Doprinos Europske komisije Europskom vijeću

Dijalozi i

savjetovanja s građanima

Izvješće o napretku

11. prosinca 2018.

2

Sadržaj

Što Europljani očekuju ................................................................................................................. 3

1. Otvorena i iskrena rasprava na razini cijele Europe .................................................. 4

1.1. Trajan dijalog s građanima ....................................................................................... 5

1.2. U srce Europe ............................................................................................................... 11

2. Velika očekivanja ..................................................................................................................... 15

2.1. Dinamično gospodarstvo ......................................................................................... 18

2.2. Europa koja štiti ........................................................................................................... 20

2.3. Suočavanje s migracijama ...................................................................................... 22

2.4. Borba protiv klimatskih promjena, zaštita okoliša ........................................ 24

2.5. Snažnija Europa u svijetu ......................................................................................... 26

2.6. Europa vrijednosti ........................................................................................................ 28

2.7. Perspektiva za mlađe generacije .......................................................................... 31

Stvarne promjene ......................................................................................................................... 33

3

Što Europljani očekuju

Jean-Claude Juncker, predsjednik Europske komisije

Europa je prije svega unija građana. Europljani su srce, duša i pogonska snaga našeg projekta.

Stoga oni moraju biti u središtu Unije sutrašnjice, imati priliku izraziti svoja stajališta i odlučivati o

budućnosti svoje Unije. Europa mora postati snažnija i ujedinjenija, a to je moguće jedino ako

postane demokratskija.

Kad sam stupio na dužnost, obvezao sam se da ću građane staviti na prvo mjesto, da ću se

pobrinuti da se čuje svaki glas, svako mišljenje. Rasprava i dijalog od prvog su dana dio Komisijina

djelovanja. Pokrenuli smo trajan dijalog s građanima – povjerenici i više osoblje Komisije obišli su

sve kutke naše Unije kako bi saslušali nade, strahove, očekivanja i nove ideje naših građana.

Povratne informacije koje smo dobili od građana u tim dijalozima pokazuju želju Europljana da

izraze svoje mišljenje i budu uključeni u postupak donošenja odluka te tako utječu na budućnost

naše Unije. Potaknuta time Komisija je 1. ožujka 2017. predstavila Bijelu knjigu o budućnosti Europe.

Različiti mogući scenariji naše zajedničke budućnosti potaknuli su sveobuhvatnu raspravu o

budućem razvoju Europe. Čelnici su 25. ožujka 2017. u Rimu povodom proslave 60. obljetnice

podržali to nastojanje obvezujući se da će slušati i uzimati u obzir mišljenja građana. Otada je

Komisija potaknula veće sudjelovanje građana u raspravi o budućnosti Europe tako što je razvila

nove oblike dijaloga, učinila raspravu fleksibilnijom, interaktivnijom i dostupnom na internetu te

doprla do šire i raznolikije publike.

Do danas je 160 000 građana svih nacionalnosti, dobi, rasa, religija i političkih opredjeljenja

sudjelovalo u više od 1200 neformalnih javnih rasprava u gradskim vijećnicama, na sveučilištima, u

tvornicama i drugim mjestima diljem Unije.

Jean-Claude Juncker

4

1. Otvorena i iskrena rasprava

na razini cijele Europe

5

1.1. Trajan dijalog s građanima

„Ovom Bijelom knjigom trebala bi se pokrenuti

iskrena i sveobuhvatna rasprava s građanima o tome

kako bi se Europa trebala razvijati u predstojećim

godinama.

Svaki se glas mora čuti.” Bijela knjiga o budućnosti Europe, 1. ožujka 2017.

Građani u Cádizu: Komisija pokreće dijalog

Europska godina građana 2013. poslužila je Komisiji kao poticaj za pokretanje dijaloga s građanima. U tom ključnom trenutku Unija je obilježavala 20 godina građanstva EU-a i pripremala se za izbore za Europski parlament naredne godine.

Te je godine Komisija objavila izvješće o građanstvu EU-a, u kojem je razmotrila ulogu, utjecaj i očekivanja Europljana. U njemu su istaknute neke prepreke koje građanima stoje na putu ostvarivanju punih prava. Naglašena je i potreba za približavanjem Europe građanima i za njihovim većim uključivanjem.

U tom je duhu Europska komisija pokrenula prvi dijalog s građanima kako bi raspravljala i razmijenila mišljenja s građanima te s nacionalnim i lokalnim političarima. Tadašnja potpredsjednica Viviane Reding sastala se 27. rujna 2012. u španjolskom gradu Cádizu s predstavnicima lokalne zajednice kako bi raspravili o svim pitanjima koja se tiču Europe, a pridružili su im se i građani na internetu odgovarajući na pitanje #QuéEuropaQueremos? („Kakvu Europu želimo?”).

Budućnost Europe trebaju graditi svi njezini građani, a ne nametati čelnici ili institucije. Različite

političke odluke mogle bi odvesti Uniju u različitim smjerovima, ali jedno je jasno: Europa mora

osluškivati glas svojih građana i djelovati u skladu s njime.

To je ideja vodilja na kojoj se zasniva rad aktualne Komisije još od prije početka njezina mandata,

od programa predsjednika Junckera temeljenog na 10 političkih prioriteta do mandatnog pisma koje

je poslao svim povjerenicama na početku mandata, u kojem ih izričito poziva da „budu politički

aktivni u državama članicama i dijalozima s građanima predstavljanjem i iznošenjem zajedničkog

programa, praćenjem ideja i suradnjom s dionicima”.

6

OD BIJELE KNJIGE O BUDUĆNOSTI EUROPE DO SIBIUA

Europska komisija svoje je obećanje ispunila. Najbolji je dokaz tome rasprava pokrenuta Bijelom

knjigom o budućnosti Europe koju je predsjednik Juncker predstavio 1. ožujka 2017. U Bijeloj knjizi

izneseno je pet mogućih scenarija budućnosti Unije s 27 članica: „Ne odustajemo”, „Samo zajedničko

tržište”, „Oni koji žele više, čine više”, „Činiti manje, ali učinkovitije” i „Zajedno činimo mnogo više”. Ti

scenariji nisu preskriptivni, konačni niti se međusobno isključuju, što omogućuje da se elementi

različitih scenarija kombiniraju ovisno o određenom području politike. Scenariji su osmišljeni kao

temelj za sveobuhvatnu raspravu o budućnosti Unije, u kojoj bi se građanima omogućilo da podrže

željenu opciju ili iznesu vlastitu viziju. Kako je izjavio predsjednik Juncker,

u Bijeloj knjizi utvrđen je „novi pristup: rasprava, ne diktat”. Rasprava je

omogućila europskim čelnicima i institucijama da se usredotoče

na politike i prioritete od najveće važnosti za našu budućnost.

Čelnici Europske unije okupili su se 25. ožujka 2017. povodom proslave

60. obljetnice Ugovorâ iz Rima, razmotrili dosadašnja postignuća i

raspravili o tome kako bi mogla i trebala izgledati naša zajednička

budućnost. Obećali su da će „uzeti u obzir razloge za zabrinutost naših

građana i reagirati na njih” te surađivati s nacionalnim parlamentima.

Zatim je uslijedio niz dokumenata za razmatranje o nekima od najbitnijih

tema za našu budućnost koje zahtijevaju najhitniji odgovor.

Istodobno smo svjesni toga da naša budućnost ne može ostati tek scenarij ili skup ideja. Potrebno je

s pomoću političke vizije, odluka i mjera te ideje pretvoriti u stvarnost. Stoga je predsjednik Juncker

u Govoru o stanju Unije 2017. oživio raspravu, ponudio prve odgovore i prijedloge za našu

budućnost te predstavio svoju viziju. Inspirirajući se idejama građana predstavio je plan za

ujedinjeniju, snažniju i demokratskiju Uniju. Iznio je niz mjera za postizanje tog cilja, koje će

kulminirati neformalnim sastankom čelnika Europske unije u Sibiuu 9. svibnja 2019. radi izrade

strateškog plana za razdoblje 2019. – 2024., u kojem će se ponuditi perspektiva za budućnost EU-a

s 27 članica.

SCEN

ARIJ

I

Ne odustajemo Samo zajedničko

tržište

Oni koji žele više,

čine više

Činiti manje, ali

učinkovitije

Zajedno činimo

mnogo više

ŠTO

TO

UK

LJU

ČU

JE?

EU27 provodi i

nadograđuje sadašnji

plan reforme.

Prioriteti se redovito

ažuriraju, problemi se

rješavaju kad se

pojave, a u skladu s

time donosi se i novo

zakonodavstvo.

EU27 produbljuje

samo ključne aspekte

jedinstvenog tržišta.

EU27 omogućuje

državama članicama

koje to žele da

zajedno učine više u

određenim

područjima. Iz toga

proizlazi dogovor

država članica o

posebnim pravnim i

proračunskim

aranžmanima radi

jačanja suradnje.

Druge države članice

mogu se s vremenom

pridružiti.

Na temelju

konsenzusa o potrebi

boljeg zajedničkog

rješavanja određenih

prioriteta EU27

usmjerava pažnju i

resurse na bolje i brže

ostvarivanje rezultata

u određenim

područjima politika,

dok u drugima

prestaje djelovati ili

čini manje.

Države članice dijele

više ovlasti, resursa i

odlučivanja u svim

područjima politika,

euro je jači, a odluke

na razini EU-a brzo se

provode

7

„Zajedno ćemo raditi na obnovi povjerenja građana u

europski projekt.” Jean-Claude Juncker, Političke smjernice, 2014.

DIJALOZI S GRAĐANIMA

Dijalozi s građanima važno su sredstvo za uključivanje novih sudionika i ideja u raspravu o

budućnosti Europe. Ti neformalni susreti koje osmišljava i organizira Europska komisija omogućuju

građanima iz svih društvenih skupina da raspravljaju, razmjenjuju ideje i slobodno iznesu svoja

mišljenja onima koji im služe. U njima su, među ostalim, sudjelovali povjerenici, zastupnici u

Europskom parlamentu, članovi Odbora regija i Europskog gospodarskoga i socijalnog odbora te

predstavnici europskih, nacionalnih, regionalnih ili lokalnih tijela.

Dijalog s građanima

Inicijative država članica i institucija EU-a

Ususret Sibiuu | Program čelnika

Internetsko savjetovanje

9. svibnja 2019. Sastanak čelnika

u Sibiuu

23. -26. svibnja 2019. Europski izbori

1. ožujka 2017.

rujan 2017. rujan 2018. svibanj 2018.

prosinac 2018.

travanj 2018.

Bijela knjiga o

budućnosti Europe Govor o stanju Unije

Govor o stanju Unije

Europsko vijeće

Zajednički okvir za savjetovanja s građanima

Panel građana

25. ožujka 2017.

Rimska deklaracija

8

Poruka je jasna: Europljani žele oblikovati budućnost svoje Unije. Žele iznijeti svoje ideje i mišljenje o

tome kako Europu učiniti snažnijom. Brojke jasno odražavaju taj polet i želju za raspravom.

Nakon objave Bijele knjige o budućnosti Europe znatno je porastao broj dijaloga s građanima, ali taj

je zamah potrebno zadržati. Stoga je u veljači 2018. Europska komisija najavila da namjerava

ostvariti cilj od 1000 dijaloga s građanima. Taj je cilj već premašen – dosad je održano više od

1200 dijaloga, koji su okupili više od 160 000 građana. Učinak je već vidljiv u radu Komisije i drugih

institucija. Primjerice, Komisijini prijedlozi novog dugoročnog proračuna i naknadne rasprave

suzakonodavaca odražavaju prioritete i želje koje su građani izrazili tijekom rasprave o Bijeloj knjizi.

U većini dijaloga s građanima Europska komisija nastupa zajedno s predstavnikom nacionalnog,

regionalnog ili lokalnog tijela. Ukupno su u takvim događanjima sudjelovala 102 zastupnika u

Europskom parlamentu, 195 nacionalnih političara (uključujući predsjednike, premijere, ministre i

zastupnike u nacionalnim parlamentima) i 91 regionalni političar. To je odraz zajedničke predanosti

Europi i potrebe da udružimo snage kad građane informiramo o prednostima koje im donosi Europa.

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker, malteški premijer Joseph Muscat i povjerenik zadužen za pomorstvo i ribarstvo Karmenu Vella. Valletta, Malta, 29. ožujka 2017.

Povjerenica za politiku tržišnog natjecanja Margrethe Vestager i francuski ministar gospodarstva i financija Bruno Le Maire.

Strasbourg, France, 23. listopada 2018.

Europska komisija usto razvija nove formate dijaloga s građanima, među ostalim višejezična prekogranična događanja s građanima iz dvije ili tri države članice i internetske dijaloge uživo na Facebooku i putem drugih kanala. Stvaraju se nova partnerstva koja će omogućiti da se maksimalno iskoristi potencijal tih novih rasprava, primjerice suradnjom više država članica u njihovoj organizaciji.

Prekogranični njemačko-poljski dijalog s građanima,

24. svibnja 2018. u Frankfurtu na Odri. Prvi potpredsjednik Europske komisije Frans Timmermans, predsjednica vojvodstva Lubusz Elżbieta Polak i ministar pravosuđa, europskih poslova i

zaštite potrošača savezne pokrajine Brandenburg Stefan Ludwig.

Povjerenik za zdravlje i sigurnost hrane Vytenis Andriukaitis u Zagrebu, 17. svibnja 2018. Utjecaj građanskih dijaloga pojačava

se putem društvenih medija.

9

DIJALOZI S GRAĐANIMA DILJEM EU-A

2015. – 2018.

1261 818 2018. (do 11.12.2018.)

Španjolska

Belgija

Bugarska

Češka

Danska

Njemačka

Estonija

Irska

Litva

Francuska

Grčka

Italija

Švedska

Cipar

Latvija

Hrvatska

Malta

Nizozemska

Mađarska

Luksemburg

Austrija

Rumunjska

Portugal

Poljska

Ukupno

Na internetu

Finska

2018.

Slovenija

Slovačka

10

Dijalozi s građanima

u brojkama

(uključujući 24 dijaloga uživo na Facebooku)

1261 dijalog

u 405 gradova

53

Ukupno od 2015.

Broj sudionika

po godini

17 400 18 600

50 800

73 000

160 000 Ukupan broj

sudionika

više od 37,2

milijuna osvrta u društvenim

medijima

1,4 milijuna

gledatelja putem prijenosa na

internetu

248 milijuna

građana – mogući doseg putem medija

2015. 2016. 2017. 2018.

2015.

317 2017.

2016. 73

818 2018.

Dijalozi s građanima od početka mandata Junckerove Komisije

11

1.2. U srce Europe

„Isto tako smatram da bismo u narednim mjesecima

u rad na budućnosti Europe više trebali uključiti

nacionalne parlamente i civilno društvo na

nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini.” Jean-Claude Juncker, Govor o stanju Unije 2017., 12. rujna 2017.

Krajnji je cilj rasprave o budućnosti Europe saslušati sva mišljenja i ideje, sa svih strana Europe – od

istoka do zapada, od sjevera do juga. Od onih kojima je europski žargon dobro poznat do laika. Svaki

je glas bitan.

Stoga se Europska komisija potrudila doprijeti do građana, na različite načine i u suradnji sa svim

drugim zainteresiranim institucijama i državama članicama.

Mnogi su se odazvali na taj poziv. Predsjednik Europskog parlamenta pokrenuo je niz rasprava na

visokoj razini o budućnosti Europe sa šefovima država ili vlada.

Predsjednici Juncker i Macron potiču na raspravu o budućnosti Europe – © Europska unija

Irski premijer (Taoiseach) Leo Varadkar, prvi nacionalni čelnik koji je sudjelovao u raspravi o budućnosti Europe u Europskom

parlamentu © Europska unija

Popis rasprava na visokoj razini u organizaciji Europskog parlamenta

12

Postupkom „Promišljanje o Europi” Odbor regija doveo je raspravu u

europske regije, gradove i općine. Odbor regija i Europski gospodarski i

socijalni odbor pokrenuli su važne inicijative za uključivanje građana.

Bilo u organizaciji Europske komisije bilo u organizaciji drugih institucija,

nacionalnih, regionalnih ili lokalnih tijela ili civilnog društva, sve su te

inicijative imale istu svrhu i međusobno se nadopunjavale.

Brojni europski čelnici, među ostalima predsjednik Macron i kancelarka

Merkel, poduzeli su nove mjere za poticanje rasprave o budućnosti

Europe.

Kancelarka Merkel podupire trajan dijalog s građanima –

© Bundesregierung / Steins Kancelar Kurz. Ključna uloga austrijskog predsjedanja Vijećem u

koordinaciji aktivnosti država članica – © BKA / Dragan Tatic

Izvješće Europskog odbora

regija

13

Slijedeći Komisijin pristup temeljen na transparentnosti, pluralizmu i otvorenosti, 27 država članica

odobrilo je u ožujku 2018. zajednički okvir za savjetovanja s građanima. Bilo je to potpuno u skladu

s Komisijinim pristupom temeljenim na transparentnosti, pluralizmu i otvorenosti.

Kako bi podržala taj postupak, Europska komisija pokrenula je jedinstvenu inicijativu u području

participativne demokracije omogućujući građanima da sami sastave pitanja za internetsko

savjetovanje o budućnosti Europe. Komisija je u suradnji s Europskim gospodarskim i socijalnim

odborom okupila panel od 96 građana iz svih država članica EU-27. Građane je odabrala neovisna

agencija za ispitivanje javnog mnijenja, a njihov je sastav odražavao raznolikost sociodemografskih

profila i stajališta prema Europskoj uniji. U svibnju 2018. panel je dva dana raspravljao i dogovorio

skup pitanja za europske građane.

Upitnik koji je sastavio panel građana bio je temelj za internetsko savjetovanje koje je

9. svibnja 2018. pokrenuto na svim službenim jezicima EU-a.

Već je primljeno više od 76 000 odgovora. Većinom je riječ o kvalitativnim komentarima i idejama,

uz odgovore na pitanja zatvorenog tipa o nekima od tema ključnih za našu budućnost.

Usto je od 24. listopada do 7. studenoga 2018. provedeno posebno istraživanje Eurobarometra o

budućnosti Europe na reprezentativnom uzorku od 27 339 građana Unije.

Paneuropsko višejezično savjetovanje

12 pitanja (zatvorenog i otvorenog tipa)

Popraćeno aktivnostima na društvenim

medijima

14

INTERNETSKO SAVJETOVANJE

Broj

odgovora

Francuska 22 869

Njemačka 10 021

Mađarska 7830

Španjolska 5419

Poljska 4249

Belgija 4187

Italija 4089

Portugal 1948

Rumunjska 1408

Nizozemska 1353

Ujedinjena

Kraljevina 1347

Austrija 1149

Irska 867

Grčka 844

Slovačka 844

Češka 718

Švedska 683

Bugarska 672

Finska 421

Hrvatska 407

Luksemburg 319

Danska 299

Slovenija 235

Cipar 178

Malta 165

Litva 146

Latvija 109

Estonija 68

Zemlje izvan EU-a 726

Nije određeno 2572

Ukupno 76 142

(do 7.12.2018.)

15

2. Velika očekivanja

16

„Ideje i odlučnost stotina milijuna Europljana bit će pokretač našeg

napretka.” Bijela knjiga o budućnosti Europe, 1. ožujka 2017.

Bez obzira na raznolikost formata i sudionika dijaloga neke se teme obično ponavljaju.

Opća percepcija Europske unije uglavnom je pozitivna. Sudionici vide Europu kao ključ za

rješavanje problema. Ipak su izražene i brige i frustracije. Često se postavljalo i pitanje

nadležnosti. Mnogi građani misle da bi se s nekim izazovima moglo učinkovitije suočiti djelujući

istodobno na europskoj i nacionalnoj razini. Građani uglavnom podupiru veće usklađivanje na

europskoj razini, primjerice u području okoliša i sigurnosti hrane. Međutim, većina očekuje i zahtijeva

reforme za veću učinkovitost i transparentnost djelovanja Unije.

U odgovoru na pitanje „Koje bi odluke na europskoj razini povećale vaš osjećaj ponosa zbog

pripadnosti Uniji?” mnogi sudionici internetskog savjetovanja spomenuli su globalne izazove,

primjerice vanjsku i obrambenu politiku, migracije, okoliš i klimatske promjene.

Obično su spomenuta i ekonomska i socijalna pitanja. Česta je tema i potreba za dinamičnim

gospodarstvom usmjerenim na digitalizaciju, istraživanja i inovacije i za stabilnim europodručjem, a

jasno je izražena i želja za visokim stupnjem pravednosti i zaštite.

Europa se doživljava kao kontinent vrijednosti, na kojem se mora štititi vladavina prava te boriti

protiv korupcije i diskriminacije.

Internetsko savjetovanje

Koje bi odluke na europskoj razini povećale vaš osjećaj ponosa zbog pripadnosti Uniji?

[riječi koje se najčešće pojavljuju u odgovorima]

EU

europski izbjeglice

zemlja porezi

pravo Europa

država socijalno

ljudi posao

nacionalno poštovanje pravo ljudsko učiniti

potrebe stvoriti snažna

ponos politički razvoj vlada granice potpora

zaštita migranti stvarno energija

politika dobro Unija obrazovanje

volja razvoj

migracije treba može

ekonomski svijet

građani moć

zajedničko obrana članica

17

Neki pozivaju Europsku uniju da se usmjeri na teme koje već jesu u središtu europskog programa,

posebice deset političkih prioriteta Junckerove Komisije. Neki nisu upoznati s aktualnim djelovanjem

u tim područjima i mnogi bi htjeli da budu bolje obaviješteni o aktivnostima Europske unije.

Brexit nije bio jedna od glavnih točaka dnevnog reda panela građana u svibnju 2018. Spominjao se

u dijalozima s građanima, ali često u smislu učinka na europski proračun i na gospodarstva država

članica.

18

2.1. Dinamično gospodarstvo

Često se spominje da moramo odrediti kao prioritet i potaknuti istraživanja i inovacije te kako

poboljšati pristup financiranju i ulaganjima.

Prema najnovijem istraživanju Eurobarometra provedenom u studenome 2018. gotovo tri četvrtine

stanovništva europodručja podupire ekonomsku i monetarnu uniju. Ipak, iako mnogi sudionici

dijaloga s građanima jasno vide dobrobiti eura, ponekad ga povezuju s porastom cijena ili su

zabrinuti zbog nestabilnosti uzrokovane nepoštovanjem pravila.

Slobodno kretanje unutar Europske unije većinom se doživljava kao prednost za gospodarstvo i za

same građane koji mogu živjeti, raditi, studirati ili poslovati u drugoj državi članici.

Jedinstveno tržište i međunarodna trgovina većinom se smatraju prilikom za poduzeća i

Neki sudionici željeli bi više sporazuma o slobodnoj trgovini, iako se velik dio njih boji potrošače.

nepoštenog tržišnog natjecanja i utjecaja međunarodnih korporacija.

Često se spominje digitalno gospodarstvo, a od Europske unije očekuje se da osigura rast tog

sektora, zaštiti privatnost podataka i regulira snažnu tržišnu poziciju velikih igrača na digitalnom

tržištu.

EU bi trebao osigurati da poduzetnici i novoosnovana poduzeća u svim zemljama i regijama imaju pristup poduzetničkom kapitalu koji im je potreban da bi mogli svoje ideje plasirati na tržište. Dijalog s građanima u Varni, Bugarska

Potrebni su nam financijski instrumenti EU-a za razvoj poslovanja mladih poduzetnika. Dijalog s građanima u Opolu, Poljska

19

Kako umjetna inteligencija postaje sve važnija, EU bi te trendove trebao podržavati. Dijalog s građanima u Strasbourgu, Francuska

Jeste li znali da ...

... je Junckerov plan, donesen u studenome 2014., pokrenuo 360 milijardi EUR dodatnih ulaganja u cijeloj Europi, od čega bi korist trebalo imati 850 000 malih i srednjih poduzeća zahvaljujući poboljšanom pristupu financiranju;

... je od početka Junckerove Komisije u Europskoj uniji otvoreno više od 12 milijuna radnih mjesta;

... da će zahvaljujući gospodarskom partnerstvu s Japanom poduzeća iz Europske unije na carinama uštedjeti gotovo 1 milijardu EUR;

... da će do 2020. više od 10 milijuna Europljana biti zaposleno u podatkovnom gospodarstvu EU-a. Europska unija provodi strategiju za razvoj digitalnog gospodarstva i njegovog pozitivnog utjecaja na živote građana.

20

2.2. Europa koja štiti

Dijalozi s građanima u cijeloj su Europi potakli žestoke rasprave o socijalnoj pomoći. Sudionici često

traže veća socijalna prava i postavljaju pitanja o razlikama u plaćama žena i muškaraca,

roditeljskom dopustu i drugim socijalnim pitanjima.

Čak 85 % ispitanika Eurobarometra smatra da bi slobodno tržišno gospodarstvo trebala pratiti

visoka razina socijalne zaštite.

85 %

smatra da bi slobodno tržišno gospodarstvo trebala pratiti

visoka razina socijalne zaštite. Eurobarometar, studeni 2018.

Zdravlje Budućnost izaziva velike bojazni te 72 % ispitanika je isto tako važno pitanje.

Eurobarometra strahuje da će život današnje djece biti teži od života njihove vlastite generacije.

Potrošačka prava Sigurnost hrane i kvaliteta prehrambenih važan su dio tog poziva na zaštitu.

proizvoda redovito se spominju, često u kontekstu zabrinutosti zbog globalizacije. Građani očekuju

da se sporazumima o trgovini poštuju visoki standardi, među ostalim socijalni i ekološki standardi.

21

No potreba za većom zaštitom Europe većinom se spominje u odnosu na kaznena djela i

sigurnost. Na pitanje što bi Europskoj uniji trebao biti prioritet kada je riječ o sigurnosti njezinih

građana, ispitanici Eurobarometra odabrali su odgovor „borba protiv terorizma i radikalizacije”

(66 %), te u znatno manjem broju odgovor „bolja kontrola vanjskih granica” (39 %).

Jednaka plaća za jednaki rad u cijeloj Europskoj uniji. Sudionik na internetu iz Austrije

Kako trgovinska politika može pridonijeti europskim vrijednostima kao što je zaštita okoliša? Dijalog s građanima u Helsinkiju, Finska

EU je zaboravio „male ljude (osobe s niskim primanjima)”. To je jedan od razloga zbog kojih raste populizam. Dijalog s građanima u zajedničkoj organizaciji s Europskim parlamentom u Bledu, Slovenija

Mislim da bi EU trebao stvarati politike koje će koristiti regijama EU-a kojima je najviše potreban razvoj, a ne politike koje pogoduju onim regijama koje već jesu bogate. Sudionik na internetu iz Bugarske

Osnivanje tužiteljstva za borbu protiv korupcije na razini EU-a. Sudionik na internetu iz Švedske

Jeste li znali da ...

... je Europski stup socijalnih prava proglašen u studenome 2017. čime je utrt put socijalno osjetljivijoj Europi u budućnosti;

... kada pregovara o trgovinskim sporazumima sa zemljama izvan EU-a, Europska komisija štiti osjetljive sektore i ne pristaje na kompromis kad je riječ o standardima sigurnosti hrane. Pregovori se vode u skladu s vrijednostima i načelima;

... Europska unija ima jednu od najnaprednijih politika zaštite potrošača na svijetu. Europa je zaslužna za prava putnika i ukidanje naknada za roaming.

... da će se novim pravilima za upućivanje radnika osigurati jednaka plaća za jednak rad na istom mjestu;

... osnivanje Europskog nadzornog tijelu za rad olakšat će suradnju nacionalnih aktera u području mobilnosti radne snage i borbe protiv zloupotrebe;

.... da je Schengenski informacijski sustav 2017. pomogao pri uhićenju gotovo 50 000 osoba i otkrivanju 200 000 počinitelja zločina;

... zahvaljujući Općoj uredbi o zaštiti podataka koja je stupila na snagu u svibnju 2018. Europa je postala najnaprednija regija svijeta u zaštiti osobnih podataka, uključujući digitalno područje.

22

2.3. Suočavanje s migracijama

Rasprava o izbjegličkoj krizi, migracijama unutar EU-a, upućivanju radnika, kontroli granica i

Schengenu izaziva burne emocije u cijeloj Europi. Tijekom održavanja panela građana u svibnju

2018. nije bilo složnog stajališta o načinu rješavanja tih pitanja. Različiti pogledi Europljana na

pitanja migracija i azila došli su do izražaja i tijekom internetskog savjetovanja na kojem su

iznesena jasno polarizirana stajališta. Neki zagovaraju gostoljubiviju Europsku uniju i koriste riječi

kao što su „dostojanstven prihvat” ili „pristojna migracijska politika”. Drugi traže mjere za

sprječavanje gubitka ljudskih života na Sredozemnom moru. Mnogi traže i da se zaustave

nezakonite migracije ili vraćanje nezakonitih migranata, dok bi neki čak željeli da se svi migranti

vrate bez obzira na njihov status.

Općenito migracije, uključujući i izazove s kojima se posebno suočavaju države članice na

Sredozemnom moru, i dalje će biti tema rasprava u mnogim dijalozima s građanima diljem Europe.

Raspravlja se i o integraciji migranata te suradnji sa zemljama izvan EU-a, osobito s Afrikom.

Ispitanicima je u ispitivanju Eurobarometra o budućnosti Europe postavljeno pitanje što bi trebali biti

prioriteti u području migracija od kojih bi Europljani imali koristi u narednih 20 godina. Najpopularniji

odgovori bili su „poboljšanje situacije u zemljama iz kojih migranti dolaze” (45 %) i „borba protiv

nezakonitih migracija” (44 %).

23

Suočeni smo s migrantskom krizom. Što čine države članice EU-a? Svi znamo da se ne slažu. Što je rješenje? Dijalog s građanima u Kopenhagenu, Danska

Zajedničke operacije traganja i spašavanja na Sredozemnom moru. Raspodjela ljudi koji traže zaštitu na temelju prava o azilu prema utvrđenom ključu u SVE države članice. Sudionik na internetu iz Belgije

Treba zaustaviti nezakonite migracije i vratiti sve nezakonite migrante u zemlju iz koje su ušli u EU. Sudionik na internetu iz Slovačke

Ekonomskim migrantima iz sigurnih zemalja treba zabraniti ulazak u EU. Sudionik na internetu iz Nizozemske

Jeste li znali da ...

.... je zahvaljujući operacijama Europske unije od 2015. na moru spašeno više od 690 000 ljudi.

… su smanjeni dolasci nezakonitih migranata: Na istočnosredozemnoj ruti broj dolazaka smanjio se za 97 % nakon Izjave Europske unije i Turske te je danas 90 % manji nego na vrhuncu 2015. Na srednjosredozemnoj ruti nezakonite migracije smanjene su za 80 %;

… Europska komisija poziva Europski parlament i Vijeće da prihvate prijedloge Komisije o dodatnih 10 000 službenika granične i obalne straže te o sustavu azila u EU-u spremnom za budućnost.

24

2.4. Borba protiv klimatskih promjena, zaštita

okoliša

Mnogi građani klimatske promjene smatraju ključnim problemom. Sudionici dijaloga s građanima

željeli su znati više ne samo o tome kako se Europska unija bori s tim globalnim izazovom već i

kako sami mogu pomoći. Sve u svemu, za Europljane nema ili gotovo nema sumnje da je za

klimatske promjene barem djelomično krivo ljudsko djelovanje.

Eurobarometar, studeni 2018.

42 % Klimatske promjene u

cijelosti su izazvane

ljudskim djelovanjem

93 %

Ukupno „Klimatske promjene izazvane su

ljudskim djelovanjem”

51 % Klimatske promjene

djelomično su izazvane

ljudskim djelovanjem

4 % Klimatske promjene uopće nisu

izazvane ljudskim

djelovanjem

1 % Ne vjerujem u

klimatske promjene

2 % Ne znam

Klimatske promjene

Koja od sljedećih izjava najbolje opisuje vaše mišljenje? (% - prosjek EU-28)

25

Pariški sporazum i planovi za smanjenje emisija stakleničkih plinova visoko su na listi prioriteta

građana. Unatoč velikoj zabrinutosti zbog utjecaja klimatskih promjena i zagađenja, građani su

izrazili nadu u razvoj obnovljivih izvora energije, ulaganja u zeleno gospodarstvo i moguće

inovacije za očuvanje okoliša.

Tijekom dijaloga s građanima postavljeno je mnogo pitanja o otpadu (osobito plastici), biološkoj

raznolikosti i dobrobiti životinja, uključujući utjecaj intenzivne poljoprivrede, te o okrutnosti i

testiranjima na životinjama.

Što EU poduzima za poticanje ulaganja u solarnu energiju i ostale obnovljive izvore energije? Dijalog s građanima u Rigi, Latvija

Hoće li EU uložiti u tehnologiju za čišćenje mora? Dijalog s građanima u Blankenbergu, Belgija

Treba ograničiti klimatske promjene, izbjeći rijeke plastičnog otpada. Sudionik na internetu iz Nizozemske

Jeste li znali da ...

Od 1990. emisije stakleničkih plinova u Europskoj uniji smanjile su se za 22 %;

Europska unija u potpunosti je predana Pariškom sporazumu o klimatskim promjenama. Postavljeni su obvezujući ciljevi od najmanje 32 % obnovljivih izvora u proizvodnji energije i 32,5 % energetske učinkovitosti do 2030.;

Europska komisija pozvala je na djelovanje koje će omogućiti da Europa postane prosperitetno, moderno, konkurentno i klimatski neutralno gospodarstvo do 2050.;

Europska komisija prva je u svijetu predstavila sveobuhvatnu strategiju za plastiku te konkretne prijedloge za zamjenu plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu.

26

2.5. Snažnija Europa u svijetu

Mnogi građani traže daljnje koordiniranje i jačanje vanjskog djelovanja Europske unije. Građani žele

zajedničku vanjsku politiku, ali i zajedničku obrambenu politiku. Iako se čini da mnogi nisu

upoznati s ulogom visokog predstavnika, veliki broj sudionika govorio je o potrebi za zajedničkim

ministarstvom vanjskih poslova.

Europska unija često se uspoređuje s ostatkom svijeta te sudionici općenito hvale ulogu Unije na

međunarodnoj sceni. Na primjer, većina ispitanika Eurobarometra smatra da je mir vrijednost koju

Europska unija predstavlja bolje od drugih zemalja u svijetu.

76 %

smatra da je Europska unija mjesto stabilnosti u nemirnom svijetu. To je povećanje od 5 postotnih bodova u odnosu na 2017.

i povećanje od 10 postotnih bodova u odnosu na 2016. Eurobarometar, studeni 2018.

27

Sudionici dijaloga često spominju druge globalne sile kao što su Rusija, Kina i Sjedinjene Američke

Države. Žele da Europa bude jednako snažan igrač u svjetskoj geopolitičkoj areni. Neki naglašavaju

da je potreban „zajednički nastup”, dok drugi predlažu „ujedinjenje” vanjskih politika.

Neki su otišli još dalje i predlažu ukidanje nacionalnih prava na veto u tom području.

Treba se suprotstaviti drugim svjetskim silama kao što su Rusija, Kina i SAD. Sudionik na internetu iz Danske

Treba nastupati jednoglasno na međunarodnoj sceni. Sudionik na internetu iz Belgije

Zajednička europska vojska. Ukidanje veta država članica na vanjsku politiku i ljudska prava. Prodornije politike prema Rusiji i Kini. Sudionik na internetu iz Češke

Europa treba biti bolje zastupljena na međunarodnoj sceni. Sudionik na internetu iz Francuske

Radi uštede i učinkovitijeg trošenja sredstava, trebamo zajedničke tehničke standarde u obrambenoj industriji. Dijalog uživo na Facebooku

Jeste li znali da ...

... Europska komisija predlaže 13 milijardi EUR za Europski obrambeni fond u narednom dugoročnom proračunu (2021. – 2027.) kako bi povećala svoju stratešku autonomiju, u dopuni s NATO-om;

... Europska unija zaslužna je za više od polovine razvojne suradnje u svijetu. Humanitarnu pomoć Europske unije svake godine primi oko 100 milijuna ljudi;

... Europska komisija predložila je stvarno partnerstvo s Afrikom čime s dobrotvorne pomoći prelazi na ulaganja i otvaranje radnih mjesta.

28

2.6. Europa vrijednosti

Europa se usko povezuje s vrijednostima. Europska unija uglavnom se percipira kao mirovni projekt i

kao područje slobode u kojem se poštuju temeljna prava. Europska unija poštuje demokraciju,

ljudska prava i vladavinu prava što ispitanici Eurobarometra smatraju najvećom prednošću Unije,

nešto većom od njezine gospodarske, industrijske i trgovinske moći.

Pojam solidarnosti kontinuirano je visoko na ljestvici prioriteta. Jednakost spolova i zabrana

diskriminacije smatraju se glavnim stupovima našeg društva.

Za vrijeme mnogih dijaloga s građanima sudionici su izrazili zabrinutost zbog stanja vladavine

prava u nekim državama članicama. Također su pozvali Europu na nastavak borbe protiv korupcije

u državama članicama, što mnogi povezuju s vladavinom prava.

Mnogi sudionici raspravljali su o načinu na koji europska demokracija danas funkcionira. Samo

mali broj njih odbija europsku integraciju kao koncept. Sudionici ponekad europske institucije

doživljavaju previše dalekima, previše birokratiziranima ili preblagima prema lobijima i velikim

korporacijama. I dok žele da Europska unija više djeluje u velikim pitanjima, istodobno staju uz

načelo supsidijarnosti.

S obzirom na to da su mnogi zabrinuti zbog političke atmosfere u Europi i drugdje, građani od

europskih čelnika očekuju jasnu viziju budućnosti kontinenta. Traže veću transparentnost te više

informacija o Uniji i njezinim politikama kako bi ih mogli bolje razumjeti i utjecati na odluke.

Neki su sudionici pozivali Europsku uniju da djeluje tako da se približi svojim građanima izravnim

iskustvima i simbolima. Neke od ideja bile su kulturna razmjena, učenje drugih jezika i

podučavanje o Europi u školama. Također se često spominju europski simboli kao što su zastava i

himna.

29

Nekoliko mjeseci prije europskih izbora neki sudionici bili su zabrinuti da bi dezinformiranje i drugi

oblici manipulacije mogli ugroziti demokratski proces.

Jednakost prilika neovisno o spolu, boji kože, mišljenju, religiji ili novcu. Sudionik na internetu iz Rumunjske

Nadziranje lobija i transparentnost u radu europskih institucija Sudionik na internetu iz Francuske

Što Europska unija čini kako bi osigurala da velike multinacionalne kompanije plaćaju poreze? Dijalog s građanima u Berlinu, Njemačka

67 %

smatra da je uspon političkih stranaka koje se bune protiv tradicionalnih političkih elita u

različitim europskim zemljama razlog za zabrinutost. Eurobarometar, studeni 2018.

Zabrinutost zbog političke radikalizacije i eksponencijalnog povećanja ksenofobije i rasizma. Neki pokreti podsjećaju na predratnu Europu 30-ih godina prošlog stoljeća. Sudionik na internetu iz Španjolske

Kako se može doći do raznolikih informacija kada društvene platforme koriste filtre za prilagođavanje sadržaja korisnicima? Dijalog s građanima u Budimpešti, Mađarska

Čelnici moraju pronaći način na koji će potaknuti interes europskih građana da sudjeluju u političkim odlukama koje će kasnije utjecati na njihove živote. Internetsko savjetovanje – sudionik iz Grčke

Prekogranični dijalozi i razmjena mišljenja ključni su prije izbora za Europski parlament kako bi ljudi bolje razumjeli demokratsko funkcioniranje EU-a. Dijalog s građanima u gradu Pärnuu, Estonija

30

.

Jeste li znali da ...

... Europska komisija poduzima mjere kako bi osigurala da velika poduzeća plaćaju svoj pošteni udio u porezima tamo gdje ostvaruju svoju dobit;

... Europska komisija primjenjuje stroga pravila za kontakte s interesnim skupinama. Predložila je međuinstitucijski sporazum kako bi se povećala transparentnost;

... Europska komisija intenzivirala je dijaloge s građanima te predložila reformu Europske građanske inicijative tako da građani mogu lakše predlagati političke inicijative;

... predložen je niz konkretnih mjera kako bi se osiguralo da se europski izbori sljedeće godine organiziraju na slobodan, pošten i siguran način. To uključuje veću transparentnost u internetskom političkom oglašavanju i moguće sankcije za zloupotrebu osobnih podataka

31

2.7. Perspektiva za mlađe generacije

Kao projekt okrenut budućnosti Europska unija suštinski je povezana s mladošću. Mnogi sudionici

različitih dobnih skupina pokušavaju zamisliti budućnost najmlađih generacija.

Građani je povezuju s temama kao što su mobilnost, obrazovanje i programi razmjene. Kao

primjer se stalno i izričito spominje Erasmus.

69 %

smatra da projekt Europske unije pruža perspektivu za europsku mladost. Eurobarometar, studeni 2018.

Osim prijedloga za zajednički nastavni program i priznavanje diploma, mnogi škole vide kao mjesto

na kojem bi se trebalo podučavati o Europi i gdje mlade generacije mogu učiti o našim zajedničkim

vrijednostima.

32

Ulaganje više novca u obrazovanje i istraživanja Sudionik na internetu iz Švedske

Projekti koji se odnose na mladost, razmjenu studenata i učenika iz europskih zemalja, prije svega Erasmus, i sve što [nam] omogućuje stvaranje zajedničke kulture kroz različite jezike. Sudionik na internetu iz Italije

EU bi trebao komunicirati s mlađom generacijom na razumljiv način, među ostalim i s pomoću digitalnih alata. Dijalog s građanima u Bratislavi, Slovačka

EU mora poduzeti mjere za smanjenje nezaposlenosti i, posebno, odljeva mozgova kako bi mladi imali prilike u Europi. Dijalog s građanima u Ateni, Grčka

Jeste li znali da ...

… da je Europska komisija predložila dvostruko veći proračun za budući program Erasmus+ za razdoblje 2021. – 2027. od 30 milijardi EUR. Više od 3,5 milijuna mladih svake godine primi potporu iz programa Garancije za mlade, u okviru kojeg primaju ponude za posao, nastavak obrazovanja, pripravništvo ili naukovanje;

... inicijativom Europske snage solidarnosti želi se pokazati solidarnost i pomoći najranjivijim skupinama. 100 000 mladih će do kraja 2020. imati mogućnost sudjelovanja u aktivnostima snaga solidarnosti;

... u okviru Koalicije za digitalne vještine i radna mjesta do 2020. omogućit će se osposobljavanje milijun nezaposlenih mladih osoba.

33

STVARNE PROMJENE

Slušanje građana i rješavanje pitanja zbog kojih su zabrinuti donosi stvarne promjene.

Europski građani koji su sudjelovali u tim dijalozima podijelili su svoje predodžbe i vizije budućnosti.

Nisu uvijek zadovoljni kako Europa danas djeluje. Redovito očekuju mnogo, ali optimistični su po

pitanju budućnosti.

To je potvrdilo i Eurobarometrovo ispitivanje javnog mnijenja provedeno u studenome 2018.: tri od

pet Europljana izjavila su da su optimistični po pitanju budućnosti Europske unije. To je najveći udio

od 2009.

Eurobarometar, studeni 2018.

Na način na koji se doživljavaju europske institucije pozitivno utječe kontinuirana suradnja s

građanima te uključivanje njihovih briga i očekivanja u donošenje politika. Prema najnovijim

dostupnim podacima Eurobarometra 2018. je 50 % osoba u Europskoj uniji pretežno imalo

povjerenja u Europski parlament, a 46 % Europsku komisiju (vrijednosti koje su 13 odnosno 14

postotnih bodova više nego u proljeće 2014.).

2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018.

70 %

60 %

50 %

40 %

30 %

20 %

10 %

0 %

61 % „Potpuni optimist”

34 % „Potpuni

pesimist”

5 % Ne znam

Optimizam po pitanju budućnosti EU-a

Što biste rekli o budućnosti EU-a: jeste li vrlo optimistični, prilično optimistični, prilično pesimistični ili vrlo pesimistični?

(% – EU)

34

Eurobarometar, ožujak 2018.

Kada je riječ o budućnosti Europske unije, svi zajedno dužni smo osigurati da nada i optimizam

postanu stvarnost te da građani imaju mogućnost iznositi svoja mišljenja.

2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018.

60 %

50 %

40 %

30 %

20 %

10 %

0 %

56 55

52 51 48

50 48 48

45 41 40

44 41

39 37 42 43

38 40 42 45 45 52

50 47 47 44 46 45

44 40 36 36

40 36 35 32

38 40

35 37 38 41 42

Povjerenje u europske institucije

Imate li povjerenja u ove europske institucije. (% - EU – pretežno ima povjerenje)

50 %

46 % Europska komisija

Europski parlament

Predsjednik je članovima kolegija dao zadatak da aktivno sudjeluju u dijalozima s građanima i dionicima u državama članicama.

35

IZNESITE SVOJE MIŠLJENJE

Sudjelujte u dijalozima s građanima ili u internetskom savjetovanju o budućnosti Europe.

https://ec.europa.eu/commission/future-europe_hr

36