1

Univerzitet u Sarajevu

Arhitktonski fakultet u Sarajevu

Katedra za razvoj arhitekture

Teorija i historija arhitekture 4

Semestar IV / 2010 - 2011

Dinamična arhitektura – svijet u četvrtoj dimenziji

Seminarski rad

::Ahmed Kurić:: ::Aldin Šepić:: ::Emin Serezlija:: ::Adin Škaljić:: ::Mirza Bajramović::

2

::Sadržaj

predgovor 3 : uvod 6 :: david fischer 9 ::: dinamična revolucija 11 :::: četvrta dimenzija 12 ::::: od piramida do četvrte dimenzije 13 :::::: industrijalizacija 14 ::::::: prednosti 16 :::::::: ekološka prihvatljivost 18 :::::::: green building 21 :::::::::: dinamičan način života 22 ::::::::::: dinamični gradovi 23 :::::::::::: zaključak 28

3

::predgovor::

Još od nastanka čovječanstava, čovjek se uvijek trudio da nadmaši granice prijašnje generacije. Tako je bilo u svim sferama ljudskog djelovanja od običnog zanata pa do teških poduhvata, od filozofije do umjetnosti pa tako i najzad u arhitekturi. Trenutno živimo u eri tehnologije i znanosti , gdje god krenemo šta god naumimo uraditi tehnologija je ta koja nas usmjerava, ona je ta s kojom živimo, određuje nam način življenja i život bez nje barem urbanoj civilizaciji bi bio nezamisliv. Odnos arhitekture i tehnologije, odnosno odnos arhitekture i nauke je specifičan. Arhitektura kao struka istodobno je umjetnost i tehnika. Arhitektonsko ostvarenje autorsko je djelo u prvom redu po svojoj stvaralačkoj umjetničkoj sastavnici, a naučno‐istraživačka i tehničko‐kreativna sastavnica elementi su koji omogućuju kreaciju. Premda te komponente nisu primarni elementi arhitektonskog stvaralaštva, samo integracijom svih triju aspekata arhitekture djelo dobiva svoju punu arhitektonsku kvalitetu. Naučni aspekti arhitekture u novijoj se arhitekturi u nas pojavljuju tek u posljednje vrijeme, ali od antike do renesanse znanstveni pristup bio je bitna podloga arhitektonskog projektovanja ‐ naravno, u okvirima tadašnjeg shvaćanja nauke i tehnologije. Tu se već razabiru tri osnovne komponente nauke u arhitekturi. Prije svega tehničko‐konstruktivne komponente. Kupole Panteona, Aja Sofije i Sv. Petra u Rimu ili pak prostorna mreža gotičke katedrale vrhunski su historijski primjeri prostornih rezultata postignutih analitičkim pristupom konstrukciji i tehnici gradnje. Firentinska kupola rezultat je Brunelleschijeve genijalne tehnološke inventivnosti. Sumerski izum opeke, grčko modularno projektovanje od Pitijeva hrama Atene u Prijeni ili pak rimska izrada stupova standardnih dimenzija za tržište primjeri su masovne proizvodnje prefabrikovanih arhitektonskih elemenata.

sl.1. Aja Sofija u Istanbulu sl.2. Kupola Sv . Petar u Rimu

4

Sl.3. Santa Maria del Fiore Sl.4. Kupola Panteon Drugi oblik je historijsko‐istraživački. Započeo je u renesansi, kad je veliki dio napora kreativnih arhitekata uložen u to da se razumije i ponovo oživi veličina i kvaliteta antičke arhitekture proučavanjem tada postojećih primjera i analizom antičke literature, u prvom redu Vitruvijeve knjige o arhitekturi. Napokon, treći naučni aspekt arhitekture u historiji je ono što je nama danas najmanje prihvatljivo kao nauka, ali za arhitekte prošlosti bilo je najvažnije, a to je proučavanje proporcija. Usklađivanje svih dimenzija arhitektonskog djela u jedan sisitem bio je primarni zadatak arhitekata od egipatske arhitekture, preko grčke, rimske i srednjovjekovne arhitekture sve do danas. U 20. Stoljeću to je problem kompozicije i estetike, ali u prošlosti je to značilo ozbiljno znanstveno istraživanje. Povezano s metafizikom brojeva i s traženjem kozmičkog jedinstva u skladnim proporcijama ili zlatnom rezu, ta su istraživanja imala privid najozbiljnije znanosti. Izreka „Ars sine scientia nihil est“ odnosila se upravo na važnost istraživanja proporcija. Od renesanse nadalje nauka dostiže veću ozbiljnost. Specijalna područja istraživanja su historija i opća načela arhitekture, konstrukcijski problemi, usavršavanja odbrambene arhitekture. Današnja naučna istraživanja u arhitekturi vrlo su različitoga značaja i premda u osnovi pripadaju tehničkim naukama, povezana su i s humanističkim, društvenim i prirodnim naukama. Kao što se vidi iz pojedinih naučnih grana arhitekture i urbanizma, pojedini aspekti istraživanja u arhitekturi usko su povezani s građevinarstvom, historijom umjetnosti, sociologijom, geografijom.

5

U arhitektonskom projektovanju glavna se istraživanja provode u metodologiji planiranja i projektovanja. Arhitektonska kvaliteta djela ovisit će o umjetničkoj kreativnosti autora, ali zahtjevi modernog društva za visokospecijaliziranom arhitekturom glede pojedinih funkcija s jedne strane, a za humanizacijom života u gradu s druge strane, postavljaju niz problema u projektovanju koji se ne mogu riješiti intuitivno, ni umjetničkom kreacijom već zahtijevaju analitički i znaučni pristup. U urbanističkom i prostornom planiranju nezaobilazno je naučno istraživanje. Uređenje prostora, smještaj industrije, planiranje gradova koji funkcionišu, a ujedno su humani prostori ugodni za život, sve je to osnovano na naučnom pristupu i temeljitim istraživanjima. Istraživanja arhitektonskih konstrukcija, fizike zgrada, materijala i tehnologije građenja prate i unapređuju savremene tehnološke promjene i pridonose kvalitetnijoj i modernoj gradnji. Upravo ova zadnja grana istraživanja tehnoloških promjena dovest će arhitekturu u novu eru: eru arhitekture u četvrtoj dimenziji. Svi smo svjesni koliko su resursi na zemlji iscrpljeni, kako je čovjek dostigao vrhunac u tradicionalnoj grani, kako je žedan novih izazova. E to je upravo dovelo do nog pravca u arhitekturi – tehnološke arhitekture – svijet u četvrtoj dimenziji.

Sl.4. Dynamic architecture

6

:uvod: „Arhitektura“ i „umjetnost građenja“ često su osporavani pojmovi. Pretjerani rast građevinske produkcije, raspad obrtničkih i umjetničkih tradicija koji se javljaju na prijelomu 19. I 20. Stoljeća, ideološki nabijene borbe arhitektonskih škola raznih smjerova o funkciji, stilu i oblicima stvorile su zbrku. U ovom kolegiju arhitektura i umjetnost građenja izjednačuju se kao sinonimni pojmovi, a građenje se promatra kao njima pridružen proces realizacije. Arhitektura je već u antičkom smislu riječi obuhvatan i mnogoslojan pojam. Od dva starogrčka korijena te riječi prvi (arh‐) označava počinjanje, upravljanje i poduzimanje, a drugi (tekton) pronalaženje, stvaranje, učvršćivanje, oblikovanje i građenje (napose tesanje, građenje drvom). U pozivu arhitekta sjedinjena su sva ta područja djelatnosti. Arhitektura je zbir stvaralačkih djelatnosti. Arhitektura: projektovanje i građenje jedno je od sredstava pomoću kojih se čovjekov životni prostor od pojedinačne stambene kuće pa sve do cijelih regija uređuje, smisleno razgraničava i oblikuje u dijalogu s prirodom. Taj zadatak ne mogu riješiti pojedinci. Pri njegovom ispunjavanju moraju surađivati mnoge skupine projektanata, arhitekata, vlasti i industrije. Da bi se spoznali ciljevi, treba najprije odrediti današnje stanje discipline i prisjetiti se temelja građenja. Savremena faza arhitekture, koliko god se čini revolucionarnom i originalnom, nezamisliva je, jednako kao i razvoj nauke ili tehnike, bez poznavanja historijske pozadine. Njezini se korjeni u stvaralačkoj produkciji prošlih stoljeća. Građevine spadaju među najtrajnije svjedoke historije čovječanstva. Nakon stoljeća i tisućljeća one daju pouzdanu obavijest o stvaralačkim sposobnostima svog vremena. Njima se bavi historisjko istraživanje koje u širem opsegu započinje tek u XIX. St., usporedno s prvim velikim restauratorskim obnovama povijesnih građevina, sa sve jačim nacionalističkim težnjama, te ‐ na paradoksalan način ‐ s pojavom nove građevinske tehnike, koju se uglavnom zaodijeva historizirajućim plaštem. Protiv takvih imitacija i adaptacija okrenuli su se koncem stoljeća različiti pokreti koji u XX. St. Vode stvaranju moderne arhitekture, prirodnom protivniku svakog historicizma. Sve jačim učvršćivanjem moderne arhitekture, i to širom svijeta, historijske se arhitekture i njihovo proučavanje oslobađaju fatalne uloge spremišta i dobavljača stilskih oblika za proizvoljnu upotrebu. Postignuća prošlosti danas su nam jasnija nego ikada prije. Znamo da je svaka arhitektura vezana uz svoje doba i da je neponovljiva. Istodobno raste i spoznaja kontinuiteta, u kojemu su međusobno povezane sadašnjost i prošlost.

7

Te konstatacije su proizašle iz više grana i to: 1

a.) nastanak arhitekture Primarna funkcija arhitekture – zaštita od prirodnih nepogoda, s podjelom rada, osim primarne funkcije arhitektura dobiva i sekundarne funkcije – zadovoljenje privatnih potreba, reprezentacija i druge. Uslovi u kojima nastaje arhitektura se dijele na prirodne i društvene/kulturne. Funkcionalni zahtjevi su zaštita, uređenje, proizvodnja, komunikacija, povezivanje. Utjecaji se dijele na tehničke/gospodarske i društvene/kulturne. Proces nastanka građevine (planiranje, imaginacija, konstrukcija, izvedba) projektovanje ‐ planiranje, imaginacija, konstrukcija; građenje ‐ izvedba;

b.) projektovanje ‐ koncipiranje arhitektonskog uređenja; ‐ program poprima funkcionalnu svrsishodnost unutar prostora; ‐ zadani prostorni odnosi dobivaju odgovarajući konstrukcijski sistem; ‐ nastala arhitektura je u odnosu sa okolinom (fizičkom i društvenom) ‐ tlocrt ‐ tradicionalno osnovni način predočenja koncipiranog programa; Arhitektura obuhvaća sva područja života i rada nastala društvenim raslojavanjem. U svrhu njezine regulacije u okviru sveukupnog društva razvio se urbanizam, a kasnije i prostorno planiranje kao koordinirajuće discipline graditeljske djelatnosti. ‐ arhitektura se može iščitati kroz volumen i prostor (ekstremni primjeri arhitekture volumena su piramide, a ekstremni primjerak arhitekture prostora je Tolomejeva riznica), odnosno kroz odnos volumena i prostora. Odnos volumena i prostora u urbanizmu se identificira sa odnosom punog i praznog u gradskom tkivu.

c.) arhitektura kao ravnoteža sila; Prvi cilj svake građevine je stabilnost. Tek u drugoj polovici XVIII stoljeća počinje proučavanje konstrukcija na naučnoj osnovi. Statika i nauka o čvrstoći materijala tvore znanstvenu podlogu građevinske tehnike. Sile koje se pojavljuju u građevinama razlažu se na: vlastitu težinu konstrukcije, pokretna opterećenja, pojedinačna opterećenja, vanjska opterećenja i dinamička opterećenja. Postojanje građevine podrazumjeva da je rezultanta svih sila koje se pojavljuju u građevini jednaka nuli.

d.) konstruktivni elementi građevine su: ‐ zid (zidni otvori) ‐ nosač; ‐ krov (krovni pokrov); ‐ svod;

1 Prof. Dr. Sc. Vladimir Bedenko: ARHITEKTURA U HRVATSKOJ PRIRODOSLOVLJE U HRVATA ‐ ZNANOST U ARHITEKTURI

8

‐ plošne nosive konstrukcije; ‐ stubišta;

e.) arhitektura kao organizam: Pojednostavljeni naziv, koji se ne zasniva na formalnim sličnostima s pojavama organičkog života, već na nekim srodnim načelima postojanja prvenstveno na načelu jedinstva funkcije, konstrukcije i oblikovanja – primjeri su: natna kuća iz Niengurga, orski hramovi, sveta Sofija (Hagia Sophia, Aja Sofija), gotičke katedrale (Amiens), ala sportska dvorana – Tokio (arh. Kenzo Tange). Svi ovi faktori i konstatcije su uslovili time da se arhitektura razvije u drugi pravac ali ostajući pritom vjerna višestoljetnoj tradiciji. Krajem 20. stoljeća inžinjeri su došli na ideju da koncipiraju arhitekturu koja će biti različita od dotadašnje arhitekture. Ideje su bili razna ali ideja jednog čovjeka našla je potporu prvenstveno u bogatim arapskim zemljama, zatim i u evropskim metropolama Moskvi, Londonu, Parizu itd. Njegova je ideja revolucionaran pristup u arhitekturi i potpuno nova era u izgradnji objekata svih primjena. Zove se dynamic architecture (dinamična arhitektura) i ima ogorman komercijalni potencijal da u skoro vrijeme iz temelja promjeni način na koji smo gradili i projektovali do sad, metode koje smo koristili i uopće svijet kakav sad poznajemo. Utemeljitelj ovog revolucionarnog pristupa je David Fisher, poznati izumitelj, arhitekt i autor rotirajućih nebodera u Dubaiu. Njegova je vizija iskoristiti danas dostupnu tehnologiju i čovjekove potrebe te tako maksimalno spojiti svakodnevni život čovjeka i prirode. Koncept dinamične arhitekture je gradnja objekata u kontejnerima koji se rotiraju i prilagođavaju, a s kojima je kasnije tokom godina vrlo lako manipulirati, održavati ih ili mjenjati novijima. U praksi bi to izgledalo ovako: Imate npr. Kuhinju koja više ne zadovoljava vaše životne potrebe i zahtjeve, nema problema, otkopčajte vašu kuhinju (kao kontejner) i prodajte je nekom kome je takva kuhinja baš po mjeri, nabavite za sebe novu, moderniju, veću ili tehnološki napredniju. Tako je jednostavno. Zbog modularne gradnje sami troškovi izrade svedeni su na minimum, a produktivnost, kvaliteta i vrijeme gradnje su nekoliko puta brži nego do sad, upravo to čini ovakav pristup revolucionarnim. Također objekt nikada neće imati isti statičan oblik, a vi ćete moći rotirati vaš stan npr. Prema kretanju sunca i tako štedjeti ili akumulirati energiju.

9

::david fischer – autor dinamične arhitekture:: Nakon sto je diplomirao sa pohvalama na arhitekstonskom fakultetu u Firenci David Fischer se zapošljava na katedri za razvoj arhitekture. Kao mladi arhitekta bio je ukljucen u mnogim projektima prvenstveno na restauraciji povijesno vaznih objekta u Firenci iz vremena anticko rimske arhitekture te renesanse. Nakon toga, projektuje mnoge rezidencijalne objekte, škole, hotele itd ovoga puta ne samo u Italiji nego i po ostatku svijeta: Njemackoj, Francuskoj, Švicarskoj ... Sredinom osamdesetih godina krece vjerovatno njegov put ka ozbiljnom arhitekti. U New Yorku istražuje nove načine gradnje na industrijskim objektima, te postepeno biva uvucen u ozbiljni inžinjering, teške konstrukcije, u poslove koji su imali ogromni finansijski ulog. David Fischer-a ne možemo smatrati arhitektom u tradicionalnom smislu. On se neprestano kreće , izučva, proučava, projektuje, analizira, restaurira te predaje. U mnogim evropskim gradovima je proformulisao upotrebu tehnologije u izgradnji. Podigao je tehnologiju u arhitekturi na viši stupanj te pomoću nje izgrađuje sebi ime već tri desetljeća. Dr Fischer-ova profesionalna ideologija se svodi na dva koncepta:

1. Industrijski udio prefabrikovanih elemenata u arhitekturi 2. Dinamična arhitektura

gdje tradicionalne tri dimenzije susreću četvrtu dimenziju a to je vrijeme. Ovom četvrtom dimenzijom on u suštini na odvažan način izaziva vrijeme te tvori nov oblik svojih građevina iz minute u minutu.

izraesko – italijanki arhitek

univerzitet u firenci

dynamic architecture

Sl.5. Dav id Fisher

10

Koliko je ovaj čovjek u žiži interesa pokazuje i zanimanje mnogih časopisa, među njima je i ugledni američki magazin „Metropolitan magazine“ čiji tekst prenosimo u cjelosti : Who is David Fischer? By Mason Currey

“Over the last three decades, he have been passionately designing buildings in harmony with nature,” according to his bio.

Yesterday, at a press conference in New York, the Italian architect David Fisher announced the “world’s first building in motion,” an 80-story skyscraper with revolving prefabricated floors planned for construction in (where else?) Dubai. The project’s structural engineer, Leslie E. Robertson, says that the rotating tower is “absolutely” buildable. But is David Fisher the right person to build it? Who is he, anyway?

Don’t confuse him with David Childs, the SOM partner behind the Freedom Tower. Fisher has a rather, uh, lower profile. Perhaps the Wall Street Journal put it best: “David Fisher acknowledges that he is not well known, has never built a skyscraper before and hasn’t practiced architecture regularly in decades.” (Aside: Is this the WSJ’s version of New York Times humor?)

If you’re still thinking about investing $3,000 per square foot, consider this: the Associate Press is reporting that a biography Fisher has been distributing for months said he received an honorary doctorate from the “Prodeo Institute” at Columbia University, which does not exist. Fisher’s publicists clarified that he actually received the doctorate from the Catholic University of Rome, but that the ceremony took place at the Cathedral Church of Saint John the Divine—which is, you know, near Columbia.

Uh, yeah. Something tells us that the Dynamic Tower has exactly zero chance of ever getting built. But in the meantime, the videos of it undulating alongside the Palm Jumeirah sure are alluring.2

2 http://www.metropolismag.com/pov/20080625/who-is-david-fisher Wednesday, June 25, 2008 1:53 pm

11

::: dinamična revolucija::: Nakon nekoliko hiljada godina u kojoj je su zgrade bile statične, David Fisscher – ovi Dynamic Neboderi su važan korak naprijed prema budućnosti arhitekture. Rotirajući toranj donosi tri glavna futuristička aspekta - tri revolucije. Prvi revolucionarni aspekt se odnosi na oblik zgrade, koji se mijenja kontinuirano. To je „Arhitektura kao dio okruženja“, podešavanje suncu i vjetru, podešavanje na vizure i na naše trenutne zahtjeve. Svaki sprat se može rotirati zasebno, mijenja se iz forme u formu , iz jednog oblika u drugi. Stoga se možete probuditi sa sunčevim zrakam u vašoj spavaćuoj sobi te uživajte u zalasku sunca preko okeana u vrijeme večere. Rotirajući neboder mijenja oblik sukladno vremenu i načinu života, nikada se ne pojavljuje u bilo kojem trenutnku dana u istoj formi. To je prva zgrada koja ima četiri dimenzije: Vremenski dizajniran i oblikovan životom. Drugi revolucionarni aspekt koji „Dinamiči Neboder“ donosi je metoda gradnje. U tom futurističkom dizajnu rješenja, David Fisher je dodao još jednu jedinstvenu inovaciju: Prefabrikacija. To je u stvari prva zgrada proizveden u tvornici, dajući konstrukciji i industriji novu vezu. Cijela zgradu, osim betonske jezgre, se sastoji od montažnih jedinica koje dolaze na gradilište u potpunosti završene, uključujući podnice, vodene cijevi, klima uređaje itd. Te jedinice, od čelika, aluminija,karbonskih vlakana i drugih savremenih materijala visoke kvalitete,se instaliraju „mehanički“ na licu mjesta, nudi luksuznu obradu, vrlo brzo vrijeme izgradnje, korištenja racionalnog broja radnika, čime se smanjuje rizik, omogućena je cijena uštede. Zgrada, sagrađena od odvojenih etaža, je u isto vrijeme konstrukcijski čvrsta i fleksibilna, te je otporna na seizmičke udare. Treći revolucionarni aspekt je kombinacija tehnologije i raskošne okoline. Na neboderu će biti horizontalno ugrađene turbine za vjetar, te solarni paneli na krovi što će proizvoditi dovoljno energije za održavanje nebodera. Tako „dinamični neboder“ osim što je jednistveno arhitektonsko riješenje postat će i elektrana proizvodeći energiju na ekološko čistoj razini.

Sl.6. Architecture and revolution

12

::::četvrta dimenzija::::

Najveća inovacija, koja obilježava David Fisher-ov toranj beskrajno oblikovanje odnosno uvođenje četvrte dimenzije – vrijeme, kao bitan dio filozofije objekta. Ovaj koncept donosi prije svega dinamično korištenje prostora ne da se rotirajući toranj prilagđava okolini, nego se također može prilagoditi potrebama i željama svojih stanara. Zahvaljujući mehanizmom koji se aktivira glasom, svaki sprat se može okretati samostalno, čime su stanari u mogučnosti da odaberu svoje omiljene vizure u bilo kojem trenutku. Ili pak mogu slijediti sunce ili jednostavno pustiti da se polahko okreću. . To znači da se vanjski oblik i profil tornja mogu stalno mijenjat, projektovana je nova percepcija arhitekture: što je bilo nepomično sada je postalo pomično odnosno dinamično. Sl.7. Dynamic tower

Ono što je vodilo David Fischera je odlučnost u oblikovanju novih prostornih riješenja, ali i u isto vrijeme osiguati bolje životne uslove. Jednostavno rečeno: mnogo se toga nije promijenilo od kad su egipćani sagradili piramide - arhitekture je i danas dan statična i temelji se na zakonima satike. David Fischer je opisao svoje zgrade kao: „dizajnirane vremenom i obikovanje životom.“ Prema riječima dr. Fisher stvoren novi koncept arhitekture, zgrade bi trebale biti u mogućnosti pratiti sunce ili vjetar, te prilagoditi se potrebama svojih stanara, njihovim životima i raspoloženju. Nepokretno stanje današnje kuće ne odražava stvarni život ljudi, gdje se sve stalno mijenja i kreće vrlo brzo ... Dinamična arhitektura se ne odnosi samo na stil i dizajn, to uključuje potpuno novi pristup izgradnji: Zgrade su obdarena pokretom i u stanju su promijeniti svoj oblik tokom vremena. Zbog svih tih razloga, David Fisher misli i dizajnira svoje zgrade s četiri dimenzije, ne samo visina, širina i dubina, već i „vrijeme Sl.8. Tower

13

:::::od piramida do četvrte dimenzije::::: Odkada da su Egipćani izgradili piramide, ništa se nije mnogo promijenilo u načinu izgradnje. Tri ključna događaja se ističu u povijesti arhitekture do sada. Prvi put 1436, kada je Brunelleschi dizajnirao kupolu katedrale u Firenci. Najveća kupola ikad izgrađena u to vrijeme, izazivala je horizontalne sila. Stoljećima kasnije,1889, prva željezna struktura, Eiffelov toranj, sagrađen u Parizu, a predstavljao je prekretnica u povijesti gradnje. Mnogi neboderi danas su izgrađeni na principu čelične rešetke kao i Eiffelov toranj. Treći korak u izgradnji datira iz 1905, kada je armirani beton napravljen kombinovanjem G cementa sa željeznim šipkama. Većina objekata do sada su izrađeni od armiranog betona. Od sada na zgradama će biti industrijski pristup, sa beskrajnim prednostima, zvukom okoliša, te će se prilagođavati današnjem vremenu i načinu života. Naš život je pun promjena. Živimo u dinamičnom svijetu,sastavljenom od konstantnih evolucija. Rotirajući toranj prati ovaj temeljni aspekt života, donoseći četvrtu dimenziju, „vrijeme“ u svijet konstrukcije,te napokon čineći objekte u kojima živimo u skladu sa svijetom koji nas okružuje. Nadalje, Dynamic Tower oslobađa novi oblik slobode za one koji žive u njemu. Po prvi put u povijesti, oni će biti u mogućnosti da izrade vlastite zgrade preko orijentacije etaža.Prema tome oblik zgrade više neće zavisiti od „olovke“ arhitekte Davida Fishera već od slobodne volje i želje njenih stanra.

14

::::::industrijalizacija::::::: U tom futurističkom dizajnu rješenja, David Fisher je dodao još jednu jedinstvenu inovaciju: Prefabrikacija. To je u stvari prva zgrada proizveden u tvornici, dajući konstrukciji i industriji novu vezu. Cijela zgradu, osim betonske jezgre, se sastoji od montažnih jedinica koje dolaze na gradilište u potpunosti završene, uključujući podnice, vodene cijevi, klima uređaje itd.

Sl.9. tok gradnje s prefabrikovanim elementima

Sl.10. način izvođenja i prednosti

15

sl.11. montažni sklop jedinica

sl.12. ekološki način izođenja radova

16

:::::::prednosti:::::::

Prednosti koje buduće zgrade tehnologije mogu pružiti su široka. Otkako su egipćani izgradili piramide, zgrade su pravljene ručno pomoću mistrije i kante. Materijali se dobivaju na licu mjesta u obliku suhe tvari i tekućih materijala. Sve je rađeno na primitivan način: mjerenje, rezanje, lijepljenje, učvršćivanje, primjena premaza,bojenje ... Postoji mnogo stvari koje ovise jedne od drugih i kada jedna zakaže, zakažu svi u lancu. S toga je kvaliteta je niska, vrijeme izgradnje je dugo, kontrola kvalitete je otežana, vrijeme je nemoguće kontrolisati, troškovi su visoki.

Kontrola kvaliteta: industrijalizacija omogućuje puno disciplinovanije i pouzdanije kontrole.

Sigurnost: Na licu mjesta radnici će raditi u funkcionalan i organiziran posao.

Rješenja po mjeri: Vlasnici će moći prilagoditi svoje stanove po svojoj volji.

Brza gradnje: 80-spratni neboder može biti izgrađen u

22 mjeseca. Pre-montaža u tvornici stvara značajne dobitke u učinkovitosti i produktivnosti.

Resursima za op timizaciju: Uređeni industrijski procesi osiguravaju pravilno

raspoređivanje potrebnih resursa.

Zelena "gradilišta": Nema više buke, otpada i otpadnog materijala, smanjenje potrošnje energije, prometa i zagađenja.

Produženi životnivijek zgrade: Industrijalizacija donosi najnovije materijale i tehnologiju gradnje, koja se vijek trajanja.

Niske energetske zahtjeve: povećanje učinkovitosti koje proizlaze iz industrijalizacije dovodi do znatno niže energetske pottrošnje.

17

sl.13. brzina gradnje

sl.14. motažne ćelije

18

:::::::: ekološka prihvatljivost:::::::: Rotirajući toranj, prvi toranj u pokretu na svijetu, proizvodi sam energetske potrebe za čovjeka. Tako da ovo čudo od tornja predstavlja prvi dizajn na svijetu koji se pokreće pomoću vjetra i sunca.

19

Na slikama su prikazani prirodni izvori energije. Cijeli objekat funkcioniše kao ogromni kolektor vjetra i sunca. Možemo reći da je ovo mašina za življenje.

20

::::::::::Green building:::::::: S vjetrenjačama postavljenim vodoravno između svakog rotirajućeg sprata, 80-spratnica će imati do 79 sistava vjetroturbina, što je uistinu zelena elektrane. Dok tradicionalne vertikalne vjetrenjače imaju negativne ekološke i socijalne učinke, uključujući i potrebu za izgradnju i održavanje istih te uz buku i ometanje pregleda, vjetrenjače na rotirajućem tornju su praktički nevidljive i jako tihe, to prvenstveno zahvaljuju zbog posebnog oblika i materijala od ugljičnih vlakana od kojih su sastavljene. Fotopaneli se nalaze na svakom spratu za proizvodnju solarne energije. Tokom izgradnje zelene kule, korištenje energije drastično je smanjena zbog montažnih objekta u tvornici, u odnosu na tradicionalne metode gradnje, što rezultira čistim gradilištem s ograničenom bukom, prašinom i otpada.

Sl.20. ilustracija

21

::::::::::dinamičan način življenja::::::::: Luksuzne penthouse apartmani, preko 1000 kvadratnih metara, su potpuno "krojacki‐stvorene" da ispune individualne potrebe kupca i zelje i ukljucuju sve odabrane finalne materijale od poda do plafona, ukljucujuci kupatilo, kuhinje, rasvjetu pa cak i namjestaj. Uzivajuci u najnovijoj "pametnoj kuci" tehnologiji za pesprijekoran zivot, korisnici „dinamickim vilama“ upravljaju glasovnim naredbama ili jednostavno dodirom,odredjuju smijer i rotacionu brzinu vile, plus posjeduju kontrole za unutrasnjost, sigurnost, nadzor, klimu, svjetlo,multimedijalnu kucnu zabavu, pa cak i temperaturu unutrasnjeg bazena. Korisnici vile su u mogucnosti da se odmah nadju u specjalnom liftu koji sigurno transportuje auto na sprat i parkira ga tacno pred ulaz njihove vile , omogucava luksuz u kombinaciji sa sigurnoscu. Nudi svakom stanaru mogucnosti da konstantno mijenja vizure, zivot bez napora pokrenut sofisticiranim elektronickim uredjajima i ekstravaganciju visoko‐kvalitetnih dizajnerskih detalja. U globalu, "Dynamic Towers" predstavljat ce novo doba arhitekture, koji ce promjeniti izgled nasih gradova i oglasiti doba dinamickog zivljenja.

Sl.21. tlocrt

22

Sl.22. pogled sl.23. pogled

Sl.24. interijer

Sl.25. presjek sl.26. enterijer

23

:::::::::::::dinamični gradovi:::::::::: : Ujedinjeni Arapski Emirati - Dubai : Ujedinjeni Arapski Emirati su u posljednjih nekoliko godina izraslim velikom brzinom. Njihovi čelnici su inspirisali regiju i svijet njihovom željom za inovacijama, ne boje se rizika i ostvaruje svoje snove.

24

:london: Projekt u Londonu je od duboke važnosti za grad prvenstveno zbog svoje uloge "centar svijeta". London je izgradio svoju ulogu kroz povijest kao svjetionik civilizacije. Kao bivši glavni grad najvećeg carstva koje je svijet ikada vidio, te kao glavni politički, gospodarski i kulturno središte danas, utjecaj Londona na sudbinu čovječanstva nikada nije pokoleban bio.

25

:pariz Nema grada koji utjelovljuje duh prosvjetiteljstva, kao i užitak svakodnevnog života, kao od Pariz. Kulturna aktivnost je uvijek staviti ovaj grad na čelu inovacija, bilo da je umjetnički,političkih ili tehnoloških. Možda poslije Ajfelov tornja ovaj grad prihvati još jednu čudnu inovaciju!?

26

:mokva Ponosan glavni grad najveće države na svijetu. U svojoj historiji pridonijela je mnogo razvoju nauke i tehnologije u čovječanstvu. Poslije mijenjanja režima krajem devedesetih prošlog stoljeća Rusija postaje ponovo jedna od glavnih ekonomskih zemalja svijeta.

27

:new york Ako danas postoji grad koji može tvrditi da je glavni grad planete onda bi to bio New Yorku. Ovo je mjesto gdje nastaju nove ideje, novi trendovi, mjesto odakle se one šire oko planete. Ni jedan grad nema više energije ni više moći.

28

::::::::::::Zaključak::::::::::: Dinamična arhitekture predstavlja bez sumnje pomak u arhitekturi i građevinarstvu. Sama činjenica da će ovi objekti proizvoditi energiju za svoje potrebe predstavlja bešto od krucijalnog značaja u ovom dobu kada su prirodni resursi planete ugroženi. Ovi tornjevi nude veoma zanimljive sadržaje, odnosno koncipirani su tako da budu minijaturni gradovi, sa izgrađenim, stanovima, apartmanima, hotelima, pa cak i navedinim minijaturnim elktranama. Postavlja se samo pitanje kome se oco gradi? Da li će prosječan čovjek biti u mogućnosti sebi priuštiti stan u ovakvim objektima ili je ovo još jedan projekat u nizu koji treba da dokaže ekonomsku i političku moć razvijenih zemalja. Drugo pitanje tiče se zdravlja čovjeka. Je li prirodno da čovjek bude pasivno u pokretu dvadesetičetiri sata dnevno. Pitanje hoć li to uticati povoljno na ljudsku cirkulaciju, na anatomiju kostiju, mišića itd. Prema našem mišljenu ovakav koncept gradnje nije potreban trenutno u svijetu. Istina je da se nalazimo na prelazu dvije ere, da tehnologija zauzima značajno mjesto u našoj svakodnevnici ali zar čovjek kao ljudsko biće treba da bježi od prirode i prirodnog načine življenja, napuštajući pritom svoja tradicionalna ognjišta samo da bi se okretao non-stop i hvalio se kako mu automobil može ući na 64. sprat. Bez sumnje je da će čovječanstvo morati pronaći riješenja za rapidan rast ljudske populacije i nedostatak resusrsa ali kao nešto mnogo prirodnije od ovoga i ekonomski prihvatljivije. Što se tiče arhitektonskog osvrta, Frank Gehry je davno rekao: „Arhitektura treba da opisuje vrijeme i mjesto, ali da teži ka neprolaznošću.”

29

:literatura:

Prof. Dr. Sc. Vladimir Bedenko: ARHITEKTURA U HRVATSKOJ PRIRODOSLOVLJE U HRVATA ‐ ZNANOST U ARHITEKTURI

http://www.dynamicarchirecture.com http://www.metropolismag.org http://www.thefirstpost.co.uk/44832,in-pictures,news-in-pictures,the-da-vinci-

tower-a-revolving-80-storey-skyscraper-planned-for-dubai http://www.gsa.gov/graphics/pbs/GEMbook.pdf http://www.britannica.com/EBchecked/topic/83859/building-construction