"

Ll T lZL ZI TJEDNO.- GODišNJA REDOVITA PRET­PLAT. DIN 30, DOBROTVORNA DIN 50. - ZA INO­ZEMSTVO D N 60.- OGLASI PO NAROčiTOJ T RIP!.

GODINA Xl. BROJ 21. ADRESA UREDNlšTV A I UPRAVE: SIBE1 IK

usija ;

l ,

mt Ono !:o Njemačka danGs čini,

spada u priče 11Tisuću l Jedna noć«.

Na~im danima prefstavlla se u snazi 1 gorc:!osil, kako niko u pro~losti za ko­ju ml znamo.

Niita se ml ne čudimo sebi, no nismo znali za pravu snagu toga na­roda s ogromnim miliJunima lJudstva, a!l se ne možemo načuditi onima ko· Ji su t~. u svom životnom Interesu, mo­lal! znat!.

Kako bilo. Mt samo kons1atiramo činjenicu,, da države padaju, a Evro­pa dobija nove granice.

Tlm nismo rekli niti ćemo reći j.

]edne riJeči o konačnom Ishodu sve­ga. Ko le dovoljno pametan da bl to mogao znatll Svl postavlJaju pitanje groznilav~ l mu~no: St~ će bt11 1 ka­ko svrfHI, ll niko ne daJe odgovor slgura11 l jasan, jer to ne može smr· 1an čovjek, pa sad njegovi pogledi sezali s kraja svijeta na protivni kraj.

NJemačka u bljeskovltom naletu prodire svu mr~ž-u brana 1 ograda. To ističe ona, to priznatu svJ - s posmje­hcm ill zabrinutofću. Ali nema pamet­noga čovjeka, koji bl mirnom du~om i savJesti mogao znati za rezultaf ovo­ga krvavog zapletaja.

Ja neizvjesnost l zagonetka, ko­ju ne moiemo odgonetnuti, mori sve, 5lgurno najviše one koji su nosioci o­vih krvavih dana, ali ne manje t one koJI u slobod; svoga doma gledaju sunčanu zraku života l sreće. Ovu igru su zaigrali veliki narodi za svoje ve­like Interese, o kojima se, prema nji­novim izjavama, odlučuje za duge nl­zove od tisuću godina, all su fu zatn-1ereslranf l mall narodi u najpunijem smislu riječi.

Narodi se ne mogu ubiti. Može lm se odnijeti prvenstvo, može Jh se zlostavljati, ali ubiti ne, ako oni sami .ne će. To je tako sigurno da bismo

mogli reć•: D.o.gma je, da' ne propa­da niko, ako ne će 10am da propadne l bude unl~en. To pogotovo vriJedi ta velike narode.

Ova lsJina, koja ima ~a sobom ·svJedoc!ansfvo povijesti, daje snage J poleta svima, velikima l malima, na­lazili se u danima zlatne slobode Ill crnaga ropstva.

Ta wljetla zraka u pratnji s na­dom, tom dragom pratlllcom flvota, vodila Je rod Hriata svim stazama fe­

Jkoće l za{a. Na~a Je želj~. da l dalJe bude tako.

AH, narodi nisu stvoreni za vfec!­no uzdisanje l c!ekanje koje se nikad ne dočelta. Do vođa narodnih Je, da

znadu lskorlsfifl c!asov.e l prllll~e, koJe odlučuju sudbinom nJihovih naroda za duga vremena. Pogotovo to vriJedi

RUKOPISI SE NE VRAćAJU. BROJ ćEK. RACUNA 23.121 Sibenik, 22. svi!Jnja 1940.

--------------------~~~-==~- ~~-----------------~~~ Aktuelni problemi

Nedodirljive svetinje »L' Os ervatore Romano«, glasilo ' vc­

tc tolicc, donosi dulje odlomke iz pro­povijedi, koju je neda v no odr7ao m un­chen ki nadbiskup kardinal Fa u l h n b er poznat radi svoje velike odlučnosti u naj~ težim prilikama.

toj je propovijedi kardinal Faulha­bcr rekao, kako je jedna od najtežih zn­bluda, da je državna vlast neovisna od Bogu i njegovih zakona. Medu državnim i osobnim pravom, medu pravima obitelji i države, medu narodnim i medunarodnim pravom sveti i nedodirljivi odnosi, koje treba bezuvjetno po tivati, nko ne ćemo

da se ljudsko društvo poruši . ajsvetije se obadva jubileja u Križarskoj organi­su pravice i osobne vrednote obitelji. lo­boda vjere i ćudorcdnog uvjerenja je ne­dodirljiva. Državu mije tražiti žrtvu ma­terij alni h dobara i života, ali ne smije ni-

kr.;:la nanositi silu dušama i njihovom v• čnom dobru. Kr ćanski obiteljski uzgoj nu.ino pospje'uje istinsko blngostnnjo dr­žu' e, jer upućuje na savje no i veselo is­p~;njavanje državljnnskih dužno ti. leđu­

tiL1 uzj:!oj, koji po verna prezire nn~ vječ­nu domovinu, mora samoj drinvi doni­jeti samo nnjgorčije plodove. Zabluda o powcmašnjoj svemogućno ti države nije "tetna samo za miran život među narodi­ma, nej:!o i za narod am. Miran i prave­dan život medu narodima moguć je samo nn temelju priznanja naravnoga prava.

a kraju je kardinal rekao : Rimski b; kup, koji je najveći auktoritct na svi­jetu, je progovorio. Mi smo njegove rije­či čuli i u njima spoznali Krista. Papa je diJ!nuo troruku svijeću i kliknuo: » vije­tlo Krista cc A mi na to odgovaramo: »Bo­gu hvala, Bogu hvala!«

\}redba o pomoćnoj vojsci zemaljshe obrane Službene ovine« objelodanjuju u- stane, oni se brišu iz redova pomoćne voj-

redhu o pomoćnoj vojsci zemaljske obra- skc i vraćaju sc vojnoj sili. O obe sta­l) , prema kojoj ovu vojsku tvore svi dr- rije od 70, odnosno 65 godina, n koje su žayJjani kraljevine Jugoslavije mu koga spo obne zn službu u pomoćnoj vojsci, roda, sposobni za umni rad, koji su na- mogu se uvr titi u tu voj ku kao dobro­vršili 16, a nisu premašili 70 godina, od- valjci. po obnost za vršenje službe u po­no no sposobni za fizički rad, ako su na- moćnoj voj ci utvrduje se prema sposob­vršili 16, a ni u premašili 65 godina. Izu- no tima i stalnom zanimanju, a po petre­zeti u dakako obvc?Unici vojne sile. Od bi ili na zahtje\• i liječničkim pregledom. obvezanika vojne si le pomoćnoj vojsci pri- Pomoćna vojska mobilizira se u sluča­

padaju oni obvezanici, koji budu oslobo- ju državne mobilizacije prema potrebama đeni od poziva u vojne jedinice, u mobil- zn osiguravanje života i dj elovanje mobilizi­nom i ratnom stanju i to: zn potrebe pro- rane vojne si le, kao i za održavanje cije­metne i poštansko-brzojavne službe, ili za lo!! naroda i opstanka države tečajem ra­rndove u poduzećima. radionicama i rud- tn. Uredbom mini tarskog vijeća donijet nicima. koji u potrebni zcmnlj koj obra- će se potrebni propisi o discipli nskoj od­ni. Vojni obvcznnici. koii su o lobođcni govornosti obvezanika pomoćne vojske. Za od poziva u vojne jedinice. predvode po- obvezanikc vojne sile, koji budu preve­moćnu vojsku. deni u pomoćnu vojsku , vrijede i dalje

Sve one osobe, koje ~u prevedene u odredbe o disciplinskoj i kaznenoj odgo­pomoćnu voisku, ostaju na svojim redov- vomosti vojnih obvczanika. ko obveza­nim dumnstima i smatraju se kao da su nik pomoćne vojske iz!lubi u službi život. na vojnoj dužno ti . Ovo vrijedi. dok tra- ili je smanjena njej!ova po obnost za ra d, je notr ba za dotičnim bvcznnicimn u smatrat će e žrtvom ratn, odnosno rnt­pomoćnnj voj ci. - Kad ta potreba pre- nim im•alidom.

za male narode, kojt čekaju zgodu l prtliku, a ne spremaJu je, kako je to moguće onim velikima, kada hoće sl­lom, ono što se ne će milom.

Taj čas je danas. Te prilike su uvi­

jek na prekretnlcama l pri stvaranju no­

vih vremena. To je danas. Ističemo po drugi put. MalJ narodi, od vođa do zadnjega čovjeka, moraJu biti svije­sni toga i zauzet! sfav prema tomu, a sve l samo gledom na s-voJ nacionalni inter~s. Ništa ne bl blto sudbonosnlje nego vezati se bez. glave, l strastveno opredJelJivati se ·za Jedan 111 drugi na­rod l blok. Dobro se Je nagnuti na stra·

nu pobJednika, ali, u tomu l Jest pl­tanje, Ito niko ne zna, ko će biti po·

bJednlk, a kQ pobjeđen. A vezati se uz nekoga koJI mofe rat i Izgubiti, za mall narod Je to od posiJedlos groz­

nih l telklh. Ml govorimo frgovačkJ, Jer kod

veliklh ni ne vidimo Uo drugo do tr· govačkih računa. U zapletaje se nisu upustili zbog ideoloških pitanja, jer Je svima njima vl~e manje Bog sve, samo ne onaj gore, koga mi zovemo ))Oče n ai cc.

Mall narodi ne žele drugo do mh u kući i mir s onima oko sebe. Za­to pametni mali narodi ne vezuju svo­Ju sudbinu u~ nikoga nego uz svoju sviJest, da su sebi najbol ji 1 jedini pri­JatelJI, a drug,l su lm prijatelJI samo u koliko to njima ide u račun, ito se, naravno, vrlo čes1o dade dobro Isko­ristiti.

Novine s onu stranu Drlne nekako su se previše raspisale o slavenstvu l sveslavenstvu; puna su im usta Rusi­

je l nJezina tutorstva nad svima onima koJI su slavenske krvi. Tačno mi zna· mo, Ito to znali l kamo to smJera. O· no samo bleku Ista guJa dvaput Iz

Pomoćna vojska ima tri poziva. Prvi poziv tvori upravno i stručno osob lje, stručni radnici, industrije, obrta, ~-umar­

stvu, rudarstva, prometa, građevinarstva i aniteta. U ovaj poziv može se, po po­

trebi, uvrstiti i drugo osoblje spomenutih struka. Drugi poziv tvore poljodjelci i sto­čari, koji se ll miru bave ovim za:nima­njem i žive od njega, kao i poljodjelski, odnosno stočarski stručnjaci: agronomi, e­konomi, veterinari, veterinarski pomoćnici,

mnrvcni bolničari i potkivači.

Pr<.:m<i čl. o. uredbe obveza'nici, koji se nalaze na lužbi ll pomoćnoj vojsci, lužit će točno i savje no po najboljem znanju i umjcnju raditi po love, koji su im dodi­jeljeni. Du~nost je njihovih starješina, da 1h tUpoznnju sn pojedinim odredbama i obja ne im posljedice, ako ne bi vršili o­ve propise.

Ministar vojske i mornarice može u sporazumu sa zaintere iranim ministarstvi­ma (odnosno sa banskom vlasti) organizi­rati dobrovoljne tečajeve za osobe, koje m:,.:~ stalno zapo-:.le:1e u knkxum stmčnorn zanimanju, u kojem bi bile upotrebljene po ratnom ra poredu u pomoćnoj vojsci. Ovi sc tečajevi imaju organizirati u mje­stu, gdje stanuje obveznnik, i tako, da se ne ometa njegovo redovno zanimanje. Za đačku omladinu srednjih, građanskih i drugih struČ'ni h kola OYi će se tečajevi

organizirati u suradnji i pod nadzorom "kolske via ti . '\inistar tvo voj ke i mor­narice u sporazumu sa zainteresiranim mi­nistarstvima, ili banskom vlašću, propisat će pravilnik o organizaciji ovih tečajeva.

Pomoćna vojska poziva se u mobil­nom i ratnom tanju, dn vrši radove, koji su važni za zcmalj ku obranu. u koliko je to potrebno. Pomoćna vojska može se pozivati na taj rad i u pripravnom tanju. Pozivanje obvezanika na ove radove vr­šit će se po odluci ministarskog vijeća , a na prijedlog dotičnog ministru. 1aredbu za pozivanje izdaje ministar unutrašnjih po lova, odnosno ban banovine Hrvat ke, po zahtjevu ministra, u čiju kompetenciju spadaju radovi .

Prema čl. 9. uredb e strani državljani neutralni h i savezničkih država, koji su

jednoga procjepa ujeda. U latinskim knjigama }e jedna Izreka: ))Bojim se Danajaca l kada darove donosecc.

Beogradska ulica veliča majku RusiJu. Hrvatima ne treba mnogo govoriti. O·

ni znaju no se misli.

U godinama pro~Joga svjetskog rata slavensk'- Rusija, l to car$ka, pot­

pisala je londonski ugovor po komu smo ml morali robovati, da nije bilo drugih događaja. Rusija Je danas boiJ­~evitka, ona bl s joi manje skrupula potpisala ugovor na~ega ropstva l smr­ti Pa ona se nedavno i narugala svi­ma onima koJI u njoj gledaJu majku Sveslavenstva: da ona vodi rusku, a ne

sveslavensku polttlku. A za snagu l nJezin moral dosta Je dozvati u pamet sJetanJa na Cefku • Poljsku, a 40 mi­liJUna .UkraJinaca l danas robuJe.

Junior

ST-RANA 2.

stalno na tanjeni u na ' oj zemlji, podvrg­nut i u ob,·czi radu za zemaljsku obrunu, u koliko ~e to ne kosi sn medunarodnim ugovorimn. vc po -love, koji sc oba' !joju po ovoj uredbi, vriii ministarstvo nnbdjc­vanju. Kno mmi tar tvo u smislu ove u­redbe matrn sc i ban ka vin t, odno no nj eni odjeli, u koliko u u pitanju po lovi nj enu djelokruga. vc, ~to je u ovoj ured ­bi kazano za mini tur tvu, vrijedi i za ban ku vin t, i kud nije izričito pomc­nuta.

l t Or Stjepan Mar~ulin l .... ma.-aa~~~----mm~~~

Iz na e sredine opet je ne talo jednog ide­alnog, požrtvoYnOg i poletnog katoličkog

radni ka. koji je vc voje sile, snv svoj rad, nv voj život po vetio preporodu Hr\'a t ke u Kri tu. 15. t. mj. umro je u Zagrebu odvj et'nik dr tjepan Markulin, veliki pion ir katoličke štampe medu J Ir­vati ma.

Pk. dr 1\tarkulin rodio e 20. V IT. ·. u Zagrebu, u ko jemu je svršio i vc

škole, tc e posvetio pravni čkom zvan ju. Već od malih nogu odgojen je u vjer­skom duhu. Kao rednj o~ko l ac po tao je /l'lnrij in kongrcgani t i to o tao do smrti. Knd je pk. bi kup J\\ a hn ić počeo oku pljati hn·at ko katoličko dn~tYO te je g. 1906. u Zn grebu do "lo do o nutka Hrv. kat. a­kad. dru ~t n »Domagoj«, ' ' rli na· pokojnik bio je jedan od prvih njegovih članova.

Od toga časa pa do zadnjeg daha , kao izgrađ eni katolički int lektunlnc, neumorno je i aktivno surađivao u cijelom nizu ka­toli čkih dru "tn va tc je uvijek bio u prvim red ovima hrvatskog katoličkog preporod­nog rada po vetiv"i mu av svoj ideali­zam.

Svakako je 'najYeću voju ljubaY i brigu posvećivno unapredenj u i procvatu na ·e ka toli čke "tampe. Imc njegovo ne­razdruživo je vezano uz Pij evo društvo zn promicanje katoli čke "tampe među Hr­vatima. On je ba~ glavni inicijator, orga­nizator i propagator vih najva Ž'niji h pot­hvata katoli čke štampe kod nas ovih zad­njih 30 godina. jegovom zaslugom g. 1919. uveden je Dan katoličke "tampe na blagdan sv. Petra i Pavla te je na te dane kroz 20 godina nbrn·no preko milijun di ­nara za pomoć hrvat kim kaatoličkim no­vinama i listovima. evjcrovatnom strplji ­vošću i marlj i vošću skupio je golem i vri­jedan arhiv naše hrvatske katoličke štam­pe. /l'lnojZo je radi o oko toliko potrebitog veliko~ hrvatskog katoličkog izvanstrnnn­čko<1 dnevnika . 1936. orga'nizirao je hrvat­sko sudjelovanje na prvoj v jet koj i7lož­bi katoličke šta mpe u Vatikanskom Gra­du . je!fovo je djelo i koncem travnja 1939. održani prvi koni!res hrv. katoli čke

štampe u Zal!rebu zajedno s prvom izlož­bom hrvat ke katoličke štampe u većem stilu .

Pk . dr Markulin i takao sc i kao izda­vač katoličkih knji ga. G. 1916. pokrenuo je vlastiti izdavački pothvat ».K:njige Ka­toličkog Zivota«, te je izdao cijeli niz mo­nografija i životopisa kato li čki h ljudi. Sam je tako napisao i izdao životopi bi-

C><>•

Pozornica velikih bojeva Posljednjih dann, u vezi s ratnim o­

peracijama. na Zapadu, mnogo se govorilo i o francuskom grudu Sedanu . Donosimo i Louvain u te o Albcrtovom kanalu, kao i o francu kom gradu Scdnnu. Donosimo stoga. o njima danas nekoliko podataka.

Anvers je glav ni grad istoimene bel­gijske provincije. S predgrađima. broji o­ko pola milijuna. stanovnika, leži na de­snoj obali rijeke chelde, koja je ovdje široka pola kilometra, plovna zn velike po­morske parobrode. Tnj položn.j, zajedno s bogatom kanalskom i željezničkom mre­žom, tvori od Anversa najvažniju luku zn čitavu Belgiju i zapadnu Njemačku, a i jednu od nn.jvnžnijih pomorskih luka uop­će. Anvers čin i zajedno sn svojim susjed­nim općinama 4 kilometra širok i 6 kilo­metara dugački četverokut Od godine 1859. grad je utvrđen, a godi ne 1906. pre­tvoren je u modernu golem u tvrđavu.

Grn.d je veoma bogat lijepim zgrada­o njegovoj sjajnoj pro losti. Ceste novih grad kih četvrti u ši roke. Medu građevi ­

nama naročito se ističe kntcdrnln ( otre

»KATOLIKu BROJ 21. --------------------------------·

kupa Lungn. lzdno je i veto Pismo ! o­voga Zuvjetn u pri jevodu d ra franj e Zn­gode; »Rim ki J\li sal« i »Nedjeljni Hi nk u molitvcničkom obliku, od drn Knicwul-. dn; molitvenike »Kato li čki dak« i »Knto­ličkn učenica" od dru Kn icwnldn .

coma je za -lu:lnn i zn povećano dje­lovanje Dru'tva v. Jeronima, komu je odbornikom od 12. 11. 1920. vc do krnja života. Baš on je bio onnj, koji j· nnjvi"c doprinio, dn je Dru tvo v. Jeronima po­krenulo nove i z d avn l ačkc pothvate i rc­formirn lo voj dotndn ;nji rad u današnj i sistem.

Bio je uistin u uzor katoličkog intclck­tunlca tc idealnog i požrtvovnog katoli ­čkog radnika, koji je av svoj rad i život temeljio nn dubokom v jer. živo tu . Zn to je tim bolnije i odjeknula, irom ka t oličke Hr· vat ke. tužna vijest o njegovoj preranoj mrti . Zato će ostati najljep n i neizbri ­iva usp omena nn nj u rcima S\ri h hr­

va t k ih katolika. 17. t. mj. priređ en mu je veleban

sprovod, komu u pri u tvovnli uz zagre­ba čkoga nndbi kup n preuzv. g. dra Aloj­zija tep1ncn bi kupi prcuzv. gg. dr are­vić, dr alis- cewi i dr Lnch tc veliki broj uglednih pred tavnika zagrebačkog

ja-v"og života i brojna kntoličkn dru"tva pod zastavama. Od pokojnika su e u ime hrvat kih katolika opro tili d irljivim i li­jepim govorima dr V elimi r Deželić ml., dr Josip ndrić i ime Tomac. Blago lov njegovog mrtvog tijela obavio je nndbi-kup prcuzv. g. dr tepi nac.

Pokojnik o, ta vlja i zn sebe udovu gđu ihriju rođ. farka~. inn Domnl!oj o. i dvij e

kćerke.

Za n jegov ideal ni i ne cbični rad ne­kn mu Gospodin udijeli obilnu plaću u nebu. kako je to i 7aslužio! Ožalošćenoj

obitelji naše najiskrenije saučešće! ~-...-. ............... --...........-....-. .......

ŽIV T S CRKVOM CrkvenJ. kalendar

Nedjelja, 26. V.: cdjelja u osmini Tijelova. - Sv. Filip eri. Rodio e u Fi-renci od oca odvj etniku g. 1515. Rimu je proživio skoro cijeli živo t. 2.ivio je u­pravo vctački. Po tio bi tri dana u tjed­nu. Obnoć molio bi se Bogu pred crl-.--va­mn i kata kombama. Kao svećenik još ve­ćim ilama nastojao je vko po ' 'etc svo<ra ličnog života. O novno je zadrugu sveće­

nika, zvanu Oratorijanci ili Filipinci. e­obično je voli o djecu i vojom lij epom taktikom Bogu privlačio. mro je na da­našnji dan g. 1595.

Ponedjeljak, 27. V.: Sv. Marija Pazzi. J ona kao i sv. Filip eri ugledala je svr­jetlo dana u Firenci g. 1566. Već u naj­ranijem dj etinjstvu pokazala se van redno klona pobožnom i svetačkom životu. U­

pravo je guta la pobožne knjige. Najveće joj veselje bija e pomisao nn Isusa, a naj­veća rado t sv. Pričcst. času sv. Pri ­če ti osjećala bi toliku radost u svojoj duši, dn bi joj e ta rados t prcli jevala i nn li cu i vanjštini. Siromnsimn i bolesni­cima bi la je pravi anđeo utj ešitelj. Umrla je g. 1607.

torak, 28. V .: Sv. Elesindija, muče-

Dame), najljepša i najveća gotska crkva Belgije, koja se počela gradit i 1352., n za­vršena je 1616. Ukrašena je a tri Rub en­mn i umjetni čkim djelima , kojo. svjedoče

sove like. Druga glasovita rkva je crkva sv. Jakovo, u stnrogotskom stilu, u kojoj se takod er nalaze slike Rubensa i Van Dycka. Tu sc •nalazi i grobnica obitelji Rubens. Osim ovih crkava postoji još či ­

tav niz lijepih zgrada, kao na primjer ka­zali šte u renesansnom sti lu, muzej, kra­ljevska palača u rokoko stilu i t. d.

Pučanstvo govori pretežno francuski. Prije rata živjelo je u Anversu oko 50.000 strn naca.

Industrija je veoma raširena, napose vnljn pomenuti velike brusionice dijama­nata, pivovare, pccnre rakij e, tvornice sn­pu na. cigara, tvornice pamučnih tkanina , čipaka i t. d. Pomorskom prometu služe golemi lu čki uređaji nn 5 i po kilometa­ra dugačkoj obali u 11 velikih bazena.

Namur je glnV'rli grad istoimen e bel­gi jske provincije, koji leži uz francusku granicu. Provincijom Namur protječu rije­ke Mcusc (Maas) i Snmbrc. U 16. sto ljeću

bila je to jedna od 17 nizozemskih pro­vincija. Od godine 1830. snstnvn.i je dio Belgije.

Grad je utvrđen, a broji oko 40.000 stanovn ika. Podiže se na utoku rijeke San-

nica. Podnijela je tešku mučeni čku smrt u Korintu. ajprij e joj otsjekoše dojke, 11

zatim ju baci e pred divlje zvijeri. 'rijcdn, 29. .: Sv. Teodosijn, mučeni-

en. Bila je mujkn v. Prokopij n.. Zajedno s dvanaestoricom plemeniti h gospoda za vri­jeme Diokl ccijnnova progon tvn pretrp je­ln je mučeni čku smrt.

etvrtak. 30. V.: Osmina Tijelova. -Sv. Ferdinand , kralj Kastilijc. Radi njego­va vctačkog života živa u [!fl zva li sve­tim kralj em. I s pravom. a svim žarom svoje du"c trudio sc oko pro~i renja kra­ljevstva Božjeg na zemlji i slave l jcgovc.

Petak. 31. V.: Blagdan Presv. Srca I­susova. Veliki i lij epi blagdan, koji nns potsjcća nn veliku Kristovu ljubav napra­ma nama.

ubotn, 1. Vl.: Sv. Famfilij, sveće­

nik i mučenik. Pretrpio je mučeničku smrt za voga Go podinn u Cezareji.

NEDJELJA U OSMINI TIJELO V A CIT . JE POSLANICE blaženoga I­

vanu Apcstolu (l 3, 13- 18). - Predragi! cmoj tc se čuditi ako vas svijet mrzi. Mi

znamo da smo prđnescni iz smrti u život, jer ljubimo brn.ću . Ko ne ljubi, ostaje u smrti; vako koji mrzi brata svojega, ubo­jica je. znate dn nijedan ubojica nemu u ebi trajnoga vječnoga života. Po tom smo upoznali ljubav Bqžju ' to je On zn n n~ živo t voj pol ožio: i mi mo du žni zn braću život polagati. K~i ima dobara o­voga svi jeta, i vidi brata svoga u nevolji, i zatvori mu ree svoje, kako ostaje lju­bav Božja u n)cmu? Sinci moji, ne ljubi ­mo rij ečj u ni jezikom, nego djelom i isti­nom.

t LIJEDl SV. EVAt ĐELJE po Luki (14, l 24). - U ono vrijeme reče Isus farizejima ovu priču: eki čovjek pripravi veli ku večeru i pozva mnoge. I kad je bilo vrijeme večeri, po ln slugu svoga dn kaže pozvanima neka dodu, jer dn je već sve prn,·no. T počeše se vi redom izgovara ti.

Prvi mu reče: Kupio sam zn elak, i valja mi ići da gn vidim : molim te, oprnvdaj me. A dru gi reče: Kupio sam pet jnrama volova, idem da ih kušam ; molim te, o­pravdaj me. I treći reče : Oženio sam sc, i .r.att> ne mogu doći . I vrati' ši sc luga, i•• vi to gospodaru svome. Tada sc ras rdi dc mn<'i n i reče !uzi svome: Idi brzo na tr;('>ve i uber grcdskc i dovedi ovamo si­ron .ahl· i ~labe i slij epe i hrom e. I reče

sluga: Gospodaru učinjeno je kako i za­povjedio, i jo· ima mjesta . I reče gospo­dar sluzi: lzidi nn putove i među ograde, tc silu j neka dodu dn mi sc napuni kuća .

A kažem vam da nijedan od o'ni b ljudi koji u bili pozvani, ne će okusiti večere moje.

MOLITVE KRStANINA XXV.

SLAV I HVAL EKA JE V KI C:A PRESVETOM I B02.A K0/11 SA­

KRAMENTU! l. Slava. doba npoleona liT. neki

vojnik od kra ljeve ga rde svako večeri o­bavljao je svoj pohod presvetom Sakra­mentu. Zn či tav sat on bi stao us pravan, u pozoru, pred vetohraništem. Kad su ga zapitali , zašto to čini, dno je ovaj lijepi

dre u 1.eusu, tc je znatna riječna stanica, želj ezn i čko čvo ri tc na pruzi Liege-Chnrl e­roy. n mje tu napuštene Citadell e nalazi se danas park n žičanom željeznicom. Od 16. to lj cćn umur je sjcdi ~ tc biskupije. Sjedi te je nadalje pokrajinskih oblasti, suda, trgovačkog suda, ima državnu gi­mnaziju, sjemenište, u čiteljsku školu, ka­zalište, biblioteku, muzej. Industrija je u njemu kao i u ostalim belgijskim gradovi­mn jako razvijena.

Louvain glavni je grad belgijske po­krajine Brnbnnt. Grad leži na rijeci Dyle i na Rupelovom kanulu. Ima oko 50 bilja­dn stanovnika, željezničko je čvorište pru­ge Bri.ixcll cs- Licgc. Od crkvi ističemo

kasno-gotsku crkvu sv. Petra, crkvu sv. Gertrudo i baroknu crkvu sv. Mihovila. Ističe sc i njegova vijećnica. Louuvnin ima i glasovito katoličko veučilište, osnova­•no još god. 1426. Grad ima bogatu biblio­teku , umjetničku akademiju, galeriju sli­ka, muzej i t. d. Od industrije je osobito razvijena metalna i kemička , n trgovnčki

je život u njemu također jako ri\Z\rijen. U srednjem vijeku bio je Louvnin

sjedište l}rofova od Louvnino, kasnije voj­voda od Brabanta. U to je doba cvnln u njemu industrija. Glasovita je bila indu­strija sukna. - Koncem 14. toljećn zapo­čelo je njegovo propadanje.

odgovor: b·loj vladar ima dan i noć poča­sn u tražu pred svojom palačom . Zašto ne bi morao imati svoju poćaS11U trnžu i vr­hovni Kralj, Isus Krist!

Tko je nadahnut živom v j erom, to će shvatiti, kolika je dužnost za nas, stvore­n ja Božja, dn častimo i klanjamo se Jecli­norodcnom inu Oca nebeskoga, koji se nalazi skriven u našim crkvama.

»Sion - goro (d ušo), pjevaj, - kli či,

pasitelja svoga diči, Svog pastira, vođu

svog! - Reci štogod možeš reći, ne ćeš

hvalom svom doseći predmeta previsokog l« Ovako pjeva Anđ'coski Učitel j sv. Tomo. Akvinski u tjelovskom oficiju.

2. I hvala. Sto bi bio naš život bez I­susa u presvetom oltarskom Sakramentu? On nam govori u našim dvojbama, tješi nas u našim tjeskobama, krijepi na u na­šoj slabosti, zaštićuje nas protiv novih gri­jeha, uči putevima kršćanske savršenosti i bodri nas, da njima koracnmo. Ako i ot­putuješ daleko od svoga rodnog kraja, o­pet ga nal azi', gdje te On već željno oče­kuje u crkvi tvoga novog boravišta. Što­bi bilo od svijeta, kad ne bi bilo oltara, kad ne bi bilo božanske 2.rtvc. koj a se svaki dan prikazuje Ocu, da isprosi milo-rđe za grješno čovječanstvo?

Koliko smo dakle dužni zahvaljivati Go padinu nn ovom n jegovom velikom daru J

3. Svaki čas. Svakoga časa, sve do sn­šetka v jek ova, On · o tn je u našoj sredini ~

svakoga sata On sc prikazuje na oltarima u raznim stranama svijeta. Stoga bismo i mi svakoga časa morali ostati s jim sje­dini ni. Oci Presvetog Sakramenta (sv, Eymnrd) pokleknu na vaki udarne poje­dinoga sata, makar sc nalazili i na odmo­ru, dn. e poklone Isusu u Presv. nk ra­mcntu. Te bi li mogao i ti, katkad, obavi­ti »duhovni« pohod, to jest sjetiti se je­ga, upraviti /l'lu čin ljubavi i klnnjn'nja? Ako se tokom noći probudiš ili ne možeš da sp n va'. mi li n n jega, koji je tako­đer budan i koji misli na tc onoga časa-.

4. Presvetom. Svi su sakramenti S\Teti. jer nam daju milosti, da postanemo sveti. No ovaj je najsveti ji od svih sakramena­ta, jer nam daje samoga Tvorca svake mi~ losti, Isusa Krista.

5. l božanskom Sakramentu. Prilikom čudesnoga ribolova Petar je pao mcJce­pred Isusom i zavapio snv uplašen: O ti dl od mene, Gospodine, jer sam čovjek grješ­nik! Osjećao je on povodom ovoga čuda svu božansku vcličilou Isusovu. A zar je i mi ne ćemo osjećati, kad stojimo pred I­susom u Presvetom Oltarskom Sakramen­tu? Ta da stvori ovaj sakramenat, trebala je b<Y~anska m u dr o s t, da ga zamisli. njegovo s v e m o g u ć s t v o. da ga oživo­tvori , l j u b a,. Boga, dn se daruje svojim neznhvnlnim stvorenjima.

AK UA PROTIV P. DOBRAKAC .. E n g l e s k o j se prijavilo preko 250 hi­

ljada dobrovoljaca za borbu protiv njema­čki h padobranaca. - U f r a n e u s k o}. sc stvara narodna garda za borbu protiv akcije njemačkih padobranaca u pozadini. Krnj Pariza se nalazi u rezervi veliki broJ bornih kola i nutomitraljezn, određenih Z!b

borbu protiv padobranaca.

U svjetskom ratu od ijemaca bio j~

razoren šesti dio grada zajedno sn sveuči­

lištem i bibliotekom. Posebnim članom mi­rovnog ugovora u Versaillesu bila je Nje­mačka duM1a uništeno bingo biblioteke na­domjestiti s drugim isto tako vnžn.im ru­kopisima inkunnbulima, knjigama, kartam!li i zbirkama.

Albertov kanal, čije se ime već prvih dana rata u Belgiji mnogo spominja}o, ve­že grad Liege s belgijskom pomor kom lu­kom Anversom. Kanal ima go podnrsku­vn žnost, n strateški predstavlja nastavak: belgijskog obrambenog pojasa duž rijeke> Meu . - Linija nn Mcusi i Albertov kn­na! tvorili su polukružni belgijski obrnm­beni pojas.

Gradnja kanala započela je godine 1930, n ime, što ga kanal nosi po kralju­Albertu, koji je 1934. nastradao, ne nosi slučajno. Albert I. veoma se mnogo zala-. gno za ostvarenje toga projekta.. jcgov kip diže se simbolički kod Liegea, na mje­stu, gdje se kanal spaja s .rijekom Meu­som.

Knnnl, koji ovdje počinje, ide najprij& prema sjeveru duž rijeke Meuse, koju na~

pušta nedaleko nizozemskoga grada Ma­astricht malo prije nego Meusa prelazi na nizozemski teritorij. Kanal zatim ide pre­mn zapadu i dosiže Anvers, koji je doduše-

JE~ lA s~ oBAt flillcu>ka ' edU ,\\tl ,tll' ezu činil& v

... j·U U open•· ·uiJlO od

ZJ r0bljeo J

3 . dnik

z• pO~ le

grOm: č~lll je!ll torizirane . Abbe,;lle ~kA ~ojska tojest po P.

francuskih od l~cusk

··es dcoirn ~'~l dinict o&

naiB la ·' mjesto. o_ 108čke ~oJ

jet. Kuhoi'n Aisni S''e

pokll1Sti. di no nie~čl vetnicima nu ·tuacii

!TALIJ VIJED ot: skih po.lo1 mj. pred m

da održao stalirn. kaz pun ~jere

00~e zadlt 1:n u to tako kAo l branom i re, prali zml11. Dik i konačno rodnima. j

vo u naše se risoko ne >elike. nsmie!lll'" a uz ntth nienu nlil nitko od rtći nešto lueeno. nu zapo či če od ni ~oda čorie · e no 111 ho sw~ <inO(

PA:\ A ricke repu jedlOI! Ur čki prot Bdgiiu.

Rt: lJ Balti ku.

REKI VLADE. naud PQ šal Peta nika vladt nji minist vanjskih 1 --88 kilomel zbog sv iedan od Siri.na All metan, dt mogu pio,

Kanat dručje u helgijskj

som i tirn

BROJ 21. ">-.ATOLJI(a STRANA 3. --------------------------------- - -------------

Širom svijeta J · M.ACKl PRODOR D F l At

SKE OB LE. Knko jnvljnju 1 1jLtnd. francuska deveta nrmijn, koja sc nnlntiln izmedu lcuse, amura i dan11 i 1-ojn je činila ezu izm du nrmijskih grupn, koje operiraju u Belgiji i onih. koje opcri rnju južno od edann, potučcnn jo i u rn padu. Zarobljen je njen armijski sto:lcr i ·nm zapovjednik l!enernl Giraud . Izvr~ivši o­groman prodor. njemučkc divizije, 'nu či­

jem e čelu nulaze oklopne j dinice i mo­torizirane čete, ušle su u Arrns, micns i Abbcvillc. Time je ru tavljena savezni­čka vojska u Bell!iji , oko milijun vo jn ika, to jest po prilici 350 hilj . cnl!lc kih. 3.'i0 hilj . francuskih i 300 hiljada belf!i j kih vojnika, od francuske l!lavninc. Prema još nepotvr­đenim ,·jj timu njemačke motorizirane je­dinice naYodno u već tit:!lc nn obalu Kn ­nala ln lanchc. ali sc ne precizira to mjesto. Ovaj zoi ta munjeviti prodor nje­mačke voi ke upravo je zapanjio cio vi­jet. Kulmi'nncijn bitke na Sommi. nn Oisi i Aisni sve sc vi'e približuje. Skori dani će

poko7Rti. dn li sc može znu tnviti \ 'O sil­no njemačko nunrcdovon i e i dn li će n­ve7nicima us o i e ti pa i ti ovako pre07bilj­nu ~itunci i u i svo i u voisk\1.

IT LTJA CEKA D EV1 Z PO-VlJED D CEA. Talijanski mini tar vnnj­skih po lova J!rof Cinno u lilnnu 19. t. mj. pred mno tvom crnih košulja i naro­d a održao je govor, u kome je, medu o­stalim, kazao : »U tom dubu predano ti i pun vjere talijanski narod je preman na nove zadatke. no koje će biti pozvan. Kn­'1..--vi u to zadaci i te dužnosti. znate isto tako kao i j'! . Diktiran i su narodnom o-branom i našim pravima uvcrene dri.n- \ ve. pravima. što ih imamo i na kopnu i u zraku. Diktirani su potrebnom h·nrno ti i konačno na··m a pirncijama. n vim pri­rodnima. jer u pravedne i nconhodnc ži­votu naše zemlje. Diktirani u vnl i om. dn sc vi oko održi prestiž ltn liic. pn•stiž ied­ne velike. ratničke i fa ističke sile, koin nam iernvo ostati viernn vojim obveznmn. a uz n iih i obYeznmn. koie su vezan e uz n jenu veliku udbi'nu . - l viercn am. dn nitko od vas ne misli da hih mol!nn ndn reći nešto drul!o. K a d a t o b u d e o d-l u č e n o. D u e e ć e n a m d n t i d n e v -n u z a p o v i j e d. T a z a p o v i i e d d o -ć i ć e o d o n o l! a. k o i i i e n n • j e d i -n i v o đ 11 ; u m i r u i u r n t u. doći ć,. nd čovickn . čiie ie ime već 20 r~odinn \"~'73-

no \IZ borh11 i O"vn ian in. či i e i mr i!' no­stain ,.;non im -:iPnrnosti. nnh iPd" i -:lave.«

PANAMERJCKI PROTEST. ve ame­ričke republike. njih 21, prihvatile u pri­jedi~ rugvajn za zajednički panamcri­čki protest protiv njemačke invazije u Belgi i u. i zozemsku i Luxembur~.

· RUSIJA SE J-TIT O UTVRĐUJE na Baltil.:u.

REKO STR KCIJA FRA CUSKE VLADE. P redsjednik vlade Paul Rey­n a u d postao je i ministar ra ta, a mar­šal P e t a i n imenovan je za potpredsjed­nika vlade, dok je D a l a d i e r, dosadaš­n ji ministar rata, preuzeo ministarstvo vanjskih poslova.

........................... 88 kilometara udaljen od mora, ali je ipak zbog svog izvanredno povoljnog položaja jedan od najvećih pomorskih luka Europe. Širina Albertova kanala iznosi 50 do 60 metara, d ubi na 5 metara, tako da kanalom mogu ploviti brodovi do 2000 tona.

Knnal spaja belgijsko industrijsko po­dručje u okolici Liegca kao i jugoistočni

b elgijski uglj eni bazen izravno s Anver­som i time s morskom obalom.

Sedan leži u francuskom dcpartcmen­t u Ardennes. Grad bro ji oko 20 tisu ća s ta novnika. Leži na rijeci Meusi, željezni­čko j e raskršće pruge Mezieres- Ver dun. D o godi ne 1875. bio je grad, udaljen JO k m od belgi jske granice, tvrđava. O d nje­govih značajnijih građevina spomin jemo crkvu sv. Karla iz 17. stol jeća, spomenik, kojj podsjeća na bitku kod Sedana 1870., koja se završi la kapitulacijom cara Napo­leona JI1. Sedan ima dva collegea, biblio­teku, muzej, a znamenit je i kao indu­strijski cen tar (metalna ind ustrija) i kao trgovačko mjesto.

O d god ine 1642. p ripada Sedan francu­skoj kruni. Godin e 1815. bio je grad dugo opsjedao, a 1816. zaposjednut od P rusa.. Sedan je bio pozornica glasovite b itke od 1. rujna 1870., koja je odlučila sudbinom Napoleona liT. I u svjetskome ratu bio je Sedan ok upiran od Nijemaca, i to o d 25. kolovoza 1914. sve do 8. studenoga 1918.

Zacrtanom stazom naprijed! (Rezolucije širefi! vodsb-~ Velilwf\! l rii~arsn fi! Brats! "• primljene na h nfer nciji,

odre<~ noj u Zaqr bu 21. IV. 1940.)

l. ije e Kl3 u nu svom znsjcclnnju dne 21. truvnj11 19'10. godine smntm avo­jom prvom dui.noš u nuglnsiti , du je Kri ­ža r kn orgnniznctin uvijek 1 svagda inov­ski odanu svojim biskup1mn i neopoZIVO spremna vr··iti ·vuku njihovu želju i od­redbu. Ovom prilikom moli blagoslov i punu pomoć knko VKB-u tako bkružji­ma, Kraj cvnim odborimn, svim Brat tvi­mn i voj kri :l.nr koj omladini.

2. Vijeće KB-n razmotrivši IZJave prcuzvišcnc gp pode biskupa o blagotvor­nom djelovanju KrE~nr ke orgnnizaeije medu hrvnt kom omlndinom i narodom, rnzmotriv•i mnogobrojne i nepregledne pohva le :/.upnika i duhovnika u pnstvi, za­hvaljuj nn tolikim izrn7ima pohvala i po jeren jn, 11 zn uzvrat moli p reu zvi ·enu gospodu biskupe, dn živo pr poruče i po­zovu \'Cćen ikc nu rnd na pomagnnju Kri­žnrstva, o nivn'nju Križa rskih Brats tva, po­mngnnju Križn r kih Brat tva i nuda vc du­hovnom intenzivnom radu u njima. kako bi doi ta u jubilarnoj godini Križnr kn omla­dina postala potpuno duhovno izgrađena

i spremna na svaki napor i vnku žrtvu za Boga. Crkvu i Domovi nu . - z to molimo, dn sc u jubilarnoj godini u sva­koj župi - gdje to prilike dopu tuju -osnuje Kri žn r ko Brat tvo, koj e će prido­nijeti tome. da se doista vn elita hrvat­ke omladine tavi u službu Bol!u, Crkvi

nrodu. prema načelima K.

3. Vijeće KB-n želi nagla iti, da je Križarska organizacija - kntoličkn i hr­vatska organizaciju, koja svoje članstvo od­gaja u ljubavi prema Bogu, rkvi i Hr-

at koj Domovini, te je np olutno izvan i iznad svake političke akcije.

4. Vijeće VKB-a kon tatirn, dn je Križarska organizacija sjajno nnprcdovo ln i obilne plodove dono ilo, dok jo po to­jala živa i u rdna veza svih podređenih centrala s VKB-om. ijcće stavlja u duž­nost VKB-u. da voj ki nastoji oko toga, da se osigura jedinstvo Kri žar tva prema načelu ubordinocije Okružja VKB-u. ka­ko to traži Po lovnik. do adn'nja praksa , i nadasve dobrobit Križru- tvn u pojedino­stima i općenito. - Vijeće posebno moli preuzv. gg. biskupe, dn VKB-u doista daju svoju potrebnu pomoć, kako bi o'no mo­glo vršiti svoju mi iju kno Centrala svih Križnr kih društava.

Budite apostoli svoje sredine!

5. Ove 1 sliJedeće godine po od luci prcč. hpiskop11ta sluv1 sc nurud111 jubileJ 1300 godiiinjice veza l l r ut skog narodu Ml

!>vetom tolicorn. Kako puko i Kriiarsku orgam.tnc1jn navr~uva ove godine punih deset god111n svoga djclovnnJu. to i ona sin vi moli jubilej. Vijeće V KB-a :/.eli du zaciji povežu i tako povezani slove. to imc KB će izraditi potunji nacrt i ra­za lati gn što skorije svim područn1m

Brntstvima_ Osim togo Kri:i..arska će se Bratstvu potpuno staviti ntL službu rkvi oko oq!nnizacije nru-odnog jubileja pro-vedbe nj govog programa duhovne obno­ve. kako to žele na~i biskupi. VKB će o tome voditi kontrolu.

6. Kako K.ri.lnrst o imade u vidu vc­liku mnnifestnctOnu priredbu prigodom dvostrukog jubileja narodnog i knžurskog, to ijeće tnvljn u du:lnost VKB-u, do takovu manifestaciju organizira prigodom EubnristijskOt:! kongre ·n o Petrovu 1941. godine. Zn tu svrhu neka sc raspiše na­gradni natječaj za p:ogram te priredbe, i posebno nagradni natječaj za veliku zbor­nu recitnciju, koju bi imali izvesti Križari·

7. Obzirom na duhovne potrebe Kri­:lnrskih orgnnizacija vijeće vrlo preporuča

VKB-u da zamoli preuzv. gg. biskupe, ka­ko bi ·vaki u svojoj dij ecezi dno uz sa­danje duho,-nike jo posebno~ duhovni­

kn nn pomoć.

savezu s proslavama jubilarne godine tavlja se u dužno t VKB-u, da rasp1 ·e nagradni natječaj za jedan jubi­larni igrokaz, jednu pje mu o erzu, jed­nu pjesmu o Križnrstvu i jednu pjesmu o Križnr kim idealima.

9. Vijeće VKB-a ponovno konstatira, da je za širenje Krista og Kraljevstva u I lrvat koj, potrebna sloga i koordinacija. svih katoličkih organizacija.. ve će križar­ska članstvo u tom mjeru raditi.

10. Vijeće VKB-a zaključuje, da će u jubilarnoj godini Kri žar ke organizacije i Ilrvnt kog naroda, odobrenjem nadlež­ne crkYenc via ti, provesti što ži Iju pri­pravnu akciju za beatifikaciju na eg uzo­ra dra Ivana 1erza. tu vrhu ·irit će

Križari životopis i sličice dra I. lerza, na svakom sastanku moliti za ovu svrhu, a prigodom Merčeva dnna pristupiti sv. Pričesti.

Oružje apostolata IV.

RIJEČ 1 akon primjera neka slobodno dade

riječ .

Isus Krist je činio i učio. l mnogo je učio. Toliko, dn su ga zvali Rabi, Učitelj.

Apostoli ma je dno ovu kategoričnu za­povijed: Idi te i učite. I zvuk glasa aposto­la odjeknuo je po voj zemlji. v. Pavla nazvali su, porugljiva. filozofi Atene sija­čem ri ječi. aziv, uo taJom, koji mu je baš pripadao. Apostol Kristov je zaista si­jač dječi Božje.

Koliko ru evina nagomila na zemlji o­vo malo udo, kakvo je jezik! v. Jakov ga uspoređuj e s iskrom, koja zapali šumu.

Apostol daje zadovoljštinu. Jezik je za '11jega oru đe, ne da ruši, već da njim gradi; da gradi žive hramove Duha Sve­

toga. Kad se napomene apostolat riječi. ne­

ki odmah pomisle na propovjednike konferencijere. o griješe. Apostolat rije­či možemo vršiti i 'Ila kromniji način. makar to bilo s drukčijim u pjehom. Mo­že sc vršiti i raspravom, razgovorom, jed­nim savjetom, pobudom, ukorom.

O va poj edinačna propaganda, sigurno. traži izvjesnu vjersku pouku. o nadasve traži razboritost, ljubav, po tojanost i dru­go odlike, koje kanimo objasniti u slije­

dećem poglavlj u. Dobro je takoder reći. da takav apo­

stolat, u četiri oko, in camera caritatis, može da bude uspješniji negoli kolektivni apostolat, jer se može bolje prilagoditi zn ačaj u i potrebama pojedinih duša.

Liječnici običavaj u reći, dn nema bo­lesti već bo lesnika. Tim hoće da označe, , . kako jed na tc ista bolest traži različ1t po-stupak i liječenje, već prema pojedincima, koji su od n je oboli li . Isto načelo vrijedi i za terapeutiku (način liječenja) dubova.

Suviše je takoder istina, da. duše nije­su učin jene na seri je, po istom kalupu, kao

neko orude i posude, koje danas dobiva­mo iz velikih tvornica. vuka pojedina ima vlastitu fizionomiju, vlastite potrebe i za­htjeve, n reći ćemo i vlastiti poziv. Zato se mi ne možemo zadovoljiti istovjetni m odgojem i izgradnjom, pak pojedinačni apo-tola t dolazi kao poslan od Providnosti

Božje, dn upotpuni kolektivni npostoln t.

PISANA RIJEČ Pisana riječ učinit će ono, •to ne mo­

že uvijek i sasvim da učini usmena riječ. r ovdje također imamo razne forme i na­čine.

Imamo prije svega pi smo. Tolike se stvari danas vrše dopisivanjem; i kola. Zašto ne bismo vršili i malko apostolata?

O ovom predmetu pisao je Mons. Henrik Montn lbctti, nadbiskup u Reggio Calabria u Italiji : »Pismo je veliko odgoj­no sredstvo. Pi mo ostaje, opet ga se čita, čuva ga se i opet ga se uzimlje u ruke poslije mnogo godina. Pismo govori tvari, koje više ne možemo dn učimo druge usmeno. No pismo neko je prožeta o jeća­jem i mislima; neka ne bude sentimental­no, ne kao da ga piše kakav moralista ili propovjednik (vrlo lako je pisati kao kn­kav kreposni k ) ; već n ekn bude jed'oostnv­no te odgovara potrebama i tanju du e ono­ga, koji ga čita. Ako mora da bude jako, prospavajmo nad njim barem jednu noć i molimo se. Kad nam prijatelj ili dru i!_ ša­lje pozdrav, i kori timo priliku. dn mu od­govorimo ne bičnim odpozdravom, već dobrom riječju , koja neka ga jeti ti uću drugih .«

Moćno oružje 'našeg apostolata bit će nadasve štampa, veli ko prevozno sred­stvo misli, narodna škola, kojom sc tako obilno služe neprijatelji Kristovi i robovi

svijeta. Uznastoj, da u svojoj sredini bude po­

znata i ruširi se katolička štampa, i to na­pose povremena štampa: novine i časopisi.

Dali u ruke drugu koju dobru novmu ili koji dobn ča opis, znači, mnogo puta, pri­bliiitt ga vjcn, isprav1l1 mu neke knvc id~je, očuvati ga od pogibelji loše propa­gande 1 od kobnih utjecaju okoline.

Dandanas ~e. napose zaslugom dJelo­vanja Kn to! ićke Akcije, tiskaJu propagand­na djela i lcto.ei. lmu ih ruznoga sadržaJa, već prema snvremt.nlm potrebama: za po­svećenje nedJelje 1 zapovjednih blagdana, za izvršenje du4nosti o uskrsnoj sv. Priče­sti, proti jn v nom ncćudorcdu i tako do l je. Tko zbilja hoće da spasi koju du~u. sluZi sc i ovim skromnim, ali ipak toliko us­pjcš'Tiim sredstvom, jer je katkad baš to ona prva iskra, koja prosvijetli pamet i raspali srce za svete ideale.

lz naših krajeva OPći SKI IZBORI provedeni su u

nedjelju 19. t. mj. na podrućju čitave ba­no inc l !rvatske u miru i bez inci denta. Od 625 općma HS dobila ih je 425, SOK 133 (od toga DS 27), JRZ 20, vanstrana­čkc srp!>kc liste l , zajedničke srpske 8, H i muslimani 4, ijcmci 3, muslimani 2. vanstranačka građanska 2, nezavisna (većinom prista'c JI ) 2, razne narodno­sti 2, JI ijem ci l, DK s raznim gru­pama l, D s drul!im srpskim strankama l, JRZ i zcmljoradnici l, ljevičar ka l, zemljoradnici 1. Prema tome od ukupno 625 općina ima H S samo s manjim koalicija­ma i DK zajedno 564 općine, n sve osta­le skupine 61 općinu. Sve općine s či to hrvatskom većinom drže pristaše H S i­zuzevši jednu jedinu općinu. ~ kotaru Biograd n/m po broju općin kih odbornika ovaj je rezultat: Biograd H S 36, in H S 36, Z e m u n i k Hss 30; u kotaru Knin: D r n i • H 33, a vnnstranačka srp-ka 3. K n i n van trnnačka srpska 27, a DK i zcmljoradnici 9, O k l a j - Pr o m i­

n n HSS 30; u kotaru Preko: B o ž a v a H 18, P r e k o HSS 36, a l i HSS 28.

i 1 b n H 24, V e li Iž HSS 24.'> TRI 2 E REDBE. Vlada je pro-

pi ala uredbu o o igur!l"nju neutralnosti na­še drža e putem štampe te odredi la ank­cijc protiv nOYinara, koji bi zauzimali ne­objektiv~n tav u sukobu zaraćenih drža­va. - T to tako donijela je uredbu o in­ternirailju i upućivanju na prisilan rad ne- l snv jesni h špeku lanata životnim potrcpšti- l nama, koji bi se htjeli obogatiti na. štetu cjeline, pak da jedni onda živu u najve­ćem izobilju, a drugi da nema ju ni najpo- l trebitije za život. - Treća uredba o dr­žavnom od boru za o b rambenu privredu iz­dana je u oJ..:viru mjera za spremanje dr­žave i društva za sve eventualnosti, koje bi mogao donijeti daljnji razvitak sadaš­njega sudara u EYropi. I neutralne naime države moraju računati s velikim ekonom­skim reperkusijama, koje će neizbježivo donijeti sadašnji rat, još dok bude trajao.

UREDBA O PRO 1ETU KUKURU­ZA odlukom bana dra Subašića od 10. t. mj. protegnutn je i na ban ovinu Hrvatsku. Osobe i ustanove (trgovci, proizvadači, za­druge, tovljači, industrijalci i drugi), koji drže zalihe kukuruza veće od 5 hiljada 1-.-i­lograma u zrnu ili 8 hiljada kg u klipu, dužni su prijaviti svoje zalihe nadležnom sre kom načelstvu, odno no gradskom po­glavarstvu u roku od 15 dana od dtlDa tu­panja na snagu ove 1aredbe. Tko u odre­donom roku ne prijavi svoje zalihe kuku­ruza, kaznit će se globom do 50 hil jada dinara. s l učaju nenaplntivosti globa će se zamijeniti zatvorom u trajanju do 3 mjeseca. Ove kazne izriču redoV'ni sudovi.

BEZ lES l DA l. Bnn dr Subašić

propisao je naredbu, kojom se odredbe uredbe o ~tednji :!,i ežnih namirnica pro­težu i na područje banovine Hn·at ke. Kao bcsmcsni dani odreduju e utorak i petak. Tih dana zabranjuje e svaka pro­daja svježeg telećcg, govedeg i svinjskog mc n. Restorani, javne kuhinje i druge go­stioničnrskc radnje tih duna ne miju slu­žiti jela s telećim, govedim i svinj kim mesom. Prodaja zaklane pra adi i mesa od istih kao i potrošnja ovoga me a u resto­ranima, javnim kuhinjama i drugim gosti­oničar kim radnjama doz,,oljavn sc samo četvrtkom i nedjeljom. Zabranjeno je kla­nje žen ke teladi i junadi i pod jedne godine starosti. I to tn.ko zabrnnjeno je i klanje bremenite stoke ma koje vrste. Tko sc ogriješi o odredbe ove naredbe kaznit će sc zatvorom do 30 dann i nov­čanom kaznom do 50 h il jada dinara. Ove knzno izriču srcska nnčelstvn, odno no grad )<a poglavarstva.

OOGODA OPCI SKIH IZBOR . Odlukom bnnn dru Subašića općinski iz-

r

STRANA 4.

bori u koturcvimu kustuv, u"uk, čabur,

Delnice, B e n k o' u e .i ' i b e n i k odgo­deni su nu ncodrcdcno vrijeme

PRliiODI ECf D RA ' J lODA. bud.i.etskoj godmi 1939.- 1940. pnhodi su bih veel od rnshodn zn 13 milijuna i 700 hil jada dinara.

PRIVRI. \mt .\ Z .\BR.\ ' A JA V ' O -A .-\ T .-\.1 .\ . JA. Bun dr :ubn~ić pot­

pisno je shJl.dcću naredbu o pri vrem~noj

Ztlbrnni jtl\'nogn astnjnnjn: D r7.nnje skup­ština (zborova). munife tncijtt, javnih pri­redaba i St tunoku. koji nemaju vjerski knrnkter, zubrnnjujc e do duljnjc nurcd­bc. Ova rturcdbn ne od nosi e na kazališ­ne i kinemntograf ke predsta ve, koncerte i lične pri red bc zu razonodu. Prekrši tc­Iji ove n uredbe kazni t će sc novčano od 10 do 1500 dinaru, a u lučnju nei plate no,· čune kazne u odredcnom roku zatvo­rom od l do 30 duna.

Zivot Šibenika 1 O O .RAD KO IJECE. Bnn g.

dr l. ~ubu 'ić 20. t. mj. imcno,•ao je ovo novo grad ko vijeće zu grad ibenik: Za novog grad kog nnčclnik11 postu vlje n je do adnšnji poYjcrenik g. Drar utin ido­vić. zn gradskog vijećnika i ujedno zn I. gradskog donačeln iku g. CYitan Branko, seljak iz ZutonJt, Zlt grads kog vijcćnikn i ujedno zn TI. gradskog donačelniku g. A­ras Vice, suda c iz ibeniku. Za gmd ke vijećnike postavio je rt· ba n: Antić i mu pok. T v e, trgovca iz Šibenika ; Bačelić \i ju pok. ice, tcinkn iz Grcbnštice: Baljkas Andriju pok. Jo e, radnika iz Šibenika ; BaranoYić '\ilana pok. Mate. trg. pomoć­

nika iz ibenika ; Bcgo Jo u pok. Tve, obrt­niku iz Sibcni ku ; Belamarić ntu pok. Kr te, radn ika iz ibenik:! ; Bu jas Tomu pok. tipe, ofera iz ibenika; Bukić atu pok. lar ka, težaka iz Lozo ven; Bqrnbak Šimu pok. Blnžn, tc7.akn iz Jndrtovcn; Bun­tov Josu .Morova, težakn iz Primo"tenn; Calcta-Cnr '\ arka pok. Ive, težaka iz Bi ­lica ; Cobanov tipu pok. nte, težaka iz Primoštena; Dulibić Božu pok. nte. od­vjetnika iz ibenika ; Ercego,ić Frn nu pok.

ikolc, težaka iz Rogoznice; Friganović

Josipu ti pina, težaka iz Šibeniku; Gučina­Bilin Tomu pok. Ante, težaku iz Primo­"tena; Ivčić dr Milivoja Grginog, odvjet­'nikn iz Sibenika; Jakovljević Marka pok. Jose, hotel jera iz ibeniku: Karad ole ti ­pu pok. Jose, težaka iz šibenika; Knežević Luku pok. Vidu, težaka iz Boraje; Konje­voda "kolu pok. Jure. težaka iz Konje­vrata; Kronja Vicu Pavina, težaka iz Si­benika; Lobura Pa'ku pok. Ante, težaku iz šibenika; Lušić ndriju pok. Luke, otpre­mnika iz šibenika ; Makurin . Matu pok. T­vc, težaka iz Ra line; Mandić Luku Andri­jinog, težaka iz Goriša ; 1atura .Marinka pok. Mute, teža ka iz Zablaću ; Mijalić Fe­licija pok. vetinn, težaka iz Oglavaka; Milutina Franu pok. Ive, težaka iz Krnp­njn ; J ovak dr Oskara, liječniku iz Šibeni­ka ; Pivac Paška pok. Pere, težaka iz Vr­polja ; Rupić Josu pok. Petra, težaka iz Dubrave; Spahija Paška pok. Nikole, tc­inka iz Da'nilo-Krnljice; škugor Krstu pok· Vice, težaka iz Dubrave; T arle Ivu Josi­nog, trgovca iz ibenika ; Varni ca Petra pok. Ante, teža ka iz Pe rković-Slivna; Viš­njić Antu pok. tipe, težaka iz Danilo­Birnja; Vukšić Antu pok. Ive >>JV\.lu dcg«, radniku iz J';\andali•ne.

PRO L VA 200- ODISNJl E VA­ROSK · 2UP KE RKVE. 22. V. 1740. bi­la jo crkva »Go pe van grada« u našem Varošu p tpuno dogradena i toga dana od biskupa Karla- n tonija Donadini posveće­

na. toga u slijedeću nedjelju 26. t. mj . održat će se pro lava : Prcuzv. bi kup će

održati u 9 s. sv. krizmu djeci Dubrave i Bilica, a u LO s. bit će pontifikalna v. l i-a. U 7 . navečer bit će blagoslov i pro­

povijed (o. A . Bukić). slijedećem bro­

ju osvrnu t ćemo se pobliže na hi sto rijut ovo crkve.

ODGODE O PODIZA JE R Z -RACA »LJ BLJ Eu. Zn 18. t. mj. bilo je najavljeno spašavanje razara ča »Lju­

bljane«. Medutim nije e m glo postići ni­šta drugo, nego podignuti mulo p.ramac broda. 19. t. mj . rad je nastavlj en is isa vu­njem vode s pramca i punj enjem korn ­promiranim zrakom željeznih cilin dara ,

koji su biH uron jeni oko broda, dva s li­jeve, a dva s desne st~nne. No oko 9.15 s. d ogodilo se nešto neočekivano . Pukln su čelična užetu, kojima su bili privezani že­ljezni cilindri po s~cdini broda i njima o­pasani i pod dna broda. U tom času iz-

uKATOLIKa BROJ lf. ----------- -----------------------------------------------------------------

ronila su svom snagom na povr:>mu obu ilindra sr~:dinc uz veliki štropot i vnlovc,

koje su prouzrokovnli. ekoliko mornura. koji su se na latd i u ronilačkom čamcu ,

p padali u od ovih valova u more, ali ni ­tko od nJih ni ic ponijcdcn. Razarač

)>Ljubljana«, koj i je bio već podtgnut zu

blizu dvo metra povrh onoga stanja, u ko­j ·mu sc nnluuo i zn l pruvljnnjn, tncla je opet potonuo u more do prijašnjega stu­IlJU i p ·novno . e nugnuo nu stranu. Spa ·a­vnnje ra1arnča je u !ijed te ncprcdYidcnc n '7.l:!Ode suda otiJ!odcno zn oko mj· cc dnnu, dok se brod opet ne ispravi i ne prlčvr tc ci lin dri, dn bi sc mogli nastaviti

daljnji radovi. Kao uzrok ove nez!!ode na­vodi sc: ili lab materijal čeličn i h užeta ili dn dva ci lind ra, koju u imula 600 tona, ni u mogla. pridi!!nuti razarnč, koji teži, uronjen u more, 50 tonu. Inače je nCZ!!O­dn prošla bez ika b 'i h :htavn.

T.JELOVSKA PROCE. IJA O \ll 1E bi t će u nedjelju 26. t. mj. P rocesi ja kre-nut e iz ove rb · e u 8 s. uju tro. 7.30 s. bit će s cčnnn v. \isa u ovoj crkvi, a zatim procesija Zagrebačkom uli­com, Krnli n T o mislava . pa preko oricc u crkvu. moljavaju sc v jernici. dn oki ­te prozore i pospu c'•ijcćcrn , vctotajstve­nog Is usa.

KROZ TJELOV K O Mi t U bit će u k a t e dr a l i v ke večeri u 6 s. blago­lov s Presvetim.

OVIM R V ATELJE \ GIM A­ZT.JE imenovan je g. Jerolim M ir ić, do­sada ·nji profesor u Zagrebu, koji je već

prije zu više godina bio profesorom na na­šoj l!imnaziji.

6- T O KLAKJ :--J.JE CRKVI V . DO 1TNTKA obavit će e u nedjelju

26. t. mj. t 10 s. pjevana sv. Misa. iza koje će sc izložiti vctotajstvo na klanja­nje od ll s. do 4 popodne 4 s. ruza­rij, govor, procesija u crkvi, bla~?,o lov. Doclite, pomolimo se Euharistij kom I u-u : O Hostija pusonosnn, što otvaraš nam

širom raj, red rvanja sudbonosna Ti ja­čaj nas i očuvaj t

BLAGDA PRE V. SRCA slavi se u crkvi s najvećom svečanošću u petak 31. t. mj . Po naredbi blj!pk. Pape Piju XI. dužni u vi katolici. da na blagdan Presv. Srca svojim po komičk.--im djelima i mo­litvama dadu naknadu Srcu Isusovu za S \ "Oj c grijehe i grijehe cijeloga svijeta - T o­

ga danu bit će u k n t e dr n l i svečani bla­goslov u 7 s. i pred izlo7.enim Svetotaj­stvom izmolit će sc Molitva pomirnica prcsv. reu Isusovu. - U samostanskoj cr­kvi v. L o v re, gdje e ovaj blagdan u na em gradu na o obiti način štuje, bit će u 5 s. ujutro lekci je. 6 s. pjevana sv. Misa. 7, 8 i 9 . tihe sv. Mise. 10 s. drugu pjevana v. Mi a. u zatim izlaženje vctotajstva na klan janje. U 7.30 s. nave­

čer propovijed, bla!!O lov i po veta Presv. Srcu.

PEDESETGODTS JTC HRV. ST-BE SKE GLAZBE. Ove godine navršuje e 50 godišnjica života i rada mjesne hrv.

glazbe. Kroz 5 decenija i u veselim i tuž­nim danima grada šibeniku hrv. je glazba di jelila rudo t i žalost svojih u građana .

Pro Inva 50 godišnjice obavit će sc na blagdan gil"ad koga patronn sv. Jakovu 25 srpnja. Proslava je zami lj ena u najvećem tilu. ako to samo prilike dozvole.

PRlREDB ćć. SE TARA FRA J · V-K1. U prošlu nedjelju nu ~c čč. est re Fm­njcvkc iz Varoša nus.tupi lc u so svojim znbavi~tcm u Kat. Domu. Priredba je bila reklomirona s veoma ukus nir;n i pogođenim plakatima. a, repertoaru bilo je više to­čuku, koje su odigrala djecu iz zabavišta, i komad »Osveta ciganke«. Zn izvedbu ci­jele priredbe mnogo je zn luina č. . Girl­la. voditeljica zabavišta.

UMRLI. Od 15.- 21. t. mj . umrli su u Šibeniku: (;o 1 ić Todorn ud. pk. J ovanu iz K\ tonja (89 g.) i i k olić Livcro pk. Tvano iz Makarske (38 g.) te iz šibenika: Zaninović Tatjana 1ilnn vo (14 l! -) i S u p u k Ma te pk. Alck andra (52 {:! .). -P. u m.l

SVIM (;LA IC M »~TVOGA VJ. J ETL « ja.vUnm, da je nnknnn klan janja za slijedeći tjedan (26. V. - l. VT.) : z n mir među narodima i da nas Bo!! po š tedi straš noga biča rata -­

Don Anto Rodić.

S ZBIJA JE KOMUNIST KA -ADl. Vrhovni sud države Ontario u­

svojio je prijedlog drža vnog od v jetnika, da sc komuni tička tranka progln i ile­

galnom organizacijom.

Naši dopisi PRIM OST E

Svete misije

Dn bismo e ' to dostojnije pripravili za pro lu vu 1300 godi""njice veza v etc

talice sa llrva t kom, a u duhu napu ta ka hrv:~tskih bi kupa, odrta li smo od 2.-10. t. mj. u nu "oj :i up i S\'. misije. U tu svrhu narodu e propovijedalo kroz četi ri ne­djelje mje eca trn vnjn o značenju i svr i sv. misija. Zadnje mi ije bile su pred ko­jih 20 godinu, a vodili ·u ih oci domini­kunei.

O vop,a puta doi;li su oci isusovci: o. T omo J o{!r ić i o. Matija Jović. Već

l. svibnja poslije podne stigli su iz Zagre­bu u našu župu. Istu večer narod ih je otpratio svečano, sa crb•enim zn tavama i uz Ja,,ljenjc zvona, u dugoj povorci u župsku crkvu. Tu ih je vlč. župnik pozdra­vio. za7.elio mnogo blagoslova Božje{!a u radu oko duhovne obnove župe tc im pre­duo kri7. i što lu. Oci mi ionnri držali su svaki dan , od 2.-10. t. mj., dvije propo­vijedi: prvu jutrom u 6 s. poslije S\". Mise, preko koje je narod pjevao pobožne pje­sme, i drugu uvečer u 6 . vaki dan bio je 7avr en blago loYom s Presvetim. Osim ovih zajedničkih propovijedi, ori misiona­ri držali u i posebne govore za ml a diće,

posebne zn muževe "i 7.cne i posebne za Križare i Kri 7.arice u Kat. domu.

fako je mnogo naroda bilo ot utno. o­sobito radi pozivu u vojsku, ipak je crkva svaki pu t bila dupkom puna. T oni sn stu­novu dobro su se odazvali, iako je nekima daleko J 2 km do crkve. T posebne propo­vijedi bile su dobro posjećene. osobito o­nu za mladiće.

apor oo. misionara Bog je blagoslo­vi o i on je urodio obilnim rodom : kroz sve dane bilo je mno!!o i povijcd:~nju, a zadnja dva dono pružili su sedmorici i po­vjedniko. dovoljno po ln. Tih dunu podi je­ljeno je oko 3500 sv. Pričesti. 9. t . mj. u­večer bilo je klanjanje pred izlo-.lcnim

vetotajs tvom. Kroz čitavo vrijeme ove pobo7. no ti pred vetotajstvom su klečala

i moli la se mula dječicu, sva u bjelini. Kao to je bilo zamišljeno, misije su

e dovršite na veliki blagdan župe Primo­šten, nn Gospu od Loreto, 10. t. mj .

Primoštenci su osobito pobožni Gospi od Loretu 'ne od adu, već od davn ine. U nnvečerje toga duna priređena je tradicio­nalna rasvjeta nu obali. a sami blagdan od ran gn jutru redale su se sv. Mise na oltaru Gospe od Loretu. 10.30 s. bila je svečanu sv. Misu, preko koje je pjevno crkveni mješoviti zbor četveroglasnu )>Hr­vatsku Misu« od R . lutza i razne Gospi ­ne pjesme. Po lij e sv. Mi e uputila se veličajna procesija a likom Majke Božje Loretske kroz selo. Procesija sc za u tavila nu »Rudini « i tu je s balkona o. misionar održao svoj po ljednji misijski ~tovor, u kome je na~tlnsio ljubav i vjernost prema vjeri katoličkoj. Zatim mo izvršili obno­vu kr noga za v jeta. Divno je bilo vidjeti oca mi ionara s velik im križem na balko­nu i ono ogromno mnoštvo narodu koje je prekrilo čitavu »Rudinu«, gdje diže tri pr­sta u vis i obećaje, dn će osta ti v j crno prodjedovskoj vjeri. te da će sc kloniti narodnih mana, p osti. pijanstva i t. d. Zatim je otac misionar dao papinski bla­goslov s potpunim opro tom, n nato je procc ija krenula prema crbri .

Tu e i pjevalo »Tebe Boga« i otac sc mtstonar nekoliko srdačnih riječi opro­stio od vjernika, n potom im je vlč. žup­nik zahvalio na trudu , koji su uložili oko duhovne obnove župe Primošten.

Sutradan, ll . t. m i. oci mi ionari. ot­pro ćeni od mno tva Primoštenacn. ukre:l­li su ~e u parobrod i 'naoustili Primošten. ali njihova uspomena ostat će dul!o u Pri­moštenu . Misiiski križ. od n jih !Ingo Jo,·-1 i n i zasađen pred crkvom ootsj ćnt će

nn njih . ali ioš trainii sicćn nic na njih ostat će u dušnma svih Primoštr'naen. u čija u reu oni rluhoko u~oclili liuhnv PT •

mn tom krH11 Gospod n iem :wo i om uče­

nom ri<'čill . blnt!im postupkom i Kri Fto­

vom dobrotom . Primoštenci im hnrno znlvoliuiu . a

viC'čni Rot! neka bu rl<' n iihovn n qrnda l

ZLARIN

Znba"'io osnovne škole. n blnJ!dan na -egu zaštitnika sv. Fortunntn 23. TV. o­

snovna školn prir diln je vrlo uspjelu za­bnvu. ProJ! ram je bio zanimiv i poučan.

aj zn nim ivi in tn č ka šal ji voj! n proJ,!rama

bio je il!roknT. " vidliivi Jurić«. Glavnu ulogu odiJ.!rao ic A . N. uč. rv. r. tako živo

zammtvo, da Je pobrao burni pljesak. z šaljive točke bilo je i ozbiljnih, koje

su djeca izvela lijepo i zanimivo. Posjetili­ci s u otišli vrlo zadovoljni, što služi na čast gosp. učitel j u i učiteljicnma, koji su sc dosta trudili zu što bolji uspjeh ove kolske priredbe.

Proslava Majčina dana. a'e dječje

a bda ništc, koje vodi č. s. Kamila Kos, ·u proslavu majčinoga danu, na Duhove, da­lo je vrlo lijepu i uspjelu priredbu . Pro­g,·am je bio obilan i zanimiv. a progra­mu bilo je kro nih deklamacija o majci, pj evanja, solo scena, monologa, živih sli­ku i igrokaza. DjeC:'icn u tako lijepo, za­nimivo i živo igrala, da su svi posjetioci ostali iznenadeni i zadivljeni. Mnoga maj­ka prosuzila je gledajući svoje 'nevinašce, kako milo i ljubko govori o svojoj dragoj majčici. Priredba je bila tako posjećena kao nikad do ud. J\'lnogi su se morali vratiti kući. jer nije bilo mjesta u prostoriji. U nekim tučkama sudjelovale su .Male Krl-7.uricc i Križaricc-čl anice, koje su svoje u­lo~c vrlo živo i zanimivo odigrale. ć. s. K. T.ahvaljujemo na uloženom trudu, a una­pri jed neka dragi Bo~ još obilnije blago­slovi njezin požrtvovni rad za dobro naše

dru~c dječice.

~~~--~~~

~azne vi.\estf •

Z OVOG VRHOV! ·oo ZAPO-VJED. IKA FRA CU KE VOJ KE i na­čelnika francuskog glavnog stožera imeno­van je general We y g a n d. dosadašnji vrhovni zapovjednik savezničkih snaga na bliskom Istoku.

• JE.J\1.AćKI SPJE T. U , i z oz e m-s k o j ijcmci su osvojili i pokrajinu Ze­

cland. Tako sc sada čitavo. . 1izozemska na­lazi u nj iho,'i rn rukama. - U B e l g i j i zauzeli su Louvain, Maline i Anvers te ušli u Bruxelle . koji su saveznici napu-tili. Neka u t\'rđenjn Liegea i amura još

se drže. - U Fr a n e u s k o j su osvojili Le Chateau, Saint Quentin, Retbel, Laon te francusku oklopljenu tvrđavu 505 na

Mnginotovoj liniji .

VELLKA BRIT NU 1e SUDJELU-JE 1 IZLOZBI VE ECIJI. Britansko ministarstvo trgo,rine oba\'ijestilo je izvr­šni odbor izložbe u Veneciji, da Velika Britanija ne će sudjelovati na izložbi, ka­ko je to bilo ranije pred,idcno.

POVR TAK KATOLICKlH IMA-JA. ve općine Dunavske banovine do­

bile su nalog od banske vlasti, da katoli­čkim crkvenim općinama vrate natrag školske zgrade i zemlji ta, koje su im još prije 20 godina oduzeli, a koje su kroz 20 godina iskori ćavali, a da za to nijesu pla­ćali nikakvu zakupninu. kupno se radi o 2.000 oduzetih jutara zemlje i 600 škol k.ih zgradu. Kako ova imovina ima vrijednost od više milijuna. to će suda crkvene op­ćine dobi ti lijepu svot u u ime zakupnine. Vijest o likvidaciji ovog-11 pitanja u redo­vima ka toli ka primljena je s velikim za­dO"\'oljstvom, Kako sc doznaje, crkvene će općine ove svote upotrebiti u kulturne svr­he.

OtlUSTA LJE1 A PROlZ ODt J. O~Ol:i ;'\lH TOMOBlLA U t JE lA­čKOJ. Obzirom no. izvanredne potrebe njemačko vojske na motorizirn.nim vozili­ma cjelokupna proizvodnja privatnih i o­sobnih automobila je obustavljena. Od l. VL njihova dobava i proizvodnja bit će

,POtpuno obustavljena, a ni njemačka voj­ska ne će više dobivati osobna kola. Sva privatna kola, koja postoje u 1 jemačkoj,

bit e od toga vremena, prema potrebi, stavljena na raspolaganje njemačke vojske

i preuzetu naredbom o rekviziciji.

LOGA 2E E U RATU. Oko 250 hiljada e n g l e s k i h ženu služi u pomoć­

noj ratnoj službi. - T ur s k n vojna vlast preko novi na uputila je poziv t ur s k i m 7.onamo. i djevojkama izmedu 20 i 40 go­dina, da se prijave za uvođenje u popis, da se ospos be za njegu bolesnika.

najbolji ~:č~ ~v~i strojevi l pismena garancija 30 godina

Radio aparati TELEfUNKEN i ORION specij<\lni za sela

Motocikle, Bicikle, Petroma.x lampe NOVOST - šled,ne s'{jetiljke "Qa špiri!

velika svjet(ost mali trošak, pisaći strojevi, Hrvatske vunene zastave.

Cijene umjerene. Za gotovo i na otplatu. JAI\OV TERZANOVIĆ- ŠIBENFK

VLASNIK 1 ODGOVORNI UREDNIK: DON ANTE RADIC - šiBENIK ULICA BL. NIKOLE; TAVILićA 107. - TISKARA »KAClć.c (0. BERNARDO BULJĐVIć).

K

čeljad.

drugi 1

ml is!i

Na mio l da za jela, a rastrh to, k~ nije d p amei ka buc ka buc

To mo o

di o. je~a

ono 1 pon:zu govori ko je manje Mi Di godine koja sve,

prolio mo o za ov ilo gG

lima s ma, 1

naslje! tima, skoj. se ni pak1 ma kao Valsk1

di jul el~:mE llll!lje ta. s bol jo ne s gla l mlje no yi gaa a o~lm

tisU,