Depopulacija u Republici Depopulacija u Republici HrvatskojHrvatskoj

Uzroci, razmjeri i perspektiveUzroci, razmjeri i perspektive

Na što se želi ukazati ovim prikazom?Na što se želi ukazati ovim prikazom?

Prikazati uzroke i razmjere depopulacije, kao Prikazati uzroke i razmjere depopulacije, kao temeljnog demografskog procesa u Hrvatskoj;temeljnog demografskog procesa u Hrvatskoj;

Ukazati na razlike kad je u pitanju ukupna i prirodna Ukazati na razlike kad je u pitanju ukupna i prirodna depopulacija – na razini regija, županija, urbanih i depopulacija – na razini regija, županija, urbanih i ruralnih krajeva Hrvatske;ruralnih krajeva Hrvatske;

Označiti depopulaciju kao jedan od ključnih Označiti depopulaciju kao jedan od ključnih problema hrvatske države i društva; problema hrvatske države i društva;

Ukazati na važnost smanjivanja i zaustavljanja Ukazati na važnost smanjivanja i zaustavljanja depopulacije u Hrvatskoj.depopulacije u Hrvatskoj.

Depopulacija u Hrvatskoj: uzrociDepopulacija u Hrvatskoj: uzroci

• Glavni uzrok prirodne depopulacije (pada broja stanovnika prirodnim putem) u Hrvatskoj je pad stope živorođenih (nataliteta) ispod stope umrlih (mortaliteta);

• Prirodna depopulacija je tolika da uzrokuje i ukupnu depopulaciju, koju posljednjih godina djelomično kompenzira pozitivan migracijski saldo Hrvatske;

• Osnovni uzrok pada nataliteta je pad stope totalnog fertiliteta na samo 1,38;

• U Hrvatskoj jedna žena rodi u prosjeku 1,38 djece, a za prirodnu reprodukciju stanovništva je potrebno da svaka žena rodi najmanje 2,1 djece u prosjeku.

Natalitet, mortalitet i prirodno kretanje stanovništva Republike Hrvatske 1990.-2007. g.

- 2.4- 10 45711.852 3679.441 9102007.

- 2.0- 8 93211.350 3789.341 4462006.

- 2.1- 9 29811.751 7909.642 4922005.

- 2.1- 9 44911.249 7569.140 3072004.

- 2.9- 12 90711.852 5758.939 6682003.

- 2.4- 10 47511.450 5609.040 0942002.

- 1.9- 8 55911.249 5529.240 9932001.

- 1.5- 6 50011.550 24610.043 7462000.

- 1.5- 6 77411.451 9539.945 1791999.

- 1.2- 5 24311.652 31110.547 0681998.

0.8 3 53711.451 96412.155 5011997.

0.7 3 17511.350 63612.053 8111996.

- 0.1 - 35411.350 53611.250 1821995.

- 0.2 - 89811.149 48210.948 5841994.

- 0.5- 2 31111.450 84610.848 5351993.

- 1.1- 4 83011.651 80010.546 9701992.

- 0.6- 3 00311.454 83210.851 8291991.

0.7 3 21710.952 19211.655 4091990.

Stopa prirodnog kretanja broja

stan.

Prirodno kretanje broja stan.

Stopamortaliteta

Broj umrlihStopa natalitetaBroj živorođenihGodina

Izvori podataka: Dokumentacija Državnog zavoda za statistiku, 2006. g. Priopćenje Državnog zavoda za statistiku: Prirodno kretanje stanovništva Republike Hrvatske u 2007., 17. 07. 2008.

Prirodna depopulacija u Hrvatskoj od 1991. do danas: Prirodna depopulacija u Hrvatskoj od 1991. do danas: uzrociuzroci

• S izuzetkom 1996. i 1997. g. (posljedica nečeg što je trebalo biti «baby-boom» nakon Domovinskog rata, ali se nije nastavilo), je kontinuitet;

• Stope nataliteta su 1996. i 1997. g. jedini put od 1990. g. bile veće od stopa mortaliteta;

• 1998. g. zabilježen najveći pad nataliteta u jednoj godini;• Stopa nataliteta se nije vratila ni blizu razine iz 1997. g., te

je već cijelo desetljeće značajno manja i nego 1998. g.• Gospodarska kriza u Hrvatskoj neprestano generira sve

jaču demografsku krizu, a dolazak svjetske recesije u Hrvatsku će još pojačati demografsku krizu.

Razmjeri prirodne depopulacije u Hrvatskoj:Razmjeri prirodne depopulacije u Hrvatskoj:početak 2001. – kraj 2007. g.početak 2001. – kraj 2007. g.

Prirodni pad od početka 2001. do kraja 2007. g.:Prirodni pad od početka 2001. do kraja 2007. g.:70 077 70 077 stanovnika;stanovnika;

Prirodni pad od početka 2003. do kraja 2007. g. :Prirodni pad od početka 2003. do kraja 2007. g. :51 04351 043 stanovnika; stanovnika;

Stagnacijom nataliteta i povećanjem mortaliteta (zbog povećanja udjela starog stanovništva), prirodna depopulacija će se ubrzati.

Prirodna depopulacija u Hrvatskoj: pokazatelji 2007. g.Prirodna depopulacija u Hrvatskoj: pokazatelji 2007. g.

Stopa nataliteta (živorođeni na 1000 stanovnika) 9.4; Stopa nataliteta (živorođeni na 1000 stanovnika) 9.4; Stopa mortaliteta (umrli na 1000 stanovnika) 11.8; Stopa mortaliteta (umrli na 1000 stanovnika) 11.8; Stopa prirodnog kretanja (razlika nataliteta i mortaliteta) -2.4; Stopa prirodnog kretanja (razlika nataliteta i mortaliteta) -2.4;

Vitalni indeks (broj živorođene djece na 100 umrlih) 80.Vitalni indeks (broj živorođene djece na 100 umrlih) 80. 436 jedinica lokalne samouprave – prirodni pad broja 436 jedinica lokalne samouprave – prirodni pad broja

stanovnika, 107 – prirodni prirast, 12 – nulti prirast;stanovnika, 107 – prirodni prirast, 12 – nulti prirast; 18 županija i Grad Zagreb – prirodni pad broja stanovnika;18 županija i Grad Zagreb – prirodni pad broja stanovnika; Splitsko-dalmatinska i Dubrovačko-neretvanska županija – Splitsko-dalmatinska i Dubrovačko-neretvanska županija –

prirodni prirast.prirodni prirast.

Teritorijalna rasprostranjenost depopulacije u Teritorijalna rasprostranjenost depopulacije u Republici HrvatskojRepublici Hrvatskoj

Oko 3/4 teritorija Hrvatske DEPOPULIRA;Oko 3/4 teritorija Hrvatske DEPOPULIRA; Domovinski rat je ubrzao proces demografskog Domovinski rat je ubrzao proces demografskog

pražnjenja dijelova Hrvatske koji su već i ranije pražnjenja dijelova Hrvatske koji su već i ranije depopulirali;depopulirali;

Najviše depopuliraju najslabije razvijeni dijelovi Najviše depopuliraju najslabije razvijeni dijelovi Hrvatske, iz kojih je i iseljavanje najveće;Hrvatske, iz kojih je i iseljavanje najveće;Uglavnom se poklapaju s ruralnim prostorom Uglavnom se poklapaju s ruralnim prostorom udaljenijim od većih gradova i važnijih prometnica, udaljenijim od većih gradova i važnijih prometnica, te brdsko-planinskim područjima;te brdsko-planinskim područjima;

Depopuliraju i otoci, ali na većim otocima proces Depopuliraju i otoci, ali na većim otocima proces depopulacije slabiji je nego na manjim otocima.depopulacije slabiji je nego na manjim otocima.

Ukupna depopulacija u Hrvatskoj i na razini županija Ukupna depopulacija u Hrvatskoj i na razini županija početak 2001. – kraj 2007. g.početak 2001. – kraj 2007. g.

Utjecaj useljavanja u Hrvatsku smanjuje razinu depopulacije, pa Utjecaj useljavanja u Hrvatsku smanjuje razinu depopulacije, pa stanovništvo Hrvatske od početka 2001. do kraja 2007. g. bilježi pad stanovništvo Hrvatske od početka 2001. do kraja 2007. g. bilježi pad od od 1 4781 478 stanovnika; stanovnika;

Županije koje bilježe porast broja stanovnika su: Zagrebačka, Županije koje bilježe porast broja stanovnika su: Zagrebačka, Zadarska, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska, Istarska i Zadarska, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska, Istarska i Dubrovačko-neretvanska županija, te Grad Zagreb. Dubrovačko-neretvanska županija, te Grad Zagreb.

Primarni razlog porasta stanovništva ovih županija je doseljavanje; Primarni razlog porasta stanovništva ovih županija je doseljavanje; 14 županija – PAD broja stanovnika 2007. g. u odnosu na 2001. g. i u 14 županija – PAD broja stanovnika 2007. g. u odnosu na 2001. g. i u

odnosu na 2003. g.;odnosu na 2003. g.; U postotnom udjelu pada broja stanovnika u 2007. g., u odnosu na U postotnom udjelu pada broja stanovnika u 2007. g., u odnosu na

broj stanovnika 2001. g. prednjače: Karlovačka (-5.15%), Sisačko-broj stanovnika 2001. g. prednjače: Karlovačka (-5.15%), Sisačko-moslavačka (-4.97%), Bjelovarsko-bilogorska (-4.83%), Virovitičko-moslavačka (-4.97%), Bjelovarsko-bilogorska (-4.83%), Virovitičko-podravska (-4.72%) i Ličko-senjska (-4.68%) županija.podravska (-4.72%) i Ličko-senjska (-4.68%) županija.

Broj i kretanje broja stanovnika Republike Hrvatske po županijama 2001. i procjena broja stanovnika 2003. – 2007. (sredinom godine)

0.765 9210.866 721785 866784 211783 455781 632779 945779 145Grad Zagreb

-0.36- 430- 0.36- 432117 994118 231118 419118 371118 424118 426Međimurska županija

1.702 0892.523 096125 966125 328124 789124 165123 877122 870Dubrovačko-neretvanska županija

2.104 3433.186 571212 915211 812210 741209 648208 572206 344Istarska županija

2.089 6473.6717 020480 696479 474477 382473 993471 049463 676Splitsko-dalmatinska županija

- 1.87- 3 838- 2.93- 6 007198 761199 572200 515201 435202 599204 768Vukovarsko-srijemska županija

0.667401.321 495114 386114 200113 960113 705113 646112 891Šibensko-kninska županija

- 1.98- 6530- 2.47- 8 179322 327324 466326 275327 631328 857330 506Osječko-baranjska županija

4.457 2086.7510 937172 982171 201169 151167 045165 774162 045Zadarska županija

- 1.25- 2 203- 1.50- 2 654174 111174 792175 181175 621176 314176 765Brodsko-posavska županija

- 2.45- 2 104- 3.17- 2 72183 11083 71484 28684 67085 21485 831Požeško-slavonska županija

- 3.50- 3 268- 4.72- 4 40688 98389 85690 67191 19492 25193 389Virovitičko-podravska županija

- 3.39- 1 820- 4.68- 2 51051 16751 83052 32052 63952 98753 677Ličko-senjska županija

- 0.11- 351- 0.25- 767304 738305 083305 109305 125305 089305 505Primorsko-goranska županija

- 3.19- 4 241- 4.83- 6 433126 651127 811128 878129 914130 892133 084Bjelovarsko-bilogorska županija

- 2.04- 2 533- 3.07- 3 822120 645121 260121 896122 435123 178124 467Koprivničko-križevačka županija

- 1.08- 1997- 1.91- 3 525181 244181 724181 993182 475183 241184 769Varaždinska županija

- 3.27- 4 632- 5.15- 7 308134 479135 714136 985138 039139 111141 787Karlovačka županija

- 3.58- 6 646- 4.97- 9 198176 189178 355180 016181 439182 835185 387Sisačko-moslavačka županija

- 1.95- 2 783- 3.30- 4 697137 735138 514139 116139 748140 518142 432Krapinsko-zagorska županija

2.949 120 4.9515 341325 037322 874320 851318 429315 917309 696Zagrebačka županija

- 0.097- 4 308- 0.033- 1 4784 435 9824 440 0224 441 9894 439 3534 440 2904 437 460Republika Hrvatska

Kretanje broja stan. u %, 2003. –

2007.

Kretanje 2003. – 2007.

Kretanje broja stan. u %, 2001. –

2007.

Kretanje broja stan.

2001.- 2007.2007.2006.2005.2004.2003.

Popis stan. 2001.

Izvor podataka: Popis stanovništva 2001. g. i Priopćenje Državnog zavoda za statistiku Procjena stanovništva Republike Hrvatske u 2007. g., 17. rujna 2008.

Depopulacija i migracije među županijama: trendovi Depopulacija i migracije među županijama: trendovi početak 2001. – kraj 2007. g.početak 2001. – kraj 2007. g.

Grad Zagreb, Zagrebačka, Krapinsko-zagorska, Grad Zagreb, Zagrebačka, Krapinsko-zagorska, Primorsko-goranska, Zadarska, Šibensko-kninska, Primorsko-goranska, Zadarska, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska, Istarska i Dubrovačko-Splitsko-dalmatinska, Istarska i Dubrovačko-neretvanska županija – neretvanska županija – doseljavanje stanovništvadoseljavanje stanovništva;;

Sisačko-moslavačka, Karlovačka, Bjelovarsko-Sisačko-moslavačka, Karlovačka, Bjelovarsko-bilogorska, Virovitičko-podravska, Požeško-bilogorska, Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska, Brodsko-posavska i Vukovarsko-srijemska slavonska, Brodsko-posavska i Vukovarsko-srijemska – – iseljavanje stanovništvaiseljavanje stanovništva;;

Varaždinska, Koprivničko-križevačka, Ličko-senjska, Varaždinska, Koprivničko-križevačka, Ličko-senjska, Osječko-baranjska i Međimurska županija – Osječko-baranjska i Međimurska županija – nema nema značajnijeg utjecaja migracija na broj stanovnikaznačajnijeg utjecaja migracija na broj stanovnika..

Depopulacija i migracije između i unutar regija Depopulacija i migracije između i unutar regija HrvatskeHrvatske

Zagrebačka aglomeracija i njena okolica, Istra, Zagrebačka aglomeracija i njena okolica, Istra, Hrvatsko primorje i Dalmacija – regije doseljavanja. Hrvatsko primorje i Dalmacija – regije doseljavanja. Privlače stanovništvo iz drugih dijelova Hrvatske.Privlače stanovništvo iz drugih dijelova Hrvatske.

Slavonija i veći dio Središnje Hrvatske, Kordun i Slavonija i veći dio Središnje Hrvatske, Kordun i Banija – regije iseljavanja. Banija – regije iseljavanja. Ovdje su demografski gubici najveći.Ovdje su demografski gubici najveći.

Veliki dijelovi Like, Gorskog kotara i Dalmacije Veliki dijelovi Like, Gorskog kotara i Dalmacije također su prostori iseljavanja. Migracijski saldo na također su prostori iseljavanja. Migracijski saldo na razini županija u ovim regijama je pozitivan, iako razini županija u ovim regijama je pozitivan, iako najveći dio teritorija ovih regija depopulira.najveći dio teritorija ovih regija depopulira.

Depopulacija urbanih i izumiranje ruralnih prostoraDepopulacija urbanih i izumiranje ruralnih prostora

Urbani prostori uglavnom prirodno depopuliraju, a ruralni Urbani prostori uglavnom prirodno depopuliraju, a ruralni prostori izumiru prirodnim putemprostori izumiru prirodnim putem;;

U većini urbanih prostora migracije pozitivno utječu na broj U većini urbanih prostora migracije pozitivno utječu na broj stanovnika;stanovnika;

U ruralnim prostorima utjecaj migracija je negativan;U ruralnim prostorima utjecaj migracija je negativan; Ruralni prostori su zahvaćeni trendom izumiranja; Ruralni prostori su zahvaćeni trendom izumiranja;

Uzrok tome je ponajviše višedesetljetno iseljavanje mladog, Uzrok tome je ponajviše višedesetljetno iseljavanje mladog, reproduktivno sposobnog stanovništva u gradove; reproduktivno sposobnog stanovništva u gradove;

U ruralnim prostorima Hrvatske naprosto “nema tko rađati”U ruralnim prostorima Hrvatske naprosto “nema tko rađati” (nema dovoljnog fertilnog kontingenta, koji čini žensko (nema dovoljnog fertilnog kontingenta, koji čini žensko stanovništvo u dobi od 15 do 49 godina).stanovništvo u dobi od 15 do 49 godina).

Depopulacija i migracije iz ruralnog u urbani prostorDepopulacija i migracije iz ruralnog u urbani prostor

Migracije iz ruralnog u urbani prostor – posljedice:Migracije iz ruralnog u urbani prostor – posljedice:prevelika koncentracija stanovništva u urbanim sredinamaprevelika koncentracija stanovništva u urbanim sredinama, , zagušenje izagušenje iprevelik pritisak na infrastrukturuprevelik pritisak na infrastrukturu..

DaljnjeDaljnje demografsko pražnjenje ruralnih prostorademografsko pražnjenje ruralnih prostora (kumulativnim (kumulativnim učinkom prirodne depopulacije i iseljavanja) – posljedice: učinkom prirodne depopulacije i iseljavanja) – posljedice: povećanje površine izrazito slabo naseljenog dijela teritorija povećanje površine izrazito slabo naseljenog dijela teritorija Hrvatske iHrvatske ipotpun gubitak mogućnosti oporavka njegove demografske potpun gubitak mogućnosti oporavka njegove demografske baze.baze.

Trendovi prirodnog kretanja stanovništva Trendovi prirodnog kretanja stanovništva Republike HrvatskeRepublike Hrvatske

Metodologija i izvori podatakaMetodologija i izvori podataka

Na osnovi podataka o natalitetu, mortalitetu i prirodnom kretanju Na osnovi podataka o natalitetu, mortalitetu i prirodnom kretanju stanovništva, za sve županije, gradove i općine u Hrvatskoj, za razdoblje stanovništva, za sve županije, gradove i općine u Hrvatskoj, za razdoblje početak 2003. – kraj 2007. g., izračunat je ukupan natalitet, mortalitet i početak 2003. – kraj 2007. g., izračunat je ukupan natalitet, mortalitet i prirodno kretanje stanovništva.prirodno kretanje stanovništva.

Izvori podataka su priopćenja Državnog zavoda za statistiku “Prirodno Izvori podataka su priopćenja Državnog zavoda za statistiku “Prirodno kretanje stanovništva Republike Hrvatske”, kao službeni izvori podataka o kretanje stanovništva Republike Hrvatske”, kao službeni izvori podataka o stanovništvu:stanovništvu:za 2007. g. (publicirano 17. 07. 2008.);za 2007. g. (publicirano 17. 07. 2008.);za 2006. g. (publicirano 24. 07. 2007.);za 2006. g. (publicirano 24. 07. 2007.);za 2005. g. (publicirano 24. 07. 2006.);za 2005. g. (publicirano 24. 07. 2006.);za 2004. g. (publicirano 22. 07. 2005.);za 2004. g. (publicirano 22. 07. 2005.);za 2003. g. (publicirano 10. 08. 2004.). za 2003. g. (publicirano 10. 08. 2004.).

Čak i u ovako kratkom, petogodišnjem razdoblju, moguće je, s obzirom na Čak i u ovako kratkom, petogodišnjem razdoblju, moguće je, s obzirom na razmjere prirodne depopulacije, iščitati trendove prirodnog kretanja razmjere prirodne depopulacije, iščitati trendove prirodnog kretanja stanovništva Hrvatske, na razini županija, i posebice gradova i općina.stanovništva Hrvatske, na razini županija, i posebice gradova i općina.

Trendovi prirodnog kretanja stanovništva Trendovi prirodnog kretanja stanovništva Republike HrvatskeRepublike Hrvatske

Kriteriji za određivanje trendovaKriteriji za određivanje trendova

Na osnovi razlika u broju živorođenih i umrlih, postavljeni su TRENDOVI, Na osnovi razlika u broju živorođenih i umrlih, postavljeni su TRENDOVI, kroz kriterije za određivanje trendova prirodnog kretanja stanovništva, za kroz kriterije za određivanje trendova prirodnog kretanja stanovništva, za razdoblje početak 2003. – kraj 2007. g.:razdoblje početak 2003. – kraj 2007. g.:

Broj živorođenih veći od broja umrlih 40 i više posto: ekspanzija;Broj živorođenih veći od broja umrlih 40 i više posto: ekspanzija; Broj živorođenih veći od broja umrlih od 30 do 40 posto: izrazit rast;Broj živorođenih veći od broja umrlih od 30 do 40 posto: izrazit rast; Broj živorođenih veći od broja umrlih od 10 do 30 posto: rast;Broj živorođenih veći od broja umrlih od 10 do 30 posto: rast; Broj živorođenih veći ili manji od broja umrlih do 10 posto: stagnacija;Broj živorođenih veći ili manji od broja umrlih do 10 posto: stagnacija; Broj umrlih veći od broja živorođenih od 10 do 30 posto: depopulacija;Broj umrlih veći od broja živorođenih od 10 do 30 posto: depopulacija; Broj umrlih veći od broja živorođenih od 30 do 50 posto: izrazita Broj umrlih veći od broja živorođenih od 30 do 50 posto: izrazita

depopulacija;depopulacija; Broj umrlih veći od broja živorođenih više od 50 posto: izumiranje.Broj umrlih veći od broja živorođenih više od 50 posto: izumiranje.

Trendovi prirodnog kretanja stanovništva Republike Trendovi prirodnog kretanja stanovništva Republike Hrvatske za županije, početak 2003. – kraj 2007. g.Hrvatske za županije, početak 2003. – kraj 2007. g.

Zadarska, Splitsko-dalmatinska, Dubrovačko-neretvanska i Zadarska, Splitsko-dalmatinska, Dubrovačko-neretvanska i Međimurska – Međimurska – stagnacijastagnacija;;

Zagrebačka, Požeško-slavonska, Brodsko-posavska, Zagrebačka, Požeško-slavonska, Brodsko-posavska, Vukovarsko-srijemska, Istarska i Grad Zagreb – Vukovarsko-srijemska, Istarska i Grad Zagreb – depopulacijadepopulacija;;

Varaždinska, Koprivničko-križevačka, Primorsko-goranska, Varaždinska, Koprivničko-križevačka, Primorsko-goranska, Virovitičko-podravska i Osječko-baranjska – Virovitičko-podravska i Osječko-baranjska – izrazita izrazita depopulacijadepopulacija;;

Krapinsko-zagorska, Sisačko-moslavačka, Karlovačka, Krapinsko-zagorska, Sisačko-moslavačka, Karlovačka, Bjelovarsko-bilogorska, Ličko-senjska i Šibensko-kninska – Bjelovarsko-bilogorska, Ličko-senjska i Šibensko-kninska – izumiranjeizumiranje..

Trendovi prirodnog kretanja stanovništva za gradove, Trendovi prirodnog kretanja stanovništva za gradove, početak 2003. – kraj 2007. g.početak 2003. – kraj 2007. g.

Gradovi Gradovi (ukupno 127):(ukupno 127):

6 gradova – ekspanzija;6 gradova – ekspanzija; 3 grada – izrazit rast;3 grada – izrazit rast; 10 gradova – rast;10 gradova – rast; 16 gradova – stagnacija;16 gradova – stagnacija; 34 grada – depopulacija;34 grada – depopulacija; 16 gradova – izrazita depopulacija; 16 gradova – izrazita depopulacija; 42 grada – izumiranje.42 grada – izumiranje.

42 od 127 gradova u Hrvatskoj su zabilježila broj umrlih koji je u 42 od 127 gradova u Hrvatskoj su zabilježila broj umrlih koji je u navedenom razdoblju bio 50 i više posto veći od broja živorođenih.navedenom razdoblju bio 50 i više posto veći od broja živorođenih.

Jedna trećina gradova u Hrvatskoj, prema ovim trendovima, izumirala je Jedna trećina gradova u Hrvatskoj, prema ovim trendovima, izumirala je prirodnim putemprirodnim putem..

Trendovi prirodnog kretanja stanovništva za općine, Trendovi prirodnog kretanja stanovništva za općine, početak 2003. – kraj 2007. g.početak 2003. – kraj 2007. g.

Općine Općine (ukupno 429):(ukupno 429):

9 općina – ekspanzija;9 općina – ekspanzija; 12 općina – izrazit rast;12 općina – izrazit rast; 24 općine – rast;24 općine – rast; 47 općina – stagnacija;47 općina – stagnacija; 45 općina – depopulacija;45 općina – depopulacija; 65 općina – izrazita depopulacija; 65 općina – izrazita depopulacija; 227 općina – izumiranje.227 općina – izumiranje.

Više od polovine općina u Hrvatskoj izumire prirodnim putem.Više od polovine općina u Hrvatskoj izumire prirodnim putem. Samo su 92 općine zabilježile trendove stagnacije, rasta, izrazita rasta i Samo su 92 općine zabilježile trendove stagnacije, rasta, izrazita rasta i

ekspanzije. Stagnacija (u 47 općina) upućuje da se broj živorođenih i ekspanzije. Stagnacija (u 47 općina) upućuje da se broj živorođenih i umrlih približavaju, te da bi broj umrlih, trebao ili već jest prešao broj umrlih približavaju, te da bi broj umrlih, trebao ili već jest prešao broj živorođenih, te će i u tim općinama nastupiti jača prirodna depopulacija. živorođenih, te će i u tim općinama nastupiti jača prirodna depopulacija.

Prirodna depopulacija u Hrvatskoj: teritorijalna Prirodna depopulacija u Hrvatskoj: teritorijalna rasprostranjenostrasprostranjenost

Prirodnom depopulacijom zahvaćeno je više od tri četvrtine Prirodnom depopulacijom zahvaćeno je više od tri četvrtine teritorija Hrvatske;teritorija Hrvatske;

Gradova, zahvaćenih trendovima depopulacije, izrazite Gradova, zahvaćenih trendovima depopulacije, izrazite depopulacije i izumiranja bilo je 92 od 127 (72.4 posto), a depopulacije i izumiranja bilo je 92 od 127 (72.4 posto), a općina čak 337 od 429 (78.6 posto);općina čak 337 od 429 (78.6 posto);

Manji dio Dalmacije (obala u okolici Splita, Zadra i Manji dio Dalmacije (obala u okolici Splita, Zadra i Dubrovnika), te neki manji dijelovi Slavonije i okolice Zagreba Dubrovnika), te neki manji dijelovi Slavonije i okolice Zagreba su su gotovo jedine svijetle točke u crnilugotovo jedine svijetle točke u crnilu koje bi prevladavalo koje bi prevladavalo kad bismo na karti Hrvatske crnim označili teritorije općina i kad bismo na karti Hrvatske crnim označili teritorije općina i gradova koji depopuliraju i izumiru.gradova koji depopuliraju i izumiru.

Izdvojeni primjeri demografske katastrofe u HrvatskojIzdvojeni primjeri demografske katastrofe u Hrvatskoj

U Hrvatskoj postoje općine U Hrvatskoj postoje općine ŽumberakŽumberak u Zagrebačkoj županiji i u Zagrebačkoj županiji i RibnikRibnik u Karlovačkoj županiji, gdje je broj umrlih osoba od u Karlovačkoj županiji, gdje je broj umrlih osoba od početka 2003. do kraja 2007. g. bio više od šest puta veći od početka 2003. do kraja 2007. g. bio više od šest puta veći od broja živorođene djece.broja živorođene djece.

U općini U općini ErvenikErvenik, u Šibensko-kninskoj županiji, od početka , u Šibensko-kninskoj županiji, od početka 2003. do kraja 2007. g. rođeno je 14 djece, dok je broj 2003. do kraja 2007. g. rođeno je 14 djece, dok je broj umrlih bio 146, dakle bio je više od 10 puta veći. Ovo je umrlih bio 146, dakle bio je više od 10 puta veći. Ovo je slučaj i u općini slučaj i u općini CivljaneCivljane u Šibensko-kninskoj županiji, gdje je u Šibensko-kninskoj županiji, gdje je u istom razdoblju rođeno samo dvoje djece, a umrlo je 25 u istom razdoblju rođeno samo dvoje djece, a umrlo je 25 osoba.osoba.

Tužnih primjera ovakve demografske pustoši u Hrvatskoj ima Tužnih primjera ovakve demografske pustoši u Hrvatskoj ima mnogo. Ovo su mnogo. Ovo su prostori potpune demografske katastrofeprostori potpune demografske katastrofe, čiji , čiji se teritorijalni obuhvat neprestano širi.se teritorijalni obuhvat neprestano širi.

Perspektiva: DEMOGRAFSKI SLOM HRVATSKEPerspektiva: DEMOGRAFSKI SLOM HRVATSKE

Republici Hrvatskoj, a posebice njenim slabije razvijenim, u Republici Hrvatskoj, a posebice njenim slabije razvijenim, u pravilu ruralnim prostorima i prostorima koji su bili zahvaćeni pravilu ruralnim prostorima i prostorima koji su bili zahvaćeni Domovinskim ratom prijeti DEMOGRAFSKI SLOM;Domovinskim ratom prijeti DEMOGRAFSKI SLOM;

Uzroci demografskog sloma su smanjenje broja stanovnika i Uzroci demografskog sloma su smanjenje broja stanovnika i ubrzano starenje stanovništva;ubrzano starenje stanovništva;

Udio radno sposobnog stanovništva će se i dalje smanjivati u Udio radno sposobnog stanovništva će se i dalje smanjivati u odnosu na udio starog stanovništva. Udio starog u ukupnom odnosu na udio starog stanovništva. Udio starog u ukupnom broju stanovnika postat će tolik da će broj stanovnika početi broju stanovnika postat će tolik da će broj stanovnika početi znatnije opadati;znatnije opadati;

Demografska obnovaDemografska obnova prirodnim putem postaje NEMOGUĆA prirodnim putem postaje NEMOGUĆA bez useljavanja reproduktivno sposobnog stanovništva.bez useljavanja reproduktivno sposobnog stanovništva.

Što učiniti da se spriječi DEMOGRAFSKI SLOM Što učiniti da se spriječi DEMOGRAFSKI SLOM HRVATSKE?HRVATSKE?

Ako se želi spriječiti demografski slom, nužan je znatniji što Ako se želi spriječiti demografski slom, nužan je znatniji što veći porast stope nataliteta, primjenom PRONATALITETNE veći porast stope nataliteta, primjenom PRONATALITETNE POPULACIJSKE POLITIKE.POPULACIJSKE POLITIKE.

Očito je da takve politike u Hrvatskoj NEMA. NIJEDNA mjera Očito je da takve politike u Hrvatskoj NEMA. NIJEDNA mjera primijenjena u posljednjih desetak godina NIJE DALA primijenjena u posljednjih desetak godina NIJE DALA REZULTATA. Natalitet stagnira, a stanovništvo stari.REZULTATA. Natalitet stagnira, a stanovništvo stari.

Pronatalitetna populacijska politika mora jače djelovati na Pronatalitetna populacijska politika mora jače djelovati na najugroženije općine i gradove Hrvatske, za koje se mora najugroženije općine i gradove Hrvatske, za koje se mora naći način dodatnog poticanja nataliteta, posebnim naći način dodatnog poticanja nataliteta, posebnim stimulativnim mjerama, prvenstveno kroz otvaranje radnih stimulativnim mjerama, prvenstveno kroz otvaranje radnih mjesta i osiguranje stambenog prostora mladim obiteljima.mjesta i osiguranje stambenog prostora mladim obiteljima.