"deseta vrata pakla" - rezak hukanovic, prijedor 2012 drugo dopunjeno izdanje

7/24/2019 "Deseta vrata pakla" - Rezak Hukanovic, Prijedor 2012 drugo dopunjeno izdanje

1/88


2/88

Rez.uk

Hukanovii

DESETA

VRATA

PAKLA

dr

ugo,

dopunieno

izdunje

polu

godine

u

logorima

smrti

Omursku i

Muniuiu

Prijedor,2012.


3/88

fl.

fumh

Hutwnovii

:

DESETA

V

MTA

PAKLA

'iitouno

strana:

Adin

Hebib

'

Liktura,

Muhidin

Sarit

Deslgn:

Adnqn

Badnj

ev

it

'StaiPa:

,,Print

desing"

Priiedor

Izdavai

:,,,

MEDIAG

RAF

"

Sanski

Most,

Priiedorska

54

+387

37

686

10j,

htpm

:

PlaY

1

0

l.

Pr

iie

dor'

com

Za

izdovaia

:

Rezak

Hukqnovit

OVA

KNJIGA

JE

TEK

MALI

SPOMENIK

SVIM

STRADALNICIMA

LOGORA

SMRTI,

SAGRADEN

OD

NAJTVREEG

MERMERA

I

USADEN

U

MOJE

SRCE

Rezak

Hukanovii


4/88

Rezak

Hukanoait

Deazta,

a4ald

fa6/a

PRIDGOVOR

ELIE

WIESEL

Dante

nije

bio

upravu.

pakao

se ne

sastoji

od

devet vrata.

nego

od deset.

Rezak

Huka'ovii

vas

vodi

clo

zadnjih,

desetih

vrata,

najstravidnijih

i

uZasno

srceparajuiih.

I

znamo

gdje

iemo

ih na6i.

Pakao,

prema

Rabbi

Nahm

an

iz

Bratzlav,

veliki

Hasidik

pripovjedad

i

mislilac,

nije

u

svijetu

koji

ie

doii,

nego

je

u

ovom.

Treba

samo

da

pogledamo

na

dogadanja

u

Bosni

i

Hercegovini

u

periodu

okupacije

od

strane

Srba

i

uvjeriiemo

se

da

je

to

istina.

Treba

samo

da

proditamo

ovu

straino

dirljivu

i

na

momente

veoma

teiku

pridu

dovjeka

koji

je

svjedok

preZivljavanja

onih

r"rgn

jetavanih

i

prognanih

r_r

bljesku

tragedije

bivSe

Jugoslavije.

Hukanovii

prepridava

dogadaje

mrZnje,

surovosti

i

ubisiava.

Neznam

zaito pi5e

u

treiem

licu

kad

je

evidentno

cla

je

ovo

lidno

svjedodenje.

Ali,

neie

vam

dati

da

mirno

spavate.

Moramo

priznati

da

se

ova tragedija

mogla

izbje6i.

Samo

da,

tada

njernadki

kancelar

Helmut

Kohl,

nije

tako

brzo,

prebrzo

priznao

nezavisnost

Hrvatske,

te

da

su

se

zapadni

Saveznici

onllall

njegovom

pritisku,

da

su

odbili

da

slijede

njegovu

politiku.

Samo

da

je

'ada

zemlja,

SAD,

i

na5a

Vlada

iinala

mudrosti

i

hrabrosti

da

odmah

intervenise

-

koliko

bi

ljudskih

Livota

bilo

spaSeno?

Ali

velike

sile

vi5e

vole

da se

drZe

po

strani,

na

distanci.

Oni

ne

shvataju

da nacija

nije

velika

samo

u

svojoj

oruZanoj

moii,

nego

u

svojoj

sposobnosti

i

svojoj

volji

da

djeluje

u ime

etidkih

nadela,

bez

kojih

se

druStvo

nemoZe

smatrati

civiliziranim.

Najbolje

je

da

ne

spominjem

Ujedinjene

Nacijel

Osnovani

za

zaStjlu

slabih,

ova

organizacrja

je

pokazala

svu


5/88

Rezah

Huhanoai1

Dea


6/88

Rezak

HukanoPit

Deazta'

a4ala

PaZh

S

jectne

strane

rlzasuta

brda,

stada

sama

po niima

pastt'

sa

ditrge

Kozara

polegla,

pa

se

malkice

izmaklu'

i clole.

rL

ravrtici,

k'o

no

dlantt

u

Priiedor

sa

zuglcdttla'

LI

claliini,

prema

Kljniu,

Grntei

im

strctitt

itttttr,

,,

Saia,

kb

srna

poskakuje

s

kamena

na

lrtiuk

mlin'ski'

pa

preko

sedri,

brzakct,

ispod

mostova

sa

prrtvltrt:i

iu

Unu

zarania.

lVig(tje

iita

mirisnog

k'o

u

ovim

kraiettintu,

puni

hantbavi,

sYaka

godina

rodnz.

Nigctje

niiezde

tako

visoko

ne

lete'

tohko

sujetlosti

ne

zlruie

kao

na

ovoi

kcryti

nabeskcl'

l{igdje

dana

toliko

toplih,

biielih,

10

Rezak

Huhanoui1

Deaeta

a4ala pa6la

ktro

tek

oprano

rublje...

l(rovovi,

novi

i

stari,

prizemni

i

oni sct

deset

i vise,

llctzbacani

po

brdima

tt

hrpama,

u

jos

guiii

clole,

tr

6yadu

ito,

ko gizdav

konjanik

:ajaha

obje

obale

Sane.

Ljudi

u

kolo

uhvaceni

-

kolo kozaruiko,

lek

nrulo

radosti

im

treba pa

da

zapjevaltt.

Dievojke

-

ljepotice,

ntomci

- vragolani,

i

brdani

i

oni iz

g

ada,oni

sa njiva

i iz.fabriikih

hala

zauzdali

vrijerue,

pa

ili

rode

ili pjevajtt.

IQlda

rade

-

rade,

ali kada

pjevajtt...

P.jesma

se

daleko

iuje,

srca im g.ije,

duie

razgaljr.tje.

A

onda

se

pjesma

pretaka

u

ctblake

pa

jezcli

nad

Krajinom,

nucleti

joj

kisu

ili

kleNe...

Sa

n,onika

najavljuju

nova

ujenianja,

gla,s

imama

u tudne

povorke

zove,

a

zvona

u minaret

i minaret

u zvona

gleda.

I

tako

je

to od

davnina.

ili

se

rueni

to

santo

tako

iini...?

Al

nebom

poie

da

osvice

tttga.

Sanavodu

zumutila.

Kozara

se.jos

viie

izmakla

- pa

iuti.

Ljudivratove

wukli

pod

krovove,

e neka

iuclna

silct

iini

se, tek ctnako, iz

nehata,

ranila

sve

n.tozgove,

isprala

im dostoianstva

i

tLdarilq

s fi.ugrt

strantt

razLffile.

Usadila

im

na

pragove

klice ntrinje

i netrpeljivosti.

Ma.jke

poiele

sinove

s

puikarua

radati,

mrziti

tndu,

a

svojtr

djecu

u

boj

slati.

Olovni

int

kuriumi

crne

/lorove

na

reverima

r.edali,

one

naricule

i klele...

...

i

desi se

Omarska,

Keraterm,

Manjada

i

ini

logori

Sirom

Bosne

i

Hercegovine...

lt


7/88

Rezak

Huhanoai|

Deoeta

o,lala'

FaZla

t2

Rezak

Hukanooic

Deoefa

u44la

p4//4

Subota,

30.

maj

1992.

Suniart dan.

Eemo

se

probudio

tek

negdje

oko

pola

deset.

On ne

ustaje

ba5

tako

rano

u

dane

vikenda,

tzleLava

se,

gleda

televiziju,

neke

reprizne

programe,

ili

sluia

muziku

sa

radija.

Ne

bi

on

joS

ustao

ni

ovogajutra,

ili

bi

se

bar

izlelavaojo5

dugo,

igrajuii

se

u

krevetu

sa

mladim

sinom

Denijem,

ali,

probudila

ga-je

neka

silna

pucnjava,

koja

je

dopirala

spolja,

negdje

izbliAni,

moLda

od

Skele,

susjednog

naselja

ilijoi

bliZe,

tu iz

susjednih

zgrada.

U

prvi

rnah

je

pornislio

da

on to

sve

sanja,

da

je

sve

ovo

put

u

nestvar,

u nesto

o demu

je

Eerno

desto

slusao

od

svoga

rahmetli

oca

koji

je

pro5ao

pakao jednog

njemadkog

logora

u

Drugom

svjetskom

ratu.

Nije

volio

Demo

te

pride

o

ratu,

i

kada

bi ih

otac

zapodinjao,

najde5ie

bi

izlazio

negdje

napolje,

ili

odlazio

u

drugu

sobu,

da

ih

ne

slu5a. Jednom

je

ipak

ostao

kada

je

otac

pridao

o logora5kom

drugovanju

sa

nekim

Dokom

Farkaiom,

odito

Madarem,

i

patnjama

koje

su

za.fedno propatili

u

jednonr

njemadkom

logoru,

dijeleiijedan

kuhani

krompir

nu

polu,

kuo

cjelodnevni

obrok,

uz

to radeii

po

cijeli

da'

najteZe

fizidke

poslove.

I(asnije

su

Eemi

u

san

dolazile

te

slike

iz

odevih prida,

budio

bi se

sav

oznojen,

drhtao,

a

onda

sjedio

dugo

ni

krevetu

i

ubjedivao

samoga

sebe

da

je

to ipak

bio

samo

ruZan

san,

mada

je

kasnije

lijegao

sa

upaljenim

svjetlorn

i

slikama

iz

odevih

prida.

Ali

ova

pucnjava,

ovi

rafali

napolju,

ovo

sada

odito

nije

san?

I

osjeti

ponovo

onaj

isti

strah koji

ga.ie

budio

iz

sna

nakorr

l3


8/88

Rezak Hukanozsit

Detzta'

uata

FaZla

odevih

prida o

ratu.

Mada

se

u

posljednje

vrijeme,

i

r-re

zeleii

to,

ve6

pomalo

naviknuo

na te

ratne

pride,

jer,

tih

se

dana

mnogo

priralo

o

sukobima

u

Hrvatskoj.

JNA

je

svoje

kasarne

imala

Sirom

Jugoslavije,

pa tako

i u

Hrvatskoj,

i

desto

su

ih

napadale

organizovane

hrvatske

postrojbe.

Tamo

su

pale i

prve Zftve'

KJmentarisalo

se

da

li

su

bai

onako

u Splitr-r

trebali

da

nasrnu

na

onog

mladog

vojnika

JNA

koji

je

bio

na

tenku

u

defileu

kroz

gracl? Snirnci

tavljenja

tog

vojnika

prikazivani

su

u

svim

ielevizijskirn

vijestima

toga

dana,

ali

i

kasnije,

uz

osude

ili

pravdanja

tog

dina,

zavist-to

iz

kog

je

TV

centra

emitovan

prilog?

ba

li iu

u

Lipiku

i Pakracu

prvo zapucali

Srbi

ili

Hrvati?

ba

li

trebaju

Muslimani

baS

tako,

da

masovno

napu3taju

redove

.lNA,

kao

-Sto

t.

vei

svakodnevno

dogadalo

na

podrudju

cijele

Jugoslavije?

\ajgledaniji,

i

zasigurno

najrealniji

u

ukupnom

izvjeStavanju

o

novonastaloj

situaciji

je

tada

ipak

bio

TV

'lute1'

BaS

neki

dan

u vijestirna

TV

Jutela

jedan

rnladi

vojnik

JNA

iz

okoline

Tuzle,

koga

su

snimali

onako

u

punoj ratnoj

opremi

negdje

na

ratiStu

iznedu

Hrvatske

i

Slovenije,

izjavi

pred

Lui'teru,r,a'

,,Koliko

ja

kuZim

ovo,

Slovenci

kao

ho6e

da

se

odcjepljuju

od

nas

a

mi

kobajagi

nedamo"'

fUuiu"

.j.

u

prvi

mah

nekima

to

izgledalo

pomalo

i

sirnpatidno,

ipak

je

oslikavalo

sav

strah

u

odima

jednog

mladog

dovjeka, devetnaestogodiinjaka zarobl.ienog u

u'itbrtni

.lNA,

sa

pu5tom

u

rttci,

kao

Zrtva

sve

te

besmislene

politil


9/88

Rezah

Huhanoait

Deazra

aaala

/a//a

dnevnog

boravka gdje

su vei

sjedili

rodak

Fadil,

njegova

supruga,

kierka

i

sin.

-

Slu5aj

ovo,

ovo

su oni

tvo.ji

-

rede

Fadil

joi

dok

je

Eerno

ulazio,

pokazuju6i

prstom

na

radio

prijemnik

u

uglu

sobe, a

potom

koraknu

par

koraka

do radija

i

okrenu

dugme

za

pojadavanje

tona.

Demo

odmah

prepozna

glas

Senije,

spikerice

Radio

Prijedora,

na

l


10/88

Rezak

Hukanoai1

Delela

a4ala

pa6la

Ostajalo

se

tako.

do

duboko

u

noi,

dok

ih

svjeZina

blizine

S:n:._n"

bi

oderala.

Nastavljalo

se' poslije

u

,,Biseru,,

ili

,,Babilonu,,.

Eko

bi

uzimao

milirofon,

a

tstali

prinuututi

li.r,n,

pjevali

bi

svi,

onako

horski,

sa

daSom

u

ruci.

Ali,

to

su

bila

ona

vremena.

Sada

su

Srbi

preko

noii

prer_rzeli

vlast

u

prijedoru

i

provode

svoj

vei

prepoznatljiv

i

ustaljen

scenarij,

prlrnj.nj"i

;;;

mjestima

istodne

t:.rn:.

O

tim

iesavu,lirnu

se

znalo

po

pisaniu

i

izvje.tavanju

medija

iz

Sarajeva.

nujuis.

informacija

tih

dana

bilo

je

o deSavanjima

u

Bijeljini,

Brdkom,

Zvorniku...

Tamo

je

vei

bilo

mrtvih.

Gradom

su

se

svakodnevno

kretali

naoruZani

vojnici

u

do

tada

nevidenim

vojnidkim

uniformama,

sa

nepoznatim

obilie4ima

na

njima,

kapama

sa

kokardama

i

velikim

noZ"uin''i

za

pojasom'

Postaviri

su

barikade

na

svim

pr,azimag.uo,

r".J

staljen

termin

"barvan

revorucija")

i

zaustavrjali

i

kontrorisari

svako

vozilo.

Jedno

jutro

su

,

grud,

oruanrl"

srpske

zastave.

na

zgradi

Op5tine,

zgradi

Milicije

i

Hotelu

,pr:i:"Aoi,;."

-suravu'

,^

..Kroz

,svoju

bosatu.

.istoriju

dudnijeg

oruZanog

pohoda

Prijedor

nikada

nije

doZivio.

Prestravljeni,

Litelji

su

iutali,

zatvarali

se

u

svoje

kuie.

rt1ng.y.

i

sa

streprrjom

dekali

Sta

ie

se

dalje

OogaA;;i;;:;

najvi5e

optinrizma,

a

takvirna je

i

sarn

Oe,ro

pripudao,

govorili

su:

-

Neie

ovo

dugo

potrajati,

proii

ie...

,

-

Ali,

ovdje

je

vei

neko

ispalio

rafal

Lr

mir,

i

neie

ovo

za

dugo

vremena

proii.

-

Dodali

bl

oni

n,u,f"

optimistidni.

^

.Ov_akva

situacija

u

pri.jeclorr-l

tra.je

vcc

viSe

od

nr.jesec

dana.

Svim

Muslimanima

i

malbbro.ini,n'Hruu,in.,u

urudeni

su

otkazi

sa

njihovih

radnih

rnjesta,

firbrike

sLr

zatvarane,

Skore

su prestale

sa

radom.

Srbi

su

zauzeli

vcdin'

radio

i

televizijskih

pr.aui,rif.u

i

podeli

su

da

emitujll

samo

svoj

program.

Novine,

senr

onih

srpskih,

prestale

su

da

iz.lirz.c

ili

se

6a,

nisu

mogle

nabaviti

nigdje

u

gradu.

Nastala.je

totalna

rneclijska

blokada.

"Borba

za

prevlast",

1e

l

"deseta vrata pakla" - rezak hukanovic, prijedor 2012 drugo dopunjeno izdanje

Documents