dejvid harvi od fordizma do fleksibilne akumulacije

35
Dejvid Harvi OD FORDIZMA DO FLEKSIBILNE AKUMULACIJE* Kada se osvrnemo, izgleda da su se prvi znaci ozbiljnijih problema unutar fordizma javili vec sredinom 1960-ih. Do tada je dovrseno obnavljanje zapadne Evrope i Japana, nji- hova domaca trzista postala su zasicena, i trebalo je zapo- ceti akciju stvaranja izvoznih trzista za njihove viskove (di- jag ra m 2.3). To se dogodilo bas u vreme kada je uspeh fordistickog racionalizovanja podrazumevao srazmerno is- tiskivanje sve vi§e radnika iz proizvodnje. Slabljenje efek- tivne potraznje koje je usledilo bilo je u Sjedinjenim Ame- rickim Drzavama protivteza borbi protiv siroma§tva i ratu u Vijetnamu. Ali opadanje korporacijske produktivnosti i pro- fitabilnosti nakon 1966. godine (dijagram 2.4), predstavlja- lo je pofietke fiskalnih problema u Sjedinjenim Americkim Drzavama, koji nisu mogli tek tako nestati osim po cenu ubrzanja inflacije, sto je pocelo da potkopava ulogu dolara kao stabilne medunarodne rezervne valute. Formiranje evrodolarskog trzista i kreditski krah od 1966-7. bili su zai- sta znaci koji su predvidali smanjenu moc Sjedinjenih AmeriCkih Dr2ava da reguli§u medunarodni finansijski si- stem. Otprilike u isto vreme politicke smernice supstitucije uvoza u mnogim zemljama Treceg sveta (narocito Latinskoj Americi), zajedno sa prvim vecim preduzimanjem ofsor proizvodnje od strane multinacionalnih kompanija (naroci- to u jugoistocnoj Aziji), doneli su talas takmicarske fordi- sticke industrijalizacije u sasvim novo okruzenje, gde je drustveni ugovor sa radnom snagom bio ili slabo namet- nut ili nije ni postojao. Medunarodna konkurencija se na- kon toga poja£ala kako su zapadna Evropa i Japan, kojima se prikljucio veliki broj novoindustrijalizovanih zemalja, do- veli u pitanje hegemoniju Sjedinjenih Americkih DrSava unutar fordizma, do tacke sloma Breton Vuds (Bretton Wo- ods) sporazuma i devalviranja dolara. Utvrdeni obracunski * David Harvey: „From Fordism to flexibile accumulation", u: The Con- ditions of Postmodernity, Blackwell, Cambridge, 1996.

Upload: ajero

Post on 22-Jan-2016

129 views

Category:

Documents


11 download

TRANSCRIPT

Page 1: Dejvid Harvi Od Fordizma Do Fleksibilne Akumulacije

Dejvid Harvi

OD FORDIZMA DO FLEKSIBILNE AKUMULACIJE*

Kada se osvrnemo, izgleda da su se prvi znaci ozbiljnijih problema unutar fordizma javili vec sredinom 1960-ih. Do tada je dovrseno obnavljanje zapadne Evrope i Japana, nji- hova domaca trzista postala su zasicena, i trebalo je zapo- ceti akciju stvaranja izvoznih trzista za njihove viskove (di­jag ra m 2.3). To se dogodilo bas u vreme kada je uspeh fordistickog racionalizovanja podrazumevao srazmerno is- tiskivanje sve vi§e radnika iz proizvodnje. Slabljenje efek- tivne potraznje koje je usledilo bilo je u Sjedinjenim Am e- rickim Drzavama protivteza borbi protiv siroma§tva i ratu u Vijetnamu. Ali opadanje korporacijske produktivnosti i pro- fitabilnosti nakon 1966. godine (dijagram 2.4), predstavlja- lo je pofietke fiskalnih problema u Sjedinjenim Americkim Drzavama, koji nisu mogli tek tako nestati osim po cenu ubrzanja inflacije, sto je pocelo da potkopava ulogu dolara kao stabilne medunarodne rezervne valute. Formiranje evrodolarskog trzista i kreditski krah od 1966-7. bili su zai- sta znaci koji su predvidali smanjenu moc Sjedinjenih AmeriCkih Dr2ava da reguli§u medunarodni finansijski si- stem. Otprilike u isto vreme politicke smernice supstitucije uvoza u mnogim zemljama Treceg sveta (narocito Latinskoj Am erici), zajedno sa prvim vecim preduzimanjem ofsor proizvodnje od strane multinacionalnih kompanija (naroci­to u jugoistocnoj Aziji), doneli su talas takmicarske fordi- sticke industrijalizacije u sasvim novo okruzenje, gde je drustveni ugovor sa radnom snagom bio ili slabo namet- nut ili nije ni postojao. Medunarodna konkurencija se na­kon toga poja£ala kako su zapadna Evropa i Japan, kojima se prikljucio veliki broj novoindustrijalizovanih zemalja, do- veli u pitanje hegemoniju Sjedinjenih Americkih DrSava unutar fordizma, do tacke sloma Breton Vuds (Bretton W o­ods) sporazuma i devalviranja dolara. Utvrdeni obracunski

* David Harvey: „From Fordism to flexibile accumulation", u: The Con­d itio n s o f P os tm o de rn ity , Blackwell, Cambridge, 1996.

Page 2: Dejvid Harvi Od Fordizma Do Fleksibilne Akumulacije

Od fo rd iz m a do f leks ib ilne a k u m u /a c i je

2 1 5

kursevi iz posleratnog periods prosperiteta zamenjeni su posle toga plivajucim i cesto veoma nestalnim obracurw skim kursevima (dijagram 2.5).

Dijagram 2.3. - Udeo SAD u OECD trgovini i proizvodnom uvozu kao pro- cenat BNP-a u SAD, 1948 - 1987.

(Izvori: OECD, Istorijska statistika Sjedinjenih Americkih Drzava i ekonom- ski izvestaji predsedniku).

Uopste, period od 1965. do 1973. bilo je vreme u kome je postala sve ociglednija nemoc fordizma i kejnzijanizma da sadrze inherentne protivrecnosti kapitalizma. Povrsin- ski, ove bi se teskoce mogle najprikladnije obuhvatiti jed- nom recju: rigidnost. Problemi sa rigidnoscu dugorocnih i utvrdenih ulaganja kapitala velikih razmera postojali su u sistemima masovne proizvodnje koji su unapred sprecava- li suvise fleksibilnosti u dizajnu i podrazumevali stabilan rast na nepromenljivim potrosackim trzistima. Problem ri- gidnosti postojao je na trzistima radnom snagom, u raspo- deli rada i ugovorima o radu (narocito u takozvanom mo- nopolskom sektoru). Svaki pokusaj prevazilazenja ove rigidnosti nailazio je na naizgled nepomicnu snagu cvrsto utvrdene moci radnicke klase - otuda talasi strajkova i pre- kida rada u periodu 1968-72. Rigidnost drzavnih obaveza takode je postajala ozbiljnija kako su narastali programi da- vanja prava (socijalne zastite, prava na penziju itd.), pod pritiskom da se odrzi zakonitost u vreme kada je rigidnost u proizvodnji ogranicavala svako povecanje u fiskalnoj ba- zi za drzavne troskove. Jedino sredstvo fleksibilnog odgo-

Page 3: Dejvid Harvi Od Fordizma Do Fleksibilne Akumulacije

D e jv id Harvi

216

vora lezalo je u monetarnoj politici, u mogucnosti stampa- nja novca brzinom koja je izgledala neophodna za odrzava- nje stabilne ekonomije. Tako je zapoceo inflatorni talas koji je konacno upropastio posleratni bum. Iza svih ovih poseb- nih rigidnosti lezi prilicno nezgrapna i naizgled utvrdena konfiguracija politicke moci i reciprocnih odnosa koja je svezala ogromnu radnu snagu, veliki kapital i velike vlade u ono sto se sve vise pokazivalo nefunkcionalnim spojem tako usko odredenih ustanovljenih interesa za potkopava- nje a ne osiguravanje akumulacije kapitala.

D ijag ram 2.4. - Akumulacija poslovanja i profitne stope u razvijenim kapi- talistickim zemljama, 1950-1982. prema Armstrongu, Glinu i Harisonu - Armstrong, Glyn, Harrison), i profitne stope kao: (a) procenat troskova na- doknade glavnice akcionarskog kapitala; (b) procenat nacionalnog dohot- ka u SAD, 1948-1984.(/zv o r : Pollin, 1986)

Page 4: Dejvid Harvi Od Fordizma Do Fleksibilne Akumulacije

240

220

200

180

160

140

120

100

80

60

40

20

0

-20

- 4 0

-6 0

-8 0

Procentualne devijacije u odnosu na dolar u oktobru 1967 mesefini prosek dnevnih brojki*

12. Holandski gulden revalori­zovan (17. 9. 1973).

13. Francuski franak napustio zajedniiko fluktuiranje (19.

1. Britanska funta devalvira (18. 11. 1967).2. Francuski franak devalvira (10. 8. 1969).3. DM fluktuira (30. 9. 69) i biva revalorizo-

van (26. 10. 1969).4. Kanadski dolar fluktuira (1. 6. 1970).5. DM i holandski gulden fluktuiraju; svajcar-

ski franak revalorizovan (9. 5. 1971).6. Dolarska zlatna konvertibilnost obustavljena (15. 8.

1971); vodeie valute de facto fluktuiraju.7. Smitsonsko poravnanje; dolar zvaniino

devalviran; jen, DM, i druge valute revalo- rizovani (18. 12. 1971).

8. Britanska funta fluktuira (23. 6. 1972).9. Svajcarski franak fluktuira (23.1.1973); dolar

devalvira, jen i lira fluktuiraju (13. 2.1973).10. Zatvaranje trz iita 92. 3. 73); DM revalori­

zovan, zajedniSko fluktuiranje (19. 3. 1973).11. DM revalorizovan (29. 6. 1973)DM s

15. Francuski franak napustio zajed- nicko fluktuiranje (15. 3.1976).

16. DM revalorizovan (sredina okto- bra 1976).

17. DM revalorizovan (sredina okto- bra 1978). .

18. Mere zaStite dolara (1. 11. 1978).19. Uveden EMS (sredina marta

1979).20. Prvo EMS poravnanje; DM reva­

lorizovan (kraj septembra 1979).21. EMS poravnanje; lira devalvira

(mart 1981).22. EMS poravnanje; DM i holandski

gulden revalorizovani, francuski franak i lira devalviraju (oktobar 1981).

23. EMS poravnanje; DM i holandski gulden revalorizovani, francuski franak i lira devalviraju (jun 1982).

24. EMS poravnanje; DM, holandski gulden i belgijski franak revalori­zovani, francuski franak, lira i ir- ska funta devalviraju (kraj marta 1983).

25. EMS poravnanje; lira devalvira v (sredina jula 1985).

26. EMS poravnanje; DM, holandski gulden i belgijski franak revalori­zovani, francuski franak devalvira (poietak aprila 1986).

27. EMS poravnanje; DM, holandski gulden i belgijski franak revalori­zovani (pocetak januara 1987)

/ / / ̂ / / / / / / f f f f ^ ^Dijagram 2.5. - Obracunski kurs vodedih valuta prema dolaru

(Izvor: OECD, Economic Outlook, jun 1988.)

Page 5: Dejvid Harvi Od Fordizma Do Fleksibilne Akumulacije

D e jv id Harvi

218

Zamah posleratnog buma odrzavan je tokom perioda1969-73. preko izuzetno labave monetarne politike od stra- ne Sjedinjenih Americkih Drzava i Velike Britanije. Kapitali- sticki svet bio je preplavljen suvisnim sredstvima i sa samo nekoliko smanjenih produktivnih odliva investicija, sto je podrazumevalo snaznu inflaciju. Pokusajem zaustavljanja rastuce inflacije 1973. godine razotkriveno je mnogo suvi- snih kapaciteta u zapadnim privredama, sto je prouzroko- valo najpre krah na trzistima imovine sirom sveta (vidi dija- gram 2.6) i ozbiljne poteskoce finansijskih institucija. Tome se mogu pridodati posledice odluke OPEK-a da podignu cenu nafte, i odluka Arapa da obustave izvoz nafte Zapadu u toku arapsko-izraelskog rata 1973. Ovo je: 1) dramaticno promenilo srazmernu cenu energetskih inputa i nateralo sve privredne sektore da potraze nacin za stednju energije putem tehnoloskih i organizacionih promena, i 2) dovelo do problema iskoriscavanja preteklih naftnih dolara, sto je pogorsalo vec uzavrelu nestabilnost na svetskim finansij- skim trzistima. Snazna deflacija 1973-5. godine nadalje po- kazala je da su drzavne finansije previse rastegnute u od- nosu na sredstva, stvarajuci duboku fiskalnu krizu i krizu ozakonjenja. Tehnicki bankrot grada Njujorka 1975. godi­ne, sa jednim od najvecih drzavnih budzeta na svetu, po- sluzio je kao ilustracija ozbiljnosti problema. U isto vreme, korporacije su se zatekle sa mnogo neupotrebljivih, suvi- snih kapaciteta (uglavnom neiskoriscenih postrojenja i opreme) u uslovima konkurencije koja se pojacavala (dija- gram 2.7). To ih je primoralo na period racionalizovanja, restrukturisanja i pojacavanja kontrole radnika (ako su mogli da prevazidu ili zaobidu sindikatsku moc). Tehnoloske pro- mene, automatizacija, potraga za novim proizvodnim linija- ma i trzisnim dzepovima, geografsko sirenje na zone lakseg upravljanja radnom snagom, integracije, i mere ubrzavanja obrta njihovog kapitala probili su se na procelje korporacij- skih strategija za opstajanje u opstim uslovima deflacije.

Zestoka recesija 1973. godine, pogorsana naftnim so- kom, ocigledno je izbacila kapitalisticki svet iz zagusljive obamrlosti „stagflacije" (stagnirajuci prinos robe i visoka inflacija cena), i pokrenula niz procesa koji su potkopali for- disticki kompromis. Kao posledica toga, 1970. i 1980. bile su

Page 6: Dejvid Harvi Od Fordizma Do Fleksibilne Akumulacije

O d fo rd izm a do f leks ib ilne a k u m u ta c ije

219

60

50 - 4030-

GodiSnja stopa prom ene h ipo tekarnog dugovan ja u S jed in jen im A m erick im D riavam a (Odeljenje za trgov inu )

1955I I I I 1 I I I I I I

1965 1975

D ijag ram 2.6. - Neki pokazatelji imovinskog buma i kraha u Velikoj Britani- ji i Sjedinjenim Americkim Drzavama, 1955-1975. Gore: GodiSnja stopa promene u hipotekarnom dugovanju u Sjedinjenim Americkim Drzavama (podaci Ministarstva za trgovinu). Sredina: Vrednost akcija investicionih trustova za nekretnine u Sjedinjenim Ameridkim Drzavama (Izvor: casopis „Fortune"). Dole: Indeks vrednosti akcija imovine u Velikoj Britaniji (Izvor: investors Chronicle")

Page 7: Dejvid Harvi Od Fordizma Do Fleksibilne Akumulacije

D e jv id Harv i

220

19 70 1972 1974 1976 1978 1980 1982 1 9 84 1986 1988

D ijag ram 2.7. - Iskorigcenost kapaciteta u Sjedinjenim AmeriSkim Drzava- ma, 1970 - 1988.(izvor: Ministarstvo saveznih rezervi)

uskomesan period ekonomskog restrukturisanja i drustve- nog i politickog preudesavanja (dijagram 2.8). U dru§tver nom prostoru stvorenom svim ovim kretanjem i nesigur- noscu pocelo je eksperimentisanje u oblasti industrijske organizacije, kao i politickog i drustvenog zivota. Ovi eks- perimenti predstavljaju prva komes>anja prelaska na potpu- no nov rezim akumulacije, spojenog sa sasvim drugacijim sistemom politickog i drustvenog uredivanja.

F/eksibi/nu akumutaciju, kako cu je provizorno nazvati, karakterise direktna konfrontacija sa rigidnostima fordizma. Ona pofiiva na fleksibilnosti u pogledu procesa rada, trzista radnom snagom, proizvoda i obrazaca potroSnje. Karakteri­se je pojava sasvim novih sektora proizvodnje, novih naci- na pruzanja finansijskih usluga, novih trzista i, pre svega, znatno povecana brzina uvodenja trgovinskih, tehnoloskih i organizacionih inovacija. Obuhvatila je nagle izmene u obli- kovanju neujednacenog razvoja i izmedu sektora i izmedu geografskih regiona, prouzrokujuci, na primer, ogromno kolebanje zaposlenja u takozvanom usluznom sektoru, kao i potpuno nove industrijske celine u do tada zaostalim regi- onima (kao sto su „Treca Italija", Flandrija, razne silicijum- ske doline i udoline, da ne spominjemo silno obilje aktivno- sti u novoindustrijalizovanim zemljama.) Takode je dovela do nove runde onoga §to 6u zvati „prostorno-vremensko zgusnjavanje" u kapitalistickom svetu - skupljanja vremen- skih horizonata privatnog i javnog odlucivanja, dok su sate- litske komunikacije i opadanje troskova transporta sve vise omogucavali trenutno rasprostiranje tih odluka po sve si- rem i sarolikijem prostoru.

Page 8: Dejvid Harvi Od Fordizma Do Fleksibilne Akumulacije

O d fo rd iz m a do f leks ib ilne a k u m u tac ije

221

D ijag ram 2.8. - Stope nezaposlenosti i inflacije u Evropi i SAD, 1961-1987. (Izvor-. OECD)

Ova povecana moc fleksibilnosti i mobilnosti omogucila je poslodavcima da nadziranjem rada izvrse snazniji pritisak na radnu snagu, koja je u svakom slu6aju bila oslabljena pomocu dva neobuzdana napada deflacije i koja je dozive- la porast nezaposlenosti na nivoe bez premca u razvijenim kapitalistickim zemljama posle rata (osim, mozda, Japana). Organizovana radna snaga podrivena je rekonstruisanjem zarista fleksibilne akumulacije u regionima koji nisu imali prethodnu industrijsku tradiciju, i ponovnim uvodenjem re-

Page 9: Dejvid Harvi Od Fordizma Do Fleksibilne Akumulacije

D e jv id Harvi

222

D ijag ram 2.9. - (a) Indeks nepoljoprivrednih zarada po satu, (b) procenat nezaposlenih, (c) procenat nezaposlenih koji primaju socijalnu pomoc i (d) srednji porodicni prihodi u SAD, 1974-1987.Uzvori: Uprava statistike radne snage i Ekonomski izvestaji predsedniku)

Page 10: Dejvid Harvi Od Fordizma Do Fleksibilne Akumulacije

Od fo rd iz m a do f leks ib ilne ak u m u ia c i je

22 3

gresivnih normi i praksi ustanovljenih u novim oblastima u stare centre. Izgleda da fleksibilna akumulacija podrazume- va prilicno visoke nivoe „strukturalne" (nasuprot „frikcional- nih") nezaposlenosti, brzo propadanje i rekonstruisanje ve- stina, skromna (ako ikakva) povecanja stvarnih plata (vidi dijagrame 2.2 i 2.9) i smanjenu moc radnickih sindikata - jednog od politickih stubova fordistickog rezima.

Trziste radne snage je, na primer, pretrpelo radikalno re- strukturisanje. Suoceni s izrazitom nepostojanoscu trzista, pojacanom konkurencijom i smanjenim profitnim marza- ma, poslodavci su iskoristili slabljenje moci sindikata i mo­re suvisnih radnika (nezaposlenih ili viskova) da proguraju mnogo fleksibilnije rezime rada i ugovore o radu. Tesko je u potpunosti shvatiti celokupnu situaciju, zato sto je prava svrha te fleksibilnosti zadovoljavanje cesto veoma speci- ficnih potreba svake firme. Cak i za obicne poslodavce, sve uobicajeniji postaju sistemi kao sto je „devet dana na dve nedelje", ili programi rada koji iznose u proseku cetrdeset radnih sati nedeljno tokom godine, ali koji obavezuju zapo- slene da rade mnogo duze u periodima najvece potraznje, i da to nadoknade kracim radnim vremenom u mrtvoj se- zoni. No, mnogo znacajnije je ocigledno pomeranje od stalnog zaposlenja ka sve vecem oslanjanju na radne aran- zmane, kao sto su skraceno radno vreme, privremeno za- poslenje ili rad pod ugovorom.

Rezultat je struktura trzista radne snage kakva je prika- zana na dijagramu 2.10, koja je preuzeta, kao i navodi koji slede, iz spisa Fleksibilni obrasci rada (Flexible patterns of work, 1986.) Instituta za rukovodenje osobljem. Jezgro - grupa koja se polako ali sigurno smanjuje sudeci po izve- stajima koji pristizu s obe strane Atlantika - cine zaposleni „sa punim radnim vremenom, statusom zaposlenih za stal- no, koji su najvazniji za dugorocnu buducnost organizacije". Ova grupa ljudi ima vecu osiguranost posla, dobre izglede za napredovanje i stalno obucavanje, i prilicno izdasnu penziju, osiguranje, i druge sporedne privilegije, ali se od njih uprkos tome ocekuje da budu prilagodljivi, fleksibilni i, ako je potrebno, geografski mobilni. Potencijalni gubici usled otpustanja zaposlenih u jezgru mogu, medutim, u te- ska vremena dovesti kompaniju do toga da u nesigurnom

Page 11: Dejvid Harvi Od Fordizma Do Fleksibilne Akumulacije

D e jv id Harvi

2 2 4

polozaju drzi cak i visoke funkcionere (u oblastima od di- zajna do reklamiranja i finansijskog upravljanja), ostavljaju- ci relativno malu grupu direktora koji cine jezgro. Periferija obuhvata prilicno razlicite podgrupe. Prva se sastoji od „zaposlenih sa punim radnim vremenom sa sposobnosti- ma uvek raspolozivim na trzistu radne snage, kao sto su ci- novnicki, sekretarski, rutinski i manje strucan manuelni rad". Sa tezim pristupom prilikama za napredovanje u slu- zbi, ovu grupu karakterise veliki promet radne snage, „sto prilicno olaksava smanjenje radne snage putem prirodnog rasipanja". Druga periferna grupa „obezbeduje jos vecu numericku fleksibilnost i obuhvata radnike sa skracenim radnim vrem enom , povremeno osoblje, osoblje koje radi

D ijag ram 2.10. - Struktura trzista radnom snagom u uslovima fleksibilne akumulacije(Izvor: Flexible Patterns of Work, ed. C. Curson - Institute of Personnel Ma­nagement))

Page 12: Dejvid Harvi Od Fordizma Do Fleksibilne Akumulacije

Od fo rd izm a do f leks ib ilne a k u m u ta c ije

225

na odredeno vreme, privremeno osoblje, podugovarace i pripravnike koje finansira drzava, ciji poslovi su jos nesi- gurniji nego oni prve periferne grupe". Svako svedocan- stvo ukazuje na veoma znacajan porast ove kategorije za- poslenih poslednjih nekoliko godina.

Ovakvi fleksibilni poslovni aranzmani ne prouzrokuju sami po sebi snazno nezadovoljstvo radnika, jer fleksibil­nost moze ponekad biti od obostrane koristi. Ali, ukupne posledice, kada se posmatraju sa stanovista socijalnog osi- guranja i penzijskog prava, kao i platnih nivoa i sigurnosti zaposlenja, uopste ne izgledaju pozitivno sa stanovista radnog stanovnistva u celini. Najradikalniji pomak bio je Mi ka povecanom podugovaranju (70% britanskih firmi koje je ispitao Savet za nacionalni ekonomski razvoj izvestile su o porastu pod-ugovaranja izmedu 1982. i 1985) ili ka privre- menom zaposlenju umesto sa skracenim radnim vrem e­nom. Ovo prati davno utvrden obrazac u Japanu gde su, cak i pod fordizmom, mala preduzeca pod ugovorom sluzi- la kao tampon za zastitu velikih korporacija od troskova tr- zisnih kolebanja. Aktuelni trend na trzistima radne snage je smanjivanje broja radnika „jezgra" i sve vece oslanjanje na radnu snagu koja se moze brzo primiti u sluzbu i pod- jednako brzo i bez gubitaka otpustiti kada su vremena te- ska. U Velikoj Britaniji, broj „fleksibilnih radnika" povecao se za 16% na 8,1 milion izmedu 1981. i 1985, dok je stalno zaposlenje opalo za 6% na 15,6 miliona (Financial Times, 27. februar 1987). Tokom otprilike istog vremenskog perio- da skoro jedna trecina od deset miliona novih poslova stvorenih u SAD smatra se da pripada kategoriji „privre- menih" (New York Times, 17. mart 1988).

Ovo ocigledno nije radikalno izmenilo probleme koji su se pojavili 1960-ih godina u vezi sa podeljenim ili „dvoj- nim" trzistem radne snage, vec ga je preoblikovalo prema prilicno drugacijoj logici. lako je tacno da je opadanje zna- caja sindikatske moci umanjilo pojedinacnu moc „beIih muskih" radnika na trzistima monopolskog sektora, ne sle- di da su oni koji su bili iskljuceni iz tih trzista radne snage, kao sto su crnci, zene, etnicke manjine svih vrsta, postigli iznenadnu jednakost (osim u smislu da su mnogi tradicio- nalno privilegovani beli muski radnici bili pored njih margi-

Page 13: Dejvid Harvi Od Fordizma Do Fleksibilne Akumulacije

D e jv id Harvi

226

nalizovani). lako su neke zene i neke manjine stekle pristup privilegovanijim pozicijama, novi uslovi trzista rada su uglavnom ponovo istakli ranjivost neprivilegovanih grupa (kao sto cemo uskoro videti na primeru zena).

Transformisanje strukture trzista radnom snagom pra- ceno je podjednako vaznim promenama u industrijskoj or- ganizaciji. Organizovan rad pod ugovorom, na primer, stvara povoljne prilike za male poslovne sastave, a u ne- kim slucajevima omogucava da starinski domacinski, za- natlijski, porodicni (patrijarhalni), i paternalisticki (sa „ku- mom", „gazdom", ili cak nalik mafiji) sistemi rada ozive i procvetaju kao sredisnji deo proizvodnog procesa a ne njegov dodatak. Preporod eksploatatorskih vidova proiz­vodnje u gradovima kao sto su Njujork i Los Andeles, Pariz i London, postao je predmet komentarisanja sredinom1970-ih, a tokom 1980-ih oni su se pre umnozili nego po- vukli. Ubrzan rast „crnih", „nezvanicnih", ili „sivih" ekono- mija takode je zabelezen sirom razvijenog kapitalistickog sveta, navodeci neke da sugerisu postojanje rastuce kon- vergencije izmedu „Treceg sveta" i razvijenih kapitalistickih sistema rada. Ipak, uspon novih i preporod starih oblika in- dustrijskog organizovanja (u velikim gradovima cesto pre- ovladuju nove imigrantske grupe, kao sto su Filipinci, Ju- znokoreanci, Vijetnamci i Tajvanci u Los Andelesu ili doseljenici iz Bangladesa i Indijci u istocnom Londonu) predstavljaju prilicno razlicite stvari na razlicitim mestima. To ponekad ukazuje na pojavu novih strategija opstanka nezaposlenih ili onih sasvim diskriminisanih (kao haicanski imigranti u Majamiju ili Njujorku), dok je u drugim slucajevi­ma jednostavno u pitanju nastojanje imigrantskih grupa da se ukljuce u kapitalisticki sistem, organizovano izbegavanje poreza ili privlacnost velikog profita iz ilegalne trgovine ko­ja lezi u njegovoj osnovi. Ali, u svim tim slucajevima, posle- dica je transformisanje nacina upravljanja radnom snagom i zaposlenjem.

Odrzivost oblika organizovanja radnicke klase (kao sto su radnicki sindikati), na primer, mnogo je zavisila od oku- pljanja u velikom broju radnika u okviru fabrike, te je naro- cito tesko da steknu ma kakav uticaj unutar porodice i do- macinskih sistema rada. Paternalisticki sistemi su opasna

Page 14: Dejvid Harvi Od Fordizma Do Fleksibilne Akumulacije

Od fo rd iz m a do f leks ib ilne a k u m u ta c i je

227

podrucja za organizovanje radne snage zato sto je mnogo verovatnije da bi oni iskvarili moc sindikata (ako postoji), nego sto sindikatska moc ima izgleda da oslobodi zaposle- ne od dominacije „kuma" i paternalistickog blagostanja. Zaista, jedna od izrazitih prednosti preuzimanja tih starin- skih oblika procesa rada i sitnokapitalisticke proizvodnje je to sto oni potkopavaju organizovanje radnicke klase i tran- sformisu objektivnu osnovu klasne borbe. Klasna svest vi­se ne potice od neposrednih klasnih odnosa izmedu kapi- tala i rada, vec se premesta na mnogo zamrseniji teren meduporodicnih sukoba i borbi za vlast unutar srodnickog ili sistema nalik plemenskom, u kojima su drustveni odno- si hijerarhijski uredeni. Boriti se protiv kapitalisticke eks- ploatacije ,u fabrici veoma se razlikuje od borbe protiv oca ili strica koji organizuju porodicni posao u izrazito discipli- novane i takmicarske eksploatatorske radionice koje rade prema nalogu multinacionalnog kapitala (tabela 2.3).

Posledice su dvostruko ocigledne kada se uzme u obzir promenjena uloga zena u proizvodnji i na trzistima radne snage. Ne samo sto nove strukture trzista radnom snagom veoma olaksavaju eksploatisanje radne snage zena na bazi skracenog radnog vremena a time i zamenjivanje bolje pla- cenih muskih radnika iz jezgra koje je teze otpustiti slabije placenom zenskom radnom snagom vec preporod podu- govaranja i domacinskih i porodicnih sistema rada omo- gucava ozivljavanje patrijarhalnih praksi i rada kod ku6e. Ovaj preporod prati povedanu moc multinacionalnog kapi­tala da prenese fordisticki sistem masovne proizvodnje u inostranstvo i tamo iskoriscava izrazito ranjivu zensku radnu snagu u uslovima izuzetno malih plata i neznatne sigurnosti zaposlenja (vidi Nash & Fernandez-Kelly, 1983). Program „makviladora", koji omogucava americkim direktorima i vla- snistvu kapitala da ostanu severno od meksicke granice, postavljajuci pri tom fabrike u kojima su zaposlene prete- zno mlade ^ene juzno od granice, narocito je dramatican primer prakse koja je postala siroko rasprostranjena u mnogim manje razvijenim i novoindustrijalizovanim ze- mljama (Filipini, Juzna Koreja, Brazil itd.). Prelazak na flek- sibilnu akumulaciju bio je zapravo obelezen revolucijom (ni u kom slucaju progresivnom) uloge zena na trzistima rad-

Page 15: Dejvid Harvi Od Fordizma Do Fleksibilne Akumulacije

Dejv id Harvi

228

ne snage i procesima rada tokom perioda kada se zenski pokret borio i za vecu svesnost i poboljsane uslove za one koje danas cine vise od 40% radne snage u mnogim razvi- jenim kapitalistickim zemljama.

Tabe/a 2.3. - Razlicite forme procesa rada i organizacija proizvodnje

Tip p ro i­zvodnje

Form a Osnovaekspioatisanja

PoUtika p ro izvodn je

Samo- stalno oba- vljanje de- latnosti

struSni savetnici, zanatlije i nezvanicni sektor

razmena robe i usluga

individualisticki i trzisno voden anti-monopol ili drzavno regulisanje

Zadruzni kolektivi i zadruge

interni dogovori i spoljaSnja razmena

pregovaranje

Patrijarhat male porodidne firme (eksploata- torske)

srbdnost zasno- vana na staro- snom dobu i polu

politika kuhinje

Komunal ni pater- nalizam

velike domacin- ske firme (eks- ploatisana radna snaga)

zajednica zasno- vana na pravilima, obicajima i sili

politika obraza i statusa

Birokra- tski pater- nalizam

korporativni i upravni sistemi drzave

proradunata racio- nalnost, odanost i staresinstvo

lestvice karijere i konkurencija unutar organizacije

Nasledni hijerarhijski uretjene imperije u proizvodnji, trgovini ili finansiranju

odnosi moci i razmena usluga (tradicionalna privilegija)

pogadanje, zajednidka dobit i borbe izmedu dinastija

Prole-terski

kapitalisticke firme i fabricki sistem

kupovina i prodaja radne snage i up- ravljanje procesom rada i sredstvima proizvodnje

trzisna konkurencija, kolektivna akcija, pogadanje i klasna borba

Izvor: prema Deju (Deyo, 1987)

Nove tehnike i organizacioni oblici u proizvodnji znacili su opasnost za tradicionalno organizovane poslove, pod- sticuci talas stecaja, zatvaranja postrojenja, deindustrijali- zacije i restrukturisanja, sto je cak i najmocnije korporacije

Page 16: Dejvid Harvi Od Fordizma Do Fleksibilne Akumulacije

O d fo rd izm a do f /eks ib i/ne a k u m u la c i je

229

izlozilo riziku. Organizacione forme i tehnike upravljanja podesne za masovnu proizvodnju velikog obima nije bilo tako lako pretvoriti u fleksibilni sistem proizvodnje sa naglaskom na resavanju problema, brzim i cesto veoma specijalizovanim odgovorima i prilagodljivosti vestina po- sebnim potrebama. Tamo gde se proizvodnja mogla stan- dardizovati pokazalo se da je tesko zaustaviti njeno nagi- njanje ka iskoriscavanju slabo placene radne snage u Trecem svetu, stvarajuci ono sto je Lipic (Lipietz, 1986) na- zvao „periferni fordizam". Bankrot „Penn Centrala" 1976. godine i spasavanje „Chryslera" 1981. ukazali su na ozbilj- nost problema u Sjedinjenim Americkim Drzavama. Ne sa- mo da je lista 500 najuspesnijih korporacija u zemlji iz ca- sopisa Fortune pretrpela prilicne izmene vec se i njihova uloga u privredi takode promenila - njihovo globalno za- poSljavanje ostalo je nepromenjeno posle 1970 (sa neto gubitkom u Sjedinjenim Americkim Drzavama), u porede- nju sa udvostrucavanjem zaposlenja koje se dogodilo u nji- hovim postrojenjima 1954-1970. S druge strane, formiranje novih biznisa u Sjedinjenim Americkim Drzavama drama- tifino se oporavilo i udvostrucilo u periodu izmedu 1975. i 1981 (godina snazne recesije). Mnogi od novih malih bi­znisa uklopili su se u kalup pod-ugovaranja strucnih poslo- va ili intelektualnih usluga.

Izgleda da se ekonomiji obima koja je forsirana za vre­me fordisticke masovne proizvodnje suprotstavila sve ve- ca mogucnost jeftine proizvodnje raznovrsne robe u malim serijama. Ekonomija polja nadmasila je ekonomiju obima13. Do 1983, na primer, casopis Fortune je izvestio da se „se- damdeset i pet posto svih masinskih delova danas proiz- vodi u serijama od po pedeset ili manje". Naravno da su fordisticka preduzeca mogla usvojiti nove tehnologije i procese rada (ovu praksu su neki nazvali neofordistickom), ali su u mnogim slucajevima pritisak konkurencije i borba za bolju kontrolu radne snage doveli ili do uspona sasvim novih industrijskih formi ili do integracije fordizma sa cita-

13 Autor koristi term ine „economies of scale" i „economies of scope" koji su prevedeni kao ekonomija obima i ekonomija polja, i mada su obe ekonomije obima, u drugom slucaju postoji odredeno namensko polje de- lovanja (prim. prev.).

Page 17: Dejvid Harvi Od Fordizma Do Fleksibilne Akumulacije

D e jv id Harvi

230

vom mrezom podugovaranja i „spoljne saradnje" radi vece fleksibilnosti s obzirom na pojacanu konkurenciju i veci ri- zik. Proizvodnja u malim serijama i podugovaranje su sva- kako imali prednost izbegavanja rigidnosti fordistickog si­stema i zadovoljavanja znatno sireg raspona trzisnih potreba, ukljucujuci i one koje se brzo menjaju.

Ovi fleksibilni proizvodni sistemi omogucili su, a u izve- snom stepenu i zavisili, od ubrzanja tempa proizvodnih inovacija, zajedno sa traganjem za izrazito specijalizovanim trzisnim dzepovima manjih razmera. U uslovima recesije i pojacane konkurencije poduzimanje istrazivanja ovih mo- gucnosti postalo je fundamentalno za opstanak. Brzina obrta - sto je oduvek bio kljuc kapitalisticke profitabilnosti - pretrpela je dramaticno smanjenje razvojem novih tehno- logija u proizvodnji (automatizacija, roboti) i novih organi- zacionih oblika (kao §to je sistem isporuke protoka inventa- ra „u-pravo-vreme", koji radikalno umanjuje kolicinu zaliha potrebnih za odrzavanje proizvodnog toka). Ali, povecanje brzine obrta u proizvodnji bilo bi beskorisno ukoliko se ne bi skratilo i vreme obrta u potrosnji. Poluvek trajanja tipic- nog fordistickog proizvoda bio je, na primer, pet do sedam godina, ali je fleksibilna proizvodnja vise nego prepolovila to vrem e u izvesnim sektorima (kao sto su tekstilna indu- strija i industrija odece), dok je u drugima, kao §to je tako- zvana industrija „intelektualne robe" (na primer video igri- ce i kompjuterski softver programi), poluvek trajanja skracen na manje od osamnaest meseci. Stoga je fleksibil­na akumulacija u potrosnji pracena mnogo vecim obraca- njem paznje na modu koja se brzo menja i mobilisanjem svih vestina podsticanja potreba, kao i kulturnim transfor- misanjem koja je time nagovestena. Relativno postojana estetika fordistickog modernizma ustupila je mesto svom previranju, nepostojanosti i nestalnim odlikama postmo- dernistifcke estetike koja velica razlicitost, prolaznost, spek- takl, modu i komodizaciju kulturnih formi.

Ove izmene u potrosnji, zajedno sa promenama u proiz­vodnji, prikupljanju informacija i finansiranju, izgleda da podlezu izuzetnom srazmernom kolebanju u usluznom sek- toru od ranih 1970. Ovaj trend bi se donekle mogao prime- titi dosta ranije, mozda kao posledica naglog povecanja

Page 18: Dejvid Harvi Od Fordizma Do Fleksibilne Akumulacije

Od fo rd izm a do fteks ibiine a k u m u ia c i je

231

efikasnosti u mnogim preradivackim industrijskim granama putem fordistickog racionalizovanja i ociglednih poteskoca u postizanju slicne proizvodne dobiti obezbedivanjem usluga. No, naglo smanjenje zaposlenosti u proizvodnji na- kon 1972 (tabela 2.4) istaklo je brz porast zaposlenosti u usluznom sektoru, ne toliko u maloprodaji, distribuciji, transportu i licnim uslugama (koje su ostale prilicno stabil- ne ili cak popustile), koliko u proizvodnim uslugama, finan- siranju, osiguranju i nekretninama i nekim drugim sektori- ma kao sto su zdravstvo i obrazovanje (vidi Walker, 1985; takode Noyelle & Stanback, 1984; Daniels, 1985). Ispravno tumacenje (ili makar osnovna definicija onoga sta se pod- razumeva pod uslugom) koje se moze ovde izneti predmet je prilicnih nesuglasica. Neka od povecanja mogu se pripi- sati, na primer, porastu podugovaranja i intelektualnih usluga koji omogucavaju da se delatnosti pre toga interna- lizovane u okviru proizvodackih firmi (pravne, marketinske, reklamne, daktilografske itd.) odvoje u zasebna preduzeca. Takode moze biti da je potreba za ubrzanjem vremena obr- ta u potrosnji pomerila naglasak sa proizvodnje robe (od

Tabela 2.4. - Struktura zaposlenosti stanovnistva u odabranim razvijenim kapitalistickim zemljama, 1 9 6 0 - 1981, koja ilustruje uspon usluzne ekono-

mije

Procenat s tanovn is tva zaposlenog u:

Poljoprivredi industriji Usluznom sektoru

1960 1973 1981 1960 1973 1981 1960 1973 1981

Australija 10.3 7.4 6.5 39.9 35.5 30.6 49.8 57.1 62.8

Kanada 13.3 6.5 5.5 33.2 30.6 28.3 53.5 62.8 66.2

Francuska 22.4 11.4 8.6 37.8 39.7 35.2 39.8 48.9 56.2

Z. Nemadka 14.0 7.5 5.9 48.8 47.5 44.1 37.3 45.0 49.9

Italija 32.8 18.3 13.4 36.9 39.2 37.5 30.2 42.5 49.2

Japan 30.2 13.4 10.0 28.5 37.2 35.3 41.3 49.3 54.7

Spanija 42.3 24.3 18.2 32.0 36.7 35.2 25.7 39.0 46.6

§vedska 13.1 7.1 5.6 42.0 36.8 31.3 45.0 56.0 63.1

V. Britanija 4.1 2.9 2.8 48.8 42.6 36.3 47.0 54.5 60.9SAD 8.3 4.2 3.5 33.6 33.2 30.1 58.1 62.6 66.4

OECD 21.7 12.1 10.0 35.3 36.4 33.7 43.0 51.5 56.3

izvor: OECD statistika radne snage

Page 19: Dejvid Harvi Od Fordizma Do Fleksibilne Akumulacije

D e jv id Harvi

23 2

kojih vecina, kao nozevi i viljuske, ima poprilican vek traja­nja) na proizvodnju dogadaja (kao sto su spektakli koji ima- ju skoro momentalan obrt). Kakvo god da je potpuno obja- snjenje, svaki opis transformacije razvijenih kapitalistickih ekonomija od 1970. mora da posveti paznju uocenoj pro- meni u strukturi zanimanja.

Sve ovo je podstaklo „promisljeno" i inovativno predu- zetnistvo, potpomognuto celokupnom opremom brzog, odlucnog i dobro obavestenog donosenja odluka. Poveca- ne mogucnosti geografskog rasprostiranja, proizvodnja manjih razmera i traganje ^a trzistima po meri nisu, medu- tim , nuzno vodili nikakvom opadanju moci korporacija. Za- ista, u meri u kojoj su informacije i sposobnost brzog odlu- civanja u izrazito neizvesnom, nestalnom i konkurentskom okruzenju pcstale presudne za profit, dobro organizovane korporacije zabelezile su konkurentnu prednost u odnosu na manje biznise. „Deregulacija" (jos jedna zvonka politicks rec u doba fleksibilne akumulacije) cesto je podrazumevala povecanu monopolizaciju (nakon faze pojacanog takmice- nja) u sektorima kao sto su vazdusni saobracaj, energetika i finansijske sluzbe. Na jednom kraju lestvice poslovanja flek- sibilna akumulacija je doprinela ogromnim integracijama i unosenju raznolikosti u korporacijama. Americke kompa- nije potrosile su 22 milijarde dolara na prisajedinjenje jed- ne drugih 1977. godine, ali se do 1981. ta cifra popela na 82 milijarde dolara, dostigavsi vrhunac 1985. godine sa ne- verovatnih 180 milijardi dolara. Mada je integrisanje i pri- svajanje opalo 1987. godine, delom kao reakcija na krah berze, ukupna vrednost, prema podacima konsultanta za integracije V. Grima (W. T. Grimm), jos uvek se zadrzala na 165,8 milijardi dolara za 2,052 transakcije. Ipak, 1988. nasta- vila se ova manija integrisanja. U Sjedinjenim Americkim Drzavama poslovi integrisanja vredni vise od 198 milijardi dolara obavljeni su u prve tri cetvrtine te godine, dok je u Evropi pokusaj De Benedetija (De Benedetti) iz firme Oli­vetti da preuzme belgijsku banku Union Generale, koja je kontrolisala oko jedne trecine proizvodne aktive te zemlje, ukazao je na globalno sirenje manije integrisanja. Vecina zaposlenih u 500 vodecih kompanija u SAD prema casopi- su Fortune danas obavlja aktivnosti u strukama koje nema-

Page 20: Dejvid Harvi Od Fordizma Do Fleksibilne Akumulacije

Od fo rd iz m a do fleks ib ilne a k u m u la c i je

233

ju nikakvih dodirnih tacaka s osnovnom bransom sa kojom se poistovecuje njihova kompanija. „Obaveza uprave je da pravi pare a ne celik", izjavio je Dzejms Roderik (James Ro­derick), predsednik kompanije „US Steel" 1979. i odmah je pokrenuo kampanju prisvajanja i prosirenja da bi razgra- nao delatnosti te kompanije. Na drugom kraju ove lestvice mali biznisi sa patrijarhalnom i zanatlijskom organizacio- nom strukturom takode su procvetali. Cak i samostalno obavljanje delatnosti, koje je u Sjedinjenim Americkim Dr­zavama konstantno opadalo nakon 1950, dozivelo je, pre­ma Rajhovom (Reich, 1983) izvestaju, znatan preporod po- sle 1972, sireci se za vise od 25% za krace od decenije (trend koji je obuhvatio sve od povremenog rada nezapo­slenih do dobro placenih konsultanata, dizajnera, majstora i strucnjaka). Postavljeni su novi sistemi koordinisanja ili putem zamrsene raznolikosti podugovarackih dogovora (koji povezuju male firme sa poslovanjima velikih razmera koja su cesto multinacionalna) pomocu formiranja novih proizvodnih celina u kojima postaje od sve veceg znacaja ekonomija nagomilavanja*, ili putem dominacije i integra- cije malih biznisa pod pokroviteljstvo mocnih finansijskih ili marketinskih organizacija („Benetton", na primer, ne ufie- stvuje direktno u proizvodnji, ve6 prosto deluje kao sna- zna masina za marketing, koja prenosi naredbe mnostvu nezavisnih proizvodafia).

Ovo navodi na pomisao da se napetost koja je oduvek preovladavala unutar kapitalizma izmedu monopola i kon- kurencije, izmedu centralizacije i decentralizacije ekonom- ske moci, razresava na fundamentalno novi nacin. Medu- tim, to nuzno ne podrazumeva da kapitalizam postaje sve „dezorganizovaniji", ssto sugerisu Ofe (Offe, 1985) i Le§ i Ari (Lash & Urry, 1987). Ono sto je najzanimljivije u vezi sa trenutnom situacijom je nacin na koji kapitalizam postaje sve 6vr§ce organizovan putem rasprostiranja, geografske pokretnosti i fleksibilnih odgovora na trzistima radnom snagom, procesima rada i potrosackim trzistima, a to sve prati veliki broj institucionalnih, proizvodnih i tehnoloskih inovacija.

* Ili ekonomija aglomeracije. (Prim. prev.).

Page 21: Dejvid Harvi Od Fordizma Do Fleksibilne Akumulacije

Dejv id Harvi

2 3 4

Cvrsca organizacija i implozija centralizacije zapravo su postignuti pomocu dva uporedna razvoja od izuzetnog znacaja. Prvo, tacno i aktuelno informisanje danas je viso- ko vrednovana roba. Pristup i kontrola informacija, zajedno s izrazitim mogucnostima momentalnog analiziranja poda- taka, postali su neophodni za centralizovano koordinisanje rastrkanih korporacijskih zanimanja. Sposobnost m om en­talnog odgovora na izmene u obracunskom kursu, modi ili ukusima, i poteze konkurencije, bitnija je za opstanak kor- poracija nego sto je to ikada bilo u vreme fordizma. Nagla- savanje informisanja iznedrilo je sirok spektar veoma spe- cijalizovanih poslovnih sluzbi i intelektualnih usluga kadrih da obezbede najaktuelnije informacije o trzisnim kretanji- ma i trenutne analize podataka korisne za korporativno do- nosenje odluka. To je takode stvorilo situaciju u kojoj se moze silno zaraditi na osnovu privilegovanog pristupa in- formacijama, narocito na finansijskim trzistima i trzistima valutom (uocite umnozavanje skandala „trgovanja insajde- ra" u osamdesetim koji su pogodili i Njujork i London). Ali to je u izvesnom smislu samo ilegalan vrh ledenog brega, gde privilegovani pristup informacijama ma koje vrste (kao sto su naucna i tehnicka znanja, politika vlade i politicke smene) postaje sustinski aspekt uspesnog i profitabilnog odlucivanja.

Pristup naucnim i tehnickim znanjima oduvek je bio va- zan m omenat u takmicarskoj borbi, ali se ovde osim toga moze uociti obnavljanje interesa i naglasavanja, jer u svetu ukusa i potreba koje se brzo menjaju i fleksibilnih proizvod- nih sistema (nasuprot relativno postojanom svetu standar- dizovanog fordizma), pristup najnovijoj tehnici, najnovijem proizvodu, najnovijem naucnom otkricu podrazumeva mo- gucnost sticanja vazne konkurentne prednosti. Samo zna- nje postaje kljucna roba koja se proizvodi i prodaje onome ko najvise nudi, u uslovima koji su i sami sve organizovani- ji na bazi konkurentnosti. Univerziteti i istrazivacki instituti zestoko se takmice oko osoblja kao i oko toga ko ce prvi da patentira novo naucno otkrice (ko god prvi dode do leka protiv virusa side sigurno ce lepo profitirati, kao u slufiaju sporazuma postignutog izmedu americkih istrazivaca i fran- cuskog instituta Paster u vezi sa podelom informacija i ja-

Page 22: Dejvid Harvi Od Fordizma Do Fleksibilne Akumulacije

Od fo rd iz m a do f leks ib ilne ak u m u la c i je

235

snim priznavanjem autorskih prava). Organizovano proiz- vodenje znanja se izuzetno prosirilo tokom proteklih nekoliko decenija, istovremeno sa sve vecim zasnivanjem na komer- cijalnoj osnovi (uocite uznemirujucu tranziciju u mnogirrt univerzitetskim sistemima sa cuvanja znanja i mudrosti na pomocno proizvodenje znanja za korporacijski kapital). Vi- soko tehnoloske industrijske veze slavne Stanfordske silici- jumske doline (Stanford Silicon Valley) ili M IT-a* - Boston- ski put 128 - prilicno su nove konfiguracije karakteristicne za doba fleksibilne akumulacije (mada, na sta ukazuje Dej- vid Noubl - David Noble - u Am erica by design mnogi americki univerziteti su od samog pocetka utemeljeni i pot- pomognuti korporacijskim kapitalom).

Upravljanje protokom informacija i sredstvima propagi- ranja popularnih ukusa i kulture takode je postalo vitalno oruzje u konkurentskoj borbi. Zapanjujuca koncentracija ekonomske moci u izdavastvu (gde 2% izdavaca kontrolise 75% knjiga izdatih u SAD), medijima i stampi, ne moze se prosto objasniti pomocu proizvodnih uslova koji doprinose integracijama u tim oblastima. To je vezano za moc drugih velikih korporacija, sto se izrazava preko njihovog upravlja- nja mehanizmima distribucije i troskovima reklamiranja. Ovi troskovi su izrazito porasli od sezdesetih, i gutaju sve vece proporcije korporacijskih budzeta buduci da, u izrazi­to takmicarskom svetu, sami imidzi korporacija a ne napro- sto proizvodi postaju sustinski ne samo za marketing vec i za pribavljanje kapitala, preduzimanje integracija i sticanje uticaja nad proizvodnjom znanja, politikom vlade i promo- visanjem kulturnih vrednosti. Korporacijsko pokroviteljstvo umetnosti (izlozba pod pokroviteljstvom), univerziteta i do- brotvornih projekata prestizna je strana lestvice ajslivnosti koja obuhvata sve od raskosnih brosura i izvestaja kompa­nije, majstorija odseka za odnose za javnoscu, do skanda- la koji omogucavaju da se ime kompanije neprestano drzi u sredistu javne paznje.

Drugi razvoj, koji je bio mnogo znacajniji od prvog, predstavlja kompletnu reorganizaciju globalnog finansij- skog sistema i pojavu znatno vece sposobnosti finansij-

* M IT - Masacusetski tehnoloski institut. (Prim, prev.)

Page 23: Dejvid Harvi Od Fordizma Do Fleksibilne Akumulacije

D e jv id Harvi

236

skog koordinisanja. Opet je postojalo dvostruko kretanje, s jedne strane ka formiranju finansijskih konglomerata i bro- kera s izuzetnim globalnim uticajem, a s druge ubrzano umnozavanje i decentralizovanje finansijskih aktivnosti i to- kova stvaranjem sasvim novih finansijskih sredstava i trzi­sta. U Sjedinjenim Americkim Drzavama to je podrazume- valo deregulaciju finansijskog sistema koji je bio rigorozno ogranicen sve od reformi 1930-ih. Americki Izvestaj Hant komisije (Hunt Commission Report) od 1971. bio je prvo otvoreno priznavanje potrebe reformisanja kao uslova op- stanka i razvoja kapitalistickog ekonomskog sistema. Na- kon trauma 1973. godine, pritisak za finansijsko deregulisa- nje dobio je na snazi 1970-ih i progutao sve svetske finansijske centre do 1986. (slavne londonske reforme u toj godini - „veliki prasak" - ucvrstile su to uverenje). Deregu- lisanje i uvodenje finansijskih novina, oba dugi i kompliko- vani procesi, postali su do tog vremena uslov opstanka svakog svetskog finansijskog centra u okviru izrazito inte- grisanog giobalnog sistema koordinisanog putem trenut- nih telekomunikacija. Formiranje globalne berze, globalnih trzista potro§ne robe (i cak dugova) za buducu isporuku, svop* valuta i kamatnih stopa, zajedno sa ubrzanom geo- grafskom mobilnoscu novcanih sredstava, podrazumevalo je prvi put form iranje jednog svetskog trzista za ponudu novca i kredita (dijagram 2.11).

Struktura ovog giobalnog finansijskog sistema danas je tako komplikovana da nadilazi sposobnost razumevanja vecine ljudi. Granice izmedii karakteristicnih sluzbi kao sto su bankarstvo, brokerstvo, finansijske usluge, stambeno fi- nansiranje, potrosacki krediti i slicno, postale su izrazito propustljive istovremeno s pojavljivanjem novih trzista po- troSnom robom, akcijama, valutama ili dugovima sa rokom, svodeci na zbunjujuci nacin buducnost na sadasnjost. Kompjuterizacija i elektronske komunikacije ucvrstile su znacaj trenutne medunarodne koordinacije finansijskih to- kova. „Za bankarstvo", pise u Financial Times (8. maj 1987), „sve beznacajnija postaju vremenska, prostorna i valutna ogranicenja". Danas je situacija takva da „engleski kupac

* swap - berzanski poslovi istovremene kupovine i prodaje deviza radi zarade na kamatama i promeni kurseva. (Prim, prev.)

Page 24: Dejvid Harvi Od Fordizma Do Fleksibilne Akumulacije

O d fo rd iz m a do f /eks ib i/n e a k u m u ia c i je

237

S re d n je v re m e p o G rin ic u

15 12 918

MEOUNARODNI VREDNOSNI PAPIRI NJUJORK

~ i 1-------1------ 1------ 1-------1------ 1--------r

TOKIO p.m . TOKIO a.m

V w tIONGKONG a .S . HOIHONGKONG a.r&._HONG_KONG p

SIDNEJ p.m . SIDNEJ

BUDUCEISPORUKE

VINIP

' NJUJORK

MONTREALSIDNEJ p.m . SIDNEJ a.m

D ijag ram 2.11. - Dvadesetcetvorocasovni obrasci trgovanja na globalnim finansijskim trzistima (zahvaljujuci Najdzelu Triftu - Nigel Thrift)

Page 25: Dejvid Harvi Od Fordizma Do Fleksibilne Akumulacije

D e jv id Harvi

238

moze uzeti hipotekarni zajam u Japanu, Amerikanac se mo­ze povezati sa svojim racunom u njujorskoj banci putem automata za gotovinu u Hongkongu, i japanski investitor moze kupiti akcije u skandinavskoj banci baziranoj u Londo- nu cija je gotovina u funtama, dolarima, nemackim marka- ma i svajcarskim francima". Ovaj „zbunjujuci" svet velikih fi- nansija obuhvata podjednako zbunjujucu raznolikost unakrsnih aktivnosti, pomocu kojih banke kratkorocno po- zajmljuju ogromna sredstva od drugih banaka, osiguravaju- ca drustva i penzijski fondovi okupljaju ogromne zajednicke zalihe investicionih sredstava da bi dejstvovale kao domi- nanti „stvaraoci trzista", dok industrijski, trgovacki i zemlji- sni kapital postaje tako integrisan u finansijske operacije i strukture da je sve teze shvatiti gde pocinju komercijalni i industrijski a gde prestaju strogo finansijski interesi.

Ova pometnja je narocito povezivana sa razvojem ono- ga sto danas nazivamo „spekulativno preduzetnistvo". Po- slednjih godina stavljen je izvanredan naglasak na pronala- zenje nekih drugih nacina zaradivanja osim neposrednog proizvodenja robe i usluga. Tehnike variraju od prefinjenog „kreativnog racunovodstva", preko pazljivog pracenja me- dunarodnih trzista i politickih prilika od strane multinacio- nalnih kompanija, tako da mogu da profitiraju od relativnih izmena u vrednostima valuta ili kamatnih stopa, sve do pravih korporacijskih pljacki i otimanja aktive rivalskim ili cak korporacijama koje nisu ni u kakvoj vezi sa njima. „Ma- nija integrisanja i preuzimanja" u 1980-im bila je sastavni deo ovog naglaska na spekulativnom preduzetnistvu, jer iako je bilo slucajeva kada bi se takve aktivnosti mogle opravdati u smislu racionalizovanja ili unosenja raznoliko- sti u korporacijska interesovanja, cesce je bila u pitanju na- vala da se stekne spekulativni profit bez gnjavaze sa stvar- nom proizvodnjom. Nije ni cudo, kako primecuje Robert Rajh (Robert Reich, 1983), da „spekulativno preduzetnistvo danas zaokuplja neke od najmudrijih umova u Americi, ob- uzima neke od najtalentovanijih diplomaca, uposljava neke od najkreativnijih i najoriginalnijih razmisljanja, i podstice neke od najenergicnijih obrtanja i trgovanja". Tokom prote- klih petnaest godina, izvestava on, najtrazeniji i najunosni- ji poslovi do kojih se moglo doci u americkom poslovanju

Page 26: Dejvid Harvi Od Fordizma Do Fleksibilne Akumulacije

O d fo rd iz m a do f ieks ib i/n e a k u m u /a c i je

239

nisu se nalazili u upravljanju proizvodnjom, vec u pravnim i finansijskim sferama korporacijskog delovanja.

Preplavljen likvidnoscu, ometan zaduzenoscu koja se otrgla kontroli od 1973, svetski finansijski sistem je, medu- tim , izmakao svakom kolektivnom kontrolisanju cak i od strane najmocnijih razvijenih kapitalistickih zemalja. Formi­ranje takozvanog evrodolarskog finansijskog trzista od vi- ska americkih dolara sredinom 1960-ih, simptomaticno je za ovaj problem. Potpuno van nadzora ma koje nacionalne vlade, ovo trziste u „bezdrzavnom" novcu prosirilo se od 50 milijardi dolara u 1973. na skoro dve hiljade m ilijardi dolara do 1987, i time se priblizilo ukupnoj kolicini novca unutar Sjedinjenih Americkih Drzava. Masa evrodolara se povecavala brzinom od oko 25% godisnje u 1970-im, u po- redenju sa porastom novcane mase unutar SAD od 10% i stopom rasta obima spoljne trgovine od 4% . Dugovanja zemalja Treceg sveta su takode narasla van svake kontrole (vidi dijagram 2.12). Ne treba mnogo maste da bi se uoci- lo da ovakve neravnoteze nagovestavaju ozbiljnu napetost i zategnutost unutar giobalnog kapitalistickog sistema. Da­nas sve vrvi od proroka Sudnjeg dana (kao sto je investici- oni bankar Vol Strita Feliks Rohatin - Felix Rohatyn), cak su

N om ina in i dugo ro cn i dug iz

D ijagram 2.12. - Porast dugovanja manje razvijenih zemalja, 1970 - 1987. (!zvor\ Tabele Svetske banke)

Page 27: Dejvid Harvi Od Fordizma Do Fleksibilne Akumulacije

D e jv id Harvi

2 4 0

i The Economist i Wall Street Journal objavili mracna upo- zorenja o predstojecoj finansijskoj katastrofi dosta pre kra- ha berze u oktobru 1987. godine.

Novi finansijski sistemi postavljeni od 1972. promenili su ravnotezu snaga na delu u globalnom kapitalizmu, daju- ci mnogo vise autonomije bankarskom i finansijskom si- stemu koji se odnosi na korporativno, drzavno i licno fi- nansiranje. Fleksibilna akumulacija ocigledno vise racuna na finansijski kapital kao njenu koordinisucu snagu nego fordizam. To znaci da je mogucnost stvaranja nezavisnih i autonomnih monetarnih i finansijskih kriza znatno veca ne­go ranije iako je finansijski sistem kadriji da prosiri rizik na veci front i brzo prebaci sredstva iz neuspesnih u profita- bilna preduzeca, regione i sektore. Veliki deo strujanja, ne- stabilnosti i obrtanja moze se direktno pripisati toj pove<5a- noj mogucnosti preokretanja tokova kapitala na nacine koji izgledaju kao da zanemaruju prostorno-vremenska ograni- cenja koja obidno sputavaju materijalne aktivnosti proizvo­denja i potrosnje.

Sve veca moc koordinisanja smestena unutar svetskog finansijskog sistema pojavila se u izvesnoj meri na stetu moci nacionalnih dr2ava da upravljaju protokom kapitala a otuda i sopstvenom fiskalnom i monetarnom politikom. Neuspeh Breton Vuds sporazuma da uSvrsti cenu zlata i konvertibilnost dolara bila je potvrda da Sjedinjene Ame- ricke Drzave nisu viSe sposobne da samostalno upravljaju svetskom fiskalnom i monetarnom politikom. Usvajanje fleksibilnog sistema obracunavanja kursa u 1973. godini (kao odgovor na ogromna spekulativna kretanja valuta u odnosu na dolar), bio je znak potpunog ukidanja Breton Vudsa. Od tada sve nacionalne drzave ostavljene su na mi- lost i nemilost finansijskom disciplinovanju, bilo putem ucinka protoka kapitala (uocite preokret u politici francuske socijalisticke vlade suocene sa snaznim uzletom kapitala nakon 1981), bilo putem direktnog institucionalnog disci- plinovanja. Odobravanje ostrih mera, koje je diktirao Me- dunarodni monetarni fond, za vreme britanske laburisticke vlade u cilju dobijanja kredita 1976, bilo je naprosto pri- znanje prevlasti spoljnih finansija nad unutrasnjom politi­kom (tu je ocigledno bilo u pitanju jos nesto osim proste

Page 28: Dejvid Harvi Od Fordizma Do Fleksibilne Akumulacije

Od fo rd iz m a do f leks ib ilne a k u m u ta c i je

241

zavere svajcarskih velebankara koje je kaznjavala Vilsonova vlada deceniju pre toga). Naravno, u kapitalizmu je oduvek postojala osetljiva ravnoteza izmedu finansijske i drzavne moci, ali je slom fordizma - kejnezijanizma ocigledno zna- cio pomak ka davanju moci finansijskom kapitalu w's-a-w's nacionalnoj drzavi. Znacaj svega ovoga postaje jos oci- gledniji kada se smesti u kontekst naglog smanjivanja tro- skova transporta i komunikacija, koje je pocivalo na pro- menama u ambalazi, kargo transportu dzambo-dzetom i satelitskim komunikacijama, sto je omogucilo da se uput- stva za proizvodnju i dizajniranje trenutno prenesu ma gde sirom sveta. Industrija koja je tradicionalno bila vezana lo- kacijskim ogranicenjima za izvore ili trzista sirovinama m o­gla je post;ati mnogo slobodnija. Od sredine 1970-ih poja- vila se silna literatura koja je nastojala da bude u toku sa novom medunarodnom podelom rada, izmenjenim princi- pima lociranja i umnozavajucim mehanizmima koordinisa- nja i unutar transnacionalnih korporacija, kao i izmedu raz- licitih sektorskih trzista potrosnom robom i proizvodima. Novoindustrijalizovane zemlje kao sto je „6etvorka" jugoi- stocne Azije (Hongkong, Singapur, Tajvan 1 Juzna Koreja) pocele su ozbiljno da nadiru na trzista izvesnih proizvoda (tekstila, elektronike itd.) u razvijenim kapitalistickim ze- mljama, a ubrzo im se prikljucilo mnostvo drugih NIZ (Ma- darska, Indija, Egipat) i one zemlje koje su pre toga sprovo- dile strategiju supstitucije uvoza (Brazil, Meksiko) u lokacijskom preuredenju svetske industrijske proizvodnje.

Neke od izmena u pogledu moci unutar globalne politic- ke ekonomije razvijenog kapitalizma od 1972. bile su zaista upadljive. Oslanjanje Sjedinjenih Americkih Drzava na spoljnu trgovinu (istorijski uvek prilifino neznatno - u ra- sponu 4 -5% od bruto nacionalnog proizvoda) udvostru6e- no je u periodu izmedu 1973. i 1980. godine (vidi tabelu 2.5). Uvoz iz zemalja u razvoju povecan je skoro deseto- struko, a strani uvoz (narocito iz Japana) kolebao se da bi do§ao do znacajnog ucesca na americkim trzistima u ra- znovrsnim oblastima kao sto su silicijumski cipovi, televi- zori i video-oprema, brojcano kontrolisani masinski alat, ci- pele, tekstil i automobili. Bilans platnog prometa u robi i uslugama za Sjedinjene Americke Drzave naglo je promenio

Page 29: Dejvid Harvi Od Fordizma Do Fleksibilne Akumulacije

D e jv id Harvi

2 4 2

tu zemlju od neto globalnog kreditora do statusa najveceg svetskog duznika (vidi dijagram 2.13). U meduvremenu je rasla finansijska moc Japana, pretvarajuci Tokio u jedan od najvaznijih finansijskih centara na svetu (nadmasivsi Nju- jork prvi put 1987. godine) samo zahvaljujuci ogromnim kolicinama suvisnih sredstava pod kontrolom japanskih banaka. One su istisnule americke kao najvece posednike medunarodne aktive u 1985, a do 1987. imale su 1,4 trilio- na dolara u poredenju sa 630 milijardi dolara u posedu Amerikanaca. Cetiri najvece banke na svetu (u pogledu ak­tive) danas su japanske.

Tabela 2.5. - Oslanjanje na spoljnu trgovinu u odabranim razvijenim kapi-talistickim zemljama

Izvoz i uvoz kao postotak BNP-a

1960 1970 1980 1986

SADizvoz 4.37 5.35 10.0 7.0uvoz 4.36 5.00 10.5 10.2

V. Britan ija izvoz 20.9 23.1 27.7 26.2uvoz 22.3 22.2 25.3 27.0

Japanizvoz 10.8 10.8 13.7 11.7uvoz 10.3 9.5 14.6 7.6

Z. Nemackaizvoz 17.9 21.2 26.3 30.0uvoz 16.4 19.1 27.0 24.9

Italijaizvoz 12.1 15.4 21.7 20.4uvoz 12.4 15.0 24.4 18.7

Izvor'. OECD

Ove promene pracene su, i delom najavljene, usponom agresivnog neokonzervatizma u Severnoj Americi i veli- kom delu zapadne Evrope. Izborne pobede Margaret Tacer (1979) i Ronalda Regana (1980) cesto se smatraju izrazitim prelomom u politici posleratnog perioda. Ja ih shvatam pre kao konsolidovanje onoga sto je vec bilo u povoju za

Page 30: Dejvid Harvi Od Fordizma Do Fleksibilne Akumulacije

Od fo rd iz m a do f ieks ib iine a k u m u ia c i je

243

vreme veceg dela 1970-ih. Kriza 1973-5. delimicno je pote- kla iz konfrontacije sa nagomilanim rigidnostima politike i praksi vlada ucvrscenih tokom perioda fordizma - kejnez'i- janizma. Kejnezijanska politika se pokazala inflacijskom ka- ko su narastala ovlascenja a fiskalni kapaciteti stagnirali. S obzirom na to da je politicki konsenzus fordizma oduvek bio da preraspodelu treba finansirati iz porasta, usporen rast je neminovno znacio poteskoce za drzavu blagostanja i socijalnu nadoknadu. Vlade Niksona (Nixon) i Hita (Heath) prepoznale su problem u periodu od 1970-4, podsticuci borbu sa organizovanom radnom snagom i smanjivanje drzavnih troskova. Laburisticka j demokratska vlada koje su dosle na vlast nakon toga povinovale su se istim impe- rativima ia'ko su njihove ideoloske naklonosti bile upravlje- ne i bile u sasvim drugacijem smeru. Njihov korporativi- sticki pristup resavanju problema mozda je i bio drugaciji (oslanjanje na dobrovoljni pristanak i sindikatsko nameta-

D ijagram 2.13. - Porast saveznog, licnih i korporacijskih dugova u Sjedi^ njenim Americkim Drzavama i pogorsanje trgovinskog bilansa u SAD, 1973-1987.(izvor: Ministarstvo za trgovinu i Ministarstvo saveznih rezervi)

Page 31: Dejvid Harvi Od Fordizma Do Fleksibilne Akumulacije

D e jv id Harvi

2 4 4

nje politike plata i cena) ali su ciljevi morali biti isti. Cim je primeceno da je politicki izbor ustupak ili porastu ili pravic- nosti, bilo je jasno u kom pravcu vetar duva cak i za naj- predanije reformisticke vlade. Postepeno povlacenje podr- ske drzavi blagostanja (vidi dijagram 2.9) i navala na realne plate i organizovanu sindikatsku snagu, sto je preduzeto kao ekonomska nuznost u krizi od 1973-5, naprosto su, od strane konzervativaca, prikazani kao dobri potezi vlade. Ra- sirena je predstava jake vlade koja primenjuje snazne doze gorkog leka da bi povratila zdravlje bolesnoj ekonomiji.

U meri u kojoj je pojacana medunarodna konkurencija u uslovima slabog rasta primorala sve drzave da postanu vi­se „preduzetnicke" i zainteresovane da odrze pogodnu po- slovnu klimu, trebalo je obuzdati moc organizovane radne snage i drugih drustvenih pokreta. lako je politika opiranja mozda i varirala - s opipljivim rezultatima, sto pokazuje Terbornovo (Therborn, 1984) uporedno proucavanje evropskih drzava - strogost, smanjivanje fiskalnih troskova i erozija drustvenog kompromisa izmedu velike radne sna­ge i velikih vlada, postale su parole svake drzave u razvije- nom kapitalistickom svetu. Mada zbog toga drzave zadr^a- vaju znatnu moc intervenisanja u radnim ugovorima, ono sto Dzesop (Jessop, 1982, 1983) naziva „strategija akumu­lacije" svake kapitalisticke nacionalne drzave postala je striktnije ogranicena.

S druge strane medalje, vlade koje su se ideoloski oba- vezale na ne-intervenisanje i fiskalni konzervatizam, bile su primorane dogadajima da intervenisu pre vise umesto ma- nje. Zanemarujuci za trenutak stepen do kojeg ocigledne nesigurnosti fleksibilne akumulacije stvaraju klimu pogod­nu za autoritarnu vladavinu tipa Tacer - Regan, finansijska nestabilnost i ogromni problemi unutrasnje i spoljne zadu- zenosti nametnuli su periodicne intervencije na nestabil- nim finansijskim trzi§tima. Sprovodenje moci Ministarstva saveznih rezervi radi ublazavanja meksicke krize zaduzeno- sti u 1982. i saglasnost Ministarstva finansija SAD da po- sreduje u otpisivanju onoga meksifikog duga u posedu americkih banaka koji je mogao dostici 20 milijardi dolara 1987, dva su primera ove nove vrste intervenisanja na me- dunarodnim trzistima. Odluka da se nacionalizuje propala

Page 32: Dejvid Harvi Od Fordizma Do Fleksibilne Akumulacije

Od fo rd iz m a do f leks ib ilne a k u m u ia c i je

245

Continental Illinois Bank 1984. godine i ogromni izdaci Americke savezne korporacije za depozit i osiguranje (FDIC) za apsorbovanje rastucih troskova stecaja banaka (vidi dijagram 2.14) i slicno oticanje sredstava Savezne osi- guravajuce korporacije za stednju i zajam, sto je iziskivalo napor rekapitalisanja od 10 milijardi dolara 1987. radi zasti- te od cinjenice da su nekih 20% od 3,100 nacionalnih insti- tucija za stednju tehnicki neplatezne, ilustruje razmeru pro­blema (procenjeno jemstvo potrebno da se izade na kraj sa krizom usteda i zajmova zastalo je na 50 - 100 milijardi do­lara septembra 1988). Vilijam Ajzaks (William Isaacs), pred- sednik FDIC-a, toliko se uznemirio da se osecao obave- znim da upozori Udruzenje americkih bankara vec u oktobru 1987. da SAD „mozda ide u pravcu nacionalizova- nja bankarstva" ukoliko ne obuzdaju svoje gubitke. Speku- lacije na medunarodnim trzistima valuta radi stabilizovanja obracunskih kurseva nisu ispale nista jeftinije - Ministar­stvo saveznih rezervi u Njujorku izvestilo je o trosenju vise od 4 milijardi dolara za dva meseca nakon kraha berze u

D ijagram 2.14. - Bankovni stecaji u SAD, 1970-1987. (tzvo r: Savezna korporacija za depozit i osiguranje)

Page 33: Dejvid Harvi Od Fordizma Do Fleksibilne Akumulacije

D e jv id Harvi

246

oktobru 1987. da bi se odrzao obracunski kurs dolara u re- lativnom redu, a Bank of England je prodala 24 milijardi britanskih funti 1987. da bi sprecila suvise brzi i suvise ve­liki porast funte. Uloga drzave kao zajmodavca ili speku- lanta kome se na kraju pribegava ocigledno je postala pre vise nego manje presudna.

Ipak, i danas uocavamo da je takode moguce da nacio- nalne drzave (Juzna Afrika, Peru, Brazil itd.) ne ispune svo- je medunarodne finansijske obaveze, nametajuci medudr- zavna pregovaranja o vracanju dugova. Takode, mislim da nije slucajno to sto se prvi ekonomski samit izmedu vode- cih kapitalistickih sila odrzao 1975, i da se preduzimanje medunarodnog koordinisanja, bilo putem MMF-a, bilo pu- tem zajednickog dogovaranja o intervenisanju na trzistima valute, od tada poja£alo, postajudi jos izrazenije nakon kra- ha berze 1987. Ukratko, nastala je borba za ponovno osva- janje moci zajednice kapitalistickih drzava koju su one po- jedinacno izgubile tokom protekle dve decenije. Ovo kretanje je institucionalizovano 1982. godine kada su MMF i Svetska banka imenovane glavnim nadleznim organom za primenjivanje zajednicke vlasti kapitalistickih nacional- nih drzava nad medunarodnim finansijskim ugovaranjem. Ta vlast se obicno sprovodi da bi se nametnulo obuzdava- nje drzavnih troskova, smanjivanje realnih plata i stroga fi- skalna i monetarna politika, do trenutka izazivanja talasa takozvanih M M F pobuna od Sao Paola do Kingstona na Ja- majci, i od Perua do Sudana i Egipta sve od 1976. godine (za kompletan spisak vidi Walton, 1987).

Postoje i mnogi drugi znaci koji pre ukazuju na kontinu- itet nego na prekid sa dobom fordizma. Ogromni deficiti vlade Sjedinjenih Amerifikih Drzava koji se mogu pripisati uglavnom odbrani bili su fundamentalni za svaki ekonom­ski rast koji je postojao u svetskom kapitalizmu 1980-ih, navodedi na pomisao da prakse kejnezijanizma nisu ni u kom sluCaju izumrle. Ni obavezivanje na „slobodnotrzisnu" konkurenciju i deregulaciju ne uklapa se u potpunosti u ta­las integracija, korporacijskih konsolidacija i izvanredan porast medusobnih povezanosti navodno suparnickih firmi razlicitog nacionalnog porekla. Popri§ta sukoba izmedu na- cionalne drzave i transnacionalnog kapitala su se, medu-

Page 34: Dejvid Harvi Od Fordizma Do Fleksibilne Akumulacije

Od fo rd izm a do f leks ib iln e a k u m ula c i je

247

tim, otvorila, potkopavajuci olako uskladivanje izmedu ve- likog kapitala i velikih vlada, tako tipicno za doba fordizma. Danas je drzava u mnogo problematicnijem polozaju. Od nje se ocekuje da regulise delovanje korporacijskog kapita­la u nacionalnom interesu, a istovremeno se primorava, ta­kode u nacionalnom interesu, da stvori „pogodnu poslov- nu klimu", da dejstvuje kao podsticaj transnacionalnom i globalnom finansijskom kapitalu i da spreci (nekim drugim sredstvima osim kontrole obracunskog kursa) oticanje ka­pitala na neka privlacnija i profitabilnija mesta.

lako su istorijske okolnosti mozda varirale od zemlje do zemlje, postoji uverljiva dokazna grada da su se modaliteti i ciljevi, kao i mogucnosti dr^avnog intervenisanja, znatno promenili <?d 1972. sirom kapitalistickog sveta, bez obzira na ideoloski karakter vlada na vlasti (nedavno iskustvo francuskih i spanskih socijalista nadalje potkrepljuje ovaj argument). To ipak ne znaci da je drzavni intervencionizam generalno smanjen, jer je u izvesnom smislu - narocito u pogledu kontrolisanja radne snage - dr^avno intervenisa- nje danas presudnije nego ikada.

Ovo nas konacno dovodi do jos tezeg problema koji se tice nacina smenjivanja normi, obicaja i politickih i kulturnih stavova od 1970. i stepena do kojeg se te izmene uklapaju u prelazak sa fordizma na fleksibilnu akumulaciju. S obzi- rom na to da se politicki uspeh neokonzervatizma tesko moze pripisati njegovim ukupnim ekonomskim postignuci- ma (njegove izrazito negativne osobine - velika nezaposle- nost, slab rast, naglo dislociranje i obrtanje zadu^enosti - ublazavaju se samo kontrolom inflacije), nekoliko komenta- tora pripisalo je njegov uspon opstem pomaku od kolektiv- nih normi i vrednosti koje su bile vladajuce barem u orga- nizacijama radnicke klase i drugim drustvenim pokretima u 1950-im i 1960-im, ka mnogo vise takmicarskom individua- lizmu kao glavnoj vrednosti preduzetnicke kulture koja je prodrla u mnoga zivotna podrucja. Ovo pojacano takmice- nje (na trzistima radnom snagom, kao i medu preduzetnici- ma) naravno se pokazalo razornim i pogubnim za neke, a ipak je neosporno proizvelo provalu energije koju mnogi, cak i iz levice, pohvalno uporeduju sa zagusljivom ortodok- snoscu i birokratijom drzavne vlasti i monopolisticke kor-

Page 35: Dejvid Harvi Od Fordizma Do Fleksibilne Akumulacije

D e jv id Harvi

248

porativne moci. Takode je omogucilo sprovodenje znatne preraspodele prihoda, od koje su imali koristi uglavnom oni vec privilegovani. Preduzetnistvo danas karakterise ne samo poslovno delovanje vec raznolike oblasti zivota kao sto su gradsko vladanje, porast proizvodnje u nezvanic- nom sektoru, organizovanje trzista radnom snagom, istra- zivanje i razvoj, cak je doseglo i nize kutke akademskog, li- terarnog i umetnickog zivota.

Mada su koreni ove tranzicije ocigledno duboki i kom- plikovani, njihova doslednost sa prelaskom sa fordizma na fleksibilnu akumulaciju je prilicno izvesna, cak iako smer (ma koji) uzrocnosti to nije. Pre svega, fleksibilnije kretanje kapitala naglasava novo, nestalno, prolazno, nepostojano i kontingentno u savremenom zivotu, umesto trajnijih vred- nosti usadenih za vreme fordizma. U meri u kojoj je kolek- tivno delovanje pri tome otezano, a to je svakako bio glav- ni cilj kampanje pojacavanja kontrole radne snage, da ga ucini takvim, utoliko se individualizam koji je uzeo maha uklapa kao nuzan, mada ne i dovoljan, uslov za tranziciju sa fordizma na fleksibilnu akumulaciju. Uostalom, uglav­nom prodorom novih poslovnih struktura, inovacija i pred- uzetnistva uspostavljeni su mnogi novi proizvodni sistemi. Ipak, sto je Zimel (Simmel, 1978) odavno nagovestio, bas u ta vremena fragmentacije i ekonomske nesigurnosti ja- vlja se 2elja za postojanim vrednostima koja jace istice autoritet bazicnih institucija - porodice, religije, drzave. A postoji obimno svedocanstvo o obnavljanju podrske ta­kvim institucijama i vrednostima koje one predstavljaju si- rom Zapadnog sveta od otprilike 1970. Takva povezanost je barem verovatna, i stoga bi trebalo tome posvetiti pazlji- vije ispitivanje. Nas sledeci zadatak je da skiciramo obja- snjenje porekla ove vazne tranzicije u akumulaciji kao do- minantom rezimu kapitalizma.