DIPLOMATIJA Meusobno ophoenje drava nazivamo diplomatijom. Diplomatija ima zadau da predstavlja i zastupa, titi i obavjetava svoju zemlju te da pregovara. Diplomatija je voenje poslova meu dravama miroljubivim sredstvima; znanje u voenju meunarodnih odnosa i pregovora; posao ili umijee diplomata i voenje meunarodnih poslova pregovorima. Smisao predstavljanja i zastupanja ini najbitniji element. Svaka drava koja eli uspostaviti diplomatske odnose s drugim dravama mora prethodno biti eksplicitno ili implicitno priznata kao meunarodno-pravni subjekt. Uspostava diplomatskih odnosa pitanje je saglasnosti iskljuivo izmeu dvije zainteresirane drave. Tu saglasnost drave potvruju pismenim nainom (sporazum, razmjena nota). Tom prilikom se utvruje i razina diplomatskog predstavnitvaDIPLOMATSKI ZBOR (franc. corps diplomatique) je jedinstveni skup (tijelo) svih diplomatskih predstavnika akreditiranih u jednoj dravi, odnosno njezinom glavnom gradu. Ukljuuje sve akreditirane efove dipomatskih misija (veleposlanike, visoke predstavnike, apostolske nuncije) koji predstavljaju svoju zemlju u dravi primateljici. U irem smislu, ukljuuje u i efove dipomatskih misija pri meunarodnoj organizaciji koje imaju sjedite u toj dravi, ali i ostale strane diplomatske predstavnike u slubi u diplomatskim predstavnitvima u toj dravi i lanove njihove obitelji.Kao skupno tijelo, diplomatski zbor nastupa kolektivno u protokolarnim i ceremonijalnim prilikama, kao to su inauguracije efa drave, krunidba, proslava nacionalnog praznika, sveane sjednice parlamenta, ovisno o lokalnim obiajima.DIPLOMATSKA MISIJASjedite diplomatske misije je gdje je i sjedite vlade, tj. u njenom glavnom gradu.Brojanost misije je unaprijed dogovorena. Drava primateljica moe odbiti primiti diplomatskog predstavnika, a njena obaveza je da omogui olakice i bolje uslove rada. ef diplomatske misije moe svoju zemlju predstavljati u bilo kojoj meunarodnoj organizaciji. Za veinu drava vrlo je teko imati stalnu diplomatsku misiju u svakom glavnom gradu. Radi toga drave vre drugu selekciju pri odabiru drava gdje e otvoriti stalnu diplomatsku misiju. diplomatskoj misiji treba biti razuman broj ljudi a diskreciono se pravo MVP-a traiti imena imenovanih djelatnika, posebno vojnih ataea i dati ili ne privola za njihov rad.MINISTARSTVO VANJSKIH POSLOVA MVP daje upute i naloge svojim diplomatskim predstavnicima, prati njihovu djelatnost, prikuplja i histribuira infomracije, te predlae pitanja vanjske politike. Da bi drava bila predstavljena u meuanrodnoj zajednici, mora biti meunarodno priznata. Vrlo vano tijelo za predstavljanje drave u inozemstvu je MVP. Izvrna vlast ministara je da provode vanjsku politiku svoje zemljeDOAJEN dekan Na elu diplomatskog zbora je doajen diplomatskog zbora (od franc. doyen - dekan, najstariji lan). Doajen je ef diplomatske misije najvieg razreda koji je od svi lanova diplomatskog zbora najranije predao svoje akreditive (vjerodajnice). U nekim zemljama (uglavnom zemljama s katolikom tradicijom) papinski nuncij uvijek je doajen diplomatskog zbora, bez obzira na vrijeme predaje svojih akreditiva.AMBASADOR Ambasador je ef diplomatske misije najvieg razreda po Bekoj konvenciji o diplomatskim odnosima.Ambasador je najvii predstavnik svoje drave u dravi u kojoj se nalazi, pa je u tom svojstvu nadreen svim slubenim predstavnicima u toj zemlji (konzularnim, kulturnim i drugim). Ambasador predstavlja poglavara svoje zemlje i zastupa svoju dravu pred vlastima drave u kojoj je ambasador. On nuno i govori u ime svoje vlade. Ambasador predstavlja predsjednika svoje drave i zastupa svoju dravu pred vlastima drave primateljice, on je stalni i sigurni posrednik u odnosima dvaju drava.PATENTNO PISMO ili notifikacija o imenovanju 1. ef konzulata dobija od drave imenovanja dokument u obliku patentnog pisma (lettre de provision) ili nekog slinog akta, koji se izdaje za svako imenovanje, u kome se potvruje njegovo svojstvo i navodi, po pravilu, ime i prezime konzula, njegova kategorija i konzularna klasa, konzularno podruje i sedite konzulata.2. Drava imenovanja dostavie diplomatskim ili drugim pogodnim putem patentno pismo ili slian akt vladi drave na ijoj teritoriji ef konzulata treba da vri svoje funkcije. 3. Ukoliko to drava prijema prihvata, patentno pismo ili slian akt mogu biti zamenjeni notifikacijom koja sadri podatke predviene takom 1 ovog lana.DIPLOMATSKI PRESEANS Red prvenstva(prezeans)-jedan od predmeta protokola je i obraivanje reda prvenstva ili hijerarhijskog reda kojemu su podvrgnuti dunosnici jedne drave. U diplomatskom zboru:(za kolektivni zbor) 1. kada se na neki skup poziva cijeli diplomatski zbor mora mu se dati posebno mijesto. Mora se potovati i jedinstvo diplomatskog zbora i ne odvajanje ambasadora od opunomoenih ministara, otpravnika poslova i supruga.2. efovi misija idu redom i ambasadori i nunciji pa poslanici i ministri pa otpravnici poslova akreditovani kod MVP. Red prvenstva odreuje se prema datumu predaje vjerodajnice, odnosno pisma ministru VP. 3. privremeni otpravnici poslova zauzimaju mjesto poslije stalnih i to po datumu notifikacije .AGREMENT ILI PRIVOLA To je pristanak drave primateljice da prihvati osobu koju drava iljateljica predlae za efa diplomatske misije. Zahtjev za prihvatnje podnosi kandidat usmeno sa biografskim podacima. Pristanak daje pogalvar drave. Negativan odgovor se ne daje, tako da drava iljateljica nakon odreenog vremena moe smatrati da je prijedlog odbijen i ponuditi drugu osobuLIGA NATRODA je bila meunarodna organizacija osnovana nakon Prvog svjetskog rata na inicijativu amerikog predsjednika Wilsona sa sjeditem u enevi. Svrha joj je bila osiguranje mira i meunarodne suradnje. Temeljni propis lige naroda bio je Pakt od 26 lanaka usvojen na mirovnoj konfernciji 28. travnja 1919., koji je zatim unesen u mirovne ugovore zakljuene 1919/20. Nestala je tijekom Drugog svjetskog rata, kao posljedica neuinkovitosti same organizacije. Naslijedili su ju Ujedinjeni narodi.

AKREDITIVNO PISMO diplomat dobija pismenu punomo (vjerodajnicu) da svoju zemlju zastupate pri vladi druge zemlje. Kopija akreditivnog pisma predaje se ministru vanjskih poslova drave primateljice (obino prije predaje orginala efu drave), a orginal se uruuje efu drave prilikom prve sveane audijencije, obino uz sveanu pratnju, vojne poasti, itd. Slina pisma daju se obino i efovima specijalnih misija.

VJERODAJNICA (franc. lettre de crance, engl. letter of credence) je formalno pismo efa drave iljateljice kojim on predstavlja efa diplomatske misije efu drave primateljice.U pismu se - danas ve dosta pojednostavljeno, iako jo formalno stilizirano - navodi ime efa misije i razred u kojem je imenovan. U vjerodajnicama je takoer molba upuena efu drave da diplomatu pokolni povjerenje i omogui ispunjavanje njegove misije. Vjerodajnice slue kao legitimacija i kao punomo.SVJETSKA BANKA Svjetska banka predstavlja skupinu pet meunarodnih organizacija u ijoj odgovornosti je pruanje financijske pomoi zemljama u svrhu ekonomskog razvoja i smanjenja siromatva, te ohrabrenja meunarodnih investicija. Grupa i njoj pridrueni entiteti imaju sjedite u Washingtonu. Banka je formalno osnovana 27.12. 1945. nakon meunarodne ratifikacije sporazuma iz Bretton Woodsa. Djelovanje je otpoela 25.6. 1946., a 9.5. 1947. je odobren prvi zajam (250 miliona US$ Francuskoj za poratnu obnovu, u realnom iznosu najvei zajam ikad izdan od banke). .Iako se vlade siromanih drava esto oslanjaju na nju kao izvor financija za razvoj

MONETARNI FOND Meunarodni monetarni fond (MMF) je osnovan 1946. godine s ciljem promoviranja meunarodne monetarne suradnje, sigurne razmjene i pouzdanih dogovora o razmjeni, te kako bi poticao ekonomski rast i poveanje zaposlenosti, i osigurao privremenu financijsku pomo zemljama kojima je potrebno olakati izravnanje platnih bilanci. MMF ima 183 zemlje lanice.Ukratko, "slogan" MMF-a glasi: "zategnite pojas". Tri su glavna podruja aktivnosti: promatranje, financijska i tehnika pomo. Nadzor se sastoji od procjene propisa o novanoj razmjeni zemalja lanica s obzirom na

PREDSTAVLJANJE DRAVA U MEUNARODNIM ODNOSIMA

U savremnoj dravi meunarodno predstavljanje je povjereno poglavaru drave. Ustav mu povjerava da objavljuje rat, sklapa mir, prima diplomatske predstavnike, daje punomoi za potpisivanje meunarodnih sporazuma itd.Bez posebne punomoi dravu moe predstavljati predsjednik vlade (premijer), te ministar vanjskih poslova

VRSTE ODNOSA MEU DRAVAMA;savezniki (radi ciljeva) zategnuti, dobrosusjedski prekinuti, srdani,prijateljski (prividni, politiki), dobri, normalni, hladni (formalno postojanje diplomatskih odnosa).

PROTOKOL Rije protokol je grkog porijekla. Meusobno ophenje drava nazivamo diplomatijom , a prihvaena naela nazivamo diplomatski protokol. Protokol je zbirka pisanih i obiajnih normi meusobnog ponaanja drava i i njihovih predstavnika. Zadaa diplomatskog protokola je rjeavanje svih pitanja ceremonijala i etike, protokol predlae i provodi mjere primanja, boravka i ispraanja stranih dunosnika, on tampa diplomatsku listu, rjeava pitanja iz oblasti povlastica, imuniteta i carinskih olakica, priprema notifikacije, vjerodajnice itd. Protokol kodificira pravila koja upravljaju ceremonijalom. Beka konvencija s diplomatskim odnosima samo je minimum koje drave i njihovi predstavnici moraju strogo potovati.

USPOSTAVA DIPLOMATSKIH ODNOSA Svaka drava koja eli uspostaviti diplomatske odnose sa drugim dravama mora biti meunarodno priznata. Uspostava diplomatskih odnosa pitanje je saglasnosti izmeu dvije drave. Tu saglasnost se utvruje sporazumom (pismeno).Ustroj diplomatskog predstavnitva misije je sljedei:ef misije, politiki poslovi, trgovinski poslovi, informativni poslovi, kulturni poslovi,vojni, pomorski strunjaci, konzularni odjeli.

OSOBLJE MISIJE Osoblje diplomatske misije predstavljaju diplomatski predstavnici koje je imenovala vlastita, a prihvatila primateljica. Osoblje misije ine: ef misije, lanovi osoblja misije, lanovi osoblja misije su diplmatski i administrativni djelatnici, diplomatski agent, lan poslunog osoblja, lan privatne posluge. efovi diplomatskih misija su podijeljeni u nekoliko razreda. Treba razlikovati stalne i privremene efove misije. Stalni efovi misije su podijeljeni u 3 razreda:ambasador, poslanici, otpravnici poslova. Novi ef misije dobiva pismo zvano vjerodavnica od poglavara svoje dreve.

.NOTIFIKACIJA l. 10. Beke konvencije drava iljateljica duna je notificirati minimum vanjskih poslova drave primateljice dolazak i definisati odlazak lanova misije kao i lanova njihovih obitelji.

AD HOC DIPLOMATIJA je pojam kojim nazivamo specifina izaslanstva odvojena od stalnih diplomatskih misija. To izaslanstvo moe initi jedna ili vie osoba.

POVLASTICE I IMUNITET KODIFIKACIJA DIPLOMATSKIH PRAVA

U preambuli Beke konvencije cilj povlastica i imuniteta nije u davanju prednosti pojedincima, ve osiguravanje izvravanja zadae diplomatske misije.Pravila Beke konvencije odnose se na sljedee principe:NEPOVREDIVOST prostorije diplomatskog poslanstva su nepovredive. Privatne stvari diplomatskog agenta su takoer nepovredive, nepovredivost se odnosi i na osobna sredstva prevoza. Dokumenti i korespodencija diplomatskih agenata imaju istu takvu nepovredivost.IMUNITET OD JURISDIKCIJE diplomatski agent ne moe biti uhien. Drava primateljica mora prema njemu postupati s drunim potovanjem. Diplomatski agent mora potovati zakon i propis zemlje primateljice, ali moe biti pozvan samo pred sud svoje zemlje.

FISKALNI I CARISNKI IMUNITET diplomatska misija osloboena je od poreza. lanovi obitelji diplomatskog agenta uivaju iste povlastice u odnosu na javna davanja. Drava primateljica odobrava slobodan uvoz osloboen od carina. Osobni prtljag diplomatskog agenta ne podlijee carinskom pregledu.

DIPLOMATSKI PASO izdaje se diplomatskim agentima. Drava izdaje diplomatske pasoe: poglavaru drave, lanovima vlade, diplomatskim agentima, bivim poglavarima drave, privremenim diplomatskim agentima, diplomatskim kuririma.

DIPLOMATSKO DOPISIVANJE Dravne posjete dogovaraju veleposlanstva i ministarstva vanjskih poslova. Do posjeta dolazi na inicijativu zainteresiranih strana. Poziv za posjet formalno upuuje drava primateljica. Na odbijanje poziva mogu uticati unutranje i meunarodne okolnosti. Mora postojati dobar razlog za posjet, a kada je poziv prihvaen potvruje se datum i drava posjete. Od slubenih posjeta razlikujemo dravni, slubeni, radni i privatni posjet.KONZULI I KONZULATI Konzuli su slubeni dunosnici drave za zatitu interesa njenih graana i interesa drave. Oni su administratori i promatrai, a tu su radi osiguranja ope zatite. Konzuli nemaju onu mogunost predstavljanja drave koju imaju efovi diplomatske misije.Beka konvencija dijeli konzularna mjesta u 4 razreda:generalni konzulati konzlati vice konzulati konuzlarni uredi.Uspostava diplomatskih odnosa podrazumijeva u uspostavu konzlarnih odnosa.

Poslovi konuzlata su: titi interese drave, prati i obavjetava o privrednim uslovima, razvitak kulturnih odnosa.Konzula imenuje poglavar vlade, od svoje drave prima pisma imenovanja ili petentno pismo.

ATAE To je najnie znanje u diplomatskoj hijerarhiji. Dodjeljuje se mladim osobama koje su na poetku svoje diplomatske karijere. Postoji atae poetnika i atae ima strunu i tehniku spremu lana diplomatske misije.Organizacija rada Ministarstva vanjskih poslovaSva ministarstva se dijele na sektore, uprave, odjele, odsjeke kao: protokol, arhiv, tehnika sluba, politiki poslovi sa regionalnom podjelom na susjedne zemlje, Evropa, Afrika. MVP je duno informirati i uplaivati svoja diplomatska predstavnitva, dok je ef diplomatskog predstavnitva duan provoditi upute ministarstva i izvjetavati ga. Duina trajanja mandata je obino 4 godine. MVP je kanad kojim drave meusobno komuniciraju preko diplomatskih predstavnika. Persona non grata nepoeljna osoba, je pojam koji se koristi za ambasadora ili diplomatsko osoblje koje zemlja primanja ne eli primiti ili izrazi zelju da napusti zemlju. efovi diplomatskih misija akreditovani kod istog efa misije ine diplomatski zbor. Na njegovom elu je doajan. I to je ef misije koji najvie razine koji je svoju vjerodajnicu dao prije svih ostalih. U nekim katolikim zemljama predstavnik svete stolice tradicionalno je doajan i doajan je posrednik izmeu diplomatskog zbora i vlade. Izvanredna izaslanstva nemaju prednost nad stalnim misijama, osima ako je pojedinac visokog ranga kao npr. lan vlade. AD HOC diplomatija je pojam kojim nazivamo specijalna izaslanstva odvojena od stranih diplomatskih misija i izvanrednih izaslanstava. To izaslanstvo moe initi jedna osoba-specijalni opunomonik ili vie njih. Dravni posjetPut dogovaranja dravnih posjeta su ambasade i MVP i do posjeta dolazi na incijativu zainteresirane strane uz poziv domaina, uz predhodno ispitivanje raspoloenja druge strane za posjet. Kad je poziv upuen i prihvaen te odreen datum,poinje se sa pripremama za njegovu realizaciju. Neposredno prije posjeta u d.p. dolazi prethodnica izaslanstva drave slanja. Utvruju se detalji programa, sa sigurnosnim i ceremonijalnim dijelom programa posjete, uz program za suprunika efa drave ako je to ena to su obini humanitarne aktivnosti

Meunarodni pregovori i ugovoriMeunarodni pregovori- traenje miroljubivih rjeenja zahtjeva meusobne dvostrane(bileteralne) i mnogostrane (multilateralne) pregovore. Naelo stalnog pregovranja koje je jo zagovarao kardinal Roelje postalo je temeljem savremene meunarodne diplomatije. efovi dilomatskoh misija su vjerodajnicama ovlateni tretirati sva pitanja i govoriti u ime svojih vlada. Meunarode organizacijeMeeunarodne organizacije generalno dijelimo na meunarodne vladine i meunarodne nevladine organizacije ovisno o lanstvu. Jo nakon Bekog kongresa formirana je prva meunarodna organizacija- Dunavska organizacija. Nakon I svjetskog rata dolo je do stvaranja Lige naroda ili Drutva naroda. Ona je imala vanijih znaajki na polju rada za mir ali i u segmentu zdravstva i prometam ali je zakazala u sprijeavanju imperijalistike politike Njemake, Italije,Japana. Ona se ugasila 1945 godine. Njenu misiju nastavila je OUN-a, ija je incijacija za osnivanje potekla jo od Atlantske povelje iz 1941. godine. Na konferenciji u San Francisku 1946. godine dilo je do formranja UN-a. Meunarodne vladine organizacije stvaraju se meunardnim ugovorima, vlada lanica tih organizacija. Meunarodne organizacije imaju stalan cilj koji predstavlja interes nekoliko zemlaja lanica. ,eunarodne organizacije dijelimo na:Meunarodne nevladine organizacije- osnivaju nacionalna udruenja ili pojedinci iz razliitih zemalja. One se bave meunarodnom aktivnou od opeg interesa i ne smiju se baviti lukrativnom djelatnou, niti za interese neke drave. Meunarodni skupoviPrije odravanja multilateralnog skupa, drave sudionice alju svoja izaslanstva d.p. svaka delegacija mora imati efa voditelja . dolazak delegacije na neki skup se najavljuje notom preko ambasade uz potrebu punomoja. Kad se zakljuuje pregovori potpisvanjem meunarodnih ugovora.

Ujedinjeni narodi ili skraeno UN, je meunarodna organizacija za odravanje mira i sigurnosti u svijetu, razvijanje dobrosusjedskih odnosa, ekonomsku suradnju, irenje tolerancije i promicanje potivanja ljudskih prava i osnovnih sloboda ovjeka. Nakon zavretka Drugog svjetskog rata osnovno pitanje budueg razvoja svijeta bilo je kako ouvati svjetski mir i sigurnost, poboljati meunarodnu suradnju i prijateljske odnose meu narodima. Ti su ciljevi zapisani u osnivakoj Povelji Organizacije ujedinjenih naroda koja je potpisana 26. lipnja 1945. godine u San Franciscu, a stupila na snagu 24. listopada 1945. nakon prihvaanja od strane 51 drave. UN je zamijenio neuinkovitu Ligu naroda, osnovanu 1919.

Arapska liga ili Liga arapskih drava), je organizacija arapskih drava - usporedi Arapski svijet. Podsjea na Organizaciju amerikih drava, Vijee Evrope ili bivu Organizaciju afrikog jedinstva (danas Afrika unija) u tome da ima prvenstveno politike ciljeve; s druge strane, njeno je lanstvo temeljeno na kulturi prije nego na geografskoj lokaciji;(to je temelj za lanstvo u gore navedenim organizacijama))moe se karakterizirati kao regionalna varijanta Ujedinjenih naroda. Arapska liga se bitno razlikuje od nekih drugih organizacija kao to je Evropska unija u tome da jo nije dosegla nikakvu vaniju razinu regionalne integracije, odnosno da kao organizacija nema neposredni odnos s graanima drava-lanica.

Vijee Evrope je meunarodna organizacija 46 drava lanica ire evropske regije. Najvaniji zadaci su jaanje demokratije, zatite ljudskih prava i pravne drave na evropskom kontinentu. Najvei doseg Vijea Evrope ogleda se u Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima, potpisanoj 1950. godine, i koja slui kao osnovni pravni dokument Evropskom sudu za ljudska prava. Sjedite Vijea Evrope je u Strasbourgu na francusko-njemakoj graniciEuropska unija (kratica EU) je jedinstvena meuvladina i nadnacionalna zajednica europskih drava, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je zapoeo 1951. godine izmeu est drava (Belgije, Francuske, Njemake, Italije, Luksemburga i Nizozemske). Europska unija formalno je uspostavljena 1. studenog 1993. godine, stupanjem na snagu Ugovora o Europskoj uniji (poznatiji kao Ugovor iz Maastrichta). Europska unija danas broji 27 drava lanicaBILATERALNA DIPLOMACIJA - Suradnja

i komunikacija izmeu dvije meusobno

priznate drave ostvarena sredstvima

priznatog i stalnog poslanstva, gdje su

izmenjeni ambasadori odnosno predstavnici

vlastitih drava.

Rusija Dimitri Medvedev, Francuska

Nikolas Sarkozi, Angela Merkel Njem.,

Jozef Bajden pot.predsjednik SAD.

OSOBLJE DIPLOMATSKE MISIJE

1.ef misije.2.lanovi misije 3.lanovi osoblja misije su diplomatski, administrativni i tehniki djelatnici kao i posluno osoblje misije 4.lanovi diplomatskog osoblja 5.diplomatski agent 6.lan admin.ili teh.osoblja 7.lan poslunog osoblja 8.lan privatne posluge.

KOJIH MED.ORG.JE BIH LANICA? MMF, vijee sigurnosti, svjetska banka.

DIPLOMATSKA VALIZA Oznaava povlasticu koju su dogovorile vlade za razmjenu zapeeenih poiljaka sa svojim diplomatskim misijama. Ove poiljke ne smiju biti otvarane niti zaustavljanje od bilo kojih stranih vlasti do njihovog odredita. Valiza ne smije sadravati nita osim administrativnih predmeta i onih za slubenu upotrebu. Svaka je vlada odgovorna za sadraj diplomatske valize i ona se peati voskom.

TRI BEKE KONVENCIJE

1.1961 konv. o diplomatskim odnosima koja se temelji na povelji UN.2. 1963 konvencija o konzularnim odnosima.

3.1975 predstavljanje drava o njihovim odnosima s meunarodnim org.univerzalne naravi.

4.Postoji i konvencija o posebnim misijama UN-a potpisana u New Yorku 8.12.1969.