�elimo vas informiratièasopis za dimnjaèarsku struku

obrtnikdimnjaèar

Dimdoznaje

obrtnikobrtnikobrtnikobrtnikdimnjaèar obrtnikprosinac

2015godina

VIIIbroj20

besplatniprimjerak

Dragi prijatelji, želimo Vam da nadolazeće blagdane provedete u krugu Vaših najmilijih uz obilje lijepih trenutaka. Vaša Bosch Toplinska tehnika

Godišnja skupština Hrvatske dimnjaèarske udrugeStr. 3

Stručnjaci u praksi:

Primjena termovizije (ic termografije) u preventivnom održavanju i ispitivanju energetskih sustavaStr. 4

Razgovor s gospodinom Slavkom Jambrešiæemstr. 10

2

obrtnikdimnjaèar

::

Editorial

Aleaiactaest!

Nedavno je u Zagrebu održana vrlo zanimljiva konferencija o pametnim gradovima. Pametni gradovi jednako tako kao i „bedasti“ gradovi imaju zgrade, ulice, trgove, i sve ostalo što nas okružuje i ni u kom slučaju nije sposobno razmišljati. Eh, ali pametni gradovi sadrže mnoštvo pametnih rješenja koji te zgrade, ulice, trgove i sve ostalo što nas okružuje pretvaraju u aktivne sudionike mreže. Mreže dvosmjernih komunikacijskih kanala. Sudionici mreže funkcioniraju na dva načina: šalju informacije, i reagiraju na osnovi primljenih informacija. E, to je već pametno. Sve informacije koje sudionici šalju, i sve akcije koje sudionici poduzimaju kada protumače primljene

informacije, imaju jedinstven cilj: omogućiti nam da naš boravak na ovom planetu bude održiv i podnošljiv. Ali, pazite sad, postaje još pametnije, i tu je prvi zaplet. Koje informacije koji sudionik treba slati? Tehnološki gledano, imamo sposobnost slanja golemih količina informacija, ali logički gledano, samo su neke ključne za donošenje akcija koje su nam zaista potrebne. Specijalisti svake relevantne struke moraju odrediti koje informacije su bitne, i kako ih prikupiti. Senzorima, kamerama, sugrađanima... Drugi zaplet. Kome se distribuiraju koje informacije? Nešto lakše pitanje, iako ne znatno. Svaka struka prepoznaje svoje područje djelovanja, ali oni dovoljno otvorena uma uočavaju i nešto više: područja na kojima se struke mogu preklapati i doprinositi jedna drugoj. Treći zaplet. Kako svaki od sudionika treba protumačiti dobivene informacije i koju akciju treba poduzeti?

Zasigurno najteže pitanje, na koje će se odgovori nizati zauvijek. Naime, kako tehnologija napreduje, pronalaze se novija rješenja za iste probleme. Ali, niti problemi ne spavaju. I oni se razvijaju. Gradovi su sve napučeniji, promet sve gušći, energije nam treba sve više. Ljudski mozak susreo se odjednom s dva problema. Kao prvo, previše nas je na malom prostoru i imamo previše stvari, a da bismo mogli svime time upravljati bez da ugrožavamo jedni druge. Kao drugo, tehnologija nam je u ruke stavila nepregledno mnoštvo rješenja i funkcija, koje jednostavno ne možemo djelotvorno koristiti. Ma što djelotvorno, priznajmo, neka ne znamo koristiti uopće! Tu nam u pomoć uskaču drugi sudionici mreže, a to mogu biti ljudi, ali i stvari. Jer, stvari su sada projektirane da na osnovi primljenih informacija znaju reagirati. Termostat može smanjiti grijanje kada više ne prima wifi signal vašeg

mobitela, dakle, kada ste izašli. Solarni senzor može poslati poruku da se podigne južna roleta kako bi se pasivno zagrijao prostor. To su samo najjednostavniji, individualni primjeri. Na razini grada, oni su bezbrojni, i imaju još veći značaj. Ali, ono što je najznačajnije uočiti jest da iza svega stoji čovjek. Stručan? Svakako, nezaobilazno. Ali, bitan je čovjek dovoljno otvorena duha i mašte da sagleda sve mogućnosti koje tehnologija pruža. I, svakako, čovjek koji je spreman saslušati sve struke, svima dati podjednaku šansu. Koliko takvih poznajete? Dokle god je odluka u rukama nekoga tko na to nije spreman, tko štiti pojedinačne interese, tko ne uvažava struku, grad ostaje – bedast. A, ima li još koji zaplet? Da. Bitan dio mreže su sugrađani. Da biste u sugrađanima dobili suradnike, potrebno je u njima razviti svijest o zajedničkom interesu. Ah, da, i nezaobilazno: mora postojati određena doza zabave u svemu tome.

“Dosadašnjih 57 (pedeset i sedam) dimnjačarskih

područja koje je obrađivalo 23 (dvadest i tri) dimnjačarskih obrta

ili trgovačkih društava postaje jedno (1)

dimnjačarsko područje.”

Cezarove riječi kada je pre-lazio rječicu Rubikon i koje se izgovaraju kod važne ili sud-bonosne odluke. Apsolutno prikladne riječi za današnji dan kada smo dobili najvažni-ju i najsudbonosniju Odluku o obavljanju dimnjačarskih po-slova grada Zagreba u cijeloj dimnjačarskoj povijesti Grada.

Po prvi puta u svojoj povijesti, grad Zagreb je jedno dimnjačarsko pod-ručje. Čak i onda kada je postojalo državno poduzeće Dimnjak, posto-jali su dimnjačarski obrti koji su u gradu Zagrebu obavljali dimnjačar-sku službu. Jedno dimnjačarsko područje je najbolji poklon koji je grad Zagreb mogao pokloniti svo-jim stanovnicima za predstojeće blagdane.Natječaj je upravo u tijeku, za de-setak dana će se znati rezultati natječaja i građani grada Zagreba konačno će dobiti dimnjačarsku uslugu kakvu i zaslužuju, a to znači:1. jedinstveni način kontrole dim-

njaka i ložišta na području cije-log grada

2. jedinstveni način čišćenja dim-njaka i ložišta na području cije-log grada

3. jedinstveni način obračuna dimnjačarskih usluga na po-dručju cijelog grada

Dosadašnjih 57 (pedeset i sedam) dimnjačarskih područja koje je obrađivalo 23 (dvadest i tri) dim-njačarskih obrta ili trgovačkih dru-štava postaje jedno (1) dimnjačar-sko područje.Ideju o jednom dimnjačarskom području pokrenuli su upravo sami dimnjačari koncesionari i to tako što skoro niti jedan nije htio mije-njati svoj način rada i svoj način obračunavanja Cjenika dimnja-čarskih usluga. Da bi se pokazalo koliko su nepomirljivi u svojim sta-vovima pokrenuo se jedan projekt. Vlasnici dvadeset i tri dimnjačar-ska obrta ili trgovačkih društava ovlaštenih za obavljanje dimnja-čarskih poslova u gradu Zagrebu, bili su testirani u isto vrijeme i na istom mjestu 21.10.2008. godine u 09,00 sati ujutro u prostorijama Velike dvorane Park stara Trešnjev-

ka 2. Testiranje je bilo pismeno i trebalo je u pisanoj formi odgovori-ti na jedno te isto pitanje: koje su radnje potrebne obaviti i po kojoj cijeni prilikom izdavanja stručnog dimnjačarskog nalaza za stanje dimnjaka ( pozitivan ili negativan, ovisno o situaciji) prilikom promje-ne plinskog atmosferskog bojlera, na jednoj stambenoj zgradi. Zgrada je imala pet etaža. Na svakoj eteži su bila dva stana. Svaki stan je bio na svom dimnjaku. Dimnjaci su zidani ciglom, podtlačni. Bojleri su atmosferski.Za prethodno opisani problem 23 ovlaštena dimnjačara grada Zagre-ba je ponudilo 19 (devetnaest) različitih načina kontrole ovog vrlo tipičnog dimnjaka za grad Zagreb i 19 (devetnaest) različitih izračuna cijene za taj obavljeni rad, primje-njujući isti Cjenik dimnjačarskih poslova izdan i ovjeren od strane grada Zagreba.Cijena i vrijeme za obavljeni kon-trolni pregled, kretala se u raspo-nu 1:3 (između 500,00 i 1.500,00 kuna, odnosno između jednog i pet dana), a dokument koji se iz-daje nakon pregleda se razlikovao u devetnaest različitih izvedbi. Od različitih formulacija, formata, sa tablicama i bez, A4 , A5, sa ski-cama dimnjaka i bez, pa sve do utiskivanja štambilja na projekt koji bi izradio projektant uz krat-ku natuknicu, “u redu je” i štambilj dimnjačarskog obrta.Nakon višegodišnjih pokušaja da se uskladi jedinstveni način rada i jedinstveni obračun Cjenika dim-njačarskih usluga, koji nisu uspjeli zahvaljujući neznanju i egu pojedi-naca, došlo je do jedinog mogućeg rješenja, a to je jedno dimnjačar-sko područje.Najveći problem u pregovorima s dimnjačarima predstavljali su sami dimnjačari, koji se nikako nisu mogli dogovoriti tko ih zapravo zastupa, odnosno tko govori u ime struke: Udruženje obrtnika grada Zagreba, Hrvatska dimnjačarska udruga ili Hrvatska obrtnička ko-mora. A ako bi slučajno u nekoj izdvojenoj situaciji i definirali in-stituciju, onda nisu mogli definirati pregovarača: pročelnik, tajnik, po-

slovni odbor? A pojedini dimnjačari koncesionari su neumorno hodoča-stili po Skupštini Grada, Poglavar-stvu, Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja i MUP-u, pro-glašavajući upravo sebe jedinim pravim predstavnikom dimnjačara.Naravno da su i načini obavljanja dimnjačarske službe bili potpuno različiti. Iako je zamišljeno da baš svaki dimnjak u gradu Zagrebu bude pod kontrolom, te da povo-dom toga dimnjačari svake godine predaju godišnji plan rada, u praksi su se stvari odvijale drugačije. U pravilu je nositelj koncesije nasto-jao sa što manje troškova ostvariti što veći profit. To je ljudski i nije nam stoga strano, ali onda je is-palo tako, da se radilo samo tamo gdje je bio veći profit. U jednom trenutku je takav odnos prema poslu eskalirao na način da dim-njačar više nije čistio dimnjak i nije hodao sa kuglom i četkom, već sa komadom metalne cijevi koju je morao, po nalogu gazde ( vlasnika koncesije) negdje ugraditi na vrh

dimnjaka pod izlikom “sanacije” dimnjaka. Primjerice, muzički spot Kiće Slabinca s dimnjačarima gra-da Zagreba, gdje svi dimnjačari u tom spotu hodaju po Gradu Zagre-bu sa po dvije cijevi za saniranje dimnjaka.Za to vrijeme neki drugi vlasnici koncesija neumorno su ispisivali i naplaćivali gomile i gomile nepo-trebnih papira u obliku tehničkih rješenja, obavijesti, upozorenja i slično, sve to naplaćujući ili po-

kušavajući naplatiti, dok su im dimnjaci bili puni čađe. Neki dru-gi su rješavali neke svoje proble-me vrednovanja i pozicioniranja u društvu ili u obitelji, pokušavajući dati sami sebi značaj projektanta i velikih mislioca teoretičara, često tražeći od korisnika dimnjačarskih usluga da ih ne tituliraju s dimnja-čar već s inženjer!Svi napori grada Zagreba i zdravog tkiva dimnjačarstva, koje se danas raspoznaje u vodstvu Udruge, za prekidom ovakvih nemoralnih, ne-potrebnih i nestručnih rabota nisu urodili plodom, pa je neizbježna bila odluka: Grad kao jedno dim-njačarsko područje. Da bude pot-puno jasno, to je želja i korisnika dimnjačarskih usluga, i grada Za-greba i dimnjačara koji se ne stide svoje crne odore. Oni pravi istinski dimnjačari sami su rekli, citiram: “U struku su došli takozvani me-nadžeri, koje nije briga za sigurnost korisnika usluge nego samo za fi-nancijsku korist. Moram naglasiti da je dimnjačarska služba komu-

nalna djelatnost i da bi, kao takva, trebala brinuti da svojim poštenim radom anulira mogućnost požara, trovanje stanara, eksplozije. Dim-njačar bi trebao biti glavni akter što se tiče struke, a ne, kao sada, komunalni redar, koji se postavlja iznad struke i uzima si ovlasti koje mu nisu propisane zakonom o ko-munalnom gospodarstvu. Žalosno je da u struci imamo preko noći novonastale majstore dimnjačare koji nemaju ni dimnjačarsko odije-

piše: mr.sc.ZdenkoMeczner dipl.ing.stroj.

Gradski ured za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet

Gradski komunalni redar za dimnjačarske poslove - grad Zagreb

Slika 1. Ujednačen način kontrole dimnjaka

3

èasopis za dimnjaèarsku struku

GodišnjaskupštinaHrvatske dimnjaèarskeudruge

piše:ZdravkoŠenjug,predsjednik HDU

Dana 24.9.2015.g. održana je godišnja skupština Hrvatske dimnjačarske udruge. Ujedno je to bila i izborna skupština, jer je prošlo četiri godine od izbo-ra dosadašnjih upravnih tijela.

Na dnevnom redu je bila usklada Statuta Udruge s novim Zakonom o udrugama.Druga točka dnevnog reda je bio Zakon o dimnjačarstvu, na žalost više informativnog karaktera. Prošlo je već godina i pol od kada je započeta aktivnost tj. imeno-vana radna skupina za izradu pri-jedloga Zakona o dimnjačarstvu u Ministarstvu poduzetništva i obrta, a nismo se pomakli s početne mr-tve točke.Nesuglasnost stavova Hrvatske obrtničke komore i naše Udruge, kao i pojava nove Grupacije dim-njačara pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, pokazala je različitost sta-vova o pristupu rješavanja proble-

ma. Vidljivo je da i dalje prevla-davaju interesi manjih skupina ili pojedinaca. To potvrđuje i stalno pojedinačno kontaktiranje sa služ-bama u Ministarstvu i nabacivanje različitih ideja. Razumljivo je da to stvara zbunjenost mjerodavnih službi u Ministarstvu i nedoumicu u kojem pravcu krenuti, i zato sve stoji....A sada su nam tu još i iz-bori. Donesen je i zaključak da će HDU nastojati pojačati svoj medijski nastup jer smo zadnje vrijeme bili tihi, gotovo nečujni, a sve samo s razlogom da zbog situacije u dim-njačarstvu kod nas, a posebno u Zagrebu, nismo željeli izazivati i iritirati neistomišljenike.Donesen je i zaključak, na raniji prijedlog Upravnog odbora, da se ove godine neće održati 7. konfe-rencija dimnjačara. Kako zbog prije navedene situacije sa Zakonom i trenutnog stanja u u gospodar-stvu, tako i zbog nedostatka novih

tema i financija. Zaključeno je da će se 7. konferencija održati za go-dinu dana tj. u 11.mjesecu 2016.g. Takvu je obavijest naš dosadašnji suorganizator, firma Avrion, trebao poslati e-mailom svim našim do-sadašnjim suradnicima, sponzori-ma i izlagačima.Nakon svega, prišlo se odabiru upravnih tijela HDU i jednoglasno su za Upravni odbor odabrani ko-lege: Barjektarević M.; Črne S., Dorotić Ž.; Dvojak M; Horvat T.; Mustač M; Šenjug Z; Tomešić M; Veličan D; Vlahović I; Zrinski N; Robert Z.Prema odredbi Statuta na nared-nom sastanku Upravnog odbora izabrani su Dvojak Miroslav (Dim-njačarski obrt Dvojak, Zagreb) kao tajnik Udruge, Stjepan Črne (Karlo-vac), Tomica Horvat (Vinkovci) kao zamjenici.Za predsjednika Hrvatske dimnja-čarske udruge ponovno je izabran Zdravko Šenjug.

Hrvatska dimnjačarska udruga

lo, a kamoli da znaju složiti osnovni dimnjačarski alat.” Citat završen.Ovaj citat jednog cijenjenog člana vodstva Udruge daje za očekivati da će sada korisnici dimnjačarskih usluga dobiti kvalitetniju dimnja-čarsku službu, te konačno moguć-nost da zatraže i dobiju uslugu bez nepotrebnih poduka i filozofiranja.Jedna dimnjačarska koncesija ko-risnicima dimnjačarskih usluga, u ovom slučaju građanima grada Za-greba, znači ujednačen način rada na području cijelog grada, ujedna-čen i uravnotežen način obračuna Cjenika dimnjačarskih usluga, ali i bržu uslugu. Iako je i danas na snazi pravilo da dimnjačar kod izvanplanskih termina, a na poziv stranke, dođe u roku do pet dana, to se nije uvijek poštovalo. Koji put su stranke bile gastarbajteri sa stanom ili kućom u Zagrebu, pa i nisu mogli obaviti kontrolu i čišće-nje dimnjaka u roku 5 dana. Sada, dolaskom jednog dimnjačarskog područja grad Zagreb, odnosno trgovačko društvo koje će dobi-ti koncesiju, barata sa stotinjak dimnjačara pa nema više potrebe za više od 24 sata da se obradi korisnik. Od jednog dimnjačarskog područja očekujemo i dežurnu dimnjačarsku ekipu za promptno djelovanje. Naravno po posebnoj tarifi, a koja će se upravo tako i zvati “ekipa za promptno djelova-nje”. Uz takvu stručnu odgovornu ulogu Udruge koja će obavljati dimnjačarsku službu na području cijelog grada Zagreba i nadzor ko-munalnog redara će se s vreme-nom svesti na minornu ulogu.

Nova organizacija (Udruga) koja preuzima obavljanje dimnjačarskih poslova grada Zagreba, imat će jednu osobu ( direktora ili voditelja trgovačkog društva) s kojom će se dogovarati i rješavati svi problemi dimnjačarstva, a ne dvadeset i tri, kao do sada. Imajući 23 ravno-pravna partnera koji su zastupali 19 različitih teorija dimnjačarstva, nije uvijek bilo jednostavno od-govoriti korisniku dimnjačarskih usluga, je li dobio odgovarajuću dimnjačarsku uslugu ili ne. Dosa-dašnja je praksa pokazala da je gotovo nemoguće dogovarati bilo što, sa dvadeset i tri ravnopravna partnera i tri ravnopravne instituci-je. Svaki ili skoro svaki je vukao na svoju stranu, a koji put samo zato da ne bude isto kao što je rekao onaj drugi. Sada se svi ti koncesi-onari i institucije slijevaju u jednu jedinu osobu, jednog jedinog pre-govarača za pitanje dimnjačarstva grada Zagreba, a to je voditelj tog novoizabranog trgovačkog druš-tva.Novo trgovačko društvo koje će imati ovlasti obavljanja dimnja-čarskih usluga na području grada Zagreba, imat će i svoj jedinstve-ni stav za pritužbe građana, pa će se otkloniti i dosadašnja praksa u kojoj je dolazilo 19 (devetnaest) ra-zličitih objašnjenja zašto se i kako nešto radi. Ovakva organizacija obavljanja dimnjačarske službe, da je cijeli grad Zagreb jedno dim-njačarsko područje, dovest će i do saznanja unutar samih dimnjačara tko doista svakodnevno obavlja dimnjačarsku službu, a tko tek po-

vremeno kada mu zatreba. Također će nova organizacija kroz jedno dimnjačarsko područje rasvijetliti tko zapravo obavlja dimnjačarsku službu na dimnjaku i ložištu, a tko iz birtije, te tko izmišlja afere, i iza afera skriva svoje neznanje i nes-posobnost. Nadalje, kada svi dim-njačari budu u jednom trgovačkom društvu, vidjet će se konačno na zajedničkim pregledima tko barata znanjem, a tko prepisuje slučaje-ve, hvaleći se da je upravo on naj-stručniji.Poslužit ću se jednim citatom iz novina: ”U nedjelju, između 13 i 14 sati, u stanu u ulici u Zagrebu, zbog neispravnosti dimovodno-lo-žišnog sustava, umalo se ugušio x-godišnji dječak, izvijestila je PU zagrebačka. Kako navodi policija, u kupaonici stana je došlo do istje-canja ugljičnog monoksida, za vri-jeme dok se u njoj nalazio x-godiš-njak. Budući da se dječak kupao u kadi i nije se odazivao roditeljima, oni su provalili vrata kupaonice gdje su ga zatekli bez svijesti. Vo-zilom Hitne medicinske pomoći je prevezen u Klinički bolnički centar Zagreb gdje je utvrđeno da ima akutno vrlo teško trovanje ugljič-nim monoksidom. S obzirom da je događaj policiji prijavljen tek jučer, očevid će se izvršiti tijekom današ-njeg dana.” Citat završen. Ovo se dogodilo dan nakon što je dimnja-čar bio u kontroli dimnjaka.Cijeli slučaj se na kraju razvodnio, jer je svaki dimnjačar u gradu Za-grebu, kao i svaka dimnjačarska institucija (Udruženje obrtnika

grada Zagreba, Hrvatska obrtnička komora, Hrvatska dimnjačarska udruga) dala drugačije viđenje ovog slučaja, ovisno o tome ka-kav je tko bio s dotičnim dimnja-čarom. Korisnici dimnjaka tražili su da grad Zagreb postane jedno dimnjačarsko područje, jer bi se jedino kroz jedno dimnjačarsko područje došlo do jednog jedin-stvenog rješenja, odnosno, njihovo je mišljenje, da je bilo jedno dim-njačarsko područje, tako nešto ne bi se dogodilo. Vjerujem, da će se vodstvo ovog novoosnovanog jednog jedinog dimnjačarskog po-dručja znati, moći i htjeti nosti s ovim povijesnim izazovima, ta da će postati i ostati upamćeno u po-vijesti zagrebačkog dimnjačarstva, kao vodstvo dimnjačara, koje je iz teške žabokrečine, u kojoj se nije znalo tko pije - tko plaća, napra-vilo organizaciju na ponos i čast i dimnjačarskoj struci i korisnicima dimnjačarskih usluga.Građanima je konačno omogućeno imati dimnjačarsku uslugu kakvu i zaslužuju. Stručnu i sigurnu. Upra-vo zato je ova Božićna Odluka o obavljanju dimnjačarskih poslova 2015 godine, najljepši poklon koji je gradonačelnik mogao uputiti svojim građanima.Od ovog Božića grad Zagreb je sigurniji grad od požara i trovanja uslijed neispravnih, nekontroliranih i neočišćenih dimnjaka, nego što je ikada bio.

“Novo trgovačko društvo koje će imati ovlasti obavljanja dimnjačarskih usluga na području grada Zagreba, imat će i svoj jedinstveni stav za pritužbe građana...”

Novoizabrani Upravni odbor u Karlovcu

4

obrtnikdimnjaèar

::

PRIMJENATERMOVIZIJE(IC TERMOGRAFIJE) UPREVENTIVNOMODRŽAVANJUIISPITIVANJU ENERGETSKIHSUSTAVA

piše:MarkoJakobovićdipl.ing.stroj.marko.ening@gmail.comStručnjaciupraksi

“Iako na visokim temperaturama užarena

tijela svijetle, vidljiva svjetlost nije jedino

zračenje koje ona emitiraju.”

Slika 1: Elektromagnetski spektar

IC termografija (termovizija) je beskontaktna metoda mjerenja temperature i njezine raspodjele na površini tijela. Temelji se na mje-renju intenziteta infracrvenog zračenja s promatrane površine. Rezultat termografskog mjerenja je termogram, koji u sivim tono-vima ili nekom kodu boja daje sliku temperaturne raspodjele na površini promatranog objekta. Temperaturna raspodjela posredno daje informaciju o različitim stanjima same površine ili je pak odraz strukture i unutrašnjeg stanja promatranog objekta.

Slika 2: Crno tijelo apsorbira cjelokupno prispjelo zračenje

Slika 3: Apsorbirano, reflektirano i propušteno zračenje

O elektromagnetskom zračenju

Sva tijela kontinuirano emitiraju elektromagnetsko zračenje, koje kroz vakuum putuje brzinom svje-tlosti 3 · 10

8 m/s. Pokusi su nedvoj-

beno potvrdili da se zračenje pona-ša kao čestica u svojoj interakciji s tvari, a kao val kad se širi kroz pro-stor. Elektromagnetski valovi tako imaju dualnu prirodu: valnu i korpu-skularnu. Valna je duljina zračenja λ vezana na frekvenciju vala v i brzinu širenja vala c preko izraza:

c = V x λ

Iako na visokim temperaturama užarena tijela svijetle, vidljiva svje-tlost nije jedino zračenje koje ona emitiraju. Emisijski spektri čvrstih tijela kontinuirani su i sastoje se od svih valnih duljina, od neke mini-malne do maksimalne. Oblik spek-tra i raspored energije po pojedinim valnim duljinama ovisi o tempera-turi i svojstvima površine koja zrači. Toplinski efekti su vezani za zra-čenja u području valnih duljina od 0,1 do 100 µm. Vidljivi dio spektra obuhvaća vrlo usko područje unu-tar područja toplinskog zračenja, tj. vidljivi je spektar dio toplinskog zračenja kojeg može registrirati ljudsko oko. Nalazi se u području valnih duljina između 0,4 do 0,7 µm. Idući u smjeru porasta valnih duljina područje se toplinskog zra-čenja tako može podijeliti na tri uza-stopne poddomene: ultraljubičasto područje, vidljivi dio i infracrveno područje.

U većini krutina i kapljevina se zračenje koje emitira pojedina molekula jako apsorbira od strane susjednih molekula. Tako, zračenje koje emitiraju odnosno apsorbiraju kapljevine odnosno krutine, uključuje samo molekule blizu površine: za metale je taj sloj

debljine nekoliko molekula, a za nemetale nekoliko mikrometara. Za ovakve se materijale emisija i apsorpcija zračenja mogu promatrati kao površinski fenomeni. S druge strane za mješavine plinova koje sadrže čestice vodene pare ili ugljičnog dioksida, ili pak za krutine koje su djelomično propusne za zračenja, apsorpcija je dubinska i zračenje koje tijelo emitira može imati izvor bilo gdje u promatranom tijelu. Emisija i apsorpcija zračenja su tada volumenski fenomeni.

Crno tijelo

Crno tijelo je idealno tijelo koje apsorbira cjelokupno zračenje koje pada na njega, bez obzira na valnu duljinu ili kut upada i ništa ne reflektira. Jasna je posljedica ove definicije da je cjelokupno zračenje koje dolazi s površine crnog tijela emitirano zračenje, te da nijedno tijelo ne može emitirati više zračenja od crnog tijela pri određenim valnim duljinama i temperaturi. Crno tijelo nema preferirani smjer emitiranja zračenja, zračenje je difuzno.

Realna tijela

Zračenje koje dolazi na površinu realnog tijela djelomično se apsorbira, djelomično reflektira, a djelomično propusti. Omjer između apsorbiranog i prispjelog zračenja zove se faktor apsorpcije, omjer između reflektiranog i prispjelog zračenja faktor refleksije, a omjer između propuštenog i prispjelog zračenja faktor dijatermije.

Princip rada termograf-skog uređaja

Termografski se sustav sastoji od termografske kamere i jedinice za obradu termograma (osobno računalo). U samoj kameri integrirana je IC optika, osjetnik IC zračenja, jedinica za pretvorbu električnog u video signal, monitor i kartica za pohranu podataka. Računalo služi za obradu termograma prema određenom softveru i u njega se podaci učitavaju s kartice koja se nalazi u kameri. Kako su karakteristike elektromagnetskog zračenja jednake za cijeli elektromagnetski spektar, to je optika koja se koristi u IC uređajima po obliku jednaka onoj kod fotografskih uređaja, no različita po materijalima iz kojih je napravljena. Materijali koji se koriste za izradu leća moraju biti propusni za IC zračenje, a to su; germanij, cink sulfid, cink selenid za dugovalna IC zračenja te silikon, safir, kvarc ili magnezij za srednjevalna IC zračenja. Osjetnik u termografskoj kameri mjeri količinu energije koja pada na njegovu površinu i koja odgovara intenzitetu zračenja definiranog dijela IC spektra. Da bi se iz zračenja prispjelog na osjetnik kamere izračunala korektna vrijednost temperature promatranog objekta potrebno je poznavati svojstva površine objekta, temperaturu okolišnih objekata, udaljenost kamere od promatranog objekta, temperaturu i relativnu vlažnost zraka. Sve te podatke potrebno je prethodno podesiti kao ulazne parametre u softveru kamere. Utjecaj zračenja iz okoliša treba svesti na minimum, osobito ako se radi o objektu koji je na temperaturi bliskoj okolišnoj ili ima nisku vrijednost emisijskog faktora. Osim utvrđivanja temperature objekta poznatog emisijskog faktora, softver u kameri pruža i drugu mogućnost. Na temelju poznavanja temperature objekta i svih prethodno navedenih ulaznih parametara moguće je dobiti vrijednost emisijskog faktora promatrane površine. Kad se pak radi o potrebi anuliranja propusnosti, ispred objektiva

kamere stavljaju se različiti filtri čija je zadaća spriječiti prolaz

kroz objektiv elektromagnetskih valova onih valnih duljina za koje je promatrani objekt propustan.

Aktivna termografija

Aktivna se termografija zasniva na promatranju dinamičkog ponašanja površine objekta izloženog toplin-skoj pobudi. Toplinska se pobuda može postići na različite načine. Tako su poznate impulsna, periodič-ka, lock-in, vibracijska i druge vrste pobuda. Svima njima zajednički je cilj poslati određeni paket energije u promatrani objekt i promatrati njegov odziv na tu toplinsku pobudu - vremenski razvoj površinske tem-peraturne raspodjele. Naknadnom se analizom može zaključivati o

strukturi materijala ispod površine, mogućim uključinama, pukotinama ili procesima koji se zbivaju ispod površine.

Pasivna termografija

Pasivna termografija promatra objekte u stacionarnom stanju.

Slika 4 : Ručna termografska kamera prikladna za pogonska energetska ispitivanja (npr. EM crpke, ventilatori, izmjenjivači topline, plamenici, komore izgaranja, osjetnici temperature)

Slika 5 : Uzorak iz fenolne smole (t = 300 s)

5

èasopis za dimnjaèarsku struku

Solarnidimnjak-drugidio piše:DavorBelas,dipl.ing.stroj.

Agencija za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu

Slika 1. Prvi proizvedeni solarni dimnjak

Razlike u iznosima infracrvenog zračenja koje dolaze s površine objekta su ili posljedica razlika u temperaturi ili razlika u svojstvima promatrane površine. Naknadna obrada snimljenih termograma na računalu može bili kvalitativna, što podrazumijeva samo uočavanje mjesta različitosti, ili kvantitativna što uključuje utvrđivanje iznosa temperatura, temperaturnih razlika ili emisijskih faktora po pojedinim lokacijama na termogramu.

Primjeri iz prakse :

Izvršeno je termovizijsko snimanje cjelokupnog sustava toplovodnog grijanja kao i zasebno snimanje svakog grijaćeg tijela zasebno (tzv. radijatora). Ispitivanje je vršeno pri različitim temperaturama polaznog voda (min., max. i prosječna) kao

Slika 6 : Spremnik s vertikalnom linijskom temperaturom

DETEKCIJA PROTO NOSTI SUSTAVA GRIJANJA

i pri različitim brzinama vrtnje crpke (2 - brzinska pumpa plinskog kombi grijača vode). Utvrđeno je začepljenje na ulaznom ventilu jednog grijaćeg tijela kao i nakupine taloga (mulja) koji onemogućavaju pravilnu temperaturnu raspodjelu.

Izvršeno je termovizijsko snimanje priključne aluminijske dimovodne cijevi (L = 2m) od plinskog atmosferskog grijača vode. Ispitivanje je vršeno pri različitim temperaturama dimnih plinova (pri min. i max. snazi aparata). Utvrđen je velik stupanj pothlađenja (više od 32%!) dimnih plinova prije samog ulaza u dimovodnu vertikalu koji uzrokuje pojavu kondenzata u dimnjaku.

UTVR IVANJE STUPNJA POTHLA ENJA DIMOVODNE CIJEVI

Zaključno

S obzirom na sve veću potrebu pre-ventivnog održavanja u energetskoj i procesnoj tehnici termovizijska kon-trola se nameće kao realna alterna-tiva klasičnim sustavima održavanja (rastavljanje uređaja na komponente te vizualna kontrola svakog zaseb-nog dijela – gubitak velikog dijela vremena na dijagnozu kvara!). Nje-na primjena polako ulazi i u redovna održavanja termotehničke opreme u kućanstvima (kotlovi i zidni grijači vode, klima sustavi, dimovodne in-stalacije, elektromotorni pogoni crpki i ventilatora, spremnici PTV i sl.).Za ozbiljnu (inženjersku) primjenu termografije potrebno je pravilno educirati djelatnike (izobrazba termo-grafista minimalnog stupnja LEVEL1 prema DIN 54162 i HRN EN 473) te formirati vlastitu iskustvenu bazu ter-mograma temeljenu na redovnom ili preventivnom održavanju sustava.

UTVR IVANJE STANJA BRTVE PLAMENIKA KOTLA

Izvršeno je termovizijsko snimanje priključka plamenika na kotao radi utvrđivanja stanja brtve te eventualne nestabilnosti plamene fronte. Ispitivanje je vršeno pri max. snazi plamenika kako bi se brtva max. temperaturno opteretila. Utvrđena je ispravnost brtve (površinska temperatura : T = 35,8°C) te promjena iste nije neophodna.

Učinkovitost solarnog dimnjaka

Strujanje plinova kroz dimnjak se može koristiti za izvedbu obnovljivih dodatnih (aditivnih) izvora energije – takozvanog solarnog dimnjaka. Solarni dimnjak pretvara sunčevu energiju u električnu objedinjavanjem tri fizikalna principa: principa staklenika, principa dimnjaka i principa vjetroelektrane. Vrući zrak se proizvodi ispod površine staklenika djelovanjem sunca na staklenik. Zbog razlike u gustoći vanjski, gušći, zrak potiskuje vrući zrak prema dimnjaku, što stvara protok zraka kroz dimnjak. Struja zraka kroz dimnjak pokreće vjek-troturbinu. Na vjetroturbinu je spojen generator električne struje. Da bi se gore opisani princip rada solarnog dim-njaka mogao realizirati, solarni dimnjak sastoji se od kolektora ispod kojeg se zrak zagrijava sunčevom energijom. Na sredini kolektora nalazi se dimnjak. Kolektor ima otvoreni obod koji omogu-ćava nesmetani dotok svježeg zraka u dimnjak. Dok se zagrijani zrak, koji je maje gustoće od hladnog zraka, uzdiže kroz dimnjak, novi svježi zrak dolazi u kolektor iz okoliša, omogućavajući na taj način stalni protok zraka kroz dim-njak. Protok zraka kroz dimnjak pokreće turbine, koje pokreću električne gene-ratore, te se na taj način proizvodi elek-trična energija. Prema opisanom prin-cipu radi prvi solarni dimnjak načinjen 1983. godine u mjestu Manzanaers u Španjolskoj, prikazan na slici broj 1.

Solarni dimnjak u Manzanaresu

Prvi primjerak solarnog dimnjaka izgra-đen je 1983. godine u mjestu Manza-nares u Španjolskoj, a uloga mu je bila ispitati funkcionalnost i isplativost ova-kvog tipa postrojenja za proizvodnju električne energije. Postrojenje je bilo u funkciji sedam godina. Visina dimnjaka je bila 195 m, a polumjer 5 m. Kolektor sunčeve energije je bio promjera 244 m, postavljen na visinu od 1.5 m od tla, izrađen od polimera otpornog na ultra-ljubičasto zračenje. Specifična toplina zraka u tipičnim radnim uvjetima pro-totipa iznosila je 1012 J/kgK, gustoća vrućeg zraka zagrijanog u kolektoru iznosila je 0,9 kg/m3, a normalna tem-peratura okolišnjeg zraka Tzrak = 295 K. Prosječna količina sunčeve energije koja u Manzanaresu dolazi na jedinicu površine iznosi 150 W/m2 tijekom sun-čanog dana.

Graditelji postrojenja postavili su si nekoliko zadataka koje je trebalo pro-vjeriti kako bi se utvrdila efikasnost i isplativost postrojenja, a to su: Kakav je učinak ovakvog postrojenja? Koliko

snage može proizvesti? Ko-liko energije može proizvesti ovakva energana? Koliko poraste temperatura zraka u kolektoru? Koliki je maseni protok zraka kroz sustav?

Stupanj korisnog djelovanja, odnosno učinak solarnog dimnjaka ƞ.Ƞ = gh/cTZrak = 0,0064, odno-sno 0,64%.

Snaga postrojenja P

P = GSƞ = Gr2πƞ = 45kW, odnosno energija za osamssatni radni dan 360kWh.

Porast temperature zraka se može izra-čunati iz masenog protka w

Stupanj korisnog djelovanja, odnosno učinak solarnog dimnjaka ƞ.

Ƞ = gh/cTZrak = 0,0064, odnosno 0,64%.

Snaga postrojenja P

P = GSƞ = Gr2πƞ = 45kW, odnosno energija za osamssatni radni dan 360kWh.

Porast temperature zraka se može izračunati iz masenog protka w

W = Avρvrućeg = A√2𝑔𝑔ℎ(∆𝑇𝑇𝑇𝑇 )𝜌𝜌𝑣𝑣𝑣𝑣𝑣𝑣ć𝑒𝑒

W = GS/CΔT

Iz ova dva izraza slijedi da je ΔT = √𝐺𝐺2∗𝑆𝑆2∗𝑇𝑇𝑧𝑧𝑧𝑧𝑧𝑧𝑧𝑧𝐴𝐴2∗𝑐𝑐2∗𝜌𝜌𝑣𝑣𝑧𝑧𝑣𝑣ć𝑒𝑒2

3 ≈9,1K.

Iz ovoga slijedi da je protok zraka kroz sustav w = 760kg/s.

Zaključak

Solarni dimnjak, kakav je bio izveden u Manzanaresu, pretvara sunčevu energiju u električnu objedinjavanjem tri fizikalna principa: princip staklenika (zrak se zagrijava ispod pokrivene površine izložene djelovanju sunca), princip dimnjaka (uzgon plina zbog razlike u temperaturi plina kroz dimnjak) i principa vjetroelektrane (pokretanje lopatica u struji zraka). Vrući zrak se proizvodi ispod površine staklenika djelovanjem sunca na staklenik. Zbog razlike u gustoći vanjski zrak potiskuje vrući zrak prema dimnjaku što stvara protok fluida kroz dimnjak. Struja zraka kroz dimnjak pokreće vjetroturbinu. Na vjetroturbinu je spojen generator električne struje koji proizvodi električnu energiju.

Stupanj korisnog djelovanja ovakvog postrojenja je vrlo nizak, iznosi svega 0,64%, također maksimalna snaga sustava je relativno niska i iznosi 45kW. Površina kolektora je relativno velika, oko 47000m2, a i visina dimnjaka nije zanemariva.

Usprkos ovako slabim rezultatima ispitivanja su potvrdila da se radi o vrlo jednostavnom i pouzdanom postrojenju za proizvodnju obnovljive energije, koje zahtijeva vrlo malo održavanja. Očekivalo se da će biljni svijet ispod kolektora biti uništen djelovanjem sunca, međutim, pokazalo se suprotno, biljke su vrlo dobro napredovale ispod kolektora zbog pojave rose tijekom noći, a temperatura zraka tijekom najtoplijih dana nije bila ekstremna.

U prethodnom članku, objavljenom u broju 19 časopisa, je navedeno da je učinkovitost ovakvog postrojenja ovisna o visini dimnjaka, stoga postoje planovi da se naprave elektrane s dimnjacima visine 1000 m.

Prednosti ovakvog postrojenja, osim što proizvodi obnovljivu energiju, su također i to što ne stvara buku (za razliku od klasičnih vjetroelektrana) te ne proizvodi stakleničke plinove.

Cijena energije koju ovakvo postrojenje daje iznosi oko 0,5 kuna za kWh, što je prilično konkurentno u odnosu na konvencionalne i druge tzv. alternativne izvore energije.

Mana ovog sustava je što je potrebna velika površina tla za izgradnju kolektora.

U svakom slučaju, radi se o vrlo zanimljivoj i potpuno drugačijoj upotrebi dimnjaka u odnosu na konvencionalnu, tj. odvođenje produkata izgaranja.

Iz ova dva izraza slijedi da je

Stupanj korisnog djelovanja, odnosno učinak solarnog dimnjaka ƞ.

Ƞ = gh/cTZrak = 0,0064, odnosno 0,64%.

Snaga postrojenja P

P = GSƞ = Gr2πƞ = 45kW, odnosno energija za osamssatni radni dan 360kWh.

Porast temperature zraka se može izračunati iz masenog protka w

W = Avρvrućeg = A√2𝑔𝑔ℎ(∆𝑇𝑇𝑇𝑇 )𝜌𝜌𝑣𝑣𝑣𝑣𝑣𝑣ć𝑒𝑒

W = GS/CΔT

Iz ova dva izraza slijedi da je ΔT = √𝐺𝐺2∗𝑆𝑆2∗𝑇𝑇𝑧𝑧𝑧𝑧𝑧𝑧𝑧𝑧𝐴𝐴2∗𝑐𝑐2∗𝜌𝜌𝑣𝑣𝑧𝑧𝑣𝑣ć𝑒𝑒2

3 ≈9,1K.

Iz ovoga slijedi da je protok zraka kroz sustav w = 760kg/s.

Zaključak

Solarni dimnjak, kakav je bio izveden u Manzanaresu, pretvara sunčevu energiju u električnu objedinjavanjem tri fizikalna principa: princip staklenika (zrak se zagrijava ispod pokrivene površine izložene djelovanju sunca), princip dimnjaka (uzgon plina zbog razlike u temperaturi plina kroz dimnjak) i principa vjetroelektrane (pokretanje lopatica u struji zraka). Vrući zrak se proizvodi ispod površine staklenika djelovanjem sunca na staklenik. Zbog razlike u gustoći vanjski zrak potiskuje vrući zrak prema dimnjaku što stvara protok fluida kroz dimnjak. Struja zraka kroz dimnjak pokreće vjetroturbinu. Na vjetroturbinu je spojen generator električne struje koji proizvodi električnu energiju.

Stupanj korisnog djelovanja ovakvog postrojenja je vrlo nizak, iznosi svega 0,64%, također maksimalna snaga sustava je relativno niska i iznosi 45kW. Površina kolektora je relativno velika, oko 47000m2, a i visina dimnjaka nije zanemariva.

Usprkos ovako slabim rezultatima ispitivanja su potvrdila da se radi o vrlo jednostavnom i pouzdanom postrojenju za proizvodnju obnovljive energije, koje zahtijeva vrlo malo održavanja. Očekivalo se da će biljni svijet ispod kolektora biti uništen djelovanjem sunca, međutim, pokazalo se suprotno, biljke su vrlo dobro napredovale ispod kolektora zbog pojave rose tijekom noći, a temperatura zraka tijekom najtoplijih dana nije bila ekstremna.

U prethodnom članku, objavljenom u broju 19 časopisa, je navedeno da je učinkovitost ovakvog postrojenja ovisna o visini dimnjaka, stoga postoje planovi da se naprave elektrane s dimnjacima visine 1000 m.

Prednosti ovakvog postrojenja, osim što proizvodi obnovljivu energiju, su također i to što ne stvara buku (za razliku od klasičnih vjetroelektrana) te ne proizvodi stakleničke plinove.

Cijena energije koju ovakvo postrojenje daje iznosi oko 0,5 kuna za kWh, što je prilično konkurentno u odnosu na konvencionalne i druge tzv. alternativne izvore energije.

Mana ovog sustava je što je potrebna velika površina tla za izgradnju kolektora.

U svakom slučaju, radi se o vrlo zanimljivoj i potpuno drugačijoj upotrebi dimnjaka u odnosu na konvencionalnu, tj. odvođenje produkata izgaranja.

Iz ovoga slijedi da je protok zraka kroz sustav w = 760kg/s.

Zaključak

Solarni dimnjak, kakav je bio izveden u Manzanaresu, pretvara sunčevu energiju u električnu objedinjavanjem tri fizikalna principa: princip staklenika (zrak se zagrijava ispod pokrivene povr-šine izložene djelovanju sunca), princip dimnjaka (uzgon plina zbog razlike u temperaturi plina kroz dimnjak) i princi-pa vjetroelektrane (pokretanje lopatica u struji zraka). Vrući zrak se proizvodi

ispod površine staklenika djelovanjem sunca na staklenik. Zbog razlike u gu-stoći vanjski zrak potiskuje vrući zrak prema dimnjaku što stvara protok fluida kroz dimnjak. Struja zraka kroz dimnjak pokreće vjetroturbinu. Na vjetroturbinu je spojen generator električne struje koji proizvodi električnu energiju.

Stupanj korisnog djelovanja ovakvog postrojenja je vrlo nizak, iznosi svega 0,64%, također maksimalna snaga su-stava je relativno niska i iznosi 45kW. Površina kolektora je relativno velika, oko 47000m2, a i visina dimnjaka nije zanemariva.

Usprkos ovako slabim rezultatima is-pitivanja su potvrdila da se radi o vrlo jednostavnom i pouzdanom postrojenju za proizvodnju obnovljive energije, koje zahtijeva vrlo malo održavanja. Očeki-valo se da će biljni svijet ispod kolekto-ra biti uništen djelovanjem sunca, me-đutim, pokazalo se suprotno, biljke su vrlo dobro napredovale ispod kolektora zbog pojave rose tijekom noći, a tempe-ratura zraka tijekom najtoplijih dana nije bila ekstremna.

U prethodnom članku, objavljenom u broju 19 časopisa, je navedeno da je učinkovitost ovakvog postrojenja ovi-sna o visini dimnjaka, stoga postoje planovi da se naprave elektrane s dim-njacima visine 1000 m.

Prednosti ovakvog postrojenja, osim što proizvodi obnovljivu energiju, su također i to što ne stvara buku (za ra-zliku od klasičnih vjetroelektrana) te ne proizvodi stakleničke plinove.

Cijena energije koju ovakvo postrojenje daje iznosi oko 0,5 kuna za kWh, što je

prilično konkurentno u odnosu na kon-vencionalne i druge tzv. alternativne izvore energije.

Mana ovog sustava je što je potrebna velika površina tla za izgradnju kolek-tora.

U svakom slučaju, radi se o vrlo zani-mljivoj i potpuno drugačijoj upotrebi dimnjaka u odnosu na konvencionalnu, tj. odvođenje produkata izgaranja.

6

obrtnikdimnjaèar

::

Energetskipreglediienergetsko certificiranjezgrada(11.)

piše:MihajloVuković,dipl.ing.stroj.

B.M.P

Ovlašteni projektant strojarskih instalacija

Propisi • Zakon o gradnji, Narodne novine

153/13

• Zakon o energetskoj učinkovitostii, Narodne novine 153/13

• Zakon o učinkovitom korištenju energije i neposrednoj potrošnji, Na-rodne novine 152/08, 55/12, 101/13 i 14/14

• Uredba o ugovaranju i provedbi energetske usluge u javnom sekto-ru, Narodne novine 11/15

• Pravilnik o energetskim pregledima građevina i energetskom certificira-nju zgrada, Narodne novine 81/12 , 29/13, 78/13

• Pravilnik je prestao važiti, osimu odredbe u dijelu koji se odnosi na provođenje energetskih pregleda građevina i javne rasvjete do dono-šenja posebnog propisa kojim će se urediti to područje.

• Pravilnik o uvjetima i mjerilima za utvrđivanje sustava kvalitete usluga i radova za certificiranje instalatera obnovljivih izvora energije - fotona-ponskih sustava,

• Narodne novine 56/15

• Pravilnik o uvjetima i mjerilima za utvrđivanje sustava kvalitete usluga i radova za certificiranje instalatera obnovljivih izvora energije – solarnih toplinskih sustava, Narodne novine 33/15, 56/15

• Pravilnik o uvjetima i mjerilima za utvrđivanje sustava kvalitete usluga i radova za certificiranje instalatera obnovljivih izvora energije – manjih kotlova i peći na biomasi, Narodne novine 39/15, 56/15

• Pravilnik o uvjetima i mjerilima za utvrđivanje sustava kvalitete usluga i radova za certificiranje instalatera obnovljivih izvora energije – plitkih

geotermalnih sustava i dizalica topli-ne, Narodne novine 56/15

• Pravilnik o uvjetima i načinu izdava-nja potvrde hrvatskim državljanima i pravnim osobama za ostvarivanje prava pružanja usluga regulirane profesije energetskog certificiranja i energetskog pregleda zgrade u državama ugovornicama Ugovora o Europskom ekonomskom prostoru, Narodne novine 47/14

• Pravilnik o energetskom pregledu zgrade i energetskom certificiranju, Narodne novine 48/14, 150/14 (na javnoj raspravi nacrt izmjena i dopu-na pravilnika)

• Pravilnik o sustavnom gospodarenju energijom u javnom sektoru, Narod-ne novine 18/15

• Pravilnik o kontroli energetskih cer-tifikata zgrada i izvješća o energet-skim Narodne novine 73/15

• Pravilnik o osobama ovlaštenim za energetsko certificiranje, energetski preglede zgrade i redoviti pregled sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradi, Narodne novine 73/15

• Pravilnik o uvjetima i načinu izda-vanja potvrde osobama iz država ugovornica Ugovora o europskom gospodarskom prostoru za pružanje usluge energetskog certificiranja i energetskog pregleda zgrade u Republici Hrvatskoj te priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija za pružanje usluga energetskog certifi-ciranja i energetskog pregleda zgra-de, Narodne novine 77/15

• Tehnički propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama

• Narodne novine 97/14, 130/14.

• Tehnički propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgrada-ma

• Narodne novine 128/15. (primjenju-je se od 1.1.2016,)

• Meteorološki podaci. (primjenjuju se od 1.1.2016,)

• Katalog tipskih rješenja za primjenu alternativnih sustava za zgrade povr-šine od 50 do 1000 m2

• Metodologija za provođenje ener-getskih pregleda građevina (od 18.6.2014.)

• Metodologija za provođenje ener-getskih pregleda građevina

Crvenom bojom su označeni propisi doneseni ili su stupili na s nagu u ovoj godini. Propisi o energetskim pregledi-ma građevina i energetskom certificira-nju zgrada kao energetskoj učinkovito-sti iz domene Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, objavljuju se na njihovim web stranicama www.mgi-pu.hr i stalno ažuriraju.

Ukratko ću komentirati novosti u pro-pisima o energetskom certificiranju zgrada.

Certificiranje instalateraSvrha navedenih pravilnika je uspo-stava cjelovitih sustava certificiranja instalatera obnovljivih izvora energije i program njihovog osposobljavanja kao certificiranih instalatera: fotona-ponskih sustava solarnih toplinkih su-stava manjih kotlova i peći na biomasu-plitkih geotermalnih sustava i dizalica topline

Iznajmljivanje Vlasnik zgrade za koju se izdaje ener-getski certifikat, odnosno njezina po-sebnog dijela dužan je prije prodaje, iznajmljivanja, davanja u zakup ili da-vanja na leasing zgrade ili njezinoga posebnog dijela pribaviti energetski certifikat.

Obveza pribavljanja energetskog cer-tifikata prilikom prodaje vrijedi za Re-publiku Hrvatsku od njenog punoprav-nog članstva u Europskoj uniji tj. od 1.7.2013.

Odredba o obvezi pribavljanja energet-skog certifikata u dijelu koji se odnosi na iznajmljivanje, davanje u zakup i davanje na leasing zgrade ili njezinog posebnog dijela, stupa na snagu 1. si-ječnja 2016. godine

Iznajmljivanje se u ovom kontekstu od-nosi i na turističku djelatnost, stoga su vlasnici apartmana dužni od 1. siječnja 2016. godine, prije iznajmljivanja pri-baviti energetski certifikat ukoliko se radi o zgradi koja se iznajmljuje i koja ima ukupnu površinu veću od 50 m2, te ukoliko se radi o posebnom dijelu zgra-de koji se iznajmljuje (apartman) i koja ima ukupnu korisnu površinu veću od 50 m2, i koji se nalazi u zgradi koja ima ukupnu korisnu površinu veću od 50 m2 bez obzira na površinu tog posebnog dijela (apartmana).

Propisane su novčane kazne u iznosu od 5 000,00 do 10 000,00 kn za pre-kršaj fizičke osobe, odnosno u izno-su od 15.000,00 do 30.000,00 kn za prekršaj pravne osobe kao vlasnika zgrade, ako ne pribavi energetski cer-tifikat zgrade ili njezinog posebnog dijela prije prodaje, iznajmljivanja, da-vanja u zakup ili davanja na leasing.Nadzor nad provedbom Zakona u tom dijelu provodi inspekcija nadležna za trgovinu.

Novi Tehnički propis o ra-cionalnoj uporabi i toplin-skoj zaštiti u zgradama

Novim Tehničkim propisom su između ostaloga propisani: tehnički zahtjevi u pogledu racionalne uporabe energije i toplinske zaštite građevinskog dije-la zgrade, tehničkih sustava grijanja, ventilacije, hlađenja, klimatizacije, pri-preme potrošne tople vode i rasvjete koje treba ispuniti prilikom projektiranja i građenja novih zgrada, te tijekom upo-rabe zgrada koje se griju na unutarnju temperaturu višu od 12 °C, sadržaj projekta zgrade u odnosu na racionalnu uporabu energije te toplinsku zaštitu, sadržaj Iskaznice energetskih svojstava zgrade i dr.

Tehnički propis se do sada bavio toplin-skom zaštitom i fizikom zgrade, a sada je dopunjen:

- učinkovitošću tehničkog sustava grijanja, hlađenja, ventilacije, klimatizacije i pripreme potrošne tople vode,

- najvećom dopuštenom godišnjom potrebnom energijom za rasvjetu zgrade, osim obiteljskih kuća i više-stambenih zgrada,

- razredom učinkovitosti sustava auto-matizacije i upravljanja zgrade,

- udjelom obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji primarne energije,

Do sada je Propis određivao potreb-na svojstva stambenih i nestambenih zgrada kao dvije osnovne kategorije ne baveći se njihovim osobitostima. Sada su detaljnije definirana potrebna svojstva različitih tipova zgrada, što se vidi u navedenim tablicama koje nose brojeve iz Tehničkog propisa.

Zgrada gotovo nulte energije jest zgra-da koja ima vrlo visoka energetska svojstva. Ta gotovo nulta odnosno vrlo niska količina energije trebala bi se u vrlo značajnoj mjeri pokrivati energijom

ZAHTJEVI ZA NOVE ZGRADE i

G0EZ KATEGORIJA ZGRADE

Q’’H,nd [kWh/(m2·a)]

NOVA ZGRADA i G0EZ

Eprim [kWh/(m2·a)] Edel

[kWh/(m2·a)]

NOVA G0EZ NOVA

kontinent,θmm≤3°C primorje, θmm>3°C kont prim kont prim kont prim

f0≤0,20 0,20<f0 <1,05 f0 ≥1,05 f ≤0,20 0,20<f0 <1,05 f0 ≥1,05θmm≤3°C

θmm>3°C

θmm≤3°C

θmm>3°C

θmm≤3°C

θmm>3°C

Višestambena 40,50 32,39+40,58f0 75,00 24,84 19,86+24,89f0 45,99 120 90 80 50 80 60

Obiteljska kuća 40,50 32,39+40,58f0 75,00 24,84 17,16+38,42f0 57,50 115 70 45 35 80 50

Uredska 16,94 8,82+40,58f0 51,43 16,19 11,21+24,89f0 37,34 70 70 35 25 40 40

Obrazovna 11,98 3,86+40,58f0 46,48 9,95 4,97+24,91f0 31,13 65 60 55 55 60 60

Bolnica 8,72 10,61+40,58f0 53,21 46,44 41,46+24,89f0 67,60 300 300 250 250 220 220

Hotel i restoran 35,48 27,37+40,58f0 69,98 11,50 6,52+24,89f0 32,65 130 80 90 70 90 50

Sportska dvorana 96,39 88,28+40,58f0 130,89 37,64 32,66+24,91f0 58,82 400 170 210 150 290 110

Trgovina 48,91 40,79+40,58f0 83,40 13,90 8,92+24,91f0 35,08 450 280 170 150 290 170

Ostale nestambene 40,50 32,39+40,58f0 75,00 24,84 19,86+24,89f0 45,99 150 100 / / 80 60

ZAHTJEVI - REKON-STRUKCIJA KATE-GORIJA ZGRADE

Q’’H,nd [kWh/(m2·a)] Eprim [kWh/(m2·a)] Edel [kWh/(m2·a)]

kontinent,θmm≤3°C primorje, θmm>3°C kont prim kont prim

f0≤0,20 0,20<f0 <1,05 f0 ≥1,05 f ≤0,20 0,20<f0 <1,05 f0 ≥1,05θmm≤3°C

θmm>3°C

θmm≤3°C

θmm>3°C

Višestambena 50,63 40,49+50,73f0 93,75 27,00 21,59+27,06f0 50,00 180 130 120 85

Obiteljska kuća 50,63 40,49+50,73f0 93,75 27,00 19,24+38,82f0 60,00 135 80 120 60

Uredska 21,18 11,03+50,73f0 64,29 17,60 12,19+27,06f0 40,60 75 75 40 40

Obrazovna 14,98 4,84+50,73f0 58,10 10,81 5,40+27,06f0 33,83 90 75 60 60

Bolnica 23,40 13,26+50,73f0 66,51 50,48 45,06+27,06f0 73,48 340 330 250 230

Hotel i restoran 44,35 34,21+50,73f0 87,48 12,50 7,09+27,06f0 35,50 145 115 90 80

Sportska dvorana 120,49 110,35+50,73f0 163,61 40,91 35,50+27,06f0 63,93 420 215 295 190

Trgovina 61,14 50,99+50,73f0 104,25 15,11 9,71+27,06f0 38,13 475 300 90 185

Ostale nestambene 50,63 40,49+50,73f0 93,75 27,00 21,59+27,06f0 50,00 180 130 / /

Tablica 8. - Najveće dopuštene vrijednosti za nove zgrade i zgrade gotovo nulte energije zgrade grijane i/ili hlađene na temperaturu 18 °C ili višu

Tablica 9.- Najveće dopuštene vrijednosti za postojeće zgrade grijane i/ili hlađene na temperaturu 18 °C ili višu prilikom rekonstrukcije prema članku 45. stavku 5.

7

èasopis za dimnjaèarsku struku

iz obnovljivih izvora, uključujući energi-ju iz obnovljivih izvora koja se proizvodi na zgradi ili u njezinoj blizini, a za koju su zahtjevi utvrđeni ovim propisom. Od 31. prosinca 2020. sve nove zgrade moraju biti “zgrade gotovo nulte ener-gije”; a nakon 31. prosinca 2018. nove zgrade koje kao vlasnici koriste tijela javne vlasti moraju biti “zgrade gotovo nulte energije”.

Osim za nove zgrade i zgrade gotovo nulte energije za grijanje i/ili hlađenje definirane su i nešto blaže najveće do-puštene vrijednosti prilikom rekonstro-kcije postojećih zgrada.

U Prilogu B su popisane nove najve-će dopuštene vrijednosti koeficijenata prolaska topline, U [W/(m2K)], građev-nih dijelova zgrade koje treba ispuniti pri projektiranju novih i projektiranju rekonstrukcije postojećih zgrada, utvr-đene vrijednosti tehničkih svojstava nekih građevnih proizvoda s kojima se mogu provoditi dokazni proračuni propisani ovim propisom, te propi-sane najveće dopuštene vrijednosti godišnje potrebne toplinske energije za grijanje po jedinici ploštine korisne površine zgrade Q’’H,nd [kWh/(m2a)], najveće dopuštene vrijednosti godiš-nje isporučene energije po jedinici ploštine korisne površine zgrade Edel [kWh/(m2a)], najveće dopuštene vri-jednosti godišnje primarne energije po jedinici ploštine korisne površine zgra-de Eprim [kWh/(m2a)], za nove zgrade grijane i/ili hlađene na temperaturu 18 °C ili višu, za postojeće zgrade na koji-ma se provodi rekonstrukcija na način propisan člankom 45. stavkom 5. ovog propisa i zgrade gotovo nulte energije;

U Prilogu E su tablice energetske učin-kovitosti sustava za automatizaciju i upravljanje i tablica organizacije i funk-cija sustava automatizacije i upravlja-nja.

Za zgrade s ploštinom korisne površi-ne, 50 ≤ AK, ≥ 1000 m2 koje moraju ispuniti zahtjeve energetskih svojstava zgrade izrađuje se Elaborat za primjenu alternativnih sustava, a na temelju tip-skog rješenja prema Studiji – katalogu tipskih rješenja sa web stranica MGI-PU. To je dobro kao vodič kod izbora na-čina grijanja, hlađenja i pripreme tople vode kod izbora sustava.

Izmjene Pravilnika o ener-getskom pregledu zgrade i energetskom certificira-nju

Nacrt Izmjena i dopuna pravilnika bio je na javnoj raspravi do 23. listopada 2015. godine.

U skladu s novim Tehničkim propisom energetski razred zgrade odredit će se temeljem energetskih svojstava zgra-de izraženih preko godišnje isporučene energije za referentne klime koja za stambene zgrade uključuje energiju za grijanje, hlađenje, pripremu potrošne tople vode i ventilaciju, a za nestambe-ne zgrade uključuje energiju za grijanje, hlađenje, potrošnu toplu vodu, ventila-ciju i rasvjetu.

Na slikama iz Nacrta pravilnika prikazan je prijedlog novih energetskih razreda i prijedlog izgleda novog certifikata, da bi se ukazalo u kojem smjeru ide ener-getsko certificiranje zgrada.

8

obrtnikdimnjaèar

::

POVOLJNO JEDNOSTAVNO UCINKOVITOˇ

DIMSUNmobilna aplikacija

specijalizirana za poslovanjedimnjacarskih tvrtkiˇ

www.konplast.hr 040/895 520 kreso@konplast.hr

- fiskalizacija- dimnjacarska knjiga- planer- geo-tagiranje...

˘

9

èasopis za dimnjaèarsku struku

NovazakonskaregulativaidozvoljeniizuzeciPočevši od 26. rujna 2015., ErP-smjernicama su propisani zahtjevi za oznaku energetske učinkovitosti i minimalni zahtjevi za generatore topline.Zakonodavac je propisao da sezonska energetska učinkovitost grijanja pro-stora ne smije biti manja od 86%. “Ovaj zahtjev koji se postavlja na minimalnu energetsku učinkovitost, a koji se mora ispuniti nakon 26. rujna 2015., može se ostvariti primjenom modernih konden-zacijskih kotlova. Uređaji konvencio-nalne (nekondenzacijske) tehnologije grijanja većinom ne mogu ispuniti za-htjev za 86 % energetske učinkovitosti, iako su općenito grupirani u razrede energetske učinkovitosti C i D. Postoje iznimke, ali to načelno znači sljedeće: kondenzacijska tehnologija za uljne i plinske kotlove, u svim zemljama EU uz neke izuzetke, postala je zakonski traže-ni minimalni standard. Uređaji za grija-nje koji ne zadovoljavaju ErP direktivu, ali su se 26. rujna 2015. već nalazili na jednom od skladišta u EU, smatraju se već stavljenima u promet i smiju se još rasprodati, instalirati i pustiti u rad.

Izuzetak višestrukog zauzeća dimnjaka

Branša opreme za grijanje u diskusiji s EU zakonodavstvom uspjela je ishoditi izuzetak za plinske uređaje za etažno grijanje stanova u stambenim zgrada-ma. Prema ovoj posebnoj regulativi, konvencionalni uređaji za grijanje s priključkom na dimnjak nazivne snage do 10 kW, te konvencionalni kombini-rani uređaji s priključkom na dimnjak nazivnog učinka do 30 kW, smjet će se i dalje koristiti. Sezonska energetska učinkovitost grijanja prostora takvih

uređaja mora iznositi najmanje 75 %. Razlog ovog izuzetka je neprihvatljiv izdatak ako bi se zbog pojedinačnih ne-ispravnih uređaja morao rekonstruirati cjelokupan sustav grijanja, koji obuhva-ća sve etažne uređaje za grijanje, i koji bi tada trebao prijeći na kondenzacij-sku tehnologiju. Jer, zamjena uređaja nekondenzacijske tehnologije grijanja s kondenzacijskim uređajima zahtjeva ugradnju novog dimovodnog sustava od plastike ili nehrđajućeg čelika, koji će biti otporan na kondenzat i tlačno nepropustan. Zajednički dimovodni sustav za uređaje kondenzacijske i ure-đaje nekondenzacijske tehnologije je tehnički neizvediv.Poseban izazov predstavljaju instalacije s višestrukim zauzećem dimnjaka LAS-dimovodnog sustava, na koji su priklju-čeni uređaji za grijanje neovisni o zraku u prostoriji. LAS-dimovodni sustavi če-sto su korišteni, prije svega u periodu od 1980. do 1990. godine. Uređaji za grijanje s ventilatorom, priključeni na

ove instalacije, nisu obuhvaćeni pret-hodno opisanim izuzetkom: konvencio-nalni (nekondenzacijski) uređaji neovi-sni o zraku u prostoriji, nakon 26. rujna 2015. ni u kojem slučaju ne smiju se više staviti u promet. Zbog toga se sva-ka instalacija mora zasebno razmatrati, jer ne postoji standardno rješenje.

Primjeri određenih slučajeva

Na slici 1 s primjerima određenih slu-čajeva, prikazane su različite varijante sanacije. U prikazanom slučaju „A“ svi uređaji za grijanje stari su već 25 godina. Za ovaj slučaj preporučuje se kompletan prelazak na instalaciju s kon-denzacijskim uređajima za grijanje, uz višestruko zauzeće dimnjaka. U slučaju „B“ tri uređaja za grijanje imaju još pre-ostalo vrijeme rada od 10 do 15 godina, a jedan uređaj se u dogledno vrijeme mora zamijeniti zbog svoje starosti. U ovom slučaju preporučuje se preven-tivna zamjena ovog starog uređaja od 1989. godine, kako bi se zajamčilo pre-ostalo trajanje pogona kompletne insta-lacije od 10 do 15 godina. U slučaju „C“ svi uređaji za grijanje imaju preostalo trajanje pogona između 8 i 15 godina - za ovaj slučaj trenutačno nije potrebna modernizacija instalacije grijanja.Akutni slučaj koji zahtjeva poseban tre-tman je slučaj “B”: Jer, uređaj od 1989. godine nakon 26. rujna 2015. više se ne smije zamijeniti odgovarajućim konven-cionalnim uređajem. U tom se slučaju kompletna instalacija mora rekonstrui-rati, prelaskom na kondenzacijske ure-đaje ili centralnu instalaciju npr. treba izvesti u podrumu. Zbog toga je sada važno da se instalacije identificiraju i rade individualni koncepti sanacije.

Činjenice

Kao prvo, smjernicama za ekološki pri-hvatljivo projektiranje, od branše opre-me za grijanje zahtjeva se označavanje energetske učinkovitosti pojedinačnih proizvoda i paketa sustava. Kao dru-go, generatori topline počevši od 26. rujna 2015. moraju ispuniti određene minimalne zahtjeve koji se postavljaju na energetsku učinkovitost, što u stvari znači stavljanje izvan prometa većine konvencionalnih uređaja, s izuzetkom etažnih rješenja grijanja u stambenim višekatnicama. U tim slučajevima, neki stari konvencionalni uređaji smiju se zamijeniti novim konvencionalnim ure-đajima.Važnije od razreda energetske učinkovi-tosti, pri tome je da su generatori topli-ne prikladni za pogon u dotičnoj instala-ciji grijanja. Jer, za razliku od hladnjaka ili perilice rublja, u ovom slučaju uređaj za grijanje je sastavni dio sustava. Ako uređaj za grijanje i sustav grijanja nisu usklađeni, u praksi može doći do odstu-

Slika br. 1 - Ako uređaj za grijanje i sustav grijanja nisu usklađeni

panja vrijednosti energetske učinkovi-tosti od propisanih. Najveću sigurnost, stoga, predstavljaju kompletni paketi proizvođača, jer su u njima sve kompo-nente najbolje usklađene.Nakon 26. rujna 2015.uređaj za grijanje s ventilatorom ne može se priključiti na LAS dimovodni sustav i ne može se zamijeniti odgovarajućim konvencio-nalnim uređajem. Kako bi se osigurao optimalno učinkovit pogon instalacije, potrebno ju je prilikom modernizacije uz stručno savjetovanje optimalno di-menzionirati. I nstalateri, projektanti i proizvođači rado će pomoći korisnicima instalacije pri traženju odgovarajućeg sustava grijanja.

10

obrtnikdimnjaèar

::

RazgovorsgospodinomSlavkomJambrešiæem

NagradnaigraOdgovor na nagradno pitanje 19. broja glasi: b) 26.rujna 2015.

Bosch jaknu osvojili su: Radoš Đorić - Rijeka, Danijel Petrinović - Čakovec, Sanja Grdiša - Jastrebarsko

Nagradno pitanje za DIM broj 20:Ugljični monoksid CO (tihi ubojica ) je:

a) lakši od zraka b) teži od zrakac) iste težine kao zrak

Vaše odgovore očekujemo poštom na adresu: Robert Bosch d.o.o.; časopis DIM, Ul. Kneza Branimira 22, 10040 Zagreb-Dubrava zaključno sa 31.01.2016. Tri točna odgovora osvajaju: Bosch X-line miješani set svrdla i bitova izvijača od 54 dijela.

Nagradna igra provodi se isključivo na teritoriju Republike Hrvatske. Nagrade se isporučuju po-štom. Djelatnici tvrtke Robert Bosch d.o.o. isklju-čeni su iz nagradne igre.

Bosch X-line

UVJETI DISTRIBUCIJE TEKSTOVA U ČASOPISU “DIM”

Autor teksta je isključivo i u cijelosti odgovoran za sadržaj teksta. Robert Bosch d.o.o. će u razgovoru s autorom teksta ponudti prijedloge za izbjegavanje sadržajno upitnih formulacija. Robert Bosch d.o.o. neće unositi nikakve promjene u tekstu bez pisanog odobrenja autora teksta, čije je ime jasno označeno pored sadržaja teksta. Autor teksta je i u ovom slučaju jedini isključivo i u cijelosti odgovoran za sadržaj informacije.

impr

essu

m

Napomena: Ovaj časopis distibuiran je na poštanske adrese stručnih osoba u najboljoj namjeri s ciljem bolje informiranosti i edukaciji. Poštanske adrese dobivene su s interneta ili od pojednih tvrtki , te dodavane postojećoj bazi podataka Bosch toplinske tehnike. Ukoliko unatoč svemu imamo krive informacije, one su nenamjerne te Vas molimo da nam dostavite ispravne podatke. Hvala.

Jedno od najpoznatijih imena današnjeg zagrebačkog dim-njačarstva zasigurno je Slavko Jambrešić. Zato nam je bilo po-sebno zanimljivo i ugodno voditi ovaj razgovor, kojim barem mal-čice zavirujemo u bogatu karijeru jedne osobe, ali i dio povijesti ove struke. Zanimalo nas je, tko je to Slavko Jambrešić, tko je Snježa-na, i kako se u jednoj osobi spa-jaju prošlost, sadašnjost i buduć-nost. Snježana je zajednički obrt oca i kćeri, Slavka Jambrešića i Snježane Boršić, majstora i maj-storice dimnjačarskog zanata.Ja sam malo stariji i iskusniji, pa je red da ja budem šef.U poslu se dogovaramo, a meni je pre-pušten zadnji „tač“. Familijarno živimo odvojeno, s time da je svima šef unu-čica Sara.Rođen sam 1948. godine. Izučen sam za dimnjačara, a kasnije sam postao i Majstor dimnjačar. Osim toga sam vatrogasac. Hobiji su mi lov, ribolov, vrtlarstvo, voćarstvo….Moj početak: kao prvo dijete od šeste-ro, u donekle situiranoj zagorskoj obite-lji (otac je imao državni posao), rođen sam u općini Kraljevec na Sutli, u selu Kačkovec, odakle potječe puno dim-njačara. Susjed, gosp. Đuro Gregorić, bio je dimnjačarski obrtnik u Zagrebu. „Spika“ je tekla otprilike ovako… čuj, Ðurek, imam maloga, završil je školu i bi ga ti zel za šegrta… je, Slavek, bum ga zel ak je mali dobar i poslušan... je, dobar je, a ak nebu slušal, šiba je u tvojim rukama... I tako je počelo i traje sve do danas. Izučio sam dimnjačarski zanat kod gospona Đureka. Odmah na-kon završetka školovanja otvorio sam dimnjačarski obrt, u doba zadrugarstva, i vodio ga sve do odlaska u vojsku.

Nakon toga, zaposlio sam se u državnoj firmi “Dimnjak” gdje sam radio 15 go-dina, a od toga 5 godina kao šef opera-tive za 130 dimnjačara. Uz posao sam se usavršavo, te prije 28 godina otvorio samostalni obrt. Izgleda da bu moj ho-dogram obrtnika završil opet u zadrugi, samo s drukčijim sloganom. Ne bu više za republiku, već za pojedinca, pa nek veliju da se povijest ne ponavlja. Prvi sam dimnjačarski majstor u gradu Zagrebu, aktivan u Udruženju obrtnika grada Zagreba i Obrtničkoj komori. Ve-lika većina sadašnjih majstora polagala je stručni dio majstorskog ispita kod mene. Uvijek sam svoje znanje rado dijelio s drugima.Pročelnik sekcije sam u 2 i pol manda-ta, ali sam onda pod pritiskom grad-skog službenika dao ostavku. U svom vijeku izučio sam više oko 150 naučnika. U domovinski rat uključen sam od pr-vih trojki kojih sam član, nosilac sam spomenice, imam ratni čin narednika. Kasnije sam bio načelnik civilne zaštite u mjesnoj zajednici. Nosilac sam va-trogasne spomenice, te puno priznanja udruženja obrtnika, obrtničke komore i drugih.Što se tiče stručnosti, trudim se puno znati. A ako nešto ne znam, nije me sram pitati. Materijal od kojeg su građeni dimnjaci oduvijek je porozan, i mi dimnjačari to uspješno rješavamo.Svi moraju znati, dimnjačar je jedini školovan za izgradnju dimnjaka, te odr-žavanje dimnjaka i ložišta. Dimnjačar je majstor svog zanata (ima izuzetaka), i jedini on odgovara za svoj posao i po-stupke, jedini on, ne daj Bože, završi u reštu, savjetnici se na vrijeme povuku.Svoju kćer Snježanu, prvu hrvatsku

majstoricu dimnjačarku, dobro sam po-dučio poslu i odnosu prema strankama - stranka je uvijek na prvom mjestu.Novonastale promjene u struci nisu me iznenadile niti zatekle, jer redovito pra-tim novosti u struci i oko nje.Prvi sam u gradu imao analizator di-mnih plinova, dimnjačarsku kameru i ostalu opremu, svoje dimnjačarske pro-grame i slično.Evo jednog primjera „stručnosti“, koji svi dobro znaju. Novi auto ne treba servis, kontrolu, te popravak, dok sta-ri mora često na servis, kontrolu i za-mjenu dijelova. Isto je i sa dimnjakom. Umjesto da se razdvoje novi i stari dimnjaci, smanjuju se rokovi kontrole i čiščenja za dotrajale dimnjake, i izjed-načuju se s rokovima za nove. Ne bi li pametan stručnjak predložio bi kraće rokove kontrole za dotrajale dimnjake?Zar dimnjak koji je građen 1700 godi-ne ima iste karakteristike i mogućnosti kao i dimnjak izgrađen jučer? E, moja tribologijo, uništila si struku.Nekada, u vrijeme dok sam bio pro-čelnik, nastale probleme rješavali smo u kabinetu gradonačelnika. Gradona-čelnici, gosp.Buzančić, gđa Dropulić i gosp. Bandić… puno samo kava popili ujutro u 8.00 u kabinetu i uvijek smo sve riješili. A danas je to na nižoj razini, i problemi se gomilaju.Svoje korisnike informiram letkom koji moji ljudi ostave na stolu ili u poštan-skom sandučiću korisnika. Grad bi tre-bao dvaput godišnje javnim glasilima informirati naše građane o potrebi kon-trole i čišćenja dimovodnih objekata iz razloga sigurnog korištenja.Suradnja s proizvođačima plinske opre-me i mojeg obrta uvijek je bila na zavid-nom nivou, a tako će i ostati. Osnivač sam plinarskog foruma zajed-no s prof. Šunjićem i gosp. Paškom

Melvanom.Dimnjaci i sustavi grijanja u gradu Zagrebu nisu u lošem stanju, već su dotrajali, osim onih obnovljenih, a i oni imaju vijek trajanja.Dimnjake u Zagrebu potrebno je po-pravljati, a to je i propisano zakonom - dimnjak se mora prilagoditi ložištu. Uloga dimnjačara je tu krucijalna. Dimnjačar mora znati ocijeniti stanje dimnjaka, o tome informirati korisnika, predložiti korisniku kako može dimnjak dovesti u ispravno stanje, te pismeno obavijestiti korisnika.Suradnja s plinarom, što se tiče našeg obrta, je na visokom nivou. Oni cijene struku i stručnost.Obrt Snježana je vrhunski opremljena, i kadrom i opremom.Imamo svoje dežurstvo u neradne dane, naš korisnik mora uslugu dobiti u roku 3 sata, a ako je situacija hitna, odmah, i to sve dane u godini. Imamo ured u kojem je zaposlen inženjer stro-jarstva za tehnička pitanja, diplomirana ekonomistica po pitanju brojki, moja kći majstor dimnjačar i moja malenkost. Želim da se moj posao nastavi, jer sam u njega uložio znanje i zdravlje. Volim to što radim, i to je moj život. Ljubav pre-ma poslu i struci prenio sam onome tko me htio slušati, a nadam se da ih je bilo dosta. Moja nasljednica ima to u geni-ma, a tehničke stvari nadograđuje. Ona će biti vrhunska dimnjačarka, i ne bojim joj se ostaviti obrt. A, i ja sam uvijek tu.Ne zaboravimo –mi smo tu radi korisni-ka, a ne obratno.

Čestit Božić i sretnu novu godinu želi Vam majstori Slavek i Snježana! SRETNO!!!

Izdavač: Robert Bosch d.o.o., Kneza Branimira 22, HR - 10040 Zagreb - Dubrava • tel.: +385/1/295-80-81; fax: +385/1/1295-80-80 • www.bosch-climate.com.hr • e-mail dim@hr.bosch.comDirektor: Mirsada Kudrić • Glavni urednik: Darko Mužević, dipl. ing. • Uredništvo: Robert Bosch d.o.o., Odjel toplinske tehnike

• Vanjski suradnici: mr. sc. Zdenko Meczner, dipl. ing. stroj.; Davor Belas, dipl. ing. stroj.; Marko Jakobović, dipl. ing. stroj.; Mihajlo Vuković, dipl. ing. stroj.; Zdravko Šenjug • Fotografija: Bosch • Realizacija: Tiskara Zelina d.d. • Naklada: 3000 primjeraka

• Časopis DIM je besplatan. Izlazi 3 puta godišnje. • prosinac 2015.

KAKO JE BITI

DIMNJAcAR?

DOBRO JE, UVIJEK SI NA FRIsKOM

ZRAKU I IMAMO FANTASTIcAN

POGLED!

I PRIJE SVEGA, NITKO TI NE KAzE DA

SE NE SMIJEs ZAPRLJATI!

Izvor: www.imho.de

Gosp. Slavko Jambrešić. vlasnik dimnjačarskog obrta Snježana