but rather to become
a man of value.
Albert Einstein
*** Nothing succeeds like the appearance of success.
Christopher Lasch
Pogled na Region
„Provide a Good Reason for EX Yugoslavia Countries in EU“ Contract No. 2009/202-250 This project is funded by European Community Comission of European Communities, Brussel
9
Zagreb Glasnović
XVI. gimnazija Kriţanićeva 4A, 10000
Zagreb
Repro Vanda
Jakir
00385 915406372
Klasična
gimnazija
Kriţanićeva 4A, 10000
Zagreb
Hermes Branka
Marušić
00385 915204559
Privatna
klasična
gimnazija
Harambašićeva 19, 10000
Zagreb
PKG Ana
Salapić
00385 917333767
Gimnazija Velika Gorica
Ul. kralja S. Tomaševića
21, 10410 Velika Gorica
Velika Gorica Helena
Podvorski
00385 989041125
Gimnazija
Tituša
Brezovačk-og
Habdelićeva 1, 10000
Zagreb
Ljuĉibas-te
orhideje
Karlo
Resler
00385 981309732
Varaţdins-ka
gimnazija
Petra Preradovića 14,
42000 Varaţdin
Varaţdin Ines
Gledić
00385
917366674
Gimnazija Sisak
Trg hrvatskih branitelja 1,
44103 Sisak
Sisak Marina
Kasa
00385 915285217
Srednja škola delnice
Lujzinska cesta 42, 51300
Delnice
Delnice Anton
Tadić
00385 915973870
Prva susačka
hrvatska
gimnazija
Gajeva 1, 51000 Rijeka PSHG Bernard
Koludrović
00385 51217770
Prva riječka
hrvatska g.
Frana Kurelca 1, 51000
Rijeka
PRHG Bernard
Koludrović
00385 51214538
Srednja škola Mate Blaţine
Rudarska 4, 52220 Labin Labin Delfina
Arapović
00385 98866924
Srednja škola Mate Balota
Karla Huguesa 6, 52440
Poreĉ
Poreĉ Branka
Kalĉić
00385 989767942
Zadarska privatna
gimnazija
Kraljskog Dalmatina 4,
23000 Zadar
Nikica i
Ankica
Maja
Simicev
Filippi
00385 981827732
III. matematička
gimnazija
Matice hrvatske 11, 22000
Split
MIOC Split Kristijan
Beĉić
00385 989109740
Srednja Škola Hvar
Kriţa b.b., 21450 Hvar Hvar Marija Bibić
Novak
00385 915440492
Gimnazija Dubrovnik
Frana Supila 3, 20000
Dubrovnik
A HORSE
WITH NO
NAME
Igor Miošić
00385 989049221
Votes for Women Speech by Mark Twain
„...We are all creatures of sudden impulse. We must be
worked up by steam, as it were. Get them to write their wills
now, or it may be too late by-and-by. Fifteen or twenty years ago I had an experience I shall never forget. I got into a church
which was crowded by a sweltering and panting
multitude. The city missionary of our town - Hartford - made a telling appeal for help. He told
of personal experiences among the poor in cellars and top lofts requiring instances of devotion and help. The poor are always
good to the poor. When a person with his millions gives a
hundred thousand dollars it makes a great noise in the
world, but he does not miss it; it's the widow's mite that makes
no noise but does the best work. Referring to woman's
sphere in life, I'll say that woman is always right. For
twenty-five years I've been a woman's rights man. ... If all the women in this town had a vote today they would elect a mayor at the next election, and they would rise in their might and
change the awful state of things now existing here.―
www.famousquotes.me.uk
IZREKE MALE
GRUPE
VELIKANA:
Pogled na Region
„Provide a Good Reason for EX Yugoslavia Countries in EU“ Contract No. 2009/202-250 This project is funded by European Community Comission of European Communities, Brussel
10
IZREKE MALE
GRUPE
VELIKANA:
And since you know you cannot see yourself,
so well as by reflection, I, your glass,
will modestly discover to yourself,
that of yourself which you yet know not of.
William Shakespeare
***
Fashion is a form of ugliness so intolerable that we have to
alter it every six months.
Oscar Wilde
***
The individual has always had to struggle to keep from being overwhelmed by the tribe. If you try it, you will be lonely
often, and sometimes frightened. But no price is too high to pay for the privilege of
owning yourself.
Friedrich Nietzsche
***
One needs to be slow to form convictions, but once formed
they must be defended against the heaviest odds.
Mahatma Gandhi
ЗАБЕЛЕШКИ ВО ИЗВЕШТАЈОТ НА ЕВРОПСКАТА КОМИСИЈА
-Малцинствата признаени, но недоволно заштитени- Во Македонија има специјализирана агенција за заштита на правата на малцинствата, но уште не е оперативна, главно поради тоа што нема соодветен кадар и буџет, констатира Европската комисија во својот годишен извештај. Домашните експерти се согласуваат дека критиките претежно се однесуваат на институционалните решенија за заштита на малцинските права, но сметаат дека во земјава правата на припадниците на малцинствата се добро заштитени. - Македонија отсекогаш го признава постоењето и им помага на припадниците на малцинствата. Нашата политика кон нив е поинаква од таа на соседните земји, каде што воопшто не го признаваат нивното постоење или го признаваат, но не им помагаат - вели Владимир Ортаковски, професор по меѓународно јавно право. Според него, во однос на малцинските права не може да ни се даваат забелешки зашто земјава спроведува афирмативна акција за правична застапеност при вработувањето на припадниците на малцинствата во државната администрација. Комисијата, сепак, ја фали земјава затоа што решила да ја потпише и Европската повелба за регионални и за малцински јазици, но забележува што таа уште не е и ратификувана. - Многу малку држави ја потпишале повелбата, а уште помалку, па дури и од членките на Унијата, ја ратификувале - потврдува и професорот Ортаковски. Најголемата критика, сепак, се однесува на специјализираната агенција за заштита на правата на малцинствата, воспоставена врз основа на Законот за унапредување и за заштита на правата на помалите заедници што претставуваат помалку од 20 проценти од населението, која треба да функционира како независен орган на државната управа. Таа ќе биде советодавно тело на Владата за малцински прашања, но, според Комисијата, агенцијата уште не функционира иако досега се назначени двајца директори. Според ЕК, тоа е резултат, пред се, на недостигот од соодветен кадар и од пари. Меѓуетничките тензии се, генерално, на ниско ниво. Тие, според Унијата, се интензивираат одвреме-навреме, особено во училиштата. За неа е чудно што, сепак, Комитетот за односи меѓу заедниците својата активност ја ограничил на примена на правилата за двојно, Бадентерово мнозинство во Собранието, и тоа за законите што се однесуваат на малцинските заедници. Што се однесува до слободата на вероисповед, Комисијата заклучува дека и покрај спроведувањето на Законот од минатата година, неколку религиозни заедници, како бектешите, останале без регулиран статус. Битно е и што Уставниот суд ги поништи одредбите за верско образование во Законот за основно образование заклучувајќи дека се спротивни на принципот на одвоеноста на црквата од државата. Унапредувањето на културните права на припадниците на малцинствата е постигнато со спроведувањето на Законот за употреба на јазиците што го зборуваат најмалку 20 проценти од населението, а мал прогрес е забележан и во употребата на јазиците на помалите етнички заедници, а како што забележува Европската комисија, во земјава нема услови за тие да го учат својот мајчин јазик. Рамковниот - клучна гаранција Рамковниот договор останува клучна гаранција за правата на припадниците на заедниците што не се мнозинство во земјата, заклучува Комисијата. Во повеќе општини, каде што е и законска обврска, се основани комисии за односи меѓу заедниците, како и во 14 други општини со малцинско население. Но, изборот на членови често не е отворен, ефективноста на комитетите е ограничена од слабиот оперативен капацитет, нејасните надлежности и слабиот статус. Во неколку општини и составот на комисиите не ја одразува ни етничката структура на локалното население.
Podatke dostavio: MLADINSKI OBRAZOVEN FORUM
МАКЕДОНИЈА
***
Kad bih smio nešto
zaželjeti, ne bih zaželio
ni bogatstvo ni moći,
nego strast za mogućim;
zaželio bih oko, što je
vječno mlado, vječno
gori od želje da vidi što
je moguće.
Sieren Kierkengard
***
„ Čuli ste šta je rečeno:
Ljubi svog bližnjeg i
mrzi svog neprijatelja! A
ja vam kažem: Ljubite
svoje neprijatelje i
molite za one koji vas
progone, kako biste
postali sinovi svoga Oca
nebeskoga, koji čini da
njegovo sunce izlazi nad
zlima i dobrima, i da
kiša pada pravednima i
nepravednima. Ako
ljubite one koji vas
ljube, kakvu ćete plaću
imati? Zar i carinici ne
čine isto ? Ako jedino
svoju braću pozdravljate,
što izvanredno činite ?
Zar i pogani ne čine isto
? Dakle: budite savršeni
kao što je savršen Otac
vaš nebeski!“
Matej 5,63 - 40
Pogled na Region
„Provide a Good Reason for EX Yugoslavia Countries in EU“ Contract No. 2009/202-250 This project is funded by European Community Comission of European Communities, Brussel
11
Школе из Македоније које су укључене у пројекат : „Наведи добар разлог за земљe Бивше Југославије у Европској унији―
***
And since you know you
cannot see yourself, so well as by reflection, I, your
glass, will modestly discover to
yourself, that of yourself which you yet
know not of.
William Shakespeare
***
Fashion is a form of ugliness so intolerable that we have to
alter it every six months.
Oscar Wilde
***
The individual has always had to struggle to keep from being overwhelmed by the tribe. If you try it, you will be lonely
often, and sometimes frightened. But no price is too high to pay for the privilege of
owning yourself.
Friedrich Nietzsche
***
One needs to be slow to form convictions, but once formed
they must be defended against the heaviest odds.
Mahatma Gandhi
IZREKE MALE
GRUPE
VELIKANA:
ŠKOLA
1 SUGSG Rade Jovcevski Korcagin
2 СОУ "Јосип Броз Тито" - Битола
3 СОУ " Св. Наум Охридски " - Македонски Брод
4 СОЕУ "Јане Сандански" - Битола
5 СУГСГ "Јосип Броз Тито"- Скопје
6 СЕПУГС "Васил Антевски -Дрен" - Скопје
7 СУГС "Орце Николов" - Скопје
8 ЦСНО " Здравко Чочковски " - Дебар
9 СОУ "Др. Ибрахим Темо" - Струга -
10 СУГС "Георги Димитров" - Скопје
11 СОУГ "Мирче Ацев" - Прилеп
12 СОУ "Методија М. Брицо" - Македонска Каменица
13 СОУ " Методија М. Брицо " - Делчево
14 СУГС "Панче Арсовски" - Скопје
15 СУГС "Владо Тасевски" - Скопје
16 СУГС ―Зеф Љуш Марку― - Скопје
17 СУГС "Никола Карев" - Скопје
18 СОУ "Славчо Стојменски" - Штип
19 СЕПУГС "Арсени Јовков" - Скопје
20 СУГС "Кочо Рацин" - Скопје
21 СОУ "Нико Нестор" - Струга
22 СМУГС "Д-р Панче Караѓозов" - Скопје
23 СОТУ "Ѓорѓи Наумов" - Битола
24 СОУ "Јане Сандански" - Штип
25 СУГС "Браќа Миладиновци" - Скопје
26 СОУ "Таки Даскало" - Битола
27 ОСМУ "Др.Јован Калаузи" - Битола
28 СГГУГС "Здравко Цветковски" - Скопје
29 СОУ "Коле Нехтенин" - Штип
30 СОЕПТУ "Кузман Јосифовски-Питу" - Прилеп
31 СОУ "Орде Чопела" - Прилеп
32 ДСЗУ "Кузман Шапкарев" - Битола
33 СОУ "Димитар Мирасчиев" - Штип
34 АСУЦ "Боро Петрушевски" - Скопје
НАЦИОНАЛНЕ МАЊИНЕ У МАКЕДОНИЈИ
-званични статистички подаци, према посљедњем попису становништва из 2002.
године
НАРОД БР.СТАНОВНИКА
АЛБАНЦИ 509.083, (25,2%)
ТУРЦИ 77.959, (3,9%)
СРБИ 35.939 (1,8%)
РОМИ 53.879 (2,7%
БОШЊАЦИ 17.018 (0,8%)
ВЛАСИ 9.695 (0,5%
ОСТАЛИ 20.993 (1,0%)
Pogled na Region
„Provide a Good Reason for EX Yugoslavia Countries in EU“ Contract No. 2009/202-250 This project is funded by European Community Comission of European Communities, Brussel
12
Democracy is a device that ensures we shall be governed
no better than we deserve.
George Bernard Shaw
***
If a man is offered a fact which goes against his
instincts, he will scrutinize it closely, and unless the
evidence is overwhelming, he will refuse to believe it. If, on the other hand, he is offered something which affords a
reason for acting in accordance to his instincts, he
will accept it even on the slightest evidence. The origin of myths is explained in this
way.
Bertrand Russell
***
If you would marry suitably, marry your equal.
Ovid
Slovenija izjednačuje istospolnu zajednicu s heteroseksualnom
Slovenski liberali nastoje ukloniti razlike u poimanju prava homoseksualnih i heteroseksualnih parova Ministarstvo za rad, obitelj i socijalna pitanja Slovenije predstavilo je novi prijedlog Obiteljskog zakona kojim Liberalna demokracija Slovenije, jedna od stranaka u koaliciji trenutne slovenske vlade, ţeli postići izjednaĉavanje istospolnih zajednica s heteroseksualnima od institucije braka do posvajanja djece. Prema rijeĉima slovenske ministrice unutarnjih poslova, Katarine Kresal, postoji mogućnost da novi slovenski obiteljski zakon uĊe u hitnu proceduru. Promijenit će se definiranje zakonske veze tako da razlika izmeĊu prava i duţnosti istospolnih i heteroseksualnih parova više ne bi postojala. Promjene su predlagane još 1993. godine od strane Ureda za ţensku politiku, ali nisu bile prihvaćene. U 1998. nastao je novi prijedlog za pravno ureĊenje istospolnih parova. No, nikada nije i pravno prihvaćen. Tek 2005. godine vladina koalicija je prihvatila Zakon o registraciji istospolne partnerske veze koji je istospolnim parovima omogućavao relativna minimalna prava. U sluĉaju da Obiteljski zakon bude prihvaćen, slovensko zakonodavstvo na tom podruĉju bit će izjednaĉeno s najboljim zakonima EU, prenose slovenski mediji. Istospolni i heterosekualni parovi su po pravima i duţnostima izjednaĉeni u Španjolskoj, Belgiji, Nizozemskoj, Švedskoj i Norveškoj, a homoseksualni brakovi su ozakonjeni u Kanadi, Juţnoafriĉkoj republici te u šest saveznih zemalja Amerike.
www.metro-portal.hr
SLOVENIJA
NACIONALNE MANJINE U SLOVENIJI -zvanični statistički podaci, prema posljednjem popisu stanovništva iz 2002. godine
NAROD BR.STANOVNIKA
1. Albanian, Gheg 6,200
2. Austrian, Bavarian 5,400
3. Bosniak 86,000
4. British 300
5. Czech 200
6. Deaf Unknown
7. Friulian 2,000
8. German 13,000
9. Hungarian 6,500
10. Italian 4,100
11. Macedonian 4,900
12. Montenegrin 4,500
13. Polish, Pole 400
14. Romani, Sinte 4,100
15. Serbo-Croatian 94,000
16. Slovak 200
17. Slovene 1,766,000
18. Ukrainian 600
19. Venetian, Istrian 5,100
IZREKE MALE
GRUPE
VELIKANA:
Posjetili smo www.debatewise.com
„Provide a Good Reason for EX Yugoslavia Countries in EU“ Contract No. 2009/202-250 This project is funded by European Community Comission of European Communities, Brussel
13
Škole iz Slovenije koje su ukljuĉene u projekat : „Navedi dobar razlog za zemlje Bivše Jugoslavije u Evropskoj uniji―
НОЋАС БИХ МОГАО НАПИСАТИ
―Ноћас бих могао написати
најтужније стихове.
Написати, на примјер: "Ноћ је посута звијездама,
трепере модре звијезде у даљини."
Ноћни вјетар кружи небом и
пјева.
Ноћас бих могао написати најтужније стихове.
Волио сам је, а понекад је и она мене вољела.
У ноћима као ова била је у мом
наручју. Љубљах је, колико пута, испод
бескрајна неба.
Вољела ме, а понекад и ја сам је волио.
Како да не волим њене велике непомичне очи.
Ноћас бих могао написати
најтужније стихове. Мислити да је немам, осјећати
да сам је изгубио.
Слушати ноћ бескрајну, још много дужу без ње.
И стих пада на душу као роса на пашњак.
Није важно што је љубав моја
не сачува. Ноћ је посута звијездама и она
није уза ме.
То је све. У даљини нетко пјева. У даљини.
Душа је моја несретна што ју је изгубила....―
Пабло Неруда
RAZNO
ŠKOLA TRENER MJESTO 1. Druga gimnazija Maribor Nina Gašpariĉ Maribor
2. Dijaški dom Antona Martina Slomška Kristijan Ploj Maribor
3. Dvojeziĉna srednja šola Lendava Nataša Prendl Lendava
4. Gimnazija Franca Miklošiĉa Ljutomer Liana Miholiĉ in Martina Domajnko
Ljutomer
5. Gimnazija Ormoţ Nina Cerkvenik in Renata Bezjak
Ormoţ
6. Gimnazija Ptuj Vida Otiĉ Ptuj
7. Gimnazija Ravne na Koroškem Milena Gagiĉ Ravne na Koroškem
8. Šolski center Slovenj Gradec Veronika Hovnik Slovenj Gradec
9. Šolski center Velenje Darinka Vrabiĉ
Velenje
10. Gimnazija Celje Center Miha Gartner in Mateja Glušiĉ Lenariĉ
Celje
11. Prva gimnazija Celje Tatjana Rozman Celje
12. Šolski center Lava Milan Pivec Celje
13. Srednja šola za turizem in gostinstvo Karolina Koţelj
Celje
14. Gimnazija Litija Jernej Podgornik Litija
15. Srednja šola Josipa Jurĉiĉa Igor Rajner Ivanĉna gorica
16. Šolski center Ĉrnomelj Janja Jankoviĉ
Ĉrnomelj
17. Gimnazija Breţice Nina Harapin
Breţice
18. Gimnazija Beţigrad Maja Cimerman Ljubljana
19. Gimnazija Ledina Peter Prhavc in Gorazd Jurman
Ljubljana
20. Gimnazija Moste Tatjana Kopitar
Ljubljana
21. Gimnazija Viĉ Edin Saraĉević Ljubljana
22. Srednja ekonomska šola Bojana Dragoš
Ljubljana
23. Škofijska gimnazija Šentvid Jernej Pisk Ljubljana
24. Srednja ekonomska šola in gimnazija Kranj
Romana Ĉemaţar
Kranj
25. Gimnazija Jurija Vege Idrija Nejc Sedej
Idrija
26. Šolski center Postojna Cvetka Ţagar Postojna
27. Gimnazija Ilirska Bistrica Gorazd Brne
Ilirska Bistrica
28. Gimnazija Nova gorica Zoran Joviĉević Nova gorica
Pogled na Region
Posjetili smo www.debatewise.com
„Provide a Good Reason for EX Yugoslavia Countries in EU“ Contract No. 2009/202-250 This project is funded by European Community Comission of European Communities, Brussel
14
„U prozi se dah ne povjerava reĉenicama, nego širim makroreĉeni-cama, nizovima zbivanja. Ima
romana koji dišu kao gazele, i drugih koji dišu kao kitovi ili slonovi. Za sklad nije presudna duţina daha, nego pravilnost disanja, pa i zbog toga što se u stanovitom trenutku (ali to ne bi smjelo biti preĉesto) dah prekine, a poglavlje (ili odjeljak) završe prije nego što je ĉovjek do kraja udahnuo, što moţe igrati vaţnu ulogu u ekonomiji pripovijesti, oznaĉiti prekretnicu, obrat. Tako barem vidimo da ĉine veliki pisci: u Manzonija »Odgovori nesretnica« — toĉka i novi red — nema isti ritam kao »Zbogom ostajte, brda«, ali kad naiĊe, kao da se lijepo lombardijsko nebo zastrlo krvlju. Velik je onaj roman u kojemu autor uvijek zna kad valja ubrzati, kad zakoĉiti i kako dozirati te pritiske na papuĉicu u okviru temeljnoga ritma koji ostaje stalnim. I u glazbi se moţe »krasti«, ali se ne smije krasti previše, jer inaĉe se naĊemo pred onim lošim izvoĊaĉima koji misle da je ĉovjeku koji hoće svirati Chopina dovoljno da pretjeruje u ukradenome. Ne govorim o tome kako sam riješio svoje probleme, nego o tome kako sam ih sam sebi postavio. A kad bih rekao da sam ih sebi postavio svjesno, lagao bih. Postoji kompozicijski ritam koji razmišlja i kroz ritam prstiju što udaraju u tipke pisaćeg stroja. Htio bih navesti primjer o tome kako pripovijedati znaĉi misliti prstima. Jasno je da se prizor obljube u kuhinji sav gradi od navoda iz religioznih tekstova, poĉevši od Pjesme nad pjesmama, preko svetog Bernarda, do Jeana de Fecampa ili svete Hildegarde iz Bingena. Ĉak i tko nije upućen u srednjovjekovnu mistiku, ali ima malo sluha, to je barem primijetio. No kad me sada tkogod upita ĉiji su navodi i gdje završava jedan, a poĉinje drugi, nisam mu više kadar odgovorit Ja sam, naime, imao na desetke kartica sa svim tekstovima, a katkad i stranica knjiga, i fotokopija, svu silu, u mnogo većim koliĉinama nego što sam poslije upotrijebio. Ali kad sam pisao prizor, napisao sam ga u jednome izljevu (tek naknadno sam ga brusio, kao da ga premazujem lakom da bih ga ujednaĉio, kako bi se šavovi još manje vidjeli). Pisao sam, dakle, a uza se imao sve bez reda nabacane tekstove, pa bih okom skoĉio ĉas na jedan ĉas na drugi, prepisao odlomak, a onda ga odmah spojio s drugim. To sam poglavlje u prvoj redakciji napisao brţe od ostalih. Poslije sam shvatio da sam prstima nastojao pratiti ritam ljubavnog zagrljaja, pa se zato nisam mogao zaustavljati da izaberem pravi navod. Uklopljeni je navod postajao pravim zahvaljujući ritmu kojim sam ga uklapao, u kojemu sam oĉima odbacivao one navode koji bi usporili ritam prstiju. Ne mogu reći daje pisanje o zbivanju trajalo koliko i samo zbivanje (premda se ljubav moţe voditi i dosta dugo), nego da sam što je više moguće nastojao skratiti razliku izmeĊu vremena obljube i vremena pisma. Ne kaţem pismo u Barthesovom smislu, nego u smislu strojopisa, govorim o pismu kao o materijalnom, tjelesnome ĉinu. I govorim o ritmovima tijela, a ne uzbuĊenja. Sada se već bila proĉistila uzbudenost koje je prethodno bilo u odluci da se zdruţe mistiĉni zanos i erotski zanos, u trenutku kad sam proĉitao i izabrao tekstove koje ću upotrijebiti. Poslije uzbuĊenja nije bilo uopće, ljubav je vodio Adson, a ne ja, ja sam samo morao njegovu uzbudenost prevesti u igru oĉiju i prstiju, kao da sam odluĉio ispripovijedati ljubavnu priĉu udarajući u bubanj. Ritam, dah, pokora... Za koga, za mene? Sigurno ne, nego za ĉitatelja. Piše se zamišljajući nekakvog ĉitatelja. Kao što slikar slika zamišljajući onoga tko će gledati sliku. Kad povuĉe potez kistom, odmakne se dva-tri koraka i prouĉava uĉinak: to jest, gleda sliku kako bi je, uz primjereno osvjetljenje, mogao promatrati gledatelj dok joj se bude divio kad bude visjela na zidu. Ĉim se djelo dovrši, izmeĊu teksta i njegovih ĉitatelja (autor je iskljuĉen) uspostavlja se dijalog. Dok se djelo pravi, dijalog je dvostruk. Jedan se dijalog vodi izmeĊu toga teksta i svih drugih prije napisanih tekstova (knjige se pišu samo o drugim knjigama i u odnosu prema drugim knjigama), dok se drugi dijalog vodi izmeĊu autora i njegovoga modela ĉitatelja. Moţe se dogoditi da autor piše misleći na stanovito empirijsko ĉitateljstvo, kao što su ĉinili utemeljitelji modernoga romana, Richard -son, ili Fielding, ili Defoe, koji su pisali za trgovce i za njihove ţene, ali za neko ĉitateljstvo piše ĉak i Joyce, koji zamišlja idealnog ĉitatelja što boluje od idealne nesanice. U oba sluĉaja, bilo da autor misli kako govori publici koja ĉeka tu, pred vratima, s novcem u ruci, bilo da kani pisati za nekog budućeg ĉitatelja, pisati znaĉi uz pomoć teksta izgraĊivati svoj model ĉitatelja. Što znaĉi zamišljati ĉitatelja koji bi bio kadar svladati hridine pokore koje tvore prvih sto stranica? Znaĉi upravo napisati sto stranica sa svrhom da se izgradi ĉitatelj koji će biti prikladan stranicama koje budu slijedile...―
Umberto Eco, „Ime ruže“, str.493, 494.
O AUTORU:
Umberto Eco
Rodio se u Alessandriji u Pijemontu, 1934. godine. Godine
1954. na Sveuĉilištu u Torinu doktorirao je filozofiju radnjom o
pojmu estetskog u srednjem vijeku. Nakon toga ulazi u svijet
novinarstva gdje od 1954. do 1959. radi kao urednik kulture na RAI-u, što mu je pruţilo priliku da
ispita svijet moderne kulture iz prve ruke. Godine 1956. objavljuje svoje prvo djelo Estetički problem u Tome Akvinskog, a 1959. djelo Sviluppo dell'estetica madioevele, studiju o razvoju srednjovjekovne estetike koja je potvrdila njegov
znaĉaj kao jednog od najznaĉajnijih mislitelja
srednjovjekovlja. Knjiţevnu karijeru zapoĉeo je kasnih pedesetih kao kolumnist u
ĉasopisu Il Verri, pišući kolumnu pod nazivom Diario minimo.
Širokoj ĉitateljskoj publici Eco je najpoznatiji po svojim romanima Ime ruţe i Foucaultovo njihalo
(1988). Dobitnik je mnogih knjiţevnih nagrada i odlikovanja
izmeĊu kojih i Premio Strega (1981), Premio Il Libro dell'anno (1981), Premio Anghiari (1981), Prix Medicis Etranger (1982),
Marshall MacLuhan Award (1985). Neka od mnogobrojnih djela Umberta Ecoa: Estetički problem u Tome Akvinskoga,
IzmeĎu laţi i ironije, Otprilike isto, Otok prethodnog dana,
Baudolino, Tajanstveni plamen kraljice Loane...
www.umbertoeco.com
Rijeci Velikana: Izgraditi čitaoca
Posjetili smo www.debatewise.com
„Provide a Good Reason for EX Yugoslavia Countries in EU“ Contract No. 2009/202-250 This project is funded by European Community Comission of European Communities, Brussel
15
„Teološka koncepcija stvaralaštva svakako stoji i pada s koncepcijom boţanstva, a i odreĊenje stvaralaštva pomoću eficijentnog uzroka gubi svoj smisao (ili u najmanju ruku svoj patos) ako se odbaci aristotelovsko-skolastiĉko uĉenje o ĉetiri uzroka. MeĊutim, ako se odbaci teološka koncepcija boţanstva i ako se napusti tradicionalno uĉenje o uzrocima, znaĉi li to da gubi smisao svaki pojam stvaralaštva? Da li je pojam stvaralaštva proizvoljno izmišljen i upotrebljiv samo u besmislenim diskusijama o jednom isto tako proizvoljno izmišljenom višem biću? Da li je uopće sva ova tradicionalna i teološka problematika potpuno šuplja i prazna ili je tu ipak, kao što je to smatrao stari Feuerbach, rijeĉ o zbiljskoj i ozbiljnoj problematici otuĊenja ĉovjekove biti od njega samoga? I ako je problematika boga, makar i u iskrivljenom obliku, problematika ĉovjeka, nije li i ovaj pojam stvaralaštva ipak jedan ljudski, makar i »otuĊeni« pojam koji nije besmislen, nego je, ispravno shvaćen, ĉak neophodan u diskusijama o ĉovjekovim problemima, o našem, jedino zbiljskom ljudskom svijetu? Ima opreznih »filozofa« koji pojam stvaralaštva kao uprljan bogom i teologijom hoće potpuno da odbace i ne ţele da imaju nikakva posla s njim. Ali ima i takvih koji taj pojam ţele zadrţati u upotrebi, ali se nastoje dobro ograditi od svih mogućih »teoloških« i »idealistiĉkih« interpretacija. Kao jedan takav pokušaj da se pojam stvaralaštva saĉuva, ali u bitno drukĉijem smislu koji ne bi imao u sebi niĉeg teološkog navest ću definiciju stvaralaštva u ruskom filozofskom rjeĉniku ĉiji su urednici Rozental i Judin. Stvaralaštvo se ovdje najprije definira kao »proces ljudske djelatnosti koja sazdaje kvalitativno nove materijalne i duhovne vrijednosti«, a ova kratka definicija zatim se odmah objašnjava i dopunjuje duţom koja glasi: »Stvaralaštvo predstavlja u procesu rada nastalu sposobnost ĉovjeka da iz materijala koji pruţa stvarnost gradi (na osnovu zakonitosti objektivnog svijeta) novu realnost koja zadovoljava mnogostruke društvene potrebe.«[3] Dakle, stvaralaštvo je, s jedne strane, odreĊeno kao sazdavanje kvalitativno novog. Doduše, reĉeno je da to kvalitativno novo ĉine materijalne i duhovne vrijednosti, a u vezi s tim vrijednosnim dodatkom moglo bi se odmah upitati: da li je doista ljudsko stvaralaštvo ograniĉeno na sferu vrijednosti ili je cijela ta aksiološka sfera samo apstrahirani i napuhani aspekt ljudskog stvaralaštva? No ako ostavimo po strani taj aksiološki dodatak (i s njim povezano pitanje zašto su neki »marksisti« skloni da iz graĊanske filozofije »pozajme« samo ono najgore) to je definicija koja upućuje na kvalitativno novo kao na ishod i bitno obiljeţje stvaralaštva pa, kako izgleda, ima nešto zajedniĉko s onom tradicionalnom teološkom definicijom ali i nešto razliĉito od nje, jer tu nije rijeĉ o zaĉinjanju neĉega iz niĉega, nego o dovoĊenju u ţivot neĉeg kvalitativno novog. MeĊutim, kad pogledamo širu definiciju, kad vidimo kako se taj proces sazdavanja novog bliţe specificira, vidjet ćemo da se pojavljuje niz ograniĉenja. Prvo, saznajemo da je stvaralaštvo kao sposobnost proizvodnje kvalitativno novog nastalo »u procesu rada«. Po ovome rad prethodi stvaralaštvu. Tek u procesu rada nastaje sposobnost što je nazivamo stvaralaštvom. Drugo, ova sposobnost, daleko od toga da bi nešto iz niĉega pravila, gradi to kvalitativno novo »iz materijala koji pruţa stvarnost«. Prema tome pretpostavka je za stvaralaštvo da postoji i odreĊena causa materialis. Ali, treće, ne samo što je potreban materijal koji pruţa stvarnost, nego sam taj proces gradnje novoga ne protjeĉe bilo kako nego na »osnovu zakonitosti objektivnoga svijeta«, a to bismo mogli shvatiti kao neki formalni uzrok. I najzad, na kraju se pojavljuje i svojevrstan finalni uzrok, jer nova realnost koja nastaje stvaralaštvom mora da »zadovoljava mnogostruke društvene potrebe«. Ako navedeni uvjeti nisu ispunjeni, tj. ako materijal nije uzet iz stvarnosti, ako nismo proizvodili po zakonima objektivnoga svijeta ili ako rezultat stvaralaštva ne zadovoljava društvene potrebe, to onda uopće nije stvaralaštvo. Ako sam sklon da osporim ovakvu definiciju stvaralaštva, to nije zato što bih mislio da ĉovjek nije sposoban za takvo djelovanje ili da on takvo djelovanje faktiĉki ne vrši. Naprotiv mislim da većina ljudi većinu svoga vremena provodi u djelatnosti takve vrste, jer ono što je ovdje dano kao definicija stvaralaštva, to je doista, moţda ne do kraja precizan, ali u biti taĉan opis ljudskoga rada. Ljudski rad je upravo takva djelatnost kojom iz materijala što ga pruţa stvarnost u skladu sa zakonima »objektivnog svijeta« proizvodimo nešto što će zadovoljiti društvene potrebe. MeĊutim, tu nastaje pitanje da li je ovako odreĊeno, na rad reducirano »stvaralaštvo« jedino za što je ĉovjek sposoban. Da li je to zaista jedina djelatnost koja je moguća za ĉovjeka odnosno jedina djelatnost koja razlikuje ĉovjeka od svega drugog što nije on ili je ĉovjek sposoban i za djelatnosti neke druge vrste koje bi prije zasluţivale naziv stvaralaštva? Odgovornost kao sposobnost i spremnost da zauzmemo kritiĉki stav prema postojećim formama nehumanosti i da se zaloţimo za stvaranje jednog boljeg svijeta, jest ono što ĉini potpuno suvišnim i nepotrebnim da se slobodi i stvaralaštvu naknadno dodaje odgovornost kao vanjski korektiv i regulativ koji bi nas ĉuvao da ne prekoraĉimo naprijed odreĊene granice.―
Gajo Petrović, “Smisao i mogućnost stvaralaštva“, časopis Praxis, odjeljak 5/6
O AUTORU:
Gajo Petrović
Gajo Petrović (Karlovac, 12. oţujka 1927. - Zagreb, 13.
lipnja 1993.), hrvatski filozof. Jedan od najvaţnijih
predstavnika praxis filozofije. Svoje je filozofsko usmjerenje
oznaĉavao kao mišljenje revolucije. Bio je profesor
ontologije, spoznajne teorije i logike na zagrebaĉkom Filozofskom fakultetu od
1950. pa do smrti, a predavao je na mnogim sveuĉilištima u Europi i SAD-u. Poĉasni je
doktor sveuĉilišta u Strasbourgu. Jedan je od osnivaĉa i glavni urednik meĊunarodno poznatoga
ĉasopisa Praxis (1964-1974.) te suosnivaĉ i ĉlan Savjeta Korĉulanske ljetne škole
(1964-1974.). Vodeće pitanje Gaje Petrovića kao pitanje o mogućnosti revolucije nad-ilazi tradicionalnu filozofiju i
priprema put prema izvornijem mišljenju. Objavio je 14 knjiga
(Engleski empirizam, Od Lockea do Ayera, Filozofija i marksizam, Prologomena za kritku Heideggera, Mišljenje
revolucije, Filozofija i revolucija, Praksa/istina,... i dr.) i više rasprava i eseja.
www.wikipedia.org
www.wikipedia.org
Posjetili smo www.debatewise.com
„Provide a Good Reason for EX Yugoslavia Countries in EU“ Contract No. 2009/202-250 This project is funded by European Community Comission of European Communities, Brussel
16
―....Pupoljak išĉezava u rascvjetavanju svijeta, i moglo bi se reći da cvijet opovrgava pupoljak; isto se tako plodom oĉituje cvijet kao laţni opstanak biljke, i kao njezina istina nastupa plod na mjesto cvijeta. Ti se oblici ne samo razlikuju, nego se i uzajamno potiskuju kao nepodnošljivi. No, njihova teĉna priroda pretvara ih ujedno u momente organskog jedinstva, u kojem oni ne samo da sebi ne protivurjeĉe, nego je jedan tako nuţdan kao i drugi, a ta jednaka nuţnost saĉinjava tek ţivot cjeline.. Jer stvar nije iscrpljena u njezinu cilju, nego u njezinu izvoĊenju, niti je rezultat zbiljska cjelina, nego je on to zajedno sa svojim postojanjem. SuraĊivati na tome da se filozofija pribliţi obliku znanosti – cilju da bi ona mogla odbaciti svoje ime ljubavi prema znanju i da bude zbiljsko znanje – jest ono što sam sebi stavio u zadatak.. Tom zahtjevu odgovara ono naporno nastojanje što se pokazuje gotovo kao razljućeno i razdraţeno, da se ljudi istrgnu iz utonulosti u osjetilno, obiĉno i pojedinaĉno i da se njihov pogled upravi gore prema zvjezdama; kao da su oni, posve zaboravivši ono boţansko, zastali na tome da se zadovoljavaju prašinom i vodom poput crva. Inaĉe su oni nebo opremili opseţnim bogatstvom misli i slike. Filozofija se meĊutim mora ĉuvati htijenja da bude utješljiva. Kao što zgrada nije gotova, ako je poloţen njezin temelj, isto tako postignuti pojam cjeline nije cjelina sama. Gdje ţelimo da vidimo hrast s njegovim snaţnim stablom i njegove rasprostrte grane i s obiljem njegova lišća, nećemo biti zadovoljni, ako nam se umjesto toga pokaţe ţir. Po mom uviĊanju, koje se mora opravdati samo prikazom samog sistema, sve stoji do toga da se ono istinito shvati i izrazi ne kao supstancija nego isto tako kao subjekt. Ţiva je supstancija nadalje bitak koji je uistinu subjekt, ili što znaĉi isto, koji je uistinu zbiljski ukoliko je ta supstancija kretanje u kojem postavlja samu sebe ili posredovanje sobom samom u kojem ona postaje sebi drugaĉijom. Istinito je cjelina. Cjelina je pak bit koja se dovršava samo svojim razvojem. O apsolutnom valja kazati, da je ono bitno razultat, da je tek na kraju ono što je uistinu. Reĉeno se moţe izraziti i tako, da je um svrhovito djelovanje. Uzdizanje toboţnje prirode iznad krivo shvaćena mišljenja i prije svega odstranjivanje vanjske svrhovitosti kompromitiralo je uopće oblik svrhe. No, kao što i Aristotel prirodu odreĊuje kao svrhovito djelovanje, svrha je ono neposredno, mirujuće, nepokretno, a što samo pokreće, apstraktno uzevši, bitak za sebe ili ĉisti negativitet. Rezultat je samo zato isti kao i poĉetak, jer poĉetak jeste svrha; - ili ono zbiljsko samo je zato isto što i njegov pojam, jer ono neposredno kao svrha ima u samome sebi vlastitost ili ĉistu zbiljnost. .......Izvedena svrha ili opstojeće zbiljsko jest kretanje i razvijeno postajanje; no, upravo taj nemir jest vlastitost; a onoj neposrednosti i jednostavnosti poĉetka ona je zato jednaka, jer je rezultat, ono što se vratilo u sebe, - pri ĉemu je to što se vratilo u sebe upravo vlastitost, a vlastitost je jednakost i jednostavnost koja se odnosi na sebe. To nastajanje znanosti uopće ili znanja jeste to, što prikazuje ova fenomenologija duha. Znanje, kakvo je ono isprva, ili neposredni duh jest ono neduhovno, osjetilna svijest. Da bi se pretvorilo u pravo znanje ili da bi proizvelo element znanosti koji je sâm njegov ĉisti pojam, ono treba radom da se probija kroz dugi put. To nastajanje, kako će se ono postaviti u svom sadrţaju i oblicima što se u njemu pokazuju, neće biti ono što se ponajprije predstavlja pod uvoĊenjem neznanstvene svijesti u znanost, a i nešto drugo nego utemeljenje znanosti – isto će tako biti drugaĉije od oduševljenja koje kao iz pištolja zapoĉinje s apsolutnim znanjem i s drugim je stanovištima već time obraĉunalo, što izjavljuje da se na njih ni ne obazire. Pojedinac mora i prema sadrţaju proći stupnjeve obrazovanja općeg duha, ali kao likove što ih je duh već odloţio, kao stupnjeve jednog puta koji je izraĊen i poravnat; tako mi u pogledu znanja i poznavanja vidimo da je ono što je u ranije doba obuzimalo zreli duh ljudi, spalo na znanje, vjeţbe, pa ĉak i igre djeĉaštva, te ćemo u pedagogijskom napredovanju spoznati kao u obrisu naznaĉenu historiju obrazovanja svijeta. Nestrpljivost zahtjeva nemoguće, naime postizanje cilja bez sredstava. Jedim se dijelom ima podnijeti duljina tog puta, jer svaki je moment nuţdan; - drugim se dijelom treba zadrţati pri svakome, jer svaki je sâm jedan individualan cio lik…. Djelatnost je rastavljanja snaga i rad razuma, te najĉudnovatije i najveće ili štaviše apsolutne moći. Istina nije neki iskovani novac koji se moţe gotov predati i tako zgrtati. O svim znanostima, umjetnostima, vještinama, zanatima vaţi uvjerenje da je potreban mnogostruki trud izuĉavanja i vjeţbanja, da bi se ovladalo njima. U pogledu filozofije naprotiv ĉini se da sada vlada predrasuda, da svatko ipak neposredno umije filozofirati i suditi o filozofiji, jer mu je mjerilo za to njegov prirodni um. Tekući naprotiv mirnijim koritom zdravog ljudskog razuma poĉašćuje nas prirodno filozofiranje retorikom trivijalnih istina.....―
Hegel, G.W.F. , Fenomenologija duha, str.350;414.
Georg Wilhelm Friedrich Hegel (1770-1831)
je filozof jedan od predstavnika njemaĉkog idealizma. Hegel je
raspravljao, moţda ĉak i kao prvi, o odnosu izmeĊu prirode i slobode,
imanencije i transcedencije i ujedinjavanju tih dualnosti bez
eliminiranja obaju pola ili reduciranja jednog na drugog. Najvaţnije znaĉajke Hegelove filozofije
Dijalektičko je mišljenje i negacija neposredno danog. Pojmovni
preokret kao dijalog duha sa samim sobom odgovara dijalektici bivanja
umne zbilje svijeta. Panlogizam kao krajnji izraz racionalizma
pretpostavlja identitet povijesnog i logiĉkog reda. Racionalizam
prenaglašava racionalnu sferu, te za ljubav sistematiĉnosti i cjeline neminovno zanemaruje voljne,
intuitivne, emotivne i uopće iracionalne komponente u ţivotu
ĉovjeka. Svrha je cjelina, a pojedinci su samo sredstvo u sluţbi lukavstva
uma svjetske povijesti. Neka od najvaţnijih djela: "Fenomenologija
duha", "Znanost logike", "Enciklopedija filozofskih znanosti",
"Osnovne crte filozofije prava".
www.wikipedia.com
O AUTORU:
Rijeci Velikana: Analiza samosvijesti
Posjetili smo www.debatewise.com
„Provide a Good Reason for EX Yugoslavia Countries in EU“ Contract No. 2009/202-250 This project is funded by European Community Comission of European Communities, Brussel
17
„Novinar je osoba koja se bavi novinarstvom, prikupljanjem informacija o tekućim dogaĊajima, aktualnim temama, osobama i iste objavljuje u tiskanim, televizijskim, radijskim i elektroniĉkim medijima.
Poznata osoba je osoba koja se bavi javnim poslom. Uglavnom je prisutna u raznim vrstama medija, tako da je prepoznatljivo lice u regionu ili šire.―
www.wikipedia.com
DEFINIŠIMO
POJAM
Naravno, i u ovom broju vas oĉekuje par argumenata o odreĊenoj temi. Odluĉili smo da se tema šestog broja Debatnih novosti tiĉe odnosa poznatih i novinara. Jasno je da su i javne osobe svakako manjina u odnosu na one van medijskog prostora. Zadatak novinara jeste da prenese informaciju koju traţi njihova publika. A privatni ţivot poznatih osoba je oduvijek privlaĉio paţnju ove „druge― strane. Da li je to opravdano? Da li se krše odreĊena prava ovim osobama otkrijte na osnovu ponuĊenih argumenata. Za nešto više informacija, posjetite www.debatewise.com.
„Novinari se previše upliću u ţivot poznatih osoba“
DA NE
Svi imaju pravo na sopstvenu privatnost. Niko na smije biti izvrgnut samovoljnom miješanju u njegov privatni ţivot, porodici, dom ili prepisku, niti napadajima na njegovu ĉast i ugled. Svako ima pravo na zaštitu zakona protiv ovakvom miješanju ili napadu. To garantuje Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
Rijeĉ je o poznatim osobama, taĉnije o javnim osobama. Samim time što su odabrale da se bave javnim poslom one automatski moraju da izgrade liĉnost koja će ljudima koji prate njihov rad biti uzor. Novinari samo prenose informacije o onome o ĉemu ljudi ţele znati, a imaju pravo, jer poznati zaraĊuju od paţnje takvih ljudi. Javni ţivot je nešto što ide u korak sa javnim poslom.
Novinari-paparazzi ugroţavaju ţivote poznatim. Oni ih prate i ne biraju sredstva da doĊu do ekskluzivnih fotografija. Jedan od primjera jeste i smrt Princeze od Velsa, koja je poginula u saobraćajnoj nesreći bjeţeći od novinara. To što je neko poznat, nikako ne znaĉi da ţeli da drugi ljudi kopiraju njegov privatni ţivot. To je posao, kao i svaki drugi. Stoga, privatni i profesionalni ţivot mora biti odvojen, a samo onaj profesionalni smije biti dostupan javnosti. Sve ostalo je kršenje prava na privatnost i kriviĉno je djelo.
Ako treba nekoga kriviti, onda je to publika. Novinari samo prenose ono što njihova publika ţeli da zna. Taĉno je da je Princeza od Velsa poginula, ali jedan primjer ne ide u prilog tezi da se novinari previše upliću u ţivot poznatih. A, s druge strane, novinari su ti kojima su ugroţeni ţivoti. Ĉesto bivaju napadnuti od poznatih ili od njihovih tijelohranitelja, iako samo obavljaju svoj posao, ne napadajući nikoga, u bilo kojem smislu.
„Provide a Good Reason for EX Yugoslavia Countries in EU“ Contract No. 2009/202-250 This project is funded by European Community Comission of European Communities, Brussel
Impressum
18
*** "Shvaćanje je sada, ne
sutra. Sutra je daleko za lijeni um, tromi um, um
kojega nije briga. Transformacija će se jedino
desiti sada; revolucija je sada a ne sutra."
J. Krishnamurti
***
"Nema potrebe za
hramovima i kompliciranim filozofijama. Naš vlastiti
mozak i srce je naš hram; moja filozofija je ljubaznost."
Dalai lama
***
"Samo kad ĉovjeka ubiješ,
ubio si njegove misli."
August Šenoa
***
˝Pitati se zasto zivimo nije
dakle jedna jednako slucajna zanimacija kao i
skupljanje postanskih maraka. onaj kojeg zanimaju
takva pitanja obuzet je necim o cemu ljudi
raspravljaju od pocetka zivota na ovom planetu.˝
J.Gorder, Sofijin svijet
RAZNO:
Poštovani ĉiataoci,
kao što znate, Evropska Komisija je ukazala povjerenje Centru za kulturu dijaloga, kao
organizaciji koja je ispunila sve uslove, da sprovede implementaciju projekta: „Navedi dobar
razlog za zemlje Bivše Jugoslavije u Evropskoj Uniji―, u Bosni i Hercegovini. Sam zadatak
povjeren CKD timu, svakako nije lak i zahtijeva najviši stepen organizacije i profesionalizma.
Projekat je ozvaniĉen 15. jula 2009. godine. Sve do kraja septembra iste godine,
sprovoĊene su pripreme za konaĉan „aktivan― ulazak u implementaciju projekta. Naime,
projekat je regionalnog karaktera, što znaĉi da su u ravnopravno ukljuĉene sve zemlje iz
sastava bivše Jugoslavije, i to: Srbija, Crna Gora, Hrvatska, Makedonija, Slovenija i Bosna i
Hercegovina kao zemlja domaćin.
U proteklih šest mjeseci radilo se veoma puno. 7 koordinatora, 143 škola te ukupno 192
uĉesnika su svakako bili sastavni dio, do sada, uspješno obavljenih aktivnosti. U sadrţaju
koji slijedi, navodimo koje su to aktivnosti sprovedene.
Dakle, kao što smo rekli, svi uĉesnici pristupili su projektnim zadaćama već u oktobru, kada
su i uslovi obezbjeĊeni. Kako to treba pristupiti zadacima koji su ispred njih, uĉesnicima je
objašnjeno već 23. oktobra 2009. godine, na zvaniĉnom sastanku u Sarajevu, izmeĊu
partnera projekta i CKD tima. Tokom sastanka kreiran je „Operacioni Akcioni Plan― koji je
sadrţavao detaljnu razradu prava i obaveza koje postoje izmeĊu partnera u okviru ovog
projekta. U dosadašnjih šest brojeva Debatnih novosti, mogli ste vidjeti dijelove tog plana po
mjesecima. Tako je mjesec oktobar bio rezervisan za kreiranje pomenutog plana, te za
trening svih uĉesnika. Trening je odrţan u Sarajevu, 24. i 25. oktobra 2009. godine, gdje je
uĉestvovalo 28 osoba. Već u narednom mjesecu, organizovan je drugi po redu regionalni
sastanak predstavnika regija/koordinatora, i to u Budvi, 19.11.2009. godine. Sastanku je
prisustvovalo devet osoba, a govorilo se o dosadašnjim rezultatima rada te o nastavku
sprovedbe sadrţaja Akcionog Plana. U periodu 19.-21. novembra, 2009. godine, odrţan je i
seminar za uĉesnike/partnere u Projektu, takoĊe u Budvi. Seminaru je prisustvovalo 27
osoba. Naravno, svaki mjesec biva zaokruţen primjerkom Debatnih novosti, poĉevši od jula.
Tako i novembar, i to petim po redu brojem. Decembar je bio rezervisan za još jedan
regionalni sastanak. Ovaj put, u Skoplju, 18.12.2009. godine, koji je naţalost odgoĊen za
januar 2010. godine. Zakljuĉak je da su ispunjeni svi zadaci koje je Evropska Komisija
postavila pred CKD tim, a samim time i pred sve one koji su ukljuĉeni u implementiranje
projekta. Projektne aktivnosti mjeseca decembra zaokruţujemo šestim brojem Debatnih
novosti.
„Provide a Good Reason for EX Yugoslavia Countries in EU“ Contract No. 2009/202-250 This project is funded by European Community Comission of European Communities, Brussel
Impressum
19
JANUAR 2010
MeĊunarodne debatne novosti
br. 7 Sarajevo
Priloge dostaviti do 20-tog u
mjesecu Finalna verzija novina 25-tog
Tijana Ljuboje Selma Dizdarević
Prilozi iz regionalnih centara
Regionalni sastanak 3
Skopje 17.01.2010.
Regionalni koordinatori iz svih
zemalja ukljuĉenih u Projekat
TV debate Sarajevo
14.01.2010. 21.01.2010.
28.01.2010.
Tijana Ljuboje, Anja Gengo, Sanja Vlaisavljević, 2
uĉenika srednjoškolca iz Makedonije, tri
uĉenika iz Crne Gore, jedan uĉenik iz
Hrvatske
FEBRUAR 2010
MeĊunarodne debatne novosti
br. 8 Sarajevo
Priloge dostaviti do 20-tog u
mjesecu Finalna verzija novina 25-tog
Tijana Ljuboje Selma Dizdarević
Prilozi iz regionalnih centara
Klupske aktivnosti
BiH, Crna Gora, Hrvatska,
Makedonija, Slovenija, Srbija
Februar 2009. godine
Svi klubovi dostavljaju izvještaj o provedenim debatnim aktivnostima
– pripremi za regionalne aktivnosti do 5.-tog u narednom
mjesecu
MART 2010
MeĊunarodne debatne novosti
br.9 Sarajevo
Priloge dostaviti do 20-tog u
mjesecu Finalna verzija novina 25-tog
Tijana Ljuboje Selma Dizdarević
Prilozi iz regionalnih centara
Internacionalno takmiĉenje
„Bosnia Open― Jahorina
05. – 09.03.2010. godine
24 debatanta iz BiH Po 2 tima iz svake zemlje u regionu
Tim ĉine trener i 3 debatanta
4 TV debate Sarajevo 05. – 09.03.2010.
godine Slovenija
Makedonija
Regionalni sastanak (4)
Beograd 27.03.2009.
godine
U Beograd dolazi: 1 predstavnik Debatnog
programa i 1 trener Debatnog programa iz
BiH, Crne Gore, Hrvatske, Makedonije,
Slovenije, Srbije
Klupske aktivnosti
BiH, Crna Gora, Hrvatska,
Makedonija, Slovenija, Srbija
Mart 2010. godine
Svi klubovi dostavljaju izvještaj o provedenim
debatnim aktivnostima – pripremi za regionalne aktivnosti do 5.-tog u narednom mjesecu
ЗА «ЦЕНТАР ЗА КУЛТУРУ ДИЈАЛОГА»: Сања Влаисављевић ИЗВРШНE УРЕДНИЦE И РЕДАКТОРКE: Тијана Љубоје и Ања Генго РЕДАКЦИЈА: Тијана и Ања ДТП: Анеса Вилић ИЗДАЈЕ И УМНОЖАВА: Центар за културу дијалога BЕБ ИНФО: Сеад Боровина
ЦЕНТАР ЗА КУЛТУРУ ДИЈАЛОГА САРАЈЕВО, БиХ
Извршни директор: Сања Влаисављевић ЦКД теам: Зоран Марчета Селма Диздаревић Анеса Вилић Надина Балагић Тијана Љубоје Јасмин Чечо Дин Херџелаш Ања Генго Амела Ибрахимагић
RAZNO:
*** "Shvaćanje je sada, ne
sutra. Sutra je daleko za lijeni um, tromi um, um
kojega nije briga. Transformacija će se jedino
desiti sada; revolucija je sada a ne sutra."
J. Krishnamurti
***
"Nema potrebe za
hramovima i kompliciranim filozofijama. Naš vlastiti
mozak i srce je naš hram; moja filozofija je ljubaznost."
Dalai lama
***
„Ako si se zuputio prema cilju i putom poĉeo
zastajkivati da kamenom gaĊaš svakoga psa koji
zalaje na tebe, nikada nećeš stići na cilj..―.
F. M. Dostojevski
***
Nema ljepše nade od one
što je nikla iz tuge i nema ljepših snova od onih
što ih raĊa bol.
Ivan Cankar
„Provide a Good Reason for EX Yugoslavia Countries in EU“ Contract No. 2009/202-250 This project is funded by European Community Comission of European Communities, Brussel
Impressum
20
CENTAR ZA KULTURU DIJALOGA
Augusta Brauna 6, 71 000 Sarajevo, BiH Tel: +387 33 203-370 Fax: +387 33 203-668 Email: [email protected] Kontakt osoba: Selma Dizdarević ACCD – CENTAR ZA KREATIVNU KOMUNIKCIJU I DEBATU Molerova 76, 11 000 Novi Pazar, Srbija Tel +381 64 189 5827 Fax +381 20 332 750 E mail : [email protected] Kontakt osoba: Emira Dubarić HRVATSKO DEBATNO DRUŠTVO Kralja Drţislava 12, 10000 Zagreb, Hrvatska Telefon: +385 99 231 7601
Email: [email protected] / melina.mohrić@gmail.com
Kontakt osoba: Melina Mohorić MOFF – MLADINSKI OBRAZOVEN FORUM Naum Naumovski Borce 88a, 111 Skopje, Makedonija Tel: +38923139692 Fax:+38923139692 E-mail: [email protected] Kontakt osoba: Brankica Georgievska ZIP – ZA IN PROTI Slovenija Email: [email protected] Web: www.zainporti.com +386 41 42 33 77 Kontakt osoba: Bojana Skrt
LOGOS
Trg Sunca, 85 310 Budva, Crna Gora +382 67 396 262 +382 33 451 260 (SMŠ „Danilo Kiš― ) Email: [email protected] / [email protected]
Kontakt osoba: Krsto Vuković
Сања Влаисављевић
Зоран Марчетa
Селма Диздаревић
Јасмин Чечо, IDEA BORD of DIRECTOR
Анеса Вилић
Надина Балагић
Дин Херџелаш
Тијана Љубоје
Сеад Боровина
Амела Ибрахимаг
ић
GA Member
Ања Генго
ЗА «ЦЕНТАР ЗА КУЛТУРУ ДИЈАЛОГА»: Сања Влаисављевић ИЗВРШНE УРЕДНИЦE И РЕДАКТОРКE: Тијана Љубоје и Ања Генго РЕДАКЦИЈА: Тијана и Ања ДТП: Анеса Вилић ИЗДАЈЕ И УМНОЖАВА: Центар за културу дијалога BЕБ ИНФО: Сеад Боровина
ЦЕНТАР ЗА КУЛТУРУ ДИЈАЛОГА САРАЈЕВО, БиХ
Извршни директор: Сања Влаисављевић ЦКД теам: Зоран Марчета Селма Диздаревић Анеса Вилић Надина Балагић Тијана Љубоје Јасмин Чечо Дин Херџелаш Ања Генго Амела Ибрахимагић
„Provide a Good Reason for EX Yugoslavia Countries in EU“ Contract No. 2009/202-250 This project is funded by European Community Comission of European Communities, Brussel
Impressum
21
„Ovaj dokument je produciran iz finansijske pomoći Evropske Unije. Sadržaj ovog dokumenta je
isključiva odgovornost Centra za kulturu dialoga i ne može se pod bilo kojim okolnostima smatrati
da odražava stavove Evropske Unije.“