o budućnosti EuropeDijalog s građanima

Rukopis dovršen u kolovozu 2017.

Ni Europska komisija ni bilo koja druga osoba koja postupa u ime Komisije nisu odgovorne za moguću uporabu podataka iz ove publikacije.

Luksemburg: Ured za publikacije Europske unije, 2017.

© Europska unija, 2017.Ponovna uporaba dopuštena je uz navođenje izvora.Politika ponovne uporabe dokumenata Europske komisije uređena je Odlukom 2011/833/EU (SL L 330, 14.12.2011., str. 39.).

Za svaku uporabu ili reprodukciju fotografija ili drugih materijala koji nisu zaštićeni autorskim pravima EU-a dopuštenje se mora zatražiti izravno od vlasnika autorskih prava.

„Povjerenje je jednako veliko koliko je i krhko. Ne možeš ga kupiti niti steći na silu. Moraš ga zaslužiti svaki put ispočetka.”Helmut Kohl (1930.–2017.)

„Sudbina Europe i budućnost slobodnog svijeta u cijelosti su u našim rukama.”Simone Veil (1927.–2017.)

© iS

tock

.com

/Xav

ier A

rnau

3

I. Slušati mišljenja građana

Europska komisija predstavila je 1. ožujka 2017., uoči 60. obljetnice Ugovora iz Rima, Bijelu knjigu o budućnosti Europe u kojoj se utvrđuju glavni izazovi i prilike u sljedećem desetljeću. Komisija je predstavila pet scenarija o mogućem razvoju Europske unije do 2025. ovisno o odlukama koje Unija donese o svojoj budućnosti.

5

Razmatranja i scenariji za EU-27 do 2025.

BIJELA KNJIGA O BUDUĆNOSTI EUROPE

Bijela knjiga bitan je korak u procesu u kojem EU-27 odlučuje o budućnosti svoje Unije. Da bi potaknula sudjelovanje građana, Komisija je organizirala niz rasprava o budućnosti Europe u gradovima i regijama diljem Europe. U toj otvorenoj raspravi sudjeluju nacionalne vlade i parlamenti, tijela lokalne i regionalne vlasti i civilno društvo u cjelini.

Komisija smatra da treba poslušati glas svakog europskog građanina. Dijalozi s građanima, koji su sastavni dio radne svakodnevnice Junckerove Komisije, od ključne su važnosti u raspravama o budućnosti Europe. Svi povjerenici putovali su u regije i gradove diljem Europe da bi sudjelovali u dijalogu s građanima i čuli njihova mišljenja i očekivanja u pogledu budućnosti Unije. Mišljenja i zabrinutosti građana u pogledu budućnosti našeg kontinenta prikupljala su se i putem Komisijine mreže Europe Direct.

(https://goo.gl/EuUUP4)

© European U

nionPROCES NA TEMELJU BIJELE KNJIGE

1. ožujka 2017.Bijela knjiga Europske komisije

o budućnosti Europe

13. rujna 2017.Govor predsjednika Junckera o

stanju Unije 2017. u kojem iznosi svoju viziju budućnosti

Lipanj 2019.Izbori za Europski parlament

5

PREDSJEDNIK EUROPSKE KOMISIJEJean-Claude Juncker

Dijalog s građanima u Valletti, Malta 30. ožujka 2017.

Dijalog s građanima u Bukureštu, Rumunjska 11. svibnja 2017.

Dijalog s građanima u Ljubljani, Slovenija 2. ožujka 2017.

© Europska unija

© Europska unija

© Europska unija

6

II. U mislima Europljana

Tijekom rasprava u o budućnosti Europe u okviru dijaloga s građanima pokazalo se da građani, kada razmišljaju o smjeru kojim će se Unija kretati idućih desetak godina, imaju na umu tri glavna problema. Prema njihovim razmišljanjima budućnost Europe ovisi o tome koja će rješenja Unija ponuditi u području svoje socijalne politike, o mogućnostima koje pruža mladima te o tome kako će se postaviti prema „protueuropskim” stajalištima.

Socijalna Europa: Zabrinutost u pogledu socijalnih pitanja (kao što su budućnost mirovina ili usklađivanje socijalnih standarda diljem EU-a) često je bila prisutna u dijalozima s građanima kada se raspravljalo o budućnosti Europe.

Europa mladih: U dijalogu s građanima sudjelovali su brojni studenti i mlade osobe. U raspravama o budućnosti Europe zahtijevali su veći utjecaj na kreiranje politika i veće sudjelovanje u oblikovanju budućnosti EU-a. Neki među njima izrazili su zanimanje za sudjelovanje u raspravama o Bijeloj knjizi i njezinim scenarijima. Zahtijevali su i politike o mladima i uključivanje problematike mladih u ostale politike. Drugi su izrazili zabrinutost zbog sve većeg euroskepticizma mlađih generacija. Mnogobrojni mladi studenti htjeli bi da u budućoj Uniji mladima bude dostupno još više programa mobilnosti i razmjene.

„Protiv Europe”: Sudionici u raspravama o budućnosti Europe diljem Unije izrazili su zabrinutost zbog posljedica koje bi Brexit mogao imati za preostalih 27 država članica, a posebno za njihovu državu članicu. Brine ih širenje populizma i euroskepticizma, oblikovanje buduće Europske unije nakon izlaska velike države članice i mogući rizik podjele EU-a na dvije ili više Unija. Mnoge druge sudionike zanimale su praktične posljedice Brexita, primjerice njegov učinak na konkretne projekte kao što je energetska unija, digitalno jedinstveno tržište ili Erasmus +, na trgovinu s Ujedinjenom Kraljevinom i na britanske državljane koji žive ili studiraju u EU-u i građane EU-a koji žive ili studiraju u Ujedinjenoj Kraljevini.

U pogledu različitih scenarija iznesenih u Bijeloj knjizi građani su često izražavali zabrinutost da bi njihova zemlja mogla zaostati i postati nekom vrstom „drugorazredne” države članice. Općenito ih je brinula sadašnja neizvjesnost i perspektiva povećane nestabilnosti u svim područjima – političkom, gospodarskom, socijalnom i kulturnom. Čini se da je taj osjećaj nesigurnosti približio građane Europi i njezinim temeljnim vrijednostima. Snažna Unija koja zajedno ide dalje smatra se najboljim scenarijem za budućnost.

„Kakva će Europska unija biti za 50 godina i kako mladi mogu pridonijeti njezinu oblikovanju?”

> Sudionik u dijalogu s građanima u Mainzu, Njemačka

„Ako želite izgraditi Europu, svi bi trebali sudjelovati u programu Erasmus.”

> Sudionik u dijalogu s građanima u Barceloni, Španjolska

„Volio bih da EU postane istinska demokracija.”> Sudionik u dijalogu s građanima u Haagu, Nizozemska

„Ako se ugrozi slobodno kretanje ljudi, više neće biti europske kulture.”> Sudionik u dijalogu s građanima u Ioannini, Grčka

„Je li prošla opasnost od raspada EU-a?”> Sudionik u dijalogu s građanima u Osijeku, Hrvatska

„Ne možemo dopustiti da Brexit određuje budućnost EU-a.”> Sudionik u dijalogu s građanima u Barceloni, Španjolska

„Je li najbolji odgovor na Brexit sve tješnje povezana Unija?”> Sudionik u dijalogu s građanima u Dublinu, Irska

© Europska unija

PRVI POTPREDSJEDNIKFrans TimmermansBolja regulativa, međuinstitucijski odnosi, vladavina prava i povelja o temeljnim pravima

© Europska unija

© Europska unija

© Europska unija

Dijalog s građanima u Maastrichtu, Nizozemska 8. prosinca 2016.

Dijalog s građanima u Stockholmu, Švedska 11. svibnja 2017.

Dijalog s građanima u Madridu, Španjolska 31. ožujka 2017.

129 dijaloga održanih u više od

80 gradovana kojima je sudjelovalo više

od 21 000 građana, a na Facebooku pratilo ih je uživo

144 000 gledatelja

1 535 događajau organizaciji i uz potporu predstavništava Europske

komisije i informativnih centara Europe Direct u državama

članicama, s 251 000 sudionika

120 aktivnosti informiranja i suradnje

s Europskim centrom za političke strategije (EPSC)

s 4 000 sudionika

709 skupinaupoznato je s procesom na temelju Bijele knjige tijekom

događanja u centru za posjetitelje

Europske komisije u Bruxellesu, koja su privukla ukupno

21 000 posjetitelja

106 000 tweetovao budućnosti Europe, poslanih

s 43 600 različitih računa

49 posjetapovjerenika nacionalnim

parlamentima

519televizijskih ili radijskih nastupa

i 606 članaka i intervjua u tisku o budućnosti Europe

UKUPNA POTENCIJALNA PUBLIKA: 34 MILIJUNA EUROPLJANA¹

¹ Procjena se temelji na broju posjetitelja navedenih događanja, broju čitatelja, gledatelja i slušatelja te na aktivnostima na društvenim mrežama.

10

III. Dokumenti za razmatranje

1. Socijalna dimenzija Europe

U raspravama o budućnosti Europe uvelike se raspravljalo o socijalnim pitanjima. Građani smatraju da su socijalna pitanja ključ uspješne integracije Europe. Građani su jasno potvrdili da socijalnu dimenziju žele zadržati i ojačati, primjerice zajedničkim zakonodavstvom. U nekim su se dijalozima čuli zahtjevi za više socijalne Europe, među ostalim i povećanjem proračuna EU-a radi rješavanja socijalnih problema te smanjivanjem nejednakosti među državama članicama i unutar njih. Nekoliko puta spomenuto je i pitanje starenja stanovništva i zabrinutost u pogledu održivosti mirovina u Europi.

„Potrebno je više solidarnosti među zemljama EU-a.”> Sudionik u dijalogu s građanima u Ioannini, Grčka

„Snažna socijalna prava i prava djece potrebna su za budućnost Europe.”

> Sudionik u dijalogu s građanima putem interneta u Helsinkiju, Finska

„Trebamo ostvariti i socijalnu konvergenciju, a ne samo gospodarsku konvergenciju u europodručju.”

> Sudionik u dijalogu s građanima u Torinu, Italija

37

DOKUMENT ZA RAZMATRANJE O SOCIJALNOJ DIMENZIJI EUROPE

HR

(https://goo.gl/LRZ6yB)

11

VISOKA PREDSTAVNICA UNIJE ZA VANJSKE POSLOVE I SIGURNOSNU POLITIKU/ POTPREDSJEDNICA KOMISIJEFederica Mogherini

© Europska unija

© Europska unija

© Europska unija

Dijalog s građanima u Rimu, Italija 24. ožujka 2017.

Dijalog s građanima u Pragu, Češka 11. siječnja 2016.

Dijalog s građanima u Milanu, Italija 9. svibnja 2015.

12

0

200

400

600

800

1 000

1 200

2. Iskorištavanje globalizacije

Europski državljani često su zabrinuti zbog globalizacije i njezinih učinaka, posebno zbog povećanja socijalnih nejednakosti (1). Građani od EU-a očekuju da sudjeluje u rješavanju tih problema i da ih zaštiti (2). Povjerenici su u razgovorima s građanima uočili zabrinutost zbog nezaposlenosti kao posljedice gospodarske krize i globalizacije svijeta. Gospodarska kriza, za koju se često krivi globalizacija, smatra se jednim od uzroka euroskepticizma u mnogim zemljama EU-a. U tom se kontekstu u dijalozima često isticala solidarnost među državama članicama EU-a, najčešće u vezi s izbjegličkom krizom.

(1) Posebno izvješće Eurobarometra br. 461, „Oblikovanje europske budućnosti”, travanj 2017.(2) Isto.

Globalizacija je postala stvarnost

73

DOKUMENT ZA RAZMATRANJE O SVLADAVANJU GLOBALIZACIJE

HR

(https://goo.gl/6Fwf7i)

Podaci za 2016. ili zadnje dostupno (2015.).Izvor: McKinsey Global Institute, Ujedinjeni narodi, Svjetska turistička organizacija, OECD, Europska komisija.

1,2 milijardemeđunarodnih

putovanja u 2016.

914 milijunakorisnika

društvenih mreža s

najmanje jednim

inozemnim „prijateljem”

244 milijunaosoba iz

cijelog svijeta živi izvan

svoje zemlje podrijetla

75 milijunainternetskih

prekograničnih kupovina

unutar EU-27 u 2016.

13 milijunaprekograničnih e-studenata na svjetskoj razini

3,3 milijunaosoba koje su od 1987.

u okviru programa Erasmus studirale

u inozemstvu

2 milijunaprekograničnih radnika unutar EU-27 u 2015.

„Kako EU namjerava prevladati negativne učinke globalizacije?”> Sudionik u dijalogu s građanima u Rimu, Italija

„Što možemo učiniti u pogledu gubitka radnih mjesta zbog sve veće automatizacije?”

> Sudionik u dijalogu s građanima u Torinu, Italija

„Želio bih vidjeti Europu koja pokazuje više solidarnosti s izbjeglicama. Hoće li Europske snage solidarnosti pridonijeti stvaranju europskog identiteta?”

> Sudionik u dijalogu s građanima u Bruggeu, Belgija

„Kakva su vaša predviđanja u pogledu proširenja EU-a uzimajući u obzir vanjsku politiku Rusije i stanje u drugim zemljama te jačanje nacionalizma, populizma i antiglobalizacijskih tendencija?”

> Sudionik u dijalogu s građanima u Stockholmu, Švedska

„Koji su izgledi za buduće proširenje EU-a? Je li ono još uvijek u planu?”> Sudionik u dijalogu s građanima u Mainzu, Njemačka

© Europska unija

14

3. Produbljivanje ekonomske i monetarne unije

Građani smatraju da ekonomska i monetarna unija neće biti dovršena ako je ne bude pratila integracija u drugim područjima kao što su sigurnost i socijalna prava. S obzirom na složenost teme, rasprave o budućem ustroju ekonomske i monetarne unije bile su uglavnom usmjerene na institucijska pitanja, primjerice je li potrebno ojačati demokratski nadzor europodručja i ekonomskih politika EU-a ili treba li uvesti funkciju ministra financija europodručja i na vlastita financijska sredstva EU-a.

„Neće li stroga primjena kriterija stabilnosti eura automatski dovesti do Europe s više brzina kako se navodi u scenariju br. 3 Bijele knjige?”

> Sudionik u dijalogu s građanima u Mainzu, Njemačka

„Europodručje i ekonomske politike EU-a zahtijevat će veću ulogu Europskog parlamenta.”

> Sudionik u dijalogu s građanima u Bruxellesu, Belgija

„Treba li u budućnosti proširiti europodručje?”> Sudionik u dijalogu s građanima u Bruxellesu, Belgija

97

DOKUMENT ZA RAZMATRANJE O PRODUBLJENJU EKONOMSKE

I MONETARNE UNIJE

HR

(https://goo.gl/Kc577u)

15

POTPREDSJEDNIKAndrus AnsipJedinstveno digitalno tržište

© Europska unija

© Europska unija

© Europska unija

Dijalog s građanima u Bukureštu, Rumunjska 28. travnja 2017.

Dijalog s građanima u Berlinu, Njemačka 10. prosinca 2015.

Dijalog s građanima u Tallinnu, Estonija 29. lipnja 2017.

16

4. Budućnost europske obrane

Mogućnost uspostave istinske europske zajedničke obrambene politike i europske vojske građani su uglavnom pozdravili, a posebno mladi. Većina je osoba poduprla stvaranje zajedničke vojske i obrambene politike. Mnogi su toj opciji skloni zbog gospodarskih razloga jer smatraju da bi zajednička obrana i nabava dovele do ušteda u nacionalnim proračunima za obranu. S druge strane, neki su se sudionici usprotivili stvaranju vojske EU-a, navodeći da je EU projekt mira i ne bi smio biti uključen u vojne aktivnosti. Sudionici su istaknuli i druge teme, kao što su potreba za jačanjem sigurnosti radi suočavanja s izazovima terorizma i kibernapada i radi upravljanja vanjskim granicama.

137

HR

DOKUMENT ZA RAZMATRANJE O BUDUĆNOSTI EUROPSKE OBRANE

„Hoće li u skorije vrijeme doći do napretka u području europske obrane?”

> Sudionik u dijalogu s građanima u Parizu, Francuska

„Smatram da je uspostava zajedničke obrane EU-a jako dobra ideja zato što nažalost živimo u svijetu prepunom sukoba!”

>Komentar u okviru dijaloga s građanima na stranici Facebook live

„Zašto svaka država članica svoje naoružanje nabavlja odvojeno, umjesto da se nabava provodi zajednički i koordinirano, čime bi se ostvarile uštede?”

>Komentar u okviru dijaloga s građanima na stranici Facebook live

( https://goo.gl/yo9HTT)

17

POTPREDSJEDNIKMaroš ŠefčovičEnergetska unija

© Europska unija

© Europska unija

© Europska unija

Dijalog s građanima u Lisabonu, Portugal 18. srpnja 2017.

Dijalog s građanima u Esbjergu, Danska 1. lipnja 2017.

Dijalog s građanima u Bratislavi, Slovačka 1. prosinca 2016.

18

5. Budućnost financija EU-a

Građani su bili skloni povećanju proračuna EU-a ili jačanju vlastitih sredstava EU-a. U nekim su slučajevima izrazili zabrinutost zbog mogućeg smanjenja sredstava EU-a za sektore kao što su poljoprivreda, a pozvali su na pojednostavnjenje pravila za upravljanje sredstvima EU-a.

161

DOKUMENT ZA RAZMATRANJE O BUDUĆNOSTI FINANCIJA EU-a

HR

„Za jači EU potrebno je povećanje proračunskih doprinosa, ali mnoge države članice ne žele plaćati više.”> Sudionik u dijalogu s građanima u Tallinnu, Estonija

„Bruxelles treba pojednostavniti pravila za upravljanje sredstvima EU-a.”> Sudionik u dijalogu s građanima u Torinu, Italija

„Zašto ne možemo oporezovati velika poduzeća koja izbjegavaju plaćanje poreza u Europi i ta sredstva preusmjeriti u vlastita sredstva EU-a?”

> Sudionik u dijalogu s građanima u Bruxellesu, Belgija

(https://goo.gl/Y3p8bU)

19

POTPREDSJEDNIKValdis DombrovskisEuro i socijalni dijalog, financijska stabilnost, financijske usluge i unija tržišta kapitala

© Europska unija

© Europska unija

© Europska unija

Dijalog s građanima u Kopenhagenu, Danska 3. veljače 2017.

Dijalog s građanima u Bratislavi, Slovačka 5. studenoga 2015.

Dijalog s građanima u Rigi, Latvija 8. siječnja 2015.

20

Tijekom rasprava o pet scenarija iznesenih u Bijeloj knjizi građane je uglavnom zanimalo što bi različite opcije konkretno donijele njima ili njihovoj zemlji, posebno u onim scenarijima koji predlažu „fleksibilniju” integraciju ili „Europu s više brzina”.

Neki su se sudionici zapitali ne bi li trebalo prvo riješiti tekuće probleme, a ne raditi ambiciozne planove za budućnost.

U slučajevima kada se o tome glasalo, velika većina sudionika dala je prednost scenariju 5. („zajedno činimo mnogo više”). Međutim najviše se raspravljalo o scenariju 3. („oni koji žele više, čine više”) i njegovim prednostima i nedostacima.

IV. Pet scenarija za budućnost

Scenarij 1.: Ne odustajemoEU-27 usredotočen je na provedbu svojeg plana pozitivnih reformi u duhu Komisijina Plana za novi početak za Europu iz 2014. i Deklaracije iz Bratislave o kojoj se 2016. dogovorilo svih 27 država članica.

Scenarij 2.: Samo zajedničko tržišteEU-27 se postupno usredotočuje samo na jedinstveno tržište jer 27 država članica ne mogu postići zajednički dogovor o sve većem broju područja politika.

Scenarij 3.: Oni koji žele više, čine višeEU-27 nastavlja kao i dosad, ali omogućuje državama članicama koje to žele da zajedno čine više u određenim područjima kao što su obrana, unutarnja sigurnost ili socijalna pitanja.

Scenarij 4.: Činiti manje, ali učinkovitijeEU-27 usmjerava se na bolje i brže ostvarenje rezultata u odabranim područjima politika, dok čini manje u područjima za koja se smatra da nemaju dodanu vrijednost.

Scenarij 5.: Zajedno činimo mnogo višeDržave članice odlučuju dijeliti više ovlasti, resursa i odlučivanja na svim razinama.

21

„Koje su prednosti i nedostaci Europe s više brzina? Mogu li različite razine integracije jednog dana dovesti do mogućeg stvaranja federacije?”

> Sudionik u dijalogu s građanima u Valletti, Malta

„Koliko brzina planirate za Europsku uniju?”> Sudionik u dijalogu s građanima u Madridu, Španjolska

„Je li federalizam i dalje opcija za budućnost EU-a?”> Sudionik u dijalogu s građanima u Bruxellesu, Belgija

„Je li još uvijek moguća daljnja integracija ili će kriza s kojom se suočavamo dovesti do daljnje fragmentacije?”

> Sudionik u dijalogu s građanima u Ljubljani, Slovenija

„Logično je da neke zemlje ostvaruju veći napredak od drugih. To je najracionalnija opcija za EU.”

> Sudionik u dijalogu s građanima u Berlinu, Njemačka

„Neće li Europa s više brzina ugroziti čitav projekt Europske unije?”> Sudionik u dijalogu s građanima u Bratislavi, Slovačka

„Zašto govorimo o ‚višebrzinskoj’ Europi kada bismo u pozitivnijem tonu mogli govoriti o ‚vodećim zemljama’ ili ‚zemljama predvodnicama’?”

> Sudionik u dijalogu s građanima u Parizu, Francuska

„Scenarij prema kojem ‚oni koji žele više, čine više’ vrlo je demokratičan. Nikoga ne bi trebalo prisiljavati da surađuje u područjima kao što su migracije.”

> Sudionik u dijalogu s građanima u Tallinnu, Estonija

POTPREDSJEDNIKJyrki KatainenZapošljavanje, rast, ulaganja i konkurentnost

© Europska unija

© Europska unija

© Europska unija

Dijalog s građanima u Sofiji, Bugarska 21. srpnja 2017.

Dijalog s građanima u Bukureštu, Rumunjska 1. rujna 2016.

Dijalog s građanima u Helsinkiju, Finska 23. ožujka 2017.

© iS

tock

.com

/Pes

hkov

a

24

V. Priče iz stvarnog života

Prijedlozi građana• Mladi sudionik dijaloga s građanima u Bruxellesu izjavio

je da bi Europa trebala pronaći veliki istraživački projekt koji bi ujedinio sve Europljane entuzijazmom, nadom i ponosom, kao što je putovanje na Mjesec ujedinilo Sjedinjene Države za vrijeme predsjednika Kennedyja. To bi mogao biti veliki zajednički projekt za otkrivanje lijeka protiv raka ili Alzheimerove bolesti koji bi financirao EU, uz sudjelovanje i koordinaciju istraživača diljem kontinenta.

• Građanin koji je sudjelovao u dijalogu u Beču predložio je da bi sve zastave država članica EU-a trebale sadržavati zvijezde Europske unije kojima bi se simboliziralo jedinstvo.

• Školarci u Nizozemskoj rekli su da bi se svako dijete trebalo dopisivati e-poštom s prijateljem iz druge europske zemlje.

„Nije točno da EU ne komunicira s građanima, nego je riječ o tome da ljudi sadržaj njezinih poruka ne mogu razumjeti. Njezine poruke dobar su primjer, no one meni ništa ne govore. Trebamo pronaći priču s kojom se ljudi mogu povezati, primjerice neki kulturni sadržaj, vrijednosti koje nas čine Europljanima u svim državama članicama – to bi bila priča koju bi vrijedilo ispričati.”

> Sudionik u dijalogu s građanima u Haagu, Nizozemska

„Ja sam libijsko-britanskog podrijetla i posjedujem putovnice obiju zemalja. Strastveni sam član lokalne zajednice u Haagu, međunarodne zajednice i europske zajednice, i želio bih znati što Bruxelles misli o osobama koje su još uvijek građani Ujedinjene Kraljevine, ali su i dalje vrlo nesklone Brexitu? Kao studenta europskog prava oduševljava me pionirski duh u kojem je nastala Unija, unutarnje tržište, kohezija, kultura, uključivost i nevjerojatan način na koji Europska unija ujedinjuje sve jezike i identitete i pritom uspijeva pronaći način da komunicira sa svim građanima.”

> Sudionik u dijalogu s građanima u Haagu, Nizozemska

25

Dijalog s građanima u Ateni, Grčka 5. travnja 2017.

Dijalog s građanima u Valletti, Malta 29. ožujka 2017.

Dijalog s građanima u Toruńu, Poljska 29. svibnja 2017.

© Europska unija

© Europska unija

© Europska unija

26

Günther Oettinger

Proračun i ljudski resursi

Miguel Arias Cañete

Klimatska i energetska politika

Marianne Thyssen

Zapošljavanje, socijalna pitanja, vještine i mobilnost radne snage

Cecilia Malmström

Trgovina

Vytenis Andriukaitis

Zdravlje i sigurnost hrane

Johannes Hahn

Europska susjedska politika i pregovori o proširenju

Karmenu Vella

Okoliš, pomorstvo i ribarstvo

Pierre Moscovici

Ekonomski i financijski poslovi, oporezivanje i carina

Neven Mimica

Međunarodna suradnja i razvoj

Dimitris Avramopoulos

Migracije, unutarnji poslovi i građanstvo

Povjerenici Junckerove Komisije

27

Violeta Bulc

Promet

Corina Creţu

Regionalna politika

Mariya Gabriel

Digitalno gospodarstvo i društvo

Věra Jourová

Pravosuđe, zaštita potrošača i ravnopravnost spolova

Christos Stylianides

Humanitarna pomoć i upravljanje krizama

Carlos Moedas

Istraživanje, znanost i inovacije

Elżbieta Bieńkowska

Unutarnje tržište, industrija, poduzetništvo i mali i srednji poduzetnici

Margrethe Vestager

Tržišno natjecanje

Tibor Navracsics

Obrazovanje, kultura, mladi i sport

Phil Hogan

Poljoprivreda i ruralni razvoj

Julian King

Sigurnosna unija

RIJEČ JE O

RIJEČ JE OEUROPI

VAMARazgovarajmo o tome

https://ec.europa.eu/info/events/citizens-dialogues_hr