Sveuilite J. J. Strossmayera u OsijekuOdjel za matematiku

DOBAR NASTAVNIK

Mirela apko, 882

Marija Debeli, 894

Datum izlaganja: 16. svibnja 2013.SADRAJ

1. Uvod.32. Pretpostavke za uspjeno odgojno djelovanje..43. Zato su potrebne nastavnike kompretencije?....................................................................54. Oblikovanje ponaanja uenika....65. Vanost dobre pripreme....76. Pozitivno ozraje......97. Zakljuak....10LITERATURA.111. Uvod

Suvremeni nastavnik i suvremena kola sve su manje davatelji informacija. Brojne drutvene promjene kojima svjedoimo od nastavnika trae drugaiji odgovor i novu prilagodbu ponaanja u odnosu s uenikom. Profil nekadanjeg nastavnika bio je jasniji i prilino jednostavniji. Nastavnikova je uloga prije svega bila prenoenje znanja, kontrola i procjena koliko su prenesenih informacija uenici usvojili te postavljanje jasnih granica u ponaanju uenika, kojim je upravljao nastavnik. Takav model danas postaje sve manje uinkovit. Oito je da biti dobar nastavnik zahtijeva mnoge druge sposobnosti osim one prenoenja znanja. Nestala je nekadanja jasnoa uloga i granica pa je potrebno traiti nove odgovore na izazove koji su pred nama. Nastavnik nije samo predava svog predmeta nego i odgajatelj. O njemu, njegovu obrazovanju i sposobnostima, njegovu moralnom liku, odnosu prema radu ovisni su rezultati i uspjeh nastavne djelatnosti. Zahtjevnost ove uloge podrazumijeva i drugaiji odnos nastavnika i uenika. Nastavnici esto lutaju, metodom pokuaja i pogreaka traei najuinkovitiji nain odgovora na uenikove potrebe. Opomenuti ili preutjeti, razgovarati ili ignorirati, pomagati ili odraditi svoje, ukazati na loe ili kazniti, svakodnevne su nedoumice nastavnika u radu s uenicima. To znai da njegova odgojna funkcija pretpostavlja i trai posebnu izobrazbu, posebne ljudske i moralne kvalitete. Cilj ovog seminara je ukazati na poeljne oblike ponaanja nastavnika koji e za posljedicu imati razvoj pozitivna ponaanja uenika.

2. Pretpostavke za uspjeno odgojno djelovanje

Nastavnik je kvalificiran strunjak koji organizira nastavni proces, i koji direktno pouava i vodi uenika kako bi stekao obrazovanje i odgoj.

Nastavnika profesija podrazumijeva visoku kvalificiranost, razvijene razliite kompetencije prije ulaska u razred i visok stupanj profesionalne etike. Nastavnikova osobnost je klju prema uspjehu ili neuspjehu u odgojnoj djelatnosti stoga emo navesti neka obiljeja i pretpostavke koje moemo smatrati prijeko potrebnim komponentama i neizostavnim odlikama lika uitelja, nastavnika, odgajatelja.

1) Nastavnik mora biti moralna, cjelovita i stabilna osobnost, snane volje i vrstog karaktera. Nastavnik s tom moralnom osobnosti ima razvijen osjeaj dunosti i odgovornosti. Pozitivno se odnosi prema ljudima, ivotu, radu, materijalnim i duhovnim vrijednostima. Iskren je, objektivan, pravedan i dosljedan. Uenici u njemu nalaze uzor pozitivnog i humanog ponaanja i djelovanja.

2) Takoer mora biti vrlo obrazovan i kulturan ovjek, irokih pogleda, svestranog opeg obrazovanja i ope kulture. Poeljno je da bude drutveno angairan, da ima razvijen smisao za stvaralaki rad, istinu, dobrotu i ljepotu, odnosno za spoznajne, estetske i etike vrijednosti.

3) On mora biti dobar strunjak u svom podruju. Potrebna mu je dobra struna priprema u vrijeme studija i stalno usavravanje u struci.

4) Kako nije samo predava svog predmeta nego i odgajatelj, nastavnik mora posjedovati pedagoku kulturu, teorijsko i praktino pedagoko obrazovanje. Mora imati razvijen smisao i sposobnosti za odgojni rad. Dobra praksa se zasniva na pedagokoj teoriji. Stoga je nastavniku prijeko potrebno dobro poznavanje teorije odgoja u sastavu ope pedagogije, didaktike, metodike, psihologije i stalno pedagoko usavravanje.

5) Uspjeh u odgojnom radu podrazumijeva pozitivan odnos, interes, optimizam, ljubav, oduevljenje. Nastavnik mora voljeti svoje zvanje i odgojni rad, vjerovati u uenike i uspjeh svoga rada, voljeti mlade ljude i znati im se pribliiti, pokazati zanimanje i razumijevanje za njihove probleme, potivati osobnosti svojih uenika i openito se pozitivno odnositi prema njima.

6) Nastavnik koji je zainteresiran za cjelovit razvoj svojih uenika s njima komunicira i podrava ih. Takvim odnosom doprinosi drutvenoj kompetentnosti i psiholokoj uravnoteenosti uenika. Bez uinkovite komunikacije ne moe se postii meusobna iskrenost i povjerenje. Komunikacija doprinosi stvaranju pozitivnoga ozraja koje utjee i na sposobnost uenja i na odrastanje uenika kao osobe. Znati komunicirati znai biti sposoban proizvesti i razumjeti poruke preko kojih ulazimo u interakciju s drugima. Komunikacijom se vri razmjena dobara meu ljudima. Preko nje zadovoljavamo svoje tjelesne (kontakt), drutvene (interakcija, druenje) i psiholoke (usporedba, savjetovanje) potrebe. Ako komunikacija ne postoji, odnosno nije uinkovita, razvija se osjeaj frustracije, nezadovoljstva i nesigurnosti. Uinkovita komunikacija je osnova dobrog i zdravog odnosa uenika i nastavnika.

3. Zato su potrebne nastavnike kompetencije?

Prvenstveno zato to radimo sa ivim biima, i to u njihovom najosjetljivijem razdoblju. Uenik samostalno ili pod vodstvom nastavnika postepeno ostvaruje odgojne i obrazovne ciljeve nastave. Takoer se i sam uenik ostvaruje u tom procesu i tei samoaktualizaciji.

Drugi razlog je postojanje interindividualnih razlika. Nastavnici rade s heterogenim grupama( razredima) i moraju svoje metode prilagoditi zahtjevima takvih grupa. Nastavnik je posrednik izmeu gradiva i uenika, a u najvie djeluje na uenike snagom svoje linosti.Znaajan utjecaj na uenika ima nastavnikom stav prema njemu. Ako taj stav nije pozitivan, to uenici lako osjete, onda e i njihov odnos prema nastavniku, radu u nastavi i prema nastavnom sadraju biti negativan.

Nastavnik bi se trebao neprestano usavravati, odnosno razvijati svoje struno znanje kao i pedagoko-psiholoko znanje i sposobnosti. To se provodi najee u obliku seminara.4. Oblikovanje ponaanja uenika

D. Trstenjak smatra da dobar odgajatelj odgaja sam sobom, svojim biem i u tom smislu poruuje nastavnicima: Kakvi hoe da ti budu odgojenici, takav budi najprije sam.

Nastavnik svojim ponaanjem, stavom i porukama utjee na ponaanje uenika te je stoga jako vano da nastavnik bude primjer svojim uenicima. Da ga uenici na neki nain doivljavaju kao superheroja jer veina uenika oponaa svoje nastavnike i ako je neki nastavnik primitivan ili neprimjeren, onda e i uenici imati neprikladan model ponaanja. Nastavnik bi trebao zraiti optimizmom, ljubavi, povjerenjem jer e onda i uenici oponaajui nastavnika biti takvi. Zadobiti povjerenje i imati povjerenja dvije su vane zadae svakog nastavnika. Prva je preduvjet pozitivna odnosa s uenicima, a time i mogunosti utjecaja na ponaanje i oblikovanje uenika. Samo uenik koji ima povjerenja u nastavnika bit e spreman prihvatiti njegovo miljenje i razmisliti o njegovim rijeima ili preporukama. Ne samo to; bit e spreman dati vie (povjeriti se, traiti savjet i sl.) te tako doprinijeti iskrenijem i dubljem odnosu s nastavnikom.

Jako je bitno da uenici znaju to je u razredu doputeno, a to nije. Uenici e tek u sigurnom i ugodnom okruenju biti u stanju uspjeno uiti. Takvo okruenje stvara se kada postoje pravila kojih se pridravaju i nastavnik i uenici. Poeljno je da nastavnik omogui uenicima da sami predloe neka osnovna pravila, a on bude samo posrednik kako bi bio siguran da su postavili prikladna pravila. Na taj nain im ukazuje da mu je vano njihovo miljenje i zalaganje.

Zbog situacija koje ukljuuju neprikladno ponaanje svaki nastavnik bi trebao imati dobro definirane posljedice koje treba rijeiti na pozitivan nain. Neprikladno ponaanje uenika nije samo ono kojim svoje kolege ili nastavnike ometaju u radu, nego i kada se ponaaju neodgovorno ili neprimjereno situaciji (npr. spavaju na satu, itaju sadraje iz drugog predmeta, alju sms-ove i

sl.). Nastavnik to ne treba ignorirati, ali ni burno reagirati ometajui ostale uenike koji rade. U takvim situacijama nastavnici mogu:

Uspostaviti vizualni kontakt i izrazom lica pokazati da je ponaanje

primijeeno i da ga se ne odobrava.

Doi do uenika, to je uglavnom dovoljno.

Prozvati uenika koji se neprikladno ponaa. Rei mu, na primjer: Marko, pomozi kolegama pronai rjeenje ovog zadatka.

Poimence pohvaliti uenike koji marljivo i strpljivo rade.

Nastavnik ne smije ignorirati neprimjereno ponaanje jer time alje negativnu poruku o sebi. Ne postavlja se kao autoritet i teko e odrati potrebnu disciplinu u uionici te nee biti napretka u odgojno-obrazovnom radu.

Nastavnik mora biti suosjeajan jer je njegov ugled veinom emotivno obojen. Dobar nastavnik izgrauje vrste odnose sa svojim uenicima i pokazuje da mu je stalo do njih. On je topao, pristupaan, entuzijastian i brian. Uenici ga potuju, dive mu se, vole ga, ponosni su to imaju takvog nastavnika, teko ga zaboravljaju nakon rastanka i najee ga uzimaju za svoj osobni uzor.

5. Vanost dobre pripreme

Dobar nastavnik vie vremena potroi na planiranje nastave i predvianje situacije, nego na samu realizaciju nastavnog sata. Poeljno je da si isplanira to oekuje od uenika u jednom kolskom razdoblju te da ima dobro definiran cilj. To znai da prilikom obraivanja gradiva tono zna:

to uenici trebaju usvojiti i razumjeti?

Koje vjetine i sposobnosti trebaju razviti?

to uenik treba znati i za to treba biti osposobljen da bi dobio ocjenu odlian,

vrlo dobar, dobar, dovoljan? Kada e uenik dobiti ocjenu nedovoljan?

Iz sata u sat nastavnik mora i sebi i uenicima postavljati ciljeve jer oni nastavniku pomau u razumijevanju razloga zato radi odreene sadraje, a uenicima pomau u razdvajanju bitnog od nebitnog gradiva pri uenju. Ispunjenje odreenog cilja djeluje na osjeaj samouinkovitosti. Nedvojbeno je da nastavnik o odreenoj temi puno zna. Ako je naumio postii maksimalno u jednom nastavnom satu i to unio u kolski dnevnik, ne mora znaiti da e i uspjeti u tome, to emo vidjeti sljedeim ilustriranim primjerima.

Slika 1.Nastavnici su bili spremni za realizaciju sata, ali uinkovitost nije na zavidnoj razini jer nedostatak discipline teti i uenicima i nastavniku. Nastavnik ne smije zbog svog neuspjelog sata ljutnju iskazivati nepravednim ocjenjivanjem. Ako uoi da problemi postoje,treba ih rjeavati, a ne odgaati. Da bi nastavnik bio uinkovit uspjean i kvalitetan vano je da ostvari dvije temeljne pretpostavke:

1. Realno planiranje nastavne jedinice.

2. Dogovaranje o pravilima te stvaranje radnog, kolskog i nastavnog ozraja.6. Pozitivno ozraje

Velik je izazov od kole uiniti mjesto na kojemu osobe vole biti i ivjeti. Stvaranje pozitivnog ozraja u koli je ideal, odnosno cilj kojem bi dobar nastavnik trebao teiti. Stvaranje pozitivnoga ozraja nije lak zadatak ako uzmemo u obzir da je kola dio sustava voena brojnim pravilima, propisanim uvjetima, sustavom ocjenjivanja i sl. Unato tome, kolski ambijent, odluke, kurikulum(i) i osobe koje u koli ive i rade ipak imaju mogunost izbora i oblikovanja s ciljem stvaranja pozitivnoga ozraja. kola u kojoj je prisutna klima potpore i toplog prihvaanja kola je u kojoj uenici i nastavnici vole ivjeti. U takvome kontekstu njeguju se ljudski odnosi (odnos nastavnik uenik, uenik uenik, nastavnik nastavnik, itd.), osjeaj sigurnosti i prihvaanja. Dobar nastavnik se zalae za stvaranje ambijenta u kojemu e se uenici ugodno osjeati. On pazi na urednost i udobnost uionice koliko je mogue kako bi i estetski aspekt bio ugodan; potie uenike na ureenje oglasnih ploa atraktivnim i dekorativnim materijalima i temama; koristi

materijale koje su proizveli sami uenici kako bi u njima izazvao osjeaj ponosa bilo na sebe same, bilo na kolege iz odjela. Isto vrijedi i za kolu. Uredan i topao ambijent, bogatstvo izvannastavnih aktivnosti te otvorenost i dobronamjernost ljudi koji u kolama rade ine temelje pozitivnoga kolskog ozraja.

7. Zakljuak

Nastavnik, uenik i nastavni sadraji su temelj nastavnog procesa. Izostavi li se jedan od tih faktora, to vie nije nastava. Nastavnik je taj koji didaktiki prerauje znanost da bi postala pristupana i prilagoena njegovim uenicima.

Meu svim karakteristikama nastavnika, najvanije je da je on animator, jer je motiviranost uenika najvanija za uspjeh, komentator, ne samo predava nego i tuma, pomaga i terapeut, trai nove postupke i strategije individualnog pristupa.

Promjene koje se dogaaju u suvremenom drutvu ostavljaju koli sve manje mjesta i mogunosti da postane ili ostane humana i socijalna zajednica. Od uenika se oekuje da usvoje odgovarajua znanja, a od nastavnika da realiziraju pretrpane programe. Komunikacija s djecom od strane uitelja, ali i roditelja, svedena je na minimum. Pod pritiskom u kojem se nalaze, djeca se osjeaju neshvaeno to esto rezultira razliitim oblicima neprilagoenog ponaanja. U takvim situacijama, nastavnik bi trebao pruiti uenicim potporu, razumijevanje i pomo u prevladavanju tekoa. U njihovom buduem zanimanju bit e kljuna komponenta razvoja samopotovanja u kolskim klupama. Pohvalama, priznanjima i ohrabrivanjima uvelike e utjecati na razvoj samopotovanja uenika. To su bitne odlike nastavnikog poziva i time bi se trebali voditi svi nastavnici.

LITERATURAAndrilovi,V. I udina-Obradovi,M. (1996.). Psihologija uenja i nastave- psihologija odgoja i obrazovanja. Zagreb: kolska knjigaBognar,L. I Matijevi,M. (2002.).Didaktika. Zagreb: kolska knjigaDryden,G. & Vos,J. (2001.). Revolucija u uenju-kako promjeniti nain na koji svijet ui. Zagreb:EducaVukasovi,A. (1994.). Padagogija.Zagreb:Alfahttp://www.kakopedija.com/831/kako-biti-dobar-nastavnik/http://www.unizd.hr/Portals/12/ppt/luka_marinovic/1.%20PSIHOLOGIJA%20OBRAZOVANJA%20-%20UVOD.pdfhttp://mis.element.hr/fajli/107/01-11.pdfhttp://www.britishcouncil.hrhttp://www.wikihow.com/Be-a-Good-Teacher12