diplomski rad geodetski radovi u postupku ozakonjenja nezakonito

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU - GEODETSKI FAKULTET UNIVERSITY OF ZAGREB - FACULTY OF GEODESY Zavod za primijenjenu geodeziju; Katedra za instrumentalnu tehniku

Institute of Applied Geodesy; Chair of Instrumental Technology Kačićeva 26; HR-10000 Zagreb, CROATIA

Web: www.geof.unizg.hr; Tel.: (+385 1) 46 39 222; Fax.: (+385 1) 48 28 081

DIPLOMSKI RAD

GEODETSKI RADOVI U POSTUPKU OZAKONJENJA NEZAKONITO IZGRAĐENIH ZGRADA NA

PODRUČJU OPATIJE

Izradio:

Simon Rončević

e-mail: [email protected]

Mentorica: prof. dr. sc. Brankica Cigrovski-Detelić

Zagreb, srpanj 2014.

Simon Rončević Diplomski rad

I. AUTOR

Ime i prezime: Simon Rončević

Datum i mjesto rođenja: 12.08.1987. Rijeka, Republika Hrvatska

II. DIPLOMSKI RAD

Predmet: Diplomski rad

Naslov: Geodetski radovi u postupku ozakonjenja nezakonito izgrađenih zgrada na području Opatije

Mentorica: prof.dr.sc. Brankica Cigrovski-Detelić

Voditeljica: prof.dr.sc. Brankica Cigrovski-Detelić

III. OCJENA I OBRANA

Datum zadavanja zadatka: 14. siječnja 2014.

Datum obrane: 11. srpnja 2014.

Sastav povjerenstva pred kojim je branjen diplomski rad:

prof. dr. sc. Brankica Cigrovski-Detelić

prof. dr. sc. Đuro Barković

doc. dr. sc. Mladen Zrinjski


Zahvala:

Zahvaljujem se svojoj mentorici i voditeljici prof. dr. sc. Brankici Cigrovski-Detelić na

pomoći te korisnim savjetima pri izradi ovog diplomskog rada.

Također, zahvaljujem geodetskoj tvrtki GeoAS d.o.o. iz Lovrana koja mi je ustupila

materijale za izradu praktičnog dijela rada.

Posebno se zahvaljujem svojoj obitelji na pruženoj podršci i povjerenju tijekom studiranja.

Isto tako, hvala svim prijateljima i kolegama koji su pomogli na bilo koji način i učinili

studiranje još ljepšim.


GEODETSKI RADOVI U POSTUPKU OZAKONJENJA

NEZAKONITO IZGRAĐENIH ZGRADA NA PODRUČJU OPATIJE Sažetak:

U ovom diplomskom radu pojašnjen je Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim

zgradama, te je prikazan primjer provedbe istog konkretnim primjerom na području

Opatije. Opisan je terenski dio izrade elaborata kao i obrada podataka. Na temelju

razgovora sa nadležnima za izdavanje akata za gradnju provedena je analiza o provedenoj

legalizaciji objekata na području Opatije do mjeseca lipnja 2014. godine.

Ključne riječi: nezakonito izgrađena zgrada, ozakonjenje, izvedeno stanje.

SURVEYING IN PROCEDURE OF LEGALIZATION OF

ILLEGALLY CONSTRUCTED BUILDINGS IN TERRITORY OF

OPATIJA

Summary:

This thesis clarifies a Law on the treatment of illegally constructed buildings. There is an

example of the implementation of the Law in concrete example for the territory of Opatija.

There is a description of the field works and data processing. Based on a discussion with

the authorities for issuing the permits for the construction, analysis was conducted on so

far legalized buildings in Opatija to June 2014th.

Keywords: illegally constructed building, legalized, derived condition.


GEODETSKI RADOVI U POSTUPKU OZAKONJENJA

NEZAKONITO IZGRAĐENIH ZGRADA NA PODRUČJU OPATIJE

Simon Rončević

S A D R Ž A J

1. UVOD .......................................................................................................................... 1

2. ZAKONSKA REGULATIVA O POSTUPANJU S NEZAKONITO IZGRAĐENIM ZGRADAMA ............................................................................ 3

2.1. Nezakonito izgrađena zgrada .............................................................................. 4

2.2. Zgrade koje se mogu legalizirati ........................................................................ 5

2.3. Zgrade koje se ne mogu legalizirati ................................................................... 6

3. POSTUPAK OZAKONJENJA ZGRADA ..................................................... 9

3.1. Skupine zgrada ...................................................................................................... 9

3.2. Predaja zahtjeva .................................................................................................. 10 3.2.1. Nezakonita rekonstrukcija postojeće zgrade ................................................. 13 3.2.2. Lođe i balkoni ................................................................................................ 14

3.3. Geodetski snimak izvedenog stanja nezakonito izgrađene zgrade ............... 15 3.3.1. Glavni dijelovi geodetskog snimka ............................................................... 16 3.3.1.1. Naslovna stranica ................................................................................... 16 3.3.1.2. Tehničko izvješće .................................................................................. 16 3.3.1.3. Geodetski snimak .................................................................................. 17 3.3.1.4. Geodetski snimak preklopljen na DOF5/2011 ...................................... 16 3.3.2. Metode mjerenja ............................................................................................ 19 3.3.2.1. Polarna metoda ...................................................................................... 20 3.3.2.2. CROPOS ................................................................................................ 21 3.3.3. Transformacija koordinata ............................................................................. 24

3.4. Arhitektonski snimak i snimak izvedenog stanja ........................................... 26

3.5. Naknade za ozakonjenje zgrade........................................................................ 31

3.6. Rješenje o izvedenom stanju ............................................................................. 33

3.7. Zgrade izgrađene prije 1968. godine ................................................................ 35

4. AGENCIJA ZA OZAKONJENJE NEZAKONITO IZGRAĐENIH ZGRADA .................................................................................................................. 36


5. PRIMJER IZRADE GEODETSKOG SNIMKA IZVEDENOG STANJA NA PODRUČJU OPATIJE ............................................................ 39

6. ANALIZA O LEGALIZIRANIM OBJEKTIMA NA PODRUČJU OPATIJE .................................................................................................................. 41

7. KRITIČKI OSVRT .............................................................................................. 42

8. ZAKLJUČAK ......................................................................................................... 43

9. LITERATURA ....................................................................................................... 45

10. PRILOG .................................................................................................................... 47

11. ŽIVOTOPIS ............................................................................................................ 53


1

1. UVOD

Proteklih pedesetak i više godina hrvatski prostor je obilježavala pojava nezakonite

gradnje, čije posljedice još dugo neće biti riješene. Ta je pojava rezultat niza uzroka koji se

kreću u širokom rasponu od onih na pojedinačnoj razini pa do onih na društvenoj razini. Za

ilustraciju tako možemo izdvojiti:

preferiranje individualnog stanovanja i vlasništva, uglavnom izgradnjom kuća

osobnim radom, u više faza i uz nepoštivanje propisa bilo zbog nedostatnih

financijskih sredstava ili nerazvijene svijesti o potrebi poštivanja propisa,

izvođenje nezakonitih rekonstrukcija radi poboljšanja uvjeta stanovanja ponajprije

u izgrađenim dijelovima građevinskih područja,

nelegalna poduzetnička ostvarenja usmjerena u izgradnju građevina; atraktivnost i

profitabilnost priobalnog područja,

utjecaj migracija i procesa litoralizacije i urbanizacije (naseljavanje i gospodarske

aktivnosti na obali, nekontrolirano širenje gradova),

stanje prostorno-planske dokumentacije (primjerice proširenje građevinskih

područja kao najčešće glavni razlog i sadržaj izmjena prostornih planova),

neriješeni imovinsko-pravni odnosi i sl. (Bienenfeld 2011).

Na taj je način nezakonita gradnja godinama trajno mijenjala prostor, te ona utječe na

sadašnje i buduće razvojne mogućnosti u prostoru. Treba imati na umu da nezakonitu

gradnju prati i nedokazana kvaliteta gradnje, neodgovarajući oblik građevina, ilegalno

priključivanje na infrastrukturnu mrežu, te zauzimanje i usitnjavanje poljoprivrednih

parcela.

U rješavanju toga problema 4. kolovoza 2012. godine stupio je na snagu Zakon o

postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (NN 86/12). Tim Zakonom se uređuju

uvjeti, postupak i pravne posljedice uključivanja u pravni sustav nezakonito izgrađenih

zgrada. Osnovni dijelovi za provođenje tog Zakona su digitalna ortofoto karta (DOF5) u

mjerilu 1:5000 Državne geodetske uprave izrađena na temelju aerofotogrametrijskog

snimanja Republike Hrvatske od 21. lipnja 2011., rješenje o izvedenom stanju kojim se

ozakonjuju nezakonito izgrađene zgrade i rješenje o naknadi za zadržavanje nezakonito


2

izgrađene zgrade u prostoru. Glavni razlog donošenja tog Zakona, prema obrazloženju

njegova predlagatelja Vlade Republike Hrvatske, bio je taj što rješenje o izvedenom stanju

i potvrda izvedenog stanja, za tzv. „legalizaciju“ zgrada izgrađenih bez, odnosno protivno

aktu nadležnog tijela na temelju kojega se može pristupiti građenju iz Zakona o

prostornom uređenju i gradnji, nisu u praksi u dovoljnoj mjeri uspijevali rješavati probleme

zbog kojih su ustanovljeni, tj. njihovom primjenom nije bilo moguće „legalizirati“

značajan broj zgrada.

Ipak, primarna zamisao provođenja zakona bila je ozakonjenje bespravno sagrađenih

poljoprivrednih objekata, odnosno zgrada za obavljanje isključivo poljoprivredne

djelatnosti i ostale građevine u funkciji te zgrade. Ubrzo se ustvrdilo da ima puno

nelegalno sagrađenih stambenih objekata, te je zakon ublažen kako bi se omogućila brža i

lakša legalizacija istih.

U počecima praćenja primjene zakona, uočeno je da osnovni, ali i druga nadležna upravna

tijela za provođenje tog Zakona imaju nedostatke koji značajno otežavaju njegovu

provedbu. Uočeno je da digitalna ortofoto karta (DOF5) u mjerilu 1:5000 izrađena na

temelju aerofotogrametrijskog snimanja Republike Hrvatske dana 11. lipnja 2011. nije

dostupna, ili nije u dostatnoj mjeri dostupna upravnim tijelima nadležnim za donošenje

rješenja o izvedenom stanju.

Gradovi i općine imali su zadatak pripremiti popis svih nezakonito izgrađenih zgrada na

svom području o kojima imaju saznanja, na temelju prijava građana, postupanja

komunalnih redara i iz drugih izvora. Takav popis sadržavao bi ime vlasnika i podatke o

lokaciji, broj u katastarske čestice, katastarsku općinu i adresu. Nitko nije ni približno

mogao znati ukupan broj nelegalno sagrađenih objekata. Očekivalo se približno 150 000

do 200 000 nelegalnih stambenih i gospodarskih objekata. Međutim, pokazlo se da je

krajnja brojka puno veća od svih očekivanja, preko 820 000 predanih zahtjeva za

legalizaciju.


3

2. ZAKONSKA REGULATIVA O POSTUPANJU S NEZAKONITO

IZGRAĐENIM ZGRADAMA

Hrvatski sabor donio je na sjednici 13. srpnja 2012. godine Zakon o postupanju s

nezakonito izgrađenim zgradama. Ovim se Zakonom uređuju uvjeti, postupak i pravne

posljedice uključivanja u pravni sustav nezakonito izgrađenih zgrada. Njime se uređuju

sljedeća važnija pitanja:

definira se pojam nezakonito izgrađene zgrade, te se propisuju osnovni uvjeti za

ozakonjenje zgrada,

uređuje se postupak donošenja rješenja o izvedenom stanju kojim se ozakonjuje

zgrada: dokumentacija koja se prilaže uz zahtjev, nadležnost za donošenje rješenja i

za rješavanje žalbi te rok do kojega se može podnijeti zahtjev za donošenje rješenja,

stranke u postupku i način njihova sudjelovanja, način pribavljanja potvrda o

ispunjavanju uvjeta propisanih posebnim propisima i obvezni sadržaj izreke

rješenja o izvedenom stanju,

propisuje se obveza plaćanje komunalnog i vodnog doprinosa po izvršnosti rješenja

o izvedenom stanju,

propisuje se obveza plaćanja naknade za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade

u prostoru kao uvjeta za donošenje rješenja o izvedenom stanju, te se uređuje način

njenog obračuna i uvjeti plaćanja,

uređuje se raspodjela i način korištenja sredstava prikupljenih od naknade za

zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru,

propisuju se pravne posljedice ozakonjenja i propuštanja ozakonjenja zgrade, te

pravne posljedice podnošenja zahtjeva za donošenje rješenja o izvedenom stanju,

propisuje se obveza izrade evidencije o donesenim rješenjima o izvedenom stanju i

odbijenim zahtjevima te o naplati naknade.


4

2.1. Nezakonito izgrađena zgrada

Svaka građevina izgrađena do 15. veljače 1968. godine smatra se legalnom bez obzira ima

li akt za gradnju ili nema. Sve što je građeno, dograđivano, nadograđivano ili

rekonstruirano nakon tog datuma da bi se smatralo legalnim mora imati odobrenje za

gradnju, bilo da se to odobrenje naziva građevinska dozvola, rješenje o uvjetima građenja,

lokacijska dozvola, potvrda na glavni projekt ili nekako drugačije. Osim što postoji

odobrenje za gradnju, građevina mora biti izgrađena u skladu s odobrenjem u smislu

obujma građevine, otvora na njoj, namjene, itd. (Ministarstvo graditeljstva i prostornog

uređenja 2012a).

Prema Zakonu o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama nezakonito izgrađenom

zgradom smatra se nova zgrada, odnosno rekonstruirani dio postojeće zgrade izgrađen bez

akta kojim se odobrava građenje, odnosno protivno tom aktu, vidljiva na digitalnoj ortofoto

karti (DOF5) u mjerilu 1:5000 Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju

aerofotogrametrijskog snimanja Republike Hrvatske započetog 21. lipnja 2011. godine, na

kojoj suizvedeni najmanje grubi konstruktivni radovi (temelji sa zidovima, odnosno

stupovima s gredama i stropom ili krovnom konstrukcijom) sa ili bez krovišta, najmanje

jedne etaže.

Ova definicija je značajna zbog toga jer su njome određene zgrade za koje se prema

predmetnom Zakonu može pokrenuti postupak ozakonjenja. Za zgrade koje ne spadaju pod

navedenu definiciju ne može se pokrenuti postupak ozakonjenja. Primjećuje se da se

Zakonom nije odlučilo na ozakonjenje zgrada koje su izgrađene ili na kojima su izvedeni

svi grubi konstruktivni građevinski radovi do 21. lipnja 2011. godine, nego na ozakonjenje

takvih zgrada koje su evidentirane na karti DOF5/2011 1 . Ovakvo rješenje doprinosi

objektivnom, brzom i jednostavnom utvrđivanju zgrada koje mogu biti predmet

ozakonjenja (Bienenfeld 2011). Ako izgrađena nova zgrada, odnosno rekonstruirani dio

postojeće zgrade izgrađen bez akta kojim se odobrava građenje, odnosno protivno tom

aktu, nije nedvojbeno vidljiva na DOF5/2011smatra se nezakonito izgrađenom zgradom

ako je vidljiva na drugoj ortofoto karti Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju

aerofotogrametrijskog snimanja do 21. lipnja 2011. godine ili je do tog dana evidentirana

1digitalna ortofoto karta u mjerilu 1:5000 Državne geodetske uprave izrađena na temelju aerofotogrametrijskog snimanja Republike Hrvatske započetog 21. lipnja 2011. godine


5

na katastarskom planu ili drugoj službenoj kartografskoj podlozi. U tom slučaju tijelo

nadležno za državnu izmjeru i katastar nekretnina na zahtjev stranke izdaje uvjerenje.

U smislu prostornoga uređenja i gradnje kao i legalizacije nezakonito izgrađenih zgrada

potrebno je pojasniti pojedine pojmove zgrade (Ministarstvo graditeljstva i prostornog

uređenja 2012b):

zgrada za obavljanje isključivo poljoprivredne djelatnosti podrazumijeva sve

proizvodne građevine na gospodarstvu, građevine za preradu, skladištenje, doradu i

prodaju poljoprivrednih proizvoda te sve prateće građevine koje služe odvijanju

tehnološkog procesa na poljoprivrednom gospodarstvu,

završena zgrada, odnosno završeni dio zgrade je zgrada, odnosno njezin dio na

kojoj su izvedeni svi građevinski i drugi radovi (pripremni, zemljani,

konstruktorski, instalaterski, završni, te ugradnja građevnih proizvoda, postrojenja

ili opreme) sa ili bez izvedene fasade,

zgrada javne namjene je zgrada namijenjena: obavljanju poslova, odnosno

djelatnosti u području društvenih djelatnosti (odgoja, obrazovanja, prosvjete,

znanosti, kulture, sporta, zdravstva i socijalne skrbi), radu državnih tijela i

organizacija, tijela i organizacija lokalne (regionalne) samouprave, pravnih osoba s

javnim ovlastima, banaka, štedionica i drugih financijskih organizacija,

međunarodnih institucija, gospodarskih, strukovnih i građanskih komora i drugih

udruga, vjerskih zajednica, putnicima u javnom prometu te korisnicima poštanskih i

elektroničkih komunikacijskih uređaja,

građevine u funkciji zgrade (silos, vodosprema, septička jama, bazen, potporni zid i

druge građevine) su građevine koje neposredno služe za uporabu nezakonito

izgrađene zgrade, odnosno postojeće zgrade ili odvijanje tehnološkog procesa u

zgradi smatra se njezinim sastavnim dijelom i ozakonjuje se zajedno sa zgradom.

2.2. Zgrade koje se mogu legalizirati

Legalizirati se mogu nove građevine i rekonstrukcije postojećih ako su vidljive na

digitalnoj ortofoto karti Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju

aerofotogrametrijskog snimanja Republike Hrvatske od 21. lipnja 2011. godine. Građevina


6

mora biti izgrađena najmanje u grubim konstruktivnim građevinskim radovima, a najmanje

jedne etaže (temelji sa zidovima), odnosno stupovima sa gredama i stropom ili krovnom

konstrukcijom sa ili bez krova. Nije moguće legalizirati samo temelje iako su vidljivi na

snimci.

Ako građevina nije vidljiva na ortofoto karti od 21. lipnja 2011., a sagrađena je do tog

datuma kao dokaz vremena gradnje može se koristiti bilo koja druga karta Državne

geodetske uprave dobivena aerofotogrametrijskim snimanjem. Dokaz o vremenu gradnje

može biti i uvjerenje Katastra odnosno Državne geodetske uprave da je građevina do tog

datuma evidentirana na kartografskom planu ili drugoj službenoj kartografskoj podlozi

(Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja 2012a).

Na zgradi se može protivno prostornom planu ozakoniti najviše dvije etaže od kojih je

zadnja potkrovlje. No, ukoliko je odlukom tijela jedinice lokalne samouprave određen veći

broj etaža, moguće je legalizirati i više etaža. Ozakoniti se može ukupno najviše četiri

bespravno sagrađene etaže ako prostornim planom ili odlukom tijela jedinice lokalne

samouprave nije drugačije odlučeno (Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja

2012a).

2.3. Zgrade koje se ne mogu legalizirati

Prema Zakonu nezakonito izgrađene zgrade ne mogu se legalizirati ako se nalaze na

području koje je prostornim planom uređenja općine, grada i velikog grada, Prostornim

planom grada Zagreba ili generalnim urbanističkim planom nije u zoni građenja.

Referentni datum za koji se to primjenjuje može biti dan podnošenja zahtjeva za donošenje

rješenja o izvedenom stanju ili dan donošenja rješenja o izvedenom stanju ako je to

povoljnije za podnositelja zahtjeva. Na sljedećim područjima nije moguća legalizacija

nezakonito izgrađenih zgrada (Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja 2012c):

površine izvan građevinskog područja u nacionalnom parku, parku prirode,

regionalnom parku, park-šumi, strogom rezervatu, posebnom rezervatu, spomeniku

prirode i spomeniku parkovne arhitekture, osim za nezakonito izgrađene zgrade

unutar tradicijske naseobine,


7

planirani ili istraženi koridori i površine prometnih, energetskih i vodnih građevina

od važnosti za Republiku Hrvatsku te jedinice područne (regionalne) i lokalne

samouprave, osim zgrade izgrađene u koridoru prometne građevine za koju

javnopravno tijelo nadležno za upravljanje tom građevinom izda potvrdu da je

izgrađena u skladu s posebnim uvjetima koje to tijelo na temelju posebnih propisa

utvrđuje u postupku izdavanja lokacijske dozvole, odnosno rješenja o uvjetima

građenja,

planirani ili istraženi koridori i površine komunikacijskih građevina od važnosti za

Republiku Hrvatsku te jedinice područne (regionalne) i lokalne samouprave, osim

zgrade za koju javnopravno tijelo nadležno za upravljanje tom građevinom izda

potvrdu da je izgrađena u skladu s posebnim uvjetima koje to tijelo na temelju

posebnih propisa utvrđuje u postupku izdavanja lokacijske dozvole, odnosno

rješenja o uvjetima građenja,

površine javne i društvene namjene unutar građevinskih područja naselja za

sadržaju upravnih, socijalnih, zdravstvenih, predškolskih, obrazovnih, komunalnih,

sportskih, kulturnih i vjerskih funkcija, osim nezakonito izgrađene zgrade na tim

područjima koje su u s kladu s tom namjenom,

izdvojeno građevinsko područje izvan naselja koje je prostornim planom

predviđeno za gospodarsku namjenu i groblja, osim za nezakonito izgrađene zgrade

unutar tog područja koje su u skladu s tom namjenom,

područje posebne zaštite voda – zona sanitarne zaštite vode za piće u kojoj je prema

posebnim propisima zabranjeno građenje zgrada za kakvu je podnesen zahtjev za

donošenje rješenja o izvedenom stanju,

eksploatacijsko polje mineralne sirovine, osim zgrada izgrađenih na

eksploatacijskom polju nafte, plina ili geotermalnih voda.

Nadalje, nezakonito izgrađena zgrada ne može se ozakoniti ako se nalazi:

unutar arheološkog nalazišta ili zone, prostornih međa nepokretnog kulturnog dobra

ili kulturno-povijesne cjeline koja je upisana u Registar kulturnih dobara Republike

Hrvatske ili ako je rekonstruirani dio pojedinačnog nepokretnog kulturnog dobra

upisanog u taj Registar, osim zgrade za koju javnopravno tijelo nadležno za zaštitu


8

kulturne baštine izda potvrde da je izgrađena u skladu s posebnim uvjetima koje to

tijelo na temelju posebnih propisa utvrđuje u postupku izdavanja lokacijske

dozvole, odnosno rješenja o uvjetima građenja,

na području upisanom na listu svjetske baštine UNESCO-a,

na postojećoj površini javne namjene, pomorskom dobru ili vodnom dobru, osim

zgrade izgrađene na vodnom dobru uz suglasnost Hrvatskih voda.

Nezakonito izgrađena zgrada ne može se ozakoniti ako je izgrađena na međi s drugom

građevnom česticom planiranom za građenje zgrade ako na pročelju koje se nalazi na međi

ima otvor (prozor, vrata, otvor za prozračivanje, balkon, lođu i sl.) ili istaka koji prelazi na

drugu građevnu česticu, kao ni ona zgrada koja je izgrađena kao sklop trajno povezan

stlom (kamp kućica, kontejner i sl.), odnosno na način i od materijala kojima se ne

osigurava dugotrajnost i sigurnost korištenja.


9

3. POSTUPAK OZAKONJENJA ZGRADA

Postupak legalizacije započinje podnošenjem zahtjeva za izdavanje rješenja o izvedenom

stanju nezakonito izgrađene zgrade. Zahtjev se predaje u upravni odjel nadležan za

izdavanje akata za gradnju na području na kojem se građevina nalazi. Zahtjevu je potrebno

priložiti određenu dokumentaciju ovisno o vrsti zgrade. Vrsta dokumentacije ovisi o

kategoriji u koju građevina spada. Sve su građevine razvrstane u četiri kategorije prema

složenosti i veličini i to cijele građevine a ne samo njezinog nelegalnog dijela

(Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja 2012a). Npr. obiteljska kuća površine

100m2 s nelegalnom dogradnjom od 50m2 ubraja su u skupinu do 400m2 jer se zbraja i

legalni i nelegalni dio zgrade.

3.1. Skupine zgrada

Prema složenosti i veličini građevine koje se legalizira, bilo cijela ili samo njezin dio,

zgrade se dijele u četiri kategorije:

ZAHTJEVNA ZGRADA – svaka građevina površinom veća od 400m2, građevine

namijenjene isključivo poljoprivrednoj djelatnosti površinom veće od 1000 m2 te

sve druge zgade javne namjene bez obzira na površinu,

MANJE ZAHTJEVNA ZGADA – svaka građevina koja površinom nije veća od

400m2 i građevina namijenjena isključivo poljoprivrednoj djelatnosti koja

površinom nije veća od 1000m2,

JEDNOSTAVNA ZGRADA – svaka građevina kojapovršinom nije veća od 100

m2. i građevina namijenjena isključivopoljoprivrednoj djelatnosti koja površinom

nije veća od 400 m2,

POMOĆNA ZGRADA – građevina u funkciji osnovne zgrade, garaža, sušara,

vrtna kućica, zimska kuhinja itd., koja ima jednu etažu i čija tlocrtna površina nije

veća od 50 m2.

Pod „površinom“ nezakonito izgrađene zgrade u svrhu razvrstavanja zgrade kao zahtjevne,

manje zahtjevne, jednostavne, odnosno pomoćne zgrade podrazumijeva se građevinska

(bruto) površina jedne zgrade, bez obzira na broj zakonito ili nezakonito izgrađenih zgrada


10

na istoj katastarskoj čestici i bez obzira na broj nezakonito izgrađenih zgrada za koje se

donosi rješenje o izvedenom stanju. U građevinsku (bruto) površinu uračunava se i

građevinska (bruto) površina zakonito izgrađenog dijela zgrade ako takav postoji

(Arhitektonski Studio 2013).

Prva stanica u prikupljanju dokumentacije treba biti Katastar. Ako je građevina ucrtana u

katastarski plan onakva kakva je izgrađena nije potrebno tražiti geodetsku snimku.

Katastarski plan, odnosno geodetska snimka podloga su za izradu ostale dokumentacije

(Arhitektonski Studio 2013).

3.2. Predaja zahtjeva

Zahtjev i uz njega pripadajuću dokumentaciju predaje se upravnom odjelu nadležnom za

izdavanje akata za gradnju na području kojega se nalazi zgrada koja se ozakonjuje. Uz

zahtjev se prilaže različita dokumentacija, ovisno o veličini i složenosti zgrade koje se

ozakonjuje.

Za zahtjevnu zgradu zahtjevu se prilaže (prema Hrvatski Sabor 2012):

tri primjerka geodetske snimke izvedenog stanja koju je izradio i ovjerio ovlašteni

inženjer geodezije koji stručne poslove obavlja samostalno u uredu ovlaštenog

inženjera geodezije ili u zajedničkom geodetskom uredu, ili koju je izradila pravna

osoba registrirana za obavljanje stručnih geodetskih poslova i ovjerila odgovorna

osoba – ovlašteni inženjer geodezije. Ako je zgrada evidentirana u katastarskom

planu u gabaritima u kojima je izgrađena umjesto geodetske snimke prilaže se 3

kopije katastarskog plana,

tri primjerka arhitektonske snimke izvedenog stanja koju je izradio ovlašteni

arhitekt,

izjava ovlaštenog inženjera građevinarstva da zgrada ispunjava bitni zahtjev

mehaničke otpornosti i stabilnosti prema propisima koji su važili u vrijeme kada je

zgrada građena ili prema važećim propisima.


11

Slika 1: Zahtjev za izdavanje rješenja (PGŽ 2013)

Za manje zahtjevnu zgradu zahtjevu se prilaže (kao na slici 1):









12

tri primjerka snimke izvedenog stanja koju je izradio ovlašteni arhitekt ili ovlašteni

inženjer građevinarstva. Umjesto snimke izvedenog stanja može se priložiti

arhitektonska snimka.

Za jednostavnu zgradu zahtjevu se prilaže:








iskaz površina i obračunske veličine zgrade – građevinska (bruto) površina, broj

etaža i visina zgrade (u metrima), obračunske veličine zgrade koje je izradio

ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer građevinarstva, potrebni za izračuna

naknade te vodnogi komunalnog doprinosa,

foto dokumentacija zgrade (najmanje četiri fotografije u boji ili crno bijele koje

prikazuju sva pročelja zgrade),

iskaz podataka za obračun naknade za zadržavanje zgrade u prostoru koji je izradio

ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer građevinarstva. Umjesto iskaza površina i

obračunskih veličina zgrade može se priložiti snimka izvedenog stanja ili

arhitektonska snimka.

Za pomoćnu zgradu zahtjevu se prilaže:

tri primjerka kopije katastarskog plana,

akt na temelju kojeg je osnovna zgrada izgrađena ili drugi dokaz da je osnovna

zgrada zakonito izgrađena.

Zahtjevu za nezakonito izgrađenu zgradu javne namjene bez obzira na njezinu površinu,

podnositelj zahtjeva, uz unaprijed nabrojane dokumente, prilaže izjavu ovlaštenog

arhitekta te ovlaštenih inženjera građevinarstva, elektrotehnike i strojarstva da nezakonito


13

izgrađena zgrada ispunjava bitni zahtjev sigurnosti u korištenju i bitni zahtjev zaštite od

požara prema propisima koji su važili u vrijeme kada je zgrada građena ili prema važećim

propisima, ako se radi o završenoj zgradi, odnosno njezinom dijelu.

3.2.1. Nezakonita rekonstrukcija postojeće zgrade

Nezakonita rekonstrukcija postojeće zgrade smatra se onaj slučaj u kojem je, na zgradi

koja je bila legalna odnosno postojeća, izvršena bez odobrenja dogradnja, nadogradnja,

uklanjanje vanjskog dijela građevine, promjena namjena ili tehnološki proces i sl. Kod

takvih zgrada zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju može se podnijeti za sve

nezakonite rekonstrukcije ili za svaku funkcionalnu jedinicu posebno.

Zahtjevu za ozakonjenje rekonstrukcije postojeće zgrade do 400 m2 prilažu se dva

dokumenta; tri kopije katastarskog plana ako je zgrada evidentirana u katastru, ako nije

treba izraditi geodetski snimak i snimka izvedenog stanja. Zahtjevu za ozakonjenje

nezakonite rekonstrukcije u zgradi iznad 400 m2 prilažu se tri kopije katastarskog plana ili

geodetski snimak ako zgrada nije evidentirana u katastru, arhitektonska snimka i na kraju

izjava ovlaštenog inženjera građevinarstva da su ispunjeni bitni zahtjevi mehaničke

otpornosti i stabilnosti (Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja 2012a).

U postupku ozakonjenja nezakonite rekonstrukcije prilikom koje nisu mijenjani vanjski

gabariti kao što su promjena namjene zgrade odnosno njezina dijela u kojoj je na primjer

tavanski prostor pretvoren u stan ili promjene broja funkcionalnih jedinica, jedan stan

pretvoren u dva i sl. naknada za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru plaća

se za obujam nezakonito rekonstruiranog dijela zgrade. Na primjer ako se ozakonjuje

pretvaranje tavanskog prostora u stambeni a zahtjev se odnosi na stan od 45 m2, naknada se

plaća za obujam toga stana. Komunalni i vodni doprinosi se ne plaćaju jer je građevina u

odobrenim gabaritima (Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja 2012a).

U postupku ozakonjenja nezakonite rekonstrukcije kojom su povećani gabariti postojeće

zgrade, uz naknadu za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru, plaća se i

vodni i komunalni doprinos za nezakonito rekonstruirani dio, dogradnju odnosno

nadogradnju. Arhitektonska snimka i snimka izvedenog stanja u ovom slučaju ne moraju

biti jednako detaljne za cijelu zgradu. Snimka cijele zgrade bitna je samo za utvrđivanje

skupine u koju zgrada pripada obzirom na njezinu građevinsku (bruto) površinu i za


14

određivanje smještaja funkcionalne jedinice koja je rekonstruirana bez ili protivno aktu za

građenje unutar cijele zgrade pa je mjerilo i detaljnost arhitektonske snimke i snimke

izvedenog stanja njenih nacrta potrebno prilagoditi toj svrsi. Njihov smisao nije detaljni

snimak dijela zgrade koji je izveden u skladu s aktom za građenje, a pogotovo ne snimak

funkcionalnih jedinica koje su izvedene u skladu s tim aktom, već detaljni snimak stanja

koje je izvedeno bez, odnosno protivno aktu za građenje, odnosno detaljni snimak cijele

postojeće funkcionalne jedinice koja je rekonstruirana bez ili protivno aktu za građenje.

Snimak dijela zgrade koji je izveden u skladu s aktom za građenje u pravilu treba

sadržavati vanjske dimenzije te broj i vrstu etaža, obujam zakonito i nezakonito izgrađenog

dijela zgrade i njihova razlika te smještaj nezakonito izgrađenog dijela zgrade u zgradi


3.2.2. Lođe i balkoni

Lođa odnosno balkon koji je staklen ili na neki drugi način zatvoren a da je pri tome

zadržao funkciju balkona odnosno lođe ne ozakonjuje se. Navedeni čin može biti u

suprotnosti s konzervatorskim pravilima u slučaju da je zgrada pod zaštitom a može

izazvati i spor radi zaštite autorskih prava projektanta fasade što se može procesuirat

primjenom zakona koji reguliraju navedena dva područja. Lođa odnosno balkon koji su

zatvaranjem izgubili prvobitnu funkciju, na kojima je djelomično ili u potpunosti uklonjen

zid zgrade i izvršeni drugi zahvati radi promjene namjene podliježu obvezi ozakonjenja.

Dokumentacija koju je potrebno priložiti za legalizaciju bespravno zatvorene lođe i

balkona ovisi o kategoriji građevine na kojoj se nalazi bespravni zahvat. Za legalizaciju

bespravne lođe i balkona na građevini većoj od 400 m2 zahtjevu za izdavanje rješenja o

izvedenom stanju potrebno je priložiti arhitektonski snimak i uvjerenje o mehaničkoj

otpornosti kojim će se dokazivati jesu li prilikom bespravnog zahvata uklanjani nosivi

zidovi, tj. na koji je način navedeni zahvat utjecao na statiku zgrade. Za legalizaciju lođe i

balkona na građevini od 100 do 400 m2 zahtjevu se prilaže snimak izvedenog stanja a za

legalizaciju balkona i lođe na zgradi do 100 m2 zahtjevu se prilaže iskaz površina i

obračunske veličine zgrade koje su potrebne za obračun komunalnog i vodnog doprinosa te

naknade za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru i četiri fotografije u boji ili

crno bijele koje prikazuju sva pročelja zgrade. (Ministarstvo graditeljstva i prostornog

uređenja 2012a)


15

Smisao i uloga arhitektonske i snimke izvedenog stanja te njenih nacrta u navedenim

slučajevima nije detaljni snimak dijela zgrade koji je izveden u skladu s aktom za građenje,

a pogotovo ne snimak funkcionalnih jedinica koje su izvedene u skladu s tim aktom, već

detaljni snimak stanja koje je izvedeno bez, odnosno protivno aktu za građenje, odnosno

detaljni snimak cijele postojeće funkcionalne jedinice koja je rekonstruirana bez ili

protivno aktu za građenje. U svrhu izrade snimka dijela zgrade koji je izveden u skladu s

aktom za građenje, u pravilu trebaju poslužiti podaci iz projekta zgrade koji su sastavni

dijelovi akta za građenje, a na temelju koji je potrebno izraditi nacrte za arhitektonsku

snimku odnosno snimku izvedenog stanja iz koji je vidljiva građevinska (bruto) površina

cijele zgrade, vanjske dimenzije te broj i vrsta etaža, obujam zakonito i nezakonito

izgrađenog dijela zgrade i njihova razlika te smještaj nezakonito izgrađenog dijela zgrade u

zgradi. (Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja 2012a)

Neovisno o veličini zgrade prilažu se još i dokumenti kojima se definira katastarska

čestica. Ako je zgrada evidentirana u katastarskom planu dovoljno je zahtjevu priložiti tri

kopije katastarskog plana a ako zgrada nije evidentirana u katastarskom planu potrebno je

izraditi geodetsku snimku. U slučaju da zgrada nije evidentirana u katastarskom planu za

očekivati je da se svi suvlasnici uključe u taj postupak, jer je evidentiranje zgrade u

katastru od interesa za sve suvlasnike (Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja

2012a).

Prilikom predaje zahtjeva za izdavanje rješenja o izvedenom stanju plaća se upravna

pristojba od 70 kn: 20 kn upravne pristojbe u državnim biljezima i 50 kn upravne pristojbe

u državnim biljetima. Invalidi Domovinskog rata oslobođeni su plaćanja upravnih pristojbi

prema zakonu o pravnim pristojbama.

Zahtjev se mogao podnijeti najkasnije do 30. lipnja 2013. i nakon isteka toga roka ne može

se više podnijeti. Iznimno, zahtjev za legalizaciju nezakonito izgrađene zgrade za koju je

građevinski inspektor donio rješenje za uklanjanje do 4. kolovoza 2012. mogao se podnijeti

najkasnije do 31. prosinca 2012. i nakon isteka toga roka ne može se više podnijeti.

3.3. Geodetski snimak izvedenog stanja nezakonito izgrađene zgrade

Geodetski snimak izvedenog stanja nezakonito izgrađene zgrade izrađuje i ovjerava

ovlašteni inženjer geodezije koji stručne geodetske poslove obavlja samostalno u uredu


16

ovlaštenog inženjera geodezije ili u zajedničkome geodetskom uredu, ili koju je izradila

pravna osoba registrirana za obavljanje stručnih geodetskih poslova i koji imaju suglasnost

Državne geodetske uprave za obavljanje stručnih geodetskih poslova (DGU 2012).

Geodetski snimak izvedenog stanja nezakonito izgrađene zgrade izrađuje se u svrhu

ishođenja rješenja o izvedenom stanju za nezakonito izgrađenu zgradu i to u više

primjeraka. Jedan primjerak zadržava naručitelj, jedan primjerak zadržava ovlašteni

inženjer geodezije i tri primjerka naručitelj geodetskog snimka prilaže uz zahtjev za

ishođenje rješenja o izvedenom stanju nezakonito izgrađene zgrade. Sastavni dijelovi

geodetskog snimka moraju biti uvezani, potpisani i ovjereni pečatom od strane ovlaštenog

inženjera geodezije. U slučaju kada se radi o pravnoj osobi, odgovorna osoba u pravnoj

osobi potpisuje i ovjerava pečatom pravne osobe samo naslovnu stranicu geodetske snimke

(DGU 2012).

Geodetski snimak izvedenog stanja nezakonito izgrađene zgrade izrađuje se u službenoj

ravninskoj kartografskoj projekciji HTRS96/TM na temelju podataka izmjere određenih u

službenom položajnom referentnom koordinatnom sustavu Republike Hrvatske HTRS96.

U situacijama kada će nakon ishođenja rješenja o izvedenom stanju biti potrebno izradit

geodetske elaborate za evidentiranje, brisanje ili promjenu podataka o zgradama ili drugim

građevinama, koordinate u HDKS, koje je potrebno iskazati u okviru izrade elaborata,

dobivaju se transformacijom koordinata u smjeru HTRS96 > HDKS (DGU 2012).

3.3.1. Glavni dijelovi geodetskog snimka

Geodetski snimak izvedenog stanja nezakonito izgrađene zgrade sadrži: naslovnu stranicu,

presliku suglasnosti Državne geodetske uprave za obavljanje stručnih geodetskih poslova,

tehničko izvješće, geodetski snimak, geodetski snimak preklopljen na DOF5/2011. (DGU

2012)

3.3.1.1. Naslovna stranica

Na naslovnoj stranici geodetskog snimka izvedenog stanja nezakonito izgrađene zgrade

obavezno se navode:

podaci o naručitelju – ime, prezime i adresa odnosno naziv i prebivalište

podnositelja zahtjeva,


17

podaci o ovlaštenom inženjeru geodezije – ime i prezime ovlaštenog inženjera

geodezije, podatke o organizacijskom obliku u kojem ovlašteni inženjer radi (ured

ovlaštenog inženjera geodezije, zajednički geodetski ured, pravna osoba

registrirana za obavljanje stručnih geodetskih poslova), oznaku prema upisniku

obavljanja stručnih geodetskih poslova (djelatnosti), podatke o stručnim

suradnicima i suradnicima ovlaštenog inženjera geodezije koji su sudjelovali u

izradi geodetske snimke,

podaci o nezakonito izgrađenoj zgradi – matični broj i ime katastarske općine i

brojeve katastarskih čestica na kojima je izgrađena nezakonita zgrada, ime naselja

ulice/trga u kojem se zgrada nalazi i kućni broj ako je određen,

svrha izrade – ishođenje rješenja o izvedenom stanju nezakonito izgrađene zgrade

mjesto i datum izrade (DGU 2012).

3.3.1.2. Tehničko izvješće

U tehničkomse izvješću navodi matični broj i ime katastarske općine u kojoj je nezakonita

zgrada izgrađena, broj jedne ili više katastarskih čestica na kojima je nezakonita zgrada

izgrađena, podatke o metodama mjerenja, geodetskoj i programskoj opremi korištenoj za

mjerenje, obradu podataka i izradu geodetskog snimka izvedenog stanja nezakonito

izgrađene zgrade. (DGU, 2012)

3.3.1.3. Geodetski snimak

Geodetski snimak izrađuje se u mjerilu 1:1000 (a po potrebi u krupnijem mjerilu npr.:

1:500) i prikazuje nezakonito izgrađenu zgradu i građevinu za koju će se pokrenuti

postupak za donošenje rješenja o izvedenom stanju, te okolne izgrađene objekte zemljine

površine u obimu koji je nužan za identifikaciju katastarskih čestica na kojima je izgrađena

nezakonita zgrada (preklop/uklop), a prema stručnoj procjeni ovlaštenog inženjera

geodezije. Na geodetskom snimku vanjski rub nezakonito izgrađene zgrade prikazuje se

neprekinutom zatvorenom linijom crvene boje debljine 0,3 mm (DGU 2012).

Zgrade, terase uz zgradu, stepenice uz zgradu i istake na zgradama na geodetskom snimku

prikazuje se sukladno Pravilniku o kartografskim znakovima (NN 104/11). U slučajevima

kada će, nakon ishođenja rješenja o izvedenom stanju, biti potrebno izraditi geodetski

elaborat za evidentiranje, brisanje ili promjenu podataka o zgradama ili drugim


18

građevinama prikaz zgrada na katastarskom planu činit će vertikalna projekcija svih

zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova zgrade, osim balkona,

uključivši i terase u prizemlju zgrade kada su iste konstruktivni dio podzemne etaže (DGU

2012).

Na vidljivom mjestu na geodetskom snimku iskazuju se podaci o imenu katastarske općine

i katastarskoj/im čestici/ama na kojima je izgrađena nezakonita zgrada.

Podaci o katastarskoj/im čestici/ama na kojima je izgrađena nezakonita zgrada određuju na

temelju preklopa ili uklopakatastarskog plana sa geodetskim snimkom.

Preklop ili uklop katastarskog plana sa geodetskim snimkom nije sastavni dio geodetskog

snimka izvedenog stanja nezakonito izgrađene zgrade već predstavlja radni materijal

(DGU 2012).

Uklapanja katastarskog plana u geodetski snimak obavlja se na temelju terenskih mjerenja

točaka koje se mogu smatrati identičnim na katastarskom planu i terenu. Na temelju

terenskih mjerenja i utvrđivanja identičnih točaka i linija potrebno je izvršiti prilagodbu

katastarskog plana (transformacija katastarskog plana) da bi se izradio odgovarajući uklop

katastarskog plana u geodetski snimak. Na temelju uklopljenog katastarskog plana

potrebno je definirati katastarske čestice na kojima je izgrađena nezakonito izgrađena

zgrada (DGU 2012).

Na područjima na kojima stanje katastarskog plana odgovara stanju na terenu (utvrđeno

mjerenjem identičnih točaka) prilagodbu katastarskog plana nije potrebno obavljati već se

katastarski plan na tom dijelu preklapa sa geodetskim snimkom. Iz podataka preklopa

katastarskog plana sa geodetskim snimkom potrebno je odrediti katastarske čestice na

kojima je izgrađena nezakonito izgrađena zgrada (DGU 2012).

Katastarske čestice za koje se na temelju preklopa i uklopa utvrdi da je na njima izgrađena

nezakonito izgrađena zgrada navode se u geodetskom snimku i bit će predmetom izrade

geodetskog elaborate za evidentiranje, brisanje ili promjenu podataka o zgradama ili

drugim građevinama u slučajevima kada elaborate bude potrebno izraditi (DGU 2012).


19

3.3.1.4. Geodetski snimak preklopljen na DOF5/2011

Geodetski snimak preklopljen na DOF5/2011 izrađuje se u mjerilu 1:2000 i prikazuje

nezakonito izgrađenu zgradu, okolne izgrađene objekte zemljine površine u nužnom obimu

preklopljene na DOF5/2011. U svrhu utvrđivanja činjenica je li nezakonito izgrađena

zgrada nedvojbeno vidljiva na DOF5/2011 na geodetskom snimku preklopljenom na

DOF5/2011 vanjski rub nezakonito izgrađene zgrade prikazuje se neprekinutom

zatvorenom linijom crvene boje debljine 0,3–0,4 mm. Na geodetskom snimku

preklopljenom na DOF5/2011 zgrade se prikazuju bez ispune kako bi se osigurala

vidljivost zgrada na digitalnoj ortofoto karti (DGU 2012).

Državna geodetska uprava omogućila je ovlaštenim inženjerima geodezije dohvat podataka

DOF5/2011 putem preglednika geoportala DGU upotrebom WMS servisa

(www.geoportal.dgu.hr).

Državna geodetska uprava omogućila je građanima, područnim uredima za katastar,

Gradskom uredu za katastar i geodetske poslove Grada Zagreba i upravnim tijelima koji

donose rješenja o izvedenom stanju uvid u podatke DOF5/2011 putem preglednika

geoportala DGU (www.geoportal.dgu.hr).

3.3.2. Metode mjerenja

Pod snimanjem detalja podrazumijeva se prikupljanje terenskih podataka za točke kojima

je detalj definiran u cilju izrade plana ili karte snimljenog detalja. U ovom slučaju izrađuje

se snimak izvedenog stanja nezakonito izgrađene zgrade. Ovi podaci trebaju na snimci

definirati položaj detaljnih točaka odnosno detalja koji je predmet izmjere. Koje će se

metode mjerenja koristiti za izradu geodetskog snimka nezakonito izgrađene zgrade ovisi o

konfiguraciji terena, dostupnosti i vidljivosti stalnih točaka geodetske osnove kao i o

slobodnom horizontu iznad detalja kojeg se treba snimiti. Prije samog izlaska na teren radi

se priprema za teren, prikupljaju se podaci o poligonskim, trigonometrijskim ili drugim

točkama geodetske osnove na području snimanja pomoću kojih će se mjerenja povezati na

referentni sustav.

Uobičajeno je da se terenska ekipa sastoji od dva člana. Ovlaštenog inženjera geodezije

koji vodi skicu i odlučuje koji će se detalj snimiti te od figuranta koji mu pomaže.

Suvremene metode koje se danas koriste za opažanje detalja u svrhu izrade geodetskog


20

snimka izvedenog stanja nezakonito izgrađene zgade su polarna (tahimetrija) i

GNSS/CROPOS metoda.

3.3.2.1. Polarna metoda

Polarna metoda pripada takozvanim klasičnim metodama snimanja terena. Tom se

metodom mjere relativne polarne koordinate pojedinih točaka detalja s obzirom na neke

točke (poligonske ili GPS) i neke početne smjerove s tih točaka (poligonske stranice).

Tako će prostorne polarne koordinate detaljne točke 1 (slika 1) s obzirom na točku T1 i

smjer od nje prema točki T2 biti horizontalni kut α, vertikalni kut φ i kosa duljina d.

Duljina d mjeri se kod polarnog snimanja detalja indirektno, pomoću elektronskog

daljinomjera (totalna stanica). Budući da se za njenu redukciju na horizont mjeri ujedno i

vertikalni kut φ, polarnom metodom se dobiva ujedno i horizontalni i vertikalni snimak

terena. Kako se detalj ovom metodom snima mjerenjem horizontalnih i vertikalnih kutova

te elektronskim mjerenjem dužina, tahimetrija se primjenjuje prvenstveno u izmjeri na

neravnom, brežuljkastom i brdovitom terenu. Naročito se polarnom metodom vrši izmjera

poljoprivrednog zemljišta, na izvangrađevnim površinama uopće, te na izmjeri za tehničke

potrebe, pri projektiranju i građenju cesta i željeznica, pri izgradnji hidrocentrala, itd.

(Džapo 2008).

Polarne koordinate točke 1 s obzirom na točku T1 i smjer prema točki T2 biti će:

α. . . horizontalni kut

φ. . . vertikalni kut

d. . . kosa duljina


21

Slika 2: Princip polarne metode

Iz ovih izmjerenih veličina možemo dobiti horizontalnu duljina d’ i visinsku razliku Δh

između točaka T1 i 1:

d’= dsin φ

Δh = dcos Z + i – r ili

Δh = d’ctg Z + i – r

gdje su:

i. . . visina instrumenta

r. . . visina signala

Dakle, polarnom metodom snimanja detaljnih točaka istovremeno dobivamo horizontalni i

vertikalni prikaz terena, a sve tri veličine (α, φ, r) mjerimo totalnom stanicom i prizmom

(Džapo, 2008).

3.3.2.2. CROPOS2

Sustav GNSS3 je unio u osnovne geodetske djelatnosti velike promjene i niz novosti. Pod

pojmom referentni GNSS sustavi podrazumijevaju se: GPS – američki sustav (Global

Positioning System), GLONASS – ruski sustav (GLObal NAvigation Satellite System) te

europski sustav GALILEO koji je u fazi uspostave. Osnovne težnje u geodetskoj znanosti i

praksi oduvijek su što veća točnost i pouzdanost podataka uz minimalne materijalne

2CROatianPOsitioningSystem 3Global NavigationSatelitteSystem


22

izdatke. To je moguće ostvariti uz concept umreženih referentnih GNSS stanica (DGU

2008a). Pomoću umreženih referentnih stanica moguća su kontinuirana GNSS mjerenja

(CORS – Continuosly Operating Reference Station) i prijenos podataka mjerenja u

kontrolni centar te mogućnost daljinskog upravljanja referentnim stanicama iz kontrolnog

centra. Na temelju podataka mjerenja računaju se korekcijski parametri za mjerenja

različitih razina točnosti u realnom vremenu te izvorni podaci mjerenja za post-processing

obradu kod najviših zahtjeva točnosti (DGU 2008b).

CROPOS (Hrvatski pozicijski sustav) je državna mreža referentnih GNSS stanica

Republike Hrvatske koja omogućava određivanje položaja u realnom vremenu s točnošću

od 2 cm u horizontalnom te 4 cm u vertikalnom smislu na čitavom području države

(Marjanović, 2010). U punoj je funkciji od 08.12.2008. CROPOS sustav čini 30

referentnih GNSS stanica na međusobnoj udaljenosti od 70 km raspoređenih tako da

prekrivaju cijelo područje Republike Hrvatske u svrhu prikupljanja podataka satelitskih

mjerenja i računanja korekcijskih parametara. Korekcijski parametri bit će dostupni

korisnicima na terenu putem mobilnog Interneta (GPRS/GSM). U svrhu povećanja

kvalitete i pouzdanosti podataka u pograničnim područjima država sredinom 2009. godine

uspostavljena je razmjena podataka pograničnih stanica sa Republikom Mađarskom,

Republikom Slovenijom i Crnom Gorom, tako da su u umreženo rješenje i računanje

korekcijskih parametara trenutno uključene 43 referentne GNSS stanice.

Cropos sustav pruža korisnicima tri usluge koje se međusobno razlikuju po metodi

rješenja, točnosti, načinu prijenosa podataka iformatu podataka (Marjanović, 2010).

DSP - diferencijalni servis pozicioniranja u realnom vremenu: točnost ovog servisa

je unutar 1 m, te je pogodan za primjenu ugeoinformacijskim sustavima, navigaciji,

upravljanju prometom, zaštiti okoliša, poljoprivredi i šumarstvu. Kod korištenja

DSP usluge za komunikaciju se koriste wirelessinternet (GPRS, UMTS) i NTRIP

protokol. Korekcijski parametri nalaze su u RTCM formatu.

VPPS - visoko precizni pozicijski servis određivanja u realnom vremenu: točnost

ovog servisa je centimetarska, te je pogodan za primjenu kod: izmjere, katastra,

inženjerske geodezije, izmjere državne granice, aerofotogrametriji, hidrografiji...

Kod korištenja DSP usluge za komunikaciju se koriste wirelessInternet (GPRS,

UMTS) i NTRIP protokol. Korekcijski parametri nalaze su u RTCM formatu. Na


23

temelju podataka i približnog položaja korisnika sustav određuje virtualnu

referentnu stanicu u realnom vremenu koja se „nalazi“ na udaljenosti od nekoliko

metara od prijemnika korisnika na terenu. Za određivanje virtualne referentne

stanice i korekcijskih parametara koriste se podaci mjerenja umreženih referentnih

GNSS stanica CROPOS sustava koji poništavaju negativne vanjske utjecaje na

točnost određivanja položaja u realnom vremenu.

GPPS – geodetski precizni servis: točnost ovog servisa je veća od 1 cm, te je

pogodan za primjenu kod određivanja geodetske osnove, referentnih sustava,

znanstvenih i geodinamičkih istraživanja, visokopreciznih zadataka inženjerske

geodezije. Kod korištenja GPPS usluge obrada podataka mjerenja se vrši naknadno

(postprocessing), te zbog toga na terenu nije potrebno imati internetsku vezu.

Korekcijski parametri nalaze su u RINEX, VRS RINEX formatu.

Praćenje i kontrola rada sustava u nadležnosti je Odjela osnovnih geodetskih radova

Državne geodetske uprave i odvija se na lokaciji Središnjega ureda. Za kontinuirano

se praćenje koordinata referentnih stanica koristi Trimble GPS RTK softver.

Za kontrolu rada sustava uspostavljene su dvije kontrolne permanentne stanice koje

simuliraju rad korisnika na terenu (rover) i određuju svoj položaj u realnom vremenu

korištenjem korekcijskih podataka nekoliko stotina puta na dan (cca. 600 inicijalizacija).

Na temelju njihovih rezultata u svakome se trenutku može dobiti uvid u učinkovitost i

točnost rada sustava, a uvid u rad i rezultate kontrolnih stanica dostupni su

korisnicima web stranicom www.cropos.hr (Google 2014).

Prilikom primjene GNSS metode mjerenja potrebno je osigurati da antena za prijem

signala satelita ima slobodan horizont. Također, treba voditi računa da se ne mjeri u blizini

objekata koji mogu uzrokovati multipath, tj. višestruki prijam istog signala. Primjena

GNSS metode mjerenja otežana je u gradovima ili šumskim područjima. Za primjenu RTK

GNSS metode mjerenja u realnom vremenu potrebno je osigurati vezu s kontrolnim

centrom sustava CROPOS za prijam korekcijskih podatka, što, naravno, ovisi o

pokrivenosti područja države GSM signalom.


24

Tijekom nekoliko godina primjene CROPOS sustava uočeno je da servis VPPS ima

nedostatak, a to je dostupnost mobilnog Interneta posebno u ruralnom području Hrvatske.

Naravno, CROPOS sustav ima više prednosti, a one su sljedeće:

nije potrebna vlastita baza tijekom primjene RTK metode mjerenja, čime se

smanjuje broj potrebnih GNSS uređaja,

skraćivanje terenskih mjerenja, jer nije potrebno tražiti referentne točke za

postavljanje baznog uređaja,

nema rizika od krađe ili oštećenja baznog uređaja,

nema ograničenja zbog dosega radiouređaja za prijenos korekcijskih parametara,

znatno kraće vrijeme potrebno za inicijalizaciju rovera,

homogenost mjerenja na području cijele države,

povećanje točnosti i pouzdanosti mjerenja.

3.3.3. Transformacija koordinata

Donošenjem odluke o utvrđivanju službenih geodetskih datuma i ravninskih kartografskih

projekcija Republike Hrvatske (NN 110/2004) utvrđen je prijelaz na novi geodetski

referentni sustav Republike Hrvatske, te nastavno implementacija novih geodetskih datuma

HTRS96/TM i HVRS71. Prelaskom na novi referentni koordinatni sustav kartografske

projekcije postalo je nužno pružiti, ovisno o zahtjevima korisnika za točnošću podataka,

učinkovitu metodu međudatumske transformacije (Herent, M., Horvat, H., Kriste, I. 2013).

U tu svrhu razvijen je T7D 4 transformacijski model. On omogućuje transformaciju

koordinata peko jedinstvenog transformacijskog modela između naslijeđenog/starog

geodetskog datuma HDKS s temeljnim elipsoidom Bessel 1841 i novog geodetskog

datuma HTRS96 uokvirenog na elipsoidu HRG2009. U modelu se koriste jedinstveni

transformacijski parametri za teritorij cijele Hrvatske izračunati temeljem 5034 točaka uz

uporabu najnovijeg modela geoida HRG2009:

4T – transformacija, 7 – parametarska, D – distorzija


25

Tablica 1: Transformacijski parametri CROPOS servisa

ETRS89 >> HDKS HDKS >> ETRS89

tX = -546.71439 m tX = +546.70776 m

tY = -162.42163 m tY = +162.37348 m

tZ = -469.53482 m tZ = +469.53683 m

rX = +5.90565445˝ rX = -5.90560751˝

rY = +2.07283736˝ rY = -2.07314165˝

rZ = -11. 51057649˝ rZ = +11. 51062442˝

dM = +4.45664759 ppm dM = +4.45886242 ppm

Jedinstveni transformacijski model čini 7 parametarska transformacija i pravilni raster

prediciranih vrijednosti distorzije određen na temelju identičnih točaka u oba sustava

metodom kolokacije po najmanjim kvadratima.

CROPOS sustav pruža CROPOS_VRS_HTRS96 on-line uslugu koja omogućuje korištenje

novog službenog visinskog datuma HVRS71 (primjenom novog modela geoida

HRG2009), te istovremeno korištenje nove službene projekcije HTRS96/TM bez potrebe

za naknadnim preračunavanjem koordinata.

Također, CROPOS sustav nudi i on-line uslugu CROPOS_VRS_HDKS. Ona omogućuje

korištenje novog službenog transformacijskog modela T7D direktno iz CROPOS mjerenja.

Korištenjem usluge dobivena mjerenja prikazana su na Besselovom elipsoidu i u Gauss-

Krüger projekciji pete odnosno šeste zone. Unutar te usluge omogućeno je i određivanje

nadmorskih visina u visinskom datumu Trst.

Simon

S

Putem

sustav

transfo

distorz

geoida

elipsoi

3.4. A

Arhite

zahtjev

površi

građev

Snima

zgrade

Rončević

Slika 3: Princ

m CROPOS_

vu (Bessel/G

ormacijom i

zije (DGU 2

a HRG2009

idnih visina

Arhitekton

ektonski sni

vne zgrade

ina veća od 4

vinska površ

ak izvedenog

e u koje prip

cip odašiljan

_VRS_HDK

Gauss-Krüge

z ETRS89 (

2014). Unuta

u starom v

h u nadmors

nski snimak

imak izvede

u koje pri

400 m2, zgra

šina veća od

g stanja nez

padaju: neza

nja korekcija

KS usluge k

er projekcij

(HTRS96) k

ar ove uslug

visinskom su

ske visine H

k i snimak

enog stanja

ipadaju: nez

ada za obav

1000 m2 i zg

zakonito izg

akonito izgra

a od CROPO

korisnički ro

a 5/6 zone

oristeći 7 pa

ge odaslane

ustavu Trst

H u visinskom

izvedenog

a nezakonito

zakonito izg

ljanje isklju

grada javne

građene zgr

ađena zgrada

OS sustava do

over određu

e) koje su

arametara tra

su i undulac

čime je om

m datumu Tr

g stanja

o izgrađene

građena zgr

čivo poljopr

namjene bez

rade izrađuje

a čija građev

o korisničko

uje koordin

dobivene

ansformacije

cije geoida n

mogućeno pr

rst (slika 3).

e zgrade iz

rada čija je

rivredne djel

z obzira na p

e se za ma

vinska povr

Diplomski ra

2

og rovera

ate u HDK

on-line T7

e i grid mod

novog mode

reračunavan

zrađuje se z

e građevinsk

latnosti čija

površinu.

anje zahtjevn

šina nije već

ad

26

KS

7D

del

ela

nje

za

ka

je

ne

ća


27

od 400 m2 i zgrada za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija građevinska

površina nije veća od 1000 m2.

Iskaz površina i obračunske veličine zgrade i iskaz podataka za obračun naknade za

zadržavanje zgrade u prostoru izrađuje se za jednostavne zgrade. Za javne zgrade potrebna

je izjava ovlaštenog arhitekta da nezakonito izgrađena zgrada javne namjene ispunjava

bitni zahtjev sigurnosti u korištenju i bitni zahtjev zaštite od požara.

Arhitektonskim snimkom i snimkom izvedenog stanja prikazuje se stvarno stanje zgrade u

skladu sa stupnjem završenosti i neovisno o funkcionalnim i inženjerskim nedostacima, te

snosi odgovornost za usklađenost zahtijevanih podataka s izvedenim stanjem zgrade.

Za estetske, funkcionalne i tehničke nedostatke zgrade za koju je izradio snimku izvedenog

stanja arhitekt ne odgovara, kao ni za bilo kakve štete koje bi mogle nastati korištenjem

zgrade ze koju je izradio arhitektonsku snimku izvedenog stanja. Ovlašteni arhitekt može

ukazati na funkcionalne i inženjerske nedostatke te predložiti metode njihovog

ispravljanja po završetku postupka ozakonjenja zgrade, u procesu rekonstrukcije legalne

zgade.

Prije ugovaranja izrade arhitektonskog snimka potrebno je utvrditi da li nezakonito

izgrađena zgrada zadovoljava osnovne uvjete ozakonjenja propisane zakonom te ocijeniti

mogućnost ozakonjenja zgrade. Kako bi se mogla definirati širina usluge i provjera

mogućnosti i uvjeta ozakonjenja ovlašteni bi arhitekt trebao provjeriti uvjete za

ozakonjenje zgrade, postojeće projektne dokumente i dokaze legalnosti u slučaju

rekonstrukcije postojeće zgrade, pregledati zgradu kao i utvrditi stupanj dovršenosti i

stvarnu namjenu zgrade. Izmjera na terenu obavlja se ručno ili pomoću mjernih uređaja

(lasersko skeniranje, snimanje polarnom metodom, fotogrametrijsko snimanje, i sl.).

Fotodokumentacija treba sadržavati najmanje četiri crno bijele ili fotografije u boje

prikazuju sva pročelja zgrade.

Svi grafički i tekstualni prilozi arhitektonske snimke prikazuju stvarno stanje zgrade u

skladu sa stupnjem gotovosti i neovisno o funkcionalnim i inženjerskim nedostacima

(Hrvatska komora arhitekata 2012). U slučaju da je dio postojeće zgrade rekonstruiran bez

akta kojim se odobrava građenje, odnosno protivno tom aktu u svim se tekstualnim i

grafičkim prilozima prikazuju postojeći i rekonstruirani dio zgrade, ukoliko su ta dva dijela

zgrade konstruktivno i funkcionalno povezana.


28

Svaki se arhitektonski snimak sastoji od općeg i tehničkog dijela. Opći dio arhitektonske

snimke sastoji se od:

naslovne stranice sa općim podacima,

sadržajem sa popisom svih tekstualnih i grafičkih priloga,

rješenja o registraciji i upis u sudski registar,

rješenja o upisu u Imenik ovlaštenih arhitekata.

Tehnički dio arhitektonskog snimka sadržava:

opći podaci (ime, prezime i adresa, odnosno naziv i sjedište podnositelja zahtjeva;

tvrtka/ured, ime i prezime ovlaštenog arhitekta),

lokacija zgrade (ulica i kućni broj (ako je određen), broj katastarske čestice i

općine; namjena zgrade),

arhitektonski opis zgrade (struktura i opis djela zgrade),

iskaz površina i obračunske veličine zgrade (površina zgrade: bruto razvijena

građevinska površina, bruto tlocrtna površina zgrade, neto korisna površina s

tabličnim prikazom površina svake etaže; broj etaža i visina zgrade; obračunske

veličine zgrade prema posebnom propisu),

nacrti (tlocrti, presjeci i pročelja) u mjerilu 1:100, a iznimno u drugom primjerenom

mjerilu,

fotodokumentacija (najmanje četiri fotografije u boji ili crno bijele boje koje

prikazuju uličnu i sve susjedne strane zgrade),

opis stupnja završenosti zgrade,

podaci o obračunu naknade za zadržavanje zgrade u prostoru,

izjava ovlaštenog arhitekta da nezakonito izgrađena zgrada javne namjene

ispunjava bitni zahtjev sigurnosti u korištenju,


29

izjava ovlaštenog arhitekta da nezakonito izgrađena zgrada javne namjene

ispunjava bitni zahtjev zaštite od požara.

Osim strukture i opisa dijelova zgrade, treba i navesti da li se zgrada koristi ili se može

koristiti. Taj je podatak neovisan o ocjeni da li je građevina upotrebljiva već služi samo za

konstataciju stanja zgrade. Kako bi se bolje razumjelo neke dijelove arhitektonskog snimka

potrebno je razjasniti neke pojmove, pa je tako bruto razvijena građevinska površina

ukupna građevinska (bruto) površina zgrade, dok je bruto tlocrtna površina zgrade

vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova

zgrade osim balkona na građevnu česticu uključujući i terase u prizemlji zgrade kada su

iste konstruktivni dio podzemne etaže. Neto korisna površina obračunava se prema HRN

ISO 9836. Obračunske veličine zgrade prema posebnom propisu su podaci potrebni za

obračun komunalnog i vodnog doprinosa i obračunavaju se u skladu s odredbama

Pravilnika o načinu obračuna površine i obujma u projektima zgrada, Pravilnika o

obračunu i naplati vodnog doprinosa, Uredbe o visini vodnog doprinosa i Pravilnika o

načinu utvrđivanja obujma građevine za obračun komunalnog doprinosa.

Na situaciji su kotirani gabariti zgrade kao i udaljenost zgrade od svih međa ili drugih

građevina te su označene glavne visinske kote (glavne kote terena, pristupa/ ulaza i pada

prizemlja). Situacija se izrađuje na geodetskoj podlozi iz geodetskog elaborata za

evidentiranje podataka o zgradama, po potrebi na posebnoj geodetskoj podlozi. Na situaciji

se prikazuju granice građevinskog područja, zaštićenog obalnog pojasa ili drugu granicu

važnu za određivanje podataka za obračun naknade za zadržavanje zgrade u prostoru. Na

situaciji se označuje ulaz/mjesto priključenja na prometnu površinu, kao i tumač oznaka.

Na tlocrtima su kotirani konstruktivni elementi (nosivi zidovi,otvori u nosivim zidovima,

stupovi, konstruktivni rasponi, konstruktivni elementi krovišta ako je dostupno) i veličine

svih prostorija. Prostorije se opisuju po namjeni te se iskazuju njihove površine. Tlocrt

temelja se ne prikazuje. Tlocrt krovište se prikazuje samo ako je krovište dostupno i kada

ga je moguće snimiti. Presjeci sadrže glavne visinske podatke (visinske kote svih etaža,

međukatnih konstrukcija, vijenaca, sljemena, nadozida i sl.) u odnosu na relativnu kotu

prizemlja. Svi zidovi, stropne ploče i krovovi crtaju se kao konture bez unutarnje

konstruktivne strukture i slojeva. Pročelja se prikazuju pojednostavljeno sa svim bitnim

elementima.


30

Ovim se dokumentom iskazuju stupanj završenosti i upotrebljivost zgrade. Stupanj

dovršenosti definira je li zgradau potpunosti završena ili ne. Ukoliko na zgradi postoje

građevinski ili drugi radovi (osim fasade) koji nisu završeni, zgrada se smatra

nezavršenom.

Izjava arhitekta da nezakonito izgrađena zgrada javne namjene ispunjava bitni zakon

sigurnosti u korištenju i bitni zahtjev zaštite od požara, daju se prema propisima koji su

važili u vrijeme kada je zgrada građena ili prema važećim propisima, ako se radi o

završenoj zgradi, odnosno njezinom dijelu, te prema Zakonu o prostornom uređenju i

gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12).

Svaki se snimak izvedenog stanja sastoji od općeg i tehničkog dijela. Opći dio snimka

izvedenog stanja sastoji se od:

naslovne stranice sa općim podacima,

sadržajem sa popisom svih tekstualnih i grafičkih priloga,

rješenja o registraciji i upis u sudski registar,

rješenja o upisu u Imenik ovlaštenih arhitekata.

Tehnički dio arhitektonskog snimka sadržava:

opći podaci (ime, prezime i adresa, odnosno naziv i sjedište podnositelja zahtjeva;

tvrtka/ured, ime i prezime ovlaštenog arhitekta),

lokacija zgrade (ulica i kućni broj (ako je određen), broj katastarske čestice i

općine; namjena zgrade),

iskaz površina i obračunske veličine zgrade (površina zgrade: bruto razvijena

građevinska površina, bruto tlocrtna površina zgrade, neto korisna površina s

tabličnim prikazom površina svake etaže; broj etaža i visina zgrade; obračunske

veličine zgrade prema posebnom propisu),

nacrti (tlocrti, presjeci i pročelja) u mjerilu 1:100, a iznimno u drugom primjerenom

mjerilu,


31

fotodokumentacija (najmanje četiri fotografije u boji ili crno bijele boje koje

prikazuju uličnu i sve susjedne strane zgrade),

opis stupnja završenosti i upotrebljivosti zgrade,

podaci o obračunu naknade za zadržavanje zgrade u prostoru.

3.5. Naknade za ozakonjenje zgrade

Usvrhu ozakonjenja bezakonito izgrađene zgrade podnositelj zahtjeva za rješenje o

izvedenom stanju dužan je platiti određene naknade. To je naknada za zadržavanje

nezakonito izgrađene zgrade u prostoru te komunalni i vodni doprinos.

Naknada je novčani iznos koji prije donošenja rješenja o izvedenom stanju plaća

podnositelj zahtjeva. Ako se legalizira zgrada s više stambenih odnosno funkcionalnih

jedinica podnositelj zahtjeva plaća naknadu razmjernu svom dijelu građevine a ostali

vlasnici su obvezni platit naknadu za svoj dio legalizirane građevine. Ako zgrada ima i

legalnih dijelova tada vlasnici legalnog dijela zgrade nisu obveznici plaćanja naknade


Naknada se utvrđuje rješenjem o naknadi. Donosi ga pravno tijelo općine odnosno grada

na čijem se području građevina nalazi, a koje je nadležno za poslove komunalnog

gospodarstva. Nakon što utvrdi da su ispunjeni svi uvjeti propisani za donošenje rješenja o

izvedenom stanju, upravni odjel koji provodi postupak legalizacije dostavit će mu potrebne

podatke za obračun iznosa naknade. Nakon plaćanja naknade u cijelosti ili prvog obroka, u

slučaju obročne otplate, stječu se uvjeti za izdavanje rješenja o izvedenom stanju.

Visina naknade za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoruza građevinu,

odnosno za dio građevine koji se ozakonjuje, utvrđuje se ovisno o veličini, lokaciji,

namjeni zgrade te načinu plaćanja naknade.

Naknada se može platiti jednokratno i obročno. Prilikom podnošenja zahtjeva podnositelj

zahtjeva pismeno navodi koji način plaćanja odabire. Ako se podnositelj zahtjeva ne

izjasni pisano o načinu plaćanja naknade ili ako je utvrđeni iznos naknade 1500 kuna ili

manji, upravno tijelo izdaje rješenje s jednokratnim plaćanjem (Ministarstvo graditeljstva i

prostornog uređenja 2012a). Ukoliko podnositelj zahtjeva plaća naknadu jednokratno u


32

roku od 30 dana odobrava me se popust od 25%. Iznos naknade s popustom ne može biti

manji od 500 kn po zgradi. Naknade veće od 1500 kn mobu se platiti obročno. Prilikom

odabira obročnog plaćanja odobrava se rok otplate od maksimalno 5 godina ili 60 mjeseci,

u mjesečnim obrocima, s time da iznos plaćanja prvog obroka ne može biti od 5% ukupnog

iznosa naknade, odnosne ne manji od 1000 kn. Visina mjesečnih obroka utvrđuje se na

način da se ukupan iznos naknade umanjen za prvi rok raspodjeljuje po mjesecima otplate

(najviše 59 mjeseci). Mjesečni obroci su jednakog iznosa i ne mogu biti manji od 300 kn.

Mjesečni obroci dospijevaju na naplatu 20-tog u mjesecu za tekući mjesec.

Dvadeset posto sredstava od naknade ide u proračun grada odnosno županije čiji je upravni

odjel donio rješenje o izvedenom stanju, a koriste se za rad tih upravnih tijela. Trideset

posto sredstava od naknade ide u proračun općine odnosno grada na čijem se području

nalazi nezakonito izgrađena zgrada. Ta se sredstva koriste namjenski za izradu prostornih

planova kojima će se izvršiti sanacija nakon legalizacije te za poboljšanje infrastrukture

opremljenosti. Preostalih pedeset posto sredstava od naknade ide u državni proračun

Republike Hrvatske, a koriste se namjenski za provedbu legalizacije, uklanjanje bespravne

gradnje, za uspostavu i održavanje sustava e-dozvolete za uspostavu i održavanje katastra

nekretnina.

Vodni doprinos inače plaća investitor na gradnju građevine, u ovom slučaju podnositelj

zahtjeva za rješenje o izvedenom stanju. Naplaćuju ga i obračunavaju Hrvatske vode.

Sredstvima vodnog doprinosa financira se vodno gospodarstvo, njima se osigurava

dostupnost i zaštita voda, izgradnja, upravljanje i održavanje vodnih sustava itd.

(Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja 2012). Osnovna jedinica za plaćanje

vodnog doprinosa je prostorni metar (m3). U svrhu obračunavanja vodnog doprinosa,

područje Republike Hrvatske dijeli se na 3 zone: zonu A, zonu B i zonu C. Zonu A čini

grad Zagreb i zaštićeno obalno područje mora. Zonu C čine područja posebne državne

skrbi, dok u zonu B pripada ostalo područje Republike Hrvatske osim zone A i zone C.

Komunalni doprinos je prihod koji ide u proračun općine odnosno grada na području kojeg

se građevina nalazi. Predviđeno je da se sredstvima komunalnog doprinosa financira

gradnja objekata i uređaja komunalne infrastrukture. Odluku o komunalnom doprinosu

donosi općinsko vijeće odnosno gradska skupština, kojom se utvrđuju zone, način i rokovi

plaćanja itd. Rješenje o komunalnom doprinosu donosi upravno tijelo općine odnosno

grada nadležno za komunalno gospodarstvo, to isto koje donosi rješenje o naknadi za


33

zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru. Često gradovi i općine odobravaju

olakšice za pojedine grupe investitora, bilo da se radi o proizvodnim pogonima ili

rješavanju stambenog pitanja prvi puta ili nekog drugog razloga.

3.6. Rješenje o izvedenom stanju

Rješenje o izvedenom stanju izdaje upravni odjel nadležan za izdavanje akata za gradnju

županije odnosno grada na području kojeg se nalazi građevina koja se legalizira, a kojem

se i predao zahtjev. Rješenje o izvedenom stanju se izdaje nakon što se utvrdi da su

zadovoljeni svi zakonski uvjeti. Ono se može izdati ako je utvrđeno da su zahtjevu

priloženi svi potrebni dokumenti te nakon što je utvrđeno očevidom na terenu da je

arhitektonska snimka, odnosno snimka izvedenog stanja u skladu s izvedenim stanjem

zgrade te da je plaćena naknada za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru,

odnosno prvi obrok naknade u slučaju obročne otplate (Ministarstvo graditeljstva i

prostornog uređenja 2012a). Ako je za nezakonito izgrađenu zgradu u tijeku sudski

sporpokrenut prije podnošenja zahtjeva za rješenje o izvedenom stanju, a povod mu je

zaštita vlasništva ili drugog stvarnog prava u vezi sa zgradom ili zemljištem na kojem je

izgrađena, ne može se donijeti rješenje o izvedenom stanju. Ukoliko dobije informacije o

sporu, upravni odjel prekida postupak donošenja rješenja do okončanja sudskog spora.

Postupak se može nastaviti u slučaju da se stranka koja je tužitelj ne protivi donošenju

rješenja o izvedenom stanju, o čemu se pismeno izjašnjava. Rješenje se može donijeti za

jednu ili više zgrada na jednoj ili više čestica.

Rješenje o izvedenom stanju obvezno sadrži:

utvrđenje da se zgrada ozakonjuje, odnosno da se ozakonjuju radovi izvedeni u

svrhu promjene namjene, promjene broja funkcionalnih jedinica ili sl.,

popis i opis građevina koje nisu zgrade, a ozakonjuju se zajedno sa zgradom, ako

takvih ima,

ime katastarske općine i broj jedne ili više katastarskih čestica na kojima je zgrada

izgrađena,

podatak o stupnju dovršenosti zgrade, odnosno radova (završena zgrada ili

nezavršena zgrada),


34

podatke o zgradi, odnosno radovima s obzirom na način smještaja na katastarskoj

čestici, odnosno česticama (slobodnostojeća, poluugrađena ili ugrađena) i njezinoj

zahtjevnosti (zahtjevna zgrada, manje zahtjevna zgrada, jednostavna zgrada ili

pomoćna zgrada), namjenu za koju se zgrada koristi, vanjsku veličinu zgrade

(visinu, dužinu i širinu), broj i vrstu etaža, broj i vrstu funkcionalnih jedinica i oblik

krova (Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja 2012a).

Rješenja o izvedenom stanju za zahtjevnu zgradu, osim utvrđenja i obveznih podataka,

nužno sadrži i:

oznaku geodetskog snimka, odnosno kopije katastarskog plana, te oznaku

arhitektonske snimke,

oznake izjava ovlaštenog arhitekta te ovlaštenih inženjera građevinarstva,

elektrotehnike i strojarstva da nezakonito izgrađena zgrada ispunjava bitni zahtjev

mehaničke otpornosti i stabilnosti, bitni zahtjev sigurnosti u korištenju i bitni

zahtjev zaštite od požara u slučajevima u kojima je to propisano ovim Zakonom,

ako se radi o dovršenoj zgradi, odnosno njezinom dijelu,

napomenu da ispitivanje ispunjavanja lokacijskih uvjeta, bitnih zahtjeva za

građevinu, osim bitnih zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti, sigurnosti u

korištenju i zaštite od požara, te drugih uvjeta i zahtjeva, nije prethodilo donošenju

rješenja (Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja 2012a).

Rješenja o izvedenom stanju za manje zahtjevnu zgradu, osim utvrđenja i obveznih

podataka, nužno sadrži i:

oznaku geodetskog snimka, odnosno kopije katastarskog plana,

snimke izvedenog stanja inapomenu da ispitivanje ispunjavanja lokacijskih uvjeta,

bitnih zahtjeva za građevinu te drugih uvjeta i zahtjeva nije prethodilo donošenju

rješenja (Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja 2012a).

Rješenja o izvedenom stanju za jednostavnu zgradu, osim utvrđenja i obveznih podataka,

nužno sadrži i:

oznaku geodetskog snimka, odnosno kopije katastarskog plana,


35

napomenu da ispitivanje ispunjavanja lokacijskih uvjeta, bitnih zahtjeva za

građevinu te drugih uvjeta i zahtjeva nije prethodilo donošenju rješenja


Rješenja o izvedenom stanju za pomoćnu zgradu, osim utvrđenja i obveznih podataka,

nužno sadrži i napomenu da ispitivanje ispunjavanja lokacijskih uvjeta, bitnih zahtjeva za

građevinu te drugih uvjeta i zahtjeva nije prethodilo donošenju rješenja.

3.7. Zgrade izgrađene prije 1968. godine

15. veljače 1968. je u području građenja i prostornog uređenja poznat kao datum presjeka

za Opću legalizaciju, odnosno sve što je na teritoriju RH izgrađeno do toga datuma smatra

se da je izgrađeno u skladu sa odgovarajućom dozvolom bez obzira ima li građevina

odgovarajući akt o gradnji li ne. Iako su Zračne snimke iz toga vremena osnova za

legalizaciju, snimke nekih područja ili objekata danas nisu dostupni ili građevina nije

vidljiva na toj snimci, te jestarost nerijetko potrebno dodatno dokazivati na druge načine.

Postoje dva osnovna dokumenta odnosno načina koja dokazuju izgrađenost prije 15.veljače

1968. godine. Prvi je način da se ishodi uvjerenje da je građevina evidentirana prije

15.02.1968, a navedeno uvjerenje izdaje katastar ili Središnji ured Državne geodetske

uprave na temelju podataka iz zračnih snimki, katastarskog plana i sl. U slučaju da

navedene institucije zbog nekog razloga nemaju snimku ili evidenciju nad objektom tada je

potrebno ishoditi uvjerenje o vremenu građenja građevine koje izdaje nadležni odjel za

gradnju. Za dobivanje navedenog uvjerenja potrebno je priložiti odgovarajuće dokaze koji

mogu biti: nalaz građevinskog vještaka, fotografije, izjave svjedoka, mogući računi iz tog

vremena o kupnji materijala, spajanja na infrastrukturu itd. Sastavni dio navedenog

uvjerenja je snimka postojećeg stanja građevine ipreslika katastarskog plana s ucrtanom

građevinom ili geodetski situacijski nacrt stvarnog stanja, što je između ostalog potrebno

priložiti samom pismenom zahtjevu prilikom traženja uvjerenja (Arhitektonski ured Dizajn

Et Cetera 2014).


36

4. AGENCIJA ZA OZAKONJENJE NEZAKONITO IZGRAĐENIH

ZGRADA

Važeći Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (Hrvatski Sabor 2012)

stupio je na snagu 4. kolovoza 2012. godine. Osnovna svrha toga Zakona je ozakonjenje

što većeg broja nezakonito izgrađenih zgrada.

Zahtjev za donošenje rješenja o izvedenom stanju, a kojim rješenjem se nezakonito

izgrađena zgrada ozakonjuje, podnosi se najkasnije do 30. lipnja 2013. godine. Nakon

isteka tog roka utvrđeno je da je na cjelokupnom području Republike Hrvatske zaprimljeno

ukupno 822.487 zahtjeva za izdavanjem spomenutog rješenja. Takav izuzetno velik broj

zaprimljenih zahtjeva prouzročio je nemogućnost da nadležna upravna tijela zahtjeve riješe

u razumnom roku. Naime, ukupan broj riješenih zahtjeva svih nadležnih upravnih tijela od

primjene predmetnog Zakona do studenog 2013. je 50.927 što predstavlja tek 6% od

ukupno zaprimljenih zahtjeva, a što implicira da bi se zahtjevi rješavali idućih 16 godina.

Stoga se, u svrhu što učinkovitijeg i bržeg procesa rješavanja zaprimljenih zahtjeva za

izdavanje rješenja o izvedenom stanju, a time i ostvarivanja osnovne svrhe Zakona o

postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, tj. ozakonjenja što većeg broja nezakonito

izgrađenih zgrada uređuje osnivanje Agencije za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada

koja će donositi rješenja o izvedenom stanju u određenim slučajevima.

Osnivanjem ove Agencije očekuje se znatno povećanje donesenih rješenja, a time i prihoda

u državni proračun Republike Hrvatske s osnova naknade za zadržavanje nezakonito

izgrađenih zgrada u prostoru. Agencija za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada

osniva se kao pravna osoba s javnim ovlastima, za čije su osnivanje inicijalna sredstva

osigurana u proračunu Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja. Rad Agencije za

ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada financira se sa dvadeset posto sredstava naknade

koje su prihod državnog proračuna Republike Hrvatske u slučajevima u kojima rješenje o

izvedenom stanju donosi Agencija za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada, a koja se

sredstva koriste namjenski za rad Agencije.

Imajući u vidu činjenicu da je redovno poslovanje upravnih tijela nadležnih za izdavanje

rješenja o izvedenom stanju zbog iznimno velikog broja zaprimljenih zahtjeva, nedostatnih

kapaciteta i drugih poslova koje obavljaju, preopterećeno te da spomenuti zahtjevi neće biti


37

riješeni u razumnom roku, izmjenjuje se i dopunjuje zakon o postupanju s nezakonito

izgrađenim zgradama (NN 86/12). Na taj način će se rasteretit redovno poslovanje

nadležnih upravnih tijela, ubrzati proces ozakonjenja nezakonito izgrađenih zgrada,

uređenja stanja u prostoru Republike Hrvatske i uključivanje spomenutih zgrada u pravni

promet, te ukloniti negativni utjecaji na gospodarstvo koji uzrokuju nezakonito izgrađene

zgrade u prostoru. Očekuje se znatan priliv financijskih sredstava u državni proračun

Republike Hrvatske na osnovu plaćanja naknade za zadržavanje nezakonito izgrađenih

zgrada u prostoru. (Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja 2013).

Agencija za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada donosi rješenje o izvedenom stanju

u predmetima u kojima nadležno upravno tijelo zbog velikog broja zaprimljenih zahtjeva

ne može u razumnom roku riješiti sve predmete i to:

ako je na dan 31. prosinca 2013. godine postotak riješenih predmeta u nadležnom

upravnom tijelu manji od 20% od ukupno zaprimljenih zahtjeva, Agencija rješava

onoliko predmeta koliko je potrebno da zbroj broja predmeta koje rješava i broja

predmeta koje je do tog datuma riješilo nadležno upravno tijelo iznosi 20% od

ukupno zaprimljenih zahtjeva,

ako je na dan 30. lipnja 2014. godine postotak riješenih predmeta u nadležnom





ako je na dan 31. prosinca 2014. godine postotak riješenih predmeta u nadležnom





ako je na dan 30. lipnja 2015. godine postotak riješenih predmeta u nadležnom






38

na dan 31. prosinca 2015. godine Agencija rješava 25% predmeta od ukupno

preostalih neriješenih predmeta u pojedinom nadležnom upravnom tijelu. (Hrvatski

Sabor 2013).

Agencija obavlja poslove s javnim ovlastim:

provodi postupak i donosi rješenja o izvedenom stanju u slučajevima propisanim

Zakonom,

priprema rješenja o visini naknade za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u

prostoru za predmete u pojedinim slučajevima, te ih dostavlja jedinici lokalne

samouprave na čijem se području nalazi zgrada,

prati stanje rješavanja zahtjeva za ozakonjenje zgrada u gradovima i županijama,

predlaže Ministarstvu, županijama i gradovima mjere u svrhu poboljšanja

učinkovitosti rješavanja zahtjeva za ozakonjenje zgrada,

evidentira ozakonjene zgrade u informacijskom sustavu prostornog uređenja,

prati naplatu naknada za zadržavanje nezakonito izgrađenih zgrada u prostoru po

izdanim rješenjima.

Dvadeset posto sredstava naknade prihod su državnog proračuna Republike Hrvatske kada

rješenje o izvedenom stanju donosi Agencija, a koriste se namjenski za njezin rad.

Agencija prestaje s radom završetkom ozakonjenja zgrada. (Hrvatski Sabor 2013)


39

5. PRIMJER IZRADE GEODETSKOG SNIMKA IZVEDENOG

STANJA NA PODRUČJU OPATIJE

Dana 25. rujna 2013. na zahtjev stranke Tatiana Šverko, Lovran, Šetalište maršala Tita 80

izvršen je geodetski snimak nezakonito izgrađenih objekata na k.č. 1044/1 i grč. 422/2 u

k.o. Volosko, Pavlovac 7, a u svrhu ishodovanja Rješenja o izvedenom stanju u postupku

ozakonjenja nezakonito izgrađene zgrade.

Dolaskom na navedeno mjesto i obilaskom terena, nije pronađena ni jedna točka geodetske

osnove u blizini. Postavljene su dvije privremene pomoćne točke, te su stabilizirane

bolcnama koje će poslužiti kao osnova za opažanje u lokalnom sustavu. Koordinate točaka

određene su GNSS prijamnikom SOUTH S82T s pripadajućom opremom, RTK metodom

u tri ponavljanja s novim inicijalizacijama i povezivanjem na CROPOS sustav. Korišten je

VPPS (visoko precizni servis pozicioniranja) koji garantira točnost određivanja

poligonskih točaka od ± 2 cm položajno i ± 4 cm po visini. Izmjera detalja obavljena je

polarnom metodom, totalnom stanicom Stonex R2-2 PLUS 500 i pripadajućim priborom,

uz kontrolna odmjeranja mjernom vrpcom. Sva računanja obavljena su u koordinatnom

sustavu HTRS96/TM.

Nakon izvršenog terenskog mjerenja te izrade situacije izvršen je uklop katastarskog plana

u izmjerenu situaciju na temelju identičnih točaka i identičnih linija.

Za prijenos, računanje i obradu podataka korišteni su programi TECS, TopOO i ZwCAD

Professional 2011, OpenOffice, SurvCE, T7D, Quantum GIS desktop (1.8.0).

Na geodetskom snimku vanjski rub nezakonito izgrađene zgrade prikazan je neprekinutom

zatvorenom linijom crvene boje debljine 0,3 mm. Stepenice na ulazu u građevinu su

također dio nezakonito izgrađene zgrade jer su njezin konstruktivni dio, te su i one

omeđene crvenom linijom (slika 4).

Na geodetskom snimku preklopljenom na DOF5/2011 vanjski rub nezakonito izgrađene

zgrade prikazan je neprekinutom zatvorenom linijom crvene boje debljine 0,3 mm kao što

je vidljivo na slici 5. Također, da bi se osigurala bolja vidljivost zgrade, ista je na digitalnoj

ortofoto karti prikazana bez ispune.


40

Slika 4: Geodetski snimak izvedenog stanja (vidi prilog na str. 51)

Slika 5: Geodetski snimak izvedenog stanja preklopljen sa DOF5 (prilog str. 52)


41

6. ANALIZA O LEGALIZIRANIM OBJEKTIMA NA PODRUČJU

OPATIJE

Na području koje pokriva Upravni odjel za graditeljstvo i zaštitu okoliša – ispostava u

Opatiji predano je ukupno 5840 zahtjeva za donošenje rješenja o izvedenom stanju. U

usporedbi s ostalim jedinicama lokalne samouprave dolazi se do zaključka da je ta brojka

relativno velika u odnosu na broj stanovništva koji živi na tom području. Prema službenim

podacima kojima raspolaže Primorsko-goranska županija, općine Mošćenička Draga,

Lovran i Matulji te grad Opatija ukupno imaju 28891 stanovnika. Ako se usporedi broj

stanovnika sa predanim zahtjevima za legalizaciju, dolazi se do relativne računice da je

svaka peta osoba predala zahtjev za legalizaciju, odnosno da ima nelegalni objekt u svom

vlasništvu. Uzimajući u obzir da ne postoji popis svih nezakonito izgrađenih građevina,

nezna se jesu li svi oni koji su imali obvezu i predali zahtjev za legalizaciju i dali je ta

brojka konačna.

Do 26.05.2014, u Opatijskoj ispostavi Upravnog odjela za graditeljstvo i zaštitu okoliša

PGŽ riješeno je ukupno 1705 predmeta, što bi iznosilo 29,20% ukupnih predmeta. Od

1705 riješenih predmeta, rješenje o izvedenom stanju doneseno je za 1346 predmeta,

odnosno 79%. 51 predmet je odbijen, 20 ih je odbačeno, a obustavljeno ih je 288. Slika 6

grafički prikazuje broj riješenih predmeta do 26.05.2014. godine.

Slika 6: Struktura do sada riješenih predmeta

Rješenje o izvedenom stanju

Odbijeno

Odbačeno

Obustavljeno


42

7. KRITIČKI OSVRT

Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama koji je stupio na snagu 04.

kolovoza 2012. godine dodatno pojednostavljuje legalizaciju nezakonito izgrađenih zgrada

za čije je legaliziranje do tada vrijedio zakon istog naziva iz 2011. godine. Ideja je bila da

se, po preporukama EU, smanji broj nezakonito izgrađenih objekata čiji točni broj nije

poznat, što je dodatna potvrda o velikom problemu prostora u Hrvatskoj.

Ovim se zakonom dodatno olakšava proces legalizacije. Zahtjev za izdavanje rješenja o

izvedenom stanju nezakonito izgrađene zgrade ne mora predati vlasnik zgrade već to može

bilo tko kome je to u interesu. Tako se može dogoditi da se legalizira zgrada bez znanja

vlasnika. Legalizirati se mogu i one građevine koje se nalaze na međi parcela bez obzira na

vlasništvo, pa se tako može legalizirati i ona zgrada koja se nalazi na javnom području.

Teoretski se mogu legalizirati građevine u posebnim područjima kao što su vodno dobro,

arheološko nalazište, kulturno-povijesne cjeline upisane u Listu svjetske baštine ili

spomenik prirode i park-šuma.

Zakon stavlja u nepovoljan položaj one koji su gradili sukladno propisima jer su bili

ograničeni prostorno-planskim zahtjevima, borili su se sa sporom birokracijom, platili

visoke komunalne naknade i dali dio svojih parcela za javne namjene, dok kod legalizacije

objekata svega toga nema. Komunalni doprinos se plaća sa značajnim popustom, a

izgrađenost parcele obično prelazi dopušteni postotak. Nerijetko, vlasnici koji nisu ustupili

dijelove svojih parcela za javne namjene ograničavali se razvojne mogućnosti prostorne

jedinice.

Javnost nije upoznata da se izdavanjem rješenja o izvedenom stanju dokazuje samo

legalnost objekta, a ne i vlasništvo nad njim. Za dokazivanje vlasništva i upis objekta u

katastar nekretnina potrebno je investirati u neke druge geodetske elaborate.


43

8. ZAKLJUČAK

U zadnjih desetak godine, više nego ikada prije, dolazi do izražaja kumulativni efekt više

desetljeća starog nedovoljno efikasnog suzbijanja nezakonite gradnje građevina i to

ponajviše zgrada. U društvenoj percepciji ovaj je efekt posebno pojačan afirmacijom

privatnog vlasništva kao temelja društveno-ekonomskih odnosa i razvojem ideje zaštite

okoliša i želje za stvaranjem kvalitetnijih uvjeta života u svakom pogledu. Zato je, uz

ostale razloge, donesen Zakon o gradnji, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o

gradnji, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju i na posljetku

Zakon o prostornom uređenju i gradnji. Ovim zakonima, uz ostalo, razvijani su provedbeni

instrumenti prostornog uređenja i graditeljstva – lokacijske i građevinske dozvole u smislu

pojednostavljenja i olakšanja postupaka njihova izdavanja za investitora, ali je njima

uveden i niz instrumenata čija je uloga suzbijanje nezakonite gradnje i „legalizacija“

nezakonito izgrađenih građevina (Bienenfeld 2011). Osim toga, djelovanje protiv

nezakonite gradnje posebnim zakonima prošireno je i na druga pravna područja. Primjerice

nezakonita gradnja je postala kazneno djelo i zabranjeno je priključivanje nezakonito

izgrađenih zgrada na komunalnu infrastrukturu.

Ove mjere ne uspijevaju zastaviti niti sanirati nezakonitu gradnju, odnosno svesti je na

prihvatljivu mjeru. Primjenom Zakona o prostornom uređenju i gradnji uočava se da

rješenje o izvedenom stanju i potvrda izvedenog stanja ne uspijevaju ispuniti cilj zbog

kojeg su doneseni, a to je u dovoljnoj mjeri riješiti stanje u prostoru. Neodrživost stanja

izazvano nezakonitom gradnjom posebno je potencirano činjenicom da postoji veliki broj

nezakonitih zgrada za koje su donesena rješenja o uklanjanju, a čije je izvršenje evidentno

nemoguće te činjenicom da za nezakonite zgrade nisu plaćeni dužni doprinosi, a što je na

štetu svih građana koji su gradili u skladu s zakonom i zajednice u cjelini. Kraj takvog

stanja stvari, imajući u vidu razmjere, značaj i složenost problema nezakonite gradnje, bilo

je ocijenjeno da je u svrhu njezinog rješavanja nužno donošenje posebnog Zakona

(Bienenfeld 2011).

Analizirajući odredbe Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama za zaključiti

je da isti i nadalje ne omogućava ozakonjenje svih bespravno izgrađenih zgrada. No, isti

omogućava ozakonjenje većeg broja zgrada od onoga koji se je mogao ozakoniti do

njegova stupanja na snagu. Pri tome, ozakonjenje se omogućava uz uvažavanje zaštite


44

prostora i drugih društvenih vrijednosti u značajnoj mjeri. Naime, iz tih je odredbi vidljivo

da predmetni Zakon prilikom „odabira“ zgrada koje se mogu ozakoniti i propisivanja

uvjeta i postupka njihova ozakonjenja vodi računa o činjenici da sve nezakonite zgrade,

obzirom na svoje značajke i lokaciju na kojoj su izgrađene nisu jednako štetne za prostor,

pravne interese građana i druge zaštićene vrijednosti.


45

9. LITERATURA

Arhitektonski Studio (2013): Postupak legalizacije bespravne gradnje, [Internet],

raspoloživo na: http://www.legalizacije.biz/ [pristupljeno 12.05.2014.].

Arhitektonski ured Dizajn Et Cetera (2014): Kuća izgrađena prije 1968., [Internet],

raspoloživo na: http://www.legalizacijagradnje.com/kuca-izgradena-prije-1968/

[pristupljeno 23.05.2014.].

Bienenfeld, J. (2011): Prikaz Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama,

Šesnaesti forum poslovanja nekretninama, 144 – 157.

Državna geodetska uprava (2008a): CROPOS, O sustavu, [Internet],

raspoloživo na: http://www.cropos.hr/index.php?option=com_content&view

=section&layout=blog&id=1&Itemid=2&lang=hr [pristupljeno 23.05.2014.].

Državna geodetska uprava (2008b): CROPOS, Koncept umreženih referentnih stanica,

[Internet], raspoloživo na: http://www.cropos.hr/index.php?option=com_content

&view=article&id= 4&Itemid=10&lang=hr [pristupljeno 23.05.2014.].

Državna geodtska uprava (2012): Uputa ovlaštenim inženjerima geodezije za izradu,

sadržaj i izgled geodetskog snimka izvedenog stanja nezakonito izgrađene zgrade,

raspoloživo na: http://www.hkoig.hr/assets/dokumenti/vijesti/IzradaSadrzaj

GeodetskogSnimka.pdf [pristupljeno 12.05.2014.]

Državna geodetska uprava (2014): CROPOS servisi, Nova CROPOS on-line usluga za

HDKS i Trst, [Internet], raspoloživo na: http://www.dgu.hr/assets/uploads/

Dokumenti/Proizvodi%20i%20usluge/Cropos%20web%20shop/CROPOS/CROPO

S_VRS_HDKS.pdf [pristupljeno 22.05.2014.].

Džapo, M. (2008): Izmjera zemljišta, predavanja, Zagreb: Geodetski fakultet Sveučilišta u

Zagrebu, ak. god. 2007/2008.

Google (2014): CROPOS – CroatianPositioningSystem , Kontrola rada sustava, [Internet],

raspoloživo na:http://www.infotrend.hr/clanak/2009/5/cropos---Croatian-

positioning-system,38,778.html [pristupljeno 22.05.2014.]


46

Herent, M., Horvat, H., Kriste, I. (2013): Transformacija koordinata homogenih polja u

HDKS, Ekscentar, br. 16, str. 42-45.

Hrvatska komora arhitekata (2012): Naputak za pružanje usluga ovlaštenih arhitekata

prema Zakonu o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (NN 86/2012),

[Internet], raspoloživo na: http://www.arhitekti-hka.hr/hr/zakoni-propisi/naputci

/naputak-za-pruzanje-usluga [pristupljeno 23.05.2014.].

Hrvatski Sabor (2012): Odluka o proglašenju Zakona o postupanju s nezakonito

izgrađenim zgradama, Zagreb: Narodne novine d.d., 86(2)

Hrvatski Sabor (2013): Odluka o proglašenju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o

postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, Zagreb: Narodne novine d.d.,

143(7)

Marjanović, M. (2010): CROPOS-hrvatski pozicijski sustav, Ekscentar, br. 12, str. 28–34.

Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja (2013): Prijedlog zakona o izmjenama i

dopunama Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama s konačnim

prijedlogom zakona, Zagreb.

Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja (2012a): Vodič za legalizaciju bespravne

građevine [Internet], raspoloživo na: http://www.mgipu.hr/doc/Legalizacija/Vodic_

legalizacija.pdf [pristupljeno 12.05.2014.]

Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja (2012b): Nezakonito izgrađena zgrada, što

je to? [Internet], raspoloživo na: http://www.mgipu.hr/default.aspx?id=12957

[pristupljeno 12.05.2014.].

Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja (2012c): Koje se zgrade/građevine ne

mogu ozakoniti ovim Zakonom? [Internet], raspoloživo na:http://www.mgipu.hr/

default.aspx?id=12959 [pristupljeno 12.05.2014.].

Primorsko-goranska županija (2013): Obrasci, [Internet], raspoloživo na:

http://www.graditeljstvo.pgz.hr/ [pristupljeno 03.02.2013.].


47

10. PRILOG

Geodetski snimak izvedenog stanja nezakonito izgrađene zgrade u svrhu ishođenja rješenja

o izvedenom stanju.

GeoAS d.o.o. Geodezija i graditeljstvo

Šetalište maršala Tita 54, 51415 Lovran mob. 091 4559 307, 098 559 306 e-mail: [email protected]: http://www.geoas.com.hr/ IBAN HR3124020061100641980OIB 00842079042MB 2949687

Suglasnost za obavljanje stručnih geodetskih poslova (djelatnosti) Klasa: UP/I 930-03/13-02/03 URBROJ:541-06-01/5-13-3 Zagreb, 21.01.2013.god.

48

Oznaka: 13310, Lovran, 27.rujna2013.god.

GEODETSKI SNIMAK IZVEDENOG STANJA NEZAKONITO IZGRAĐENE ZGRADE u svrhu ishođenja rješenja o izvedenom stanju

Podnositelj zahtjeva: TatianaŠverko, Lovran, Šetalište maršala Tita 80 (OIB55637853428)

PODACI O NEZAKONITO IZGRAĐENOJ ZGRADI

Matični broj i ime katastarske općine: 320170 Volosko

Katastarska čestica: grč. 422/2 i 1044/1

Ime naselja, ulica/trg, kućni broj: Pavlovac 7

Stručni suradnici i suradnici ovlaštenog inženjera geodezije: Ana Surijan, dipl. ing. geod.

Odgovorna osoba za obavljanje stručnih geodetskih poslova: ovlašteni inženjer, Ana Surijan, dipl. ing. geod.


Direktor: Ana Surijan, dipl. ing. geod.

49

SADRŽAJ

1. Suglasnost DGU za obavljanje stručnih geodetskih poslova

2. Tehničko izvješće

3. Geodetski snimak

4. Geodetski snimak preklopljen na DOF5/2011

GeoAS d.o.o. Geodezija i graditeljstvo

Šetalište maršala Tita 54, 51415 Lovran mob. 091 4559 307, 098 559 306 e-mail: [email protected]: http://www.geoas.com.hr/ IBAN HR3124020061100641980OIB 00842079042MB 2949687

50

Oznaka: 13310, Lovran, 27.rujna2013.god.

Tehničko izvješće o izradi geodetskog snimka izvedenog stanja nezakonito izgrađene zgrade

Podnositelj zahtjeva: TatianaŠverko, Lovran, Šetalište maršala Tita 80 (OIB55637853428)

PODACI O NEZAKONITO IZGRAĐENOJ ZGRADI

Matični broj i ime katastarske općine: 320170 Volosko Katastarska čestica: grč. 422/2 i 1044/1 Ime naselja, ulica/trg, kućni broj: Pavlovac 7

OPIS METODA MJERENJA, NAČIN IDENTIFIKACIJE k.č. (preklop/uklop), GEODETSKA I PROGRAMSKA OPREMA

Mjerenje terena izvršeno je djelomično polarnom metodom totalnom mjernom stanicom Stonex R2-2 PLUS 500 s pripadajućim priborom i to s pomoćnih točaka 1P i 2P, a djelomično GSSS – RTK metodom. Koordinate pomoćnih točaka određene su GNSS – RTK metodom. Prilikom izmjere korišteni je CROPOS sustav – VPPS.

Korišten je GPS prijamnik SOUTH S82T s pripadajućom opremom. Pozicioniranje poligonskih točka izvršeno je Hrvatskim servisnim sustavom za pozicioniranje CROPOS-om s kojim je uspostavljena veza putem mobilnog operatera. Korišten je VPPS (visoko precizni servis pozicioniranja) koji garantira točnost određivanja poligonskih točaka od +/- 2 cm položajno i +/- 4 cm po visini.

Geodetski snimak izvedenog stanja nezakonito izgrađene zgrade izrađen je u službenoj ravninskoj kartografskoj projekciji HTRS96/TM.

Nakon izvršenog terenskog mjerenja te izrade situacije izvršen je uklop katastarskog plana u izmjerenu situaciju na temelju identičnih točaka i identičnih linija.

Geodetski snimak izvedenog stanja odnosi se na nezakonito izgrađenu zgradu, te se ne može koristiti za potrebe određivanja oblika i površine katastarske ili građevne čestice, rješavanje imovinsko-pravnih odnosa ili drugih postupaka određenih drugih zakonima.

Za prijenos, računanje i obradu podataka korišteni su programi TECS, TopOO i ZwCAD Professional 2011, OpenOffice, SurvCE, T7D, Quantum GIS desktop (1.8.0).


53

Europass Životopis

Osobni podaci

Prezime(na) / Ime(na) Rončević Simon Adresa(e) Zagore 2, 51418 Brseč (Hrvatska)

Telefonski broj(evi) 051/290096 Broj mobilnog telefona

092/2199836

E-mail [email protected]

Državljanstvo Hrvatsko

Datum rođenja 12.08.1987.

Spol Muško

Radno iskustvo

Datumi Kolovoz 2013. Zanimanje ili radno mjesto Geodet

Glavni poslovi i odgovornosti Legalizacija (terenska izmjera) Ime i adresa poslodavca GeoAS d.o.o.

Šetalište maršala Tita 54, 51415 Lovran (Hrvatska) Vrsta djelatnosti ili sektor Geodetska djelatnost

Obrazovanje i osposobljavanje

Datumi listopad 2012. – srpanj 2014. Naziv dodijeljene kvalifikacije Magistar inženjer geodezije i geoinformatike

Glavni predmeti / stečene profesionalne vještine

Geodazija, primjenjena geodezija, geodetski račun, fotogrametrija

Ime i vrsta organizacije pružatelja obrazovanja i osposobljavanja

Geodetski fakultet Kačićeva 26, 10000 Zagreb (Hrvatska)

Razina prema nacionalnoj ili međunarodnoj klasifikaciji

Sveučilišni diplomski studij

Datumi rujan 2007. – rujan 2012. Naziv dodijeljene kvalifikacije Sveučilišni prvostupnik inženjer geodezije i geoinformatike


Izmjera zemljišta, državna izmjera, katastar, baze podataka


Geodetski fakultet Kačićeva 26, 10000 Zagreb (Hrvatska)


Preddiplomski sveučilišni studij

54

Datumi 1.09.2002.-01.07.2006. Naziv dodijeljene kvalifikacije Geodetski tehničar


Geodazija, primjenjena geodezija, geodetski račun, fotogrametrija


Građevinska tehnička škola Podhumskih žrtava 4, 51000 Rijeka (Hrvatska)


Srednja stručna sprema

Osobne vještine i kompetencije

Materinski jezik(ci) Hrvatski

Drugi jezik(ci) Samoprocjena Razumijevanje Govor Pisanje

Europska razina (*) Slušanje Čitanje Govorna interakcija

Govorna produkcija

Njemački B1 Samostalni korisnik B1 Samostalni

korisnik B1 Samostalni korisnik A2 Temeljni

korisnik A2 Temeljni korisnik

(*) Zajednički europski referentni okvir za jezike

Društvene vještine i kompetencije Marljiv, timski duh,

Organizacijske vještine i kompetencije Vještine organizacije i vođenja grupe stečene tokom školovanja

Tehničke vještine i kompetencije Vješto rukovanje gedetskim mjernim instrumentima i priborom

Računalne vještine i kompetencije Vrlo dobro poznavanje rada na računalu: MS Office paket, AutoCAD, GeoMedia Proffesional, TGOffice

Druge vještine i kompetencije

Vozačka dozvola B

Dodaci Diplome dostupne na zahtjev

diplomski rad geodetski radovi u postupku ozakonjenja nezakonito

Documents