diplomski rad - mobilno bankarstvo.doc

S A D R Ž A J

UVOD..................................................................................................................................................................3

1. BANKARSTVO........................................................................................................................................4

1.1. POJAM BANKE I OSNOVNI PRINCIPI POSLOVANJA...............................................................................41.2. ISTORIJSKI RAZVOJ BANAKA...............................................................................................................51.3. FUNKCIJE, VRSTE I KARAKTERISTIKE BANAKA...................................................................................71.4. SAVREMENI TRENDOVI I PERSPEKTIVE DALJEG RAZVOJA................................................................10

2. ELEKTRONSKO BANKARSTVO.....................................................................................................14

2.1. ISTORIJSKI RAZVOJ ELEKTRONSKOG BANKARSTVA..........................................................................142.2. POJAM ELEKTRONSKOG BANKARSTVA.............................................................................................162.3. ELEKTRONSKI SISTEMI PLAĆANJA....................................................................................................18

2.3.1. Kreditne (debitne) kartice.......................................................................................................192.3.2. Elektronski (digitalni) novac...................................................................................................202.3.3. Pametne kartice.......................................................................................................................21

2.4. DISTRIBUTIVNE MREŽE DALJINSKOG BANKARSTVA.........................................................................222.4.1. Bankomati (ATM)....................................................................................................................222.4.2. POS aparati............................................................................................................................242.4.3. Telefonsko bankarstvo.............................................................................................................262.4.4. Kućno bankarstvo...................................................................................................................272.4.5. Internet bankarstvo.................................................................................................................282.4.6. Mobilno (pokretno) bankarstvo..............................................................................................302.4.7. WEB TV bankarstvo................................................................................................................31

2.5. ELEKTRONSKI MEĐUBANKARSKI POSLOVI.......................................................................................32

3. MOBILNO BANKARSTVO................................................................................................................34

3.1. MOBILNO POSLOVANJE.....................................................................................................................343.2. POJAM, NASTANAK I RAZVOJ MOBILNOG BANKARSTVA...................................................................353.3. VRSTE MOBILNOG BANKARSTVA.....................................................................................................38

3.3.1. SMS bankarstvo......................................................................................................................383.3.2. WAP bankarstvo......................................................................................................................40

3.4. MOBILNI FINANSIJSKI SERVISI..........................................................................................................423.4.5. Bankarski finansijski servisi....................................................................................................423.4.6. Brokerski finansijski servisi....................................................................................................433.4.7. Servisi investicionog bankarstva.............................................................................................433.4.8. Ostali finansijski servisi..........................................................................................................43

3.5. MOBILNO PLAĆANJE.........................................................................................................................443.5.1. Kartičarstvo............................................................................................................................443.5.2. Rješenja koja ne koriste kartice..............................................................................................443.5.3. Bluetooth rješenja plaćanja....................................................................................................453.5.4. Mobilni keš..............................................................................................................................45

3.6. PRINCIPI POSLOVANJA MOBILNOG BANKARSTVA.............................................................................463.7. STRATEGIJE MOBILNOG BANKARSTVA.............................................................................................473.8. TEHNIČKA INFRASTRUKTURA U MOBILNOM BANKARSTVU..............................................................48

3.8.1. Mobilni uređaji.......................................................................................................................483.8.2. Povezivanje/ Gateway.............................................................................................................493.8.3. Bežični srednji sloj..................................................................................................................49

3.9. SOFTVERSKA PLATFORMA I WAP STANDARD..................................................................................493.10. SIGURNOST U MOBILNOM BANKARSTVU..........................................................................................503.11. ISTRAŽIVANJE TRŽIŠTA MOBILNOG BANKARSTVA U EVROPI...........................................................51

4. PRIMJENA MOBILNOG BANKARSTVA........................................................................................55

Diplomski rad Mobilno bankarstvo

4.1. PRIMJER HALL M-BANKING/PAYMENTS APLIKACIJE.....................................................................554.2. PRIMJER – MBANKING ERSTE BANKA..............................................................................................57

ZAKLJUČAK..................................................................................................................................................60

2


UVOD

Posljednjih godina sa snažnim razvojem kompjuterske i telekomunikacione tehnike, a

posebno interneta kao svjetske globalne komunikacione mreže dolazi do značajnih

promjena u svim sferama društva, pa tako i u bankarstvu kao specifičnoj privrednoj

djelatnosti. Klasično bankarstvo u sve većoj mjeri zamjenjuje elektronsko bankarstvo,

koje sve više dobija na značaju i ima trend rasta broja korisnika. U posljednjih desetak

godina se iz njega kao poseban oblik razvilo i mobilno bankarstvo koje ima velike

mogućnosti i perspektivu za dalji razvoj, pogotovo ako se zna da broj korisnika

mobilnih telefona konstantno raste, a da se telefoni sve više usavršavaju, tako da već

sada neki od njih mogu obavljati gotovo iste operacije kao i računari.

Uvažavajući ubrzani tempo života, banke se opredeljuju da zadovolje potrebu svojih

klijenata da bilo kada i bilo gdje, brzo i diskretno dobiju korisne i tačne informacije o

stanjima njihovih računa. Na taj način, pružajući komfor pri korištenju bankarskih

usluga svojim komitentima, banke sve više zadobijaju njihovu lojalnost istovremeno

povećavajući svoju produktivnost i profitabilnost.

Na početku ovog rada ukratko ću se osvrnuti na sam pojam i definiciju bankarstva, kao

i njene osnovne karakteristike i funkcije, a potom ću analizirati elektronsko bankarstvo

i elektronski sistem plaćanja. Nakon toga nešto detaljnije ću obraditi tematiku vezanu

za mobilno bankarstvo sa konkretnim primjerima iz prakse kako bi se što bolje mogli

upoznati sa ovim novim mobilnim načinom obavljanja bankarskih usluga, koji

poboljšava dosadašnje bankarske usluge, štedi vrijeme i novac, a pruža mogućnost

obavljanja zahtijeva klijenata bilo gdje i bilo kada bez čekanja u redu i odlaska u banku.

Cilj ovog rada jeste da predstavi pravce budućeg razvoja mobilnog bankarstva, sve

prednosti, šanse i prijetnje koje stoje pred njim u narednom periodu, kao i da da

određene sugestije u pravcu daljeg razvoja bankarstva kod nas uzimajući u obzir da je

ono na domaćem tržištu još uvijek u početnoj fazi razvoja i da ne zauzima mjesto koje

mu pripada s obzirom na mogućnosti koje pruža.

3


1. BANKARSTVO

1.1. Pojam banke i osnovni principi poslovanja

Banke su finansijske institucije koje se bave prikupljanjem i plasiranjem slobodnih

novčanih sredstava, obavljaju usluge plaćanja između privrednih subjekata, kao i usluge

plaćanja između privrednih institucija i stanovništva1. Pored toga banku možemo da

definišemo i kao finansijsku privrednu organizaciju koja obavlja bankarske poslove radi

sticanja profita. Etimološki pojam banka, potiče od italijanske riječi “banco” što znači

tezga na kojoj se vršila razmjena novca i ostale novčane operacije plaćanja i naplate u

vezi sa prometom koji se obavljao na trgovima, vašarima, domaćim i međunarodnim

sajmovima. Banka (ital.banco, franc. banque, njem. die bank i eng. bank) je naziv za

specijalizovanu organizaciju finansijskog posrednika između različitih sektora

(stanovništva, privrede) koja prikuplja novčana sredstva, daje kredite, izdaje hartije od

vrijednosti, obavlja devizne poslove, platni promet u zemlji i inostranstvu, pruža

finansijske konsalting usluge i upravlja raznim fondovima kupujući i prodajući HOV

(hartije od vrijednosti) kao što to rade brokeri i dileri.

Ona spada u red depozitih finansijskih institucija koja vrši transfer novčanih sredstava

od onih sa viškom novca (suficitarnih subjekata) ka onim sa manjkom novca

tj.deficitarnim subjektima. Čineći to banka posreduje vršeći distribuciju sredstava od

subjekata koji imaju višak prihoda nad rashodima i koji nemaju vlastitu investicionu

alternativu i njegovu realokaciju ka subjektima koji imaju neki osmišljen projekat, ali

nemaju dovoljno vlastitih finansijskih sredstava da krenu sa njegovom realizacijom.

Takođe pored poslovnih subjekata kao tražilac kredita kod banke se javlja i sektor

stanovništva koje ima potrebu za potrošačkim ili hipotekarnim kreditom kojim bi

zadovoljio svoje potrebe.

Banke predstavljaju specifična preduzeća koja posluju specifičnom robom (novcem),

prikupljajući ne samo novac već i relevantne podatke i informacije koje im služe za

1 Ivanić, Mladen. Principi ekonomije, Banja Luka: Ekonomski fakultet univerzitet Banja Luka, 1999. str.433.4


kvalitetniju procjenu kreditne sposobnosti i utvrđivanja kreditnog rizika tražioca

kredita2.

Banke imaju sličnost sa privrednim preduzećima zato što su isto profitno orijentisane

kao i preduzeća, ali za razliku od njih one posluju s tuđim sredstvima i iz tog razloga su

pod nadzorom države. Suština poslovanja u bankarstvu je da kamata na odobrene

kredite ili tzv.aktivna kamata bude veća od kamate koju banka plaća na depozite svojim

deponentima tzv.pasivne kamate. Iz te razlike banka pokriva svoje troškove i ostvaruje

zaradu. Naravno njihovo poslovanje nije bez rizika, pa zato prilikom odobravanja

kredita banke vrše ocijenu boniteta korisnika kredita ili rentabilnosti nekog

investicionog projekta. Zbog poslovanja u uslovima rizika i neizvjesnosti, kao i zbog

svoje profitne orjentacije banke moraju da se pridržavaju nekih osnovnih principa od

kojih su najvažniji princip likvidnosti, sigurnosti i rentabilnosti.

Princip likvidnosti podrazumijeva sposobnost banke da izmiruje svoje dospjele

obaveze o roku dospjeća, odnosno da raspolaže dovoljnom količinom novca u

svakom trenutku. Ovaj princip je vrlo bitan za banke i iz tog razloga moraju da

raspolažu sa adekvatnom visinom rezervi kako ne bi došle u situaciju da se protiv

njih pokreće likvidacioni postupak.

Princip sigurnosti podrazumijeva tako plasiranje sredstava koje obezbjeđuje visok

stepen sigurnosti prilikom naplate tih plasmana.

Princip rentabilnosti zahtjeva od banke da ostvari maksimalan profit uz

zadovoljavanjući nivo sigurnosti i likvidnosti. Maksimiranje profita jeste jedan od

ključnih motiva poslovanja banaka, ali on takođe može da ugrozi ostala dva

principa likvidnost i sigurnost. Ona svoju rentabilnost može da popravi kroz

smanjenje troškova i povećanje obima poslovanja.

1.2. Istorijski razvoj banaka

Istorijski gledano trgovina kao djelatnost pojavila se prije bankarstva (3200-3000

godine prije nove ere), ali je razvoj trgovine doveo i do pojave bankarskih poslova koji

su imali za cilj olakšanje trgovinskih poslova. Nastanak prve banke veže sa za pojavu

prvog kovanog novca između VII i V vijeka p.n.e. u Vavilonu i zvale su se tezauri

(tezaurisanje-gomilanje). Njihova osnovna funkcija je bila prikupljanje hrane i drugih 2 Kasagić, Rajko. Osnovi prava i poslovno pravo, Banja Luka, Brčko: Ekonomski fakultet Banja Luka, 2003. str.271

5


proizvoda na čuvanje, uz davanje pozajmica drugima. Pozajmice su se najčešće

odobravale u naturalnom obliku i vraćale kroz naredne žetve uz visoke zelenaške

kamate. Priznanice o deponovanoj robi služile su kao sredstvo za obračun i plaćanje.

Iz Azije i mediterana trgovina se prenijela i u Grčku, a sa njom su se razvile i prve

banke. S obzirom na to da je u Grčkoj svaki grad-država imao svoj novac, mjenjači

novca trapezari (nazvani po klupama, odnosno stolovima na kojima su obavljali svoje

poslove) su imali značajnu ulogu u olakšavanju prometa među gradovima-državama i

trgovcima. Kasnije su se trapezari počeli baviti i davanjem novca na zajam uz kamatu.

U grčkoj se razvilo nekoliko vrsta banaka, najpoznatije su bile one u hramovima, kao i

gradske i privatne banke.

U starom Rimu ovi poslovi su se razvijali uglavnom na grčkim iskustvima, a bankari

(argentarius-i) su se bavili primanjem depozita, davanjem kredita i platnim prometom.

Svojevrsno berzansko i novčano tržište postojalo je kod Kastorove crkve (na najvećem

rimskom javnom trgu-Forumu). Raspadom rimskog carstva i kasnije u feudalnom dobu

dolazi do stvaranja velikog broja moneta, čime na značaju dobijaju mjenjački poslovi.

Razvojem međunarodne trgovine banke se sve više bave poslovima njenog kreditiranja,

pri čemu su mjenice u to doba bile važan instrument plaćanja, kao i depozitne potvrde.

Pored privatnih banaka pojavljuju se i javne banke, čiji je glavni posao bio da pribave

novac za državu za koji su se davale depozitne potvrde. Mjenice su mjenjači (serafi)

međusobno prebijali pomoću jedne vrste primitivnog kliringa. Na osnovu državnih

zadužnica dolazilo je čak i do udruživanja povjerilaca u posebne bankarske institute

(tzv.Monti ili Montes) od kojih su neki čak preuzimali upravljanje blagajnom zaduženih

država.

Najstarijom bankom u istoriji bankarstva smatra se Kuća Svetog Đorđa (Casa di Sant

Georgio) koja je osnovana 1407. godine u Đenovi. Po osnovu svog duga država je na

ovu banku bila prenjela ostrva Korziku, Kipar i dijelove Krima. Inače, poslovni odnosi

tadašnjih preduzeća i trgovčkih firmi sa bankama, kao i samih banaka počinju da se

uređuju na principima dvojnog knjigovodstva koje sistematizuje osnovne pokazatelje

imovine, kapitala i troškova čime su udareni temelji računa kapitala i uspjeha. U VII

vijeku osnovane su žiro-banke u velikim trgovinskim centrima (Đenovi, Veneciji i

Hamburgu) gdje su se obavljala bezgotovinska plaćanja. Amsterdamska banka je

6


formirana 1609. godine s ciljem da riješi problem kvaliteta kovanog novca, tako da je

uspostavljen sistem pensatornog plaćanja (mjerenja metala pri svakoj kupoprodaji)3.

U drugoj polovini XVII vijeka osnivaju se prve emisione banke (Sverigen Risbank

1668. i Bank of England 1694.) , dok početak XVIII vijeka karakteriše osnivanje

mnogih komercijalnih banaka koje su bile privatnog ili javnog karaktera, a u XIX

vijeku u Engleskoj dolazi i do osnivanja prvih banaka akcionarskog tipa. Banke se

pored tradiocionalnih poslova sve više počinju baviti i drugim finansijskim uslužnim

poslovima, a sa razvojem finansijskih tržišta u XX vijeku postaju njihov najznačajniji

učesnik. U XX vijeku dolazi do razvoja investicionog bankarstva, a globalizacijom i

liberalizacijom svjetske privrede i do razvoja međunardnog bankarstva.

Što se tiče razvoja bankarstva na našim prostorima bitno je reći to da je on zavisio od

društveno-političkog uređenja u zemlji i da su banke prošle 3 različita perioda od

privatnih, državnih, pa sve do današnjeg modela po kojem se banke počinju osnivati i

kao akcionarska društva (AD).

1.3. Funkcije, vrste i karakteristike banaka

Banke u razvijenim zemljama, a i kod nas nalaze se u procesu transformacije.

Tradicionalno pod pojmom banke se smatra finansijska institucija koja se bavi

posredništvom na planu prikupljanja i davanja zajmova.

Za razliku od tog tradicionalnog bankarstva, savremene banke su složene finansijske

institucije koje nude čitavu lepezu različitih usluga namjenjenih širokom krugu

korisnika iz privrednog i društvenog života. Neke od funkcija savremene banke

prikazani su na grafikonu 1.1.4.

3 www. knowledge - bank 1.org/medjunarodno_ banka rstvo_fps_3_mp_06/lekcije/lekcija1.pdf str.4,5 i 64 D.Erić, Dejan. Finansijska tržišta i instrumenti, Beograd: Čigoja štampa, 2003. str.181

7

http://www.knowledge-bank1.org/medjunarodno_bankarstvo_fps_3_mp_06/lekcije/lekcija1.pdf


Grafikon 1.1. Funkcije savremene banke

Neke od funkcija na grafikonu su iz domena klasičnog bankarstva poput funkcije

plaćanja, štednje, kredita ili upravljanja gotovinom. Od novih funkcija tu su funkcije

osiguranja, kojim banke ulaze u poslove osiguravajućih kompanija nudeći širok spektar

usluga osiguranja imovine i lica, kao i brokerska i investiciona funkcija koje su

međusobno povezane i odnose se na poslovanje banaka sa hartijama od vrijednosti.

Funkcije banaka su vrlo široke i usko vezane za izvore i prirodu sredstava, te njihovu

upotrebu od strane banaka. Prema tim kriterijumima, banke možemo podijeliti na

centralne (emisione) i poslovne banke.

a) Centralna banka je jedna od najvažnijih finansijskih institucija u zemlji koja je

jedina ovlaštena da izdaje (štampa) papirni i kovani novac koji služi kao zakonsko

sredstvo plaćanja. Njena osnovna funkcija je očuvanje monetarne stabilnosti i

vođenje monetarne, kreditne i devizne politike.

b) Poslovne banke su finanskijske institucije koje upravlaju ogromnim kapitalom, a

to su obično banke kartela i koncerna sa većim brojem filijala.

8


Depozitne banke u osnovi predstavljaju vrstu poslovnih banaka koje vrše

mobilizaciju kratkoročnih izvora i plasiraju ih pod određenim interesima na

kratak rok.

Investicione banke nastaju paralelno sa mobilizacijom i koncentracijom

investicionog potencijala za investiciono kreditiranje privrede. One mobilišu

sredstva najmanje na srednji rok, a najčešće na dugi rok. U početku su njihovu

funkciju obavljale univerzalne banke.

Univerzalne banke su banke koje obavljaju kratkoročne i dugoročne bankarske

poslove. Predstavljaju neku vrstu kombinacije komercijalnih i investicionih

banaka.

Bankarsko poslovanje karakteriše:

1) Ročna transformacija sredstava kratkoročne (likvidne) depozitne pasive u

dugoročnu (manje likvidnu) aktivu. Na taj način se kod banaka stvara vakum

između kratkoročnih depozita i dugoročne aktive što može da dovede do problema u

likvidnosti.

2) Procijena kreditnog rizika tj. ocijena boniteta tražioca kredita, koju banka vrši u ime

svojih deponenata čija sredstva plasira. U tom smislu ona se javlja kao finansijski

posrednik izmedju suficitarnih i deficitarnih subjekata u privredi.

3) Svoj depozitni potencijal banke usmijeravaju u vidu većeg broja zajmova pri čemu

banke korisnicima kredita zaračunavaju cijenu svog rizika za neblagovremeno

izmirenje potraživanja.

4) Banke se mogu koncipirati u bilansnom smislu kao skup aktive i pasive koje čine

razni finansijski instrumenti od kojih svaki ima svoju kamatnu stopu, rok dospjeća i

pokriće. To otvara mogućnost za vršenje finansijskog inženjeringa dekompozicijom

nekog finansijskog instrumenta na njegove sastavne dijelove i prepakivanja tih

elemenata u novu cijelinu.

9


1.4. Savremeni trendovi i perspektive daljeg razvoja

U posljednjih dvadesetak godina u zemljama sa razvijenim finansijskim sistemom

zabilježeno je smanjeno učešće banaka u ukupnim aktivama finansijskih institucija u

zemlji. To je bila posljedica pojave novih tipova finansijskih institucija koje su počele

nuditi finansijske proizvode koji ranije nisu postojali. Naročito je to bio slučaj sa

penzionim i investicionim fondovima koji su posljednjih decenija ostvarivali značajne

stope rasta, što je bio dosta težak udarac za banke koje su se zbog toga suočile sa

manjim obimom poslova nego što su ranije imale. Sve to je dovelo do nestanka

tradicionlanih banaka i do pojave savremenih banaka koje su bile prinuđene da unose

dosta izmjena u svoju ponudu i način poslovanja. To je praktično podrazumijevalo da

banke moraju izvršiti strukturne promjene u smislu promjene oblika aktivnosti i davanja

većeg izbora svojim klinjentima tj. moraju ući u dio poslova koje obavljaju tzv.

institucionalni investitori (osiguravajuće kompanije, penzioni i investicioni fondovi)

koji su jačanjem postali značajan faktor na finansijskim tržištima. Takođe te izmjene u

radu banaka su obuhvatale i tehnološke inovacije, promjene u sistemima plaćanja i

procedurama.

Opsežnim analizama koje su vršene ustanovljeno je da i pored smanjenja učešća aktive

komercijalnih banaka u ukupnoj aktivi svih finansijskih institucija, nije došlo i do

smanjenja broja zaposlenih u bankama. Na osnovu toga može se zaključiti da se

relativno smanjuje depozitno-kreditna aktivnost banaka, ali da se istovremeno

povećavaju neke druge aktivnosti koje nisu prikazane u bilansima.

Faktori novih trenodova koje su zahvatili finansijski sektor su bili sljedeći:

Deregulacija koja je predstavljala pokretačku snagu promjene koje su se kasnije

desile. Naime, poslije drugog svjetskog rata i pored postojanja finansijskih tržišta i

institucija koje su bile zasnovane na tržišnim principima u razvijenim zemljama je

u dosta velikoj mjeri bilo prisutno državno regulisanje bankarskog sektora. To se

prije svega činilo radi stabilnosti finansijskog sistema i sniženja rizika u

poslovanju banaka. Vršilo se ograničenje visine kamatnih stopa na depozite, a

centralna banka je djelimično usmjeravala kreditne plasmane u određene

prioritetne projekte.

10


Prihvatanjem koncepta deregulacije finansijskog sistema došlo je do jačanja

konkurencije između svih tipova finansijskih institucija, a ukinuto je određivanje

visine kamatnih stopa koje se sada formiraju na tržišnim pricipima kao i

usmjeravanje kredita za pojedine namjene.

Konkurencija kod finansijskih institucija se zasnivala na cjenovnoj i produktnoj

konkurenciji. Pod uticajem deregulacije finansijskog sistema dolazi do pada

kamatnih stopa i kamatnih marži. Također, dolazi i do jačanja produktne

konkurencije koja rezultira pojavom finansijskih inovacija. Najznačajniji vid ovih

inovacija je bio u obliku finanskijskih derivate (fjučersi, opcije, svopovi) putem

kojih se vrši osiguranje od tržišnog rizika.

Globalizacija proističe iz prethodna dva faktora koji dovode do ukidanja

institucionalnih ograničenja u vezi sa obavljanjem bankarskih djelatnosti i

jačanjem konkurencije. Sve to dovodi do formiranja jakih multinacionalnih

banaka koje za rad u Evropskoj Uniji dobijaju “jedinstveni pasoš” što bankama

koje su registrovane u jednoj od zemalja članica omogućava da otvaraju filijale u

bilo kojoj zemlji članici. Sa ovim procesima dolazi do potrebe harmonizacije

pravila i propisa iz ove oblasti.

Informacione tehnologije predstavljaju značajan faktor u formiranju novih

trendova u bankarstvu, jer omogućavaju brzo sagledavanje svih alternativa pri

donošenju poslovnih odluka kao i dobro pomoćno srestvo pri odlučivanju posebno

kod portfolio menadžera. Ova tehnologija se zasniva na telekomunikacionim i

kompjuterskim tehnologijama i stvara neograničene mogućnosti korištenja

vremena i prostora. Iako one dovode do povećanja brzine transakcija i stvaraju

tehnlološku osnovu za procese finansijskih inovacija, ipak ova tehnologija u

osnovi samo omogućava realizaciju promjena . Informaciona tehnologija daje

jednake šanse svima što otvara prostor za institucionalne investitore da ponude

neke bankarske usluge i obrnuto čime dolazi do pojačanog konkurentskog

djelovanja.

11


Dinamične promjene koje se dešavaju u bankarstvu neki teoretičari nazivaju

“bankarskom revolucijom” koja je prisutna u načinu reorganizacije i prestrukturiranja

banaka, akvizicijama i merdžerima, bržem kretanju novca, primjeni savremene

informacione tehnologije, elektronskom poslovanju i deregulaciji finansijskih tržišta. U

finansijskim sistemima razvijenih zemalja dolazi do stvaranja finansijskih

konglomerata čiji nosioci mogu da budu komercijalne banke, osiguravajuće kompanije,

berzanske firme kao i trgovačke kompanije sa razvijenom tržišnom mrežom i

informacionom bazom sa podacima o klijenatima. Kao primjer takvih finansijskih

supermarketa, u SAD koji na jednom mjestu nude čitav niz finansijskih aktivnosti, su

Merill Lynch (berzanska firma sa vrlo razvijenom prodajnom mrežom), American

Express, Aetna (osiguravajući zavod), Sears (lanac robnih kuća), General Motors,

General Electric i Ford. Ti finansijski supermarketi djeluju multiplikativno na obim

prodaje finansijskih usluga kao i na smanjenje troškova.

Sa sve većim upuštanjem banaka u poslove van tradicionalnog okvira bankarstva dolazi

i do povećanja stepena ne samo kreditnih već i tržišnih rizika, jer se banke upuštaju u

sve rizičnije poslovanje. Zato je bitno da menadžment banke na adekvatan način

vrjednuje rizike i kvalitetno upravlja svojim portfolijom kako bi banka uspješno

poslovala i u najtežim okolnostima. Pri sagledavanju rizika bitno je da banke izvrše

dekompoziciju rizika, te njegov tržišni transfer kroz ponovnu prekompoziciju putem

finansijskog inžinjeringa. To prenošenje rizika se vrši putem finansijskih derivata

(finansijski fjučersi, opcije i svopovi) uz određenu cijenu5.

Koliko je neadekvatno upravljanje rizicima u bankarstvu opasno moglo se primjetiti u

zadnjih nekoliko mjeseci kada SAD, ali i čitav svijet trese još jedna velika finansijska

kriza koja kao svoju posljedicu nosi recesiju. Da podsjetimo da su se u SAD u velikim

problemima i pred bankrotom našle neke od najvećih giganata svjetskog bankarstva.

Kriza je najviše bila prouzrokovana problematičnim hipotekarnim kreditima i krahom

na berzi, te se kroz finansijsku krizu vrlo brzo prenjela i na realni sektor privrede koja

jedini spas ima u jakoj finansijskoj injekciji koja bi trebala da zaustavi i djelimično

ublaži posljedice recesije, te privrednu aktivnost vrati u normalno stanje. Koliko dubok

trag ove krize će biti i koliko brzo će se ona prevazići ostaje da se vidi u danima koji

predstoje. Ono što je za očekivati je da će u narednom periodu doći do svojevrsnog

napuštanja koncepta deregulacije finansijskog sistema i otpočeti njegova ponovna

5 Ćirović, Milutin. Bankarstvo, Beograd: Ekonomski fakultet Beograd, 2001. str.22 12


regulacija tj. stavljanje pod čvršći nadzor i kontrolu države, samo možda u nekom

drugom obliku nego što je to ranije bio slučaj.

Pored svih navedenih teškoća i problema u kojem se banke danas nalaze sve procjene

govore o tome da će se i u narednom periodu nastaviti procesi globalizacije koja je i u

ovoj krizi pokazala visok stepen integracije svjetske ekonomije, te se kriza brzo

“domino efektom” prenijela sa jedne zemlje na drugu. Takođe tehnološka revolucija bi

i u narednom periodu trebala biti glavna pokretačka snaga brzih i snažnih promjena u

funkcionisanju svih finansijskih institucija, a naročito banaka koje će sve manje ličiti na

banke kakve danas poznajemo.

Jednu od vizija budućeg razvoja dao je američki bankar Sanford koji kaže da će dalji

razvoj informacione tehnologije dovesti do sofisticiranih kompjuterskih softvera koji će

imati mogućnost da vrše “automatizovanu analitiku”. On predviđa da će dalji razvoj

informacione tehnologije (IT) do 2020. godine dovesti do nastanka globalnih

finansijskih tržišta i globalnog bankarstva. Prema tom konceptu svaki klijent bi trebao

postati “filijala” banke, odnosno svaki korisnik bi elektronski trebao biti povezan

bankarskim sistemom koji bi mu omogućio da obavi sav posao bez potrebe za

odlaskom u banku6.

6 Ćirović, Milutin. Bankarstvo, Beograd: Ekonomski fakultet Beograd, 2001. str. 25 i 2613


2. ELEKTRONSKO BANKARSTVO

2.1. Istorijski razvoj elektronskog bankarstva

U cijeloj istoriji bankarskog poslovanja nisu učinjene tako velike i korijenite promene

kao za posljednjih tridesetak godina. Razvoj informacione i komunikacione tehnologije

stvorio je uslove za širu i bržu globalizaciju bankarskog poslovanja. Pojava plastišnog

(kartice) i digitalnog novca učinili su preokret ka potpunoj dematerijalizaciji i

virtuelizaciji novca. Internet, e-bankarstvo i mobilno bankarstvo su doveli do toga da je

banka izašla iz svojih prostorija. Kroz istoriju korisnik je uvijek morao da odlazi u

prostorije banke kako bi obavio posao. Danas banka dolazi u kuću korisnika ili na

njegovo radno mesto. Mobilno bankarstvo ide korak dalje prenosi bankarske poslove u

džep korisnika potpuno nezavisno od lokacije na kojoj se on nalazi. Ipak, krenimo od

početka.

Prvi elektronski transfer novca izvršen je još davne 1860. godine. Transfer je izvršila

firma Western Union iz SAD-a, uz pomoć telegrafa. Kasnije je telegrafski transfer

novca postao uobičajen. Jedan od najvećih platnih i obračunskih sistema današnjice,

američki Fedvajer (Fedwire), započeo je sa radom 1918. godine, kao servis za

telegrafski transfer novca pri Sistemu federalnih rezervi SAD-a.

Elektronske transakcije mogu se podeliti na analogne i digitalne. Transfer novca putem

telegrafa je elektronska transakcija, ali elektronska transakcija analognog tipa. Digitalne

elektronske transakcije vezane su, međutim, za pojavu elektronskih digitalnih računara.

Primjena savremenih elektronskih digitalnih računara u oblasti bankarstva omogućila je

pojavu elektronskih transakcija digitalnog tipa. Razvoj elektronskog bankarstva kakvog

danas imamo započeo je krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih godina dvadesetog

vijeka.

Sredinom šezdesetih godina dvadesetog vijeka u Velikoj Britaniji i Sjedinjenim

Državama broj transakcija u bankarstvu narastao je do neslućenih razmera. Primjena

tradicionalnih metoda obrade transakcija, jednostavno, više nije bila moguća, a problem

je narastao do te mjere da je pretio ugrožavanjem stabilnosti čitavog finansijskog

14


sistema. Vlade Velike Britanije i Sjedinjenih Država su, krajem šezdesetih godina,

preduzele mjere za automatizaciju sitnijih transakcija u bankarstvu, pogotovo onih koje

su repetitivnog karaktera. Na bazi ideje, do koje su vodeće britanske banke došle

nekoliko godina ranije, u Sjedinjenim Državama je 1968. godine formirana radna grupa

za unapređenje razmjene „bez papira“ (SCOPE — Special Committee on Paperless

Entries), koja je funkcionisala pri Banci federalnih rezervi u San Francisku. Želja je bila

da se stvori jeftin, pouzdan elektronski platni sistem, kao alternativa čekovima. Plan je

bio jednostavan: pretvaranje periodičnih sitnih plaćanja čekovima (kao što su zarade i

premije osiguranja) u posebno oblikovanu platnu evidenciju koja će moći da se „čita“

uz pomoć računara. Rezultat ovih napora bila je prva automatska klirinška banka (ACH

— Automated Clearing House), koja je počela sa radom 1972. godine.

Kao reakcija na povećanu tražnju za međunarodnim obračunom transakcija valutama i

vrijednosnim papirima, razvijeni su elektronski platni sistemi za plaćanja na veliko. U

oblasti međubankarskog izveštavanja trenutno dominira SWIFT , koji je osnovan 1973.

godine u Briselu. SWIFT je u vlasništvu njegovih članica, tj. konzorcijuma koji se

sastoji od preko 2.200 banaka7.

Kada su 70 tih godima banke počele da postavljaju svoje mreže bankomata shvatili su

da je neracionalno da svaka banka za sebe razvija računarsku mrežu. U tom trenutku

dolazi do standardizacije i povezivanja raznorodnih bankarskih mreža na jednom

projektu, a to je mreža bankomata. To je omogućilo da bez obzira na koji bankomat

korisnik dođe može biti uslužen, a banke poslije vrše međusobno poravnanje.

Automatizacija transakcija u bankarstvu na malo dugo je odlagana zbog toga što je

vrijednost prosječne transakcije relativno mala. Prije samo desetak godina cijene

neophodne opreme i infrastrukture za formiranje platnih sistema na malo bile su toliko

visoke da bi troškovi za obradu jedne transakcije u novoformiranim sistemima bili veći

od vrijednosti same transakcije. Razvoj informacione i komunikacione tehnike i

tehnologije, međutim, već danas omogućava automatizaciju transakcija u bankarstvu na

malo uz prihvatljive troškove po jednoj transakciji.

Pojava internet bankarstva omogućavala je po prvi put bankama da dio poslova

direktno stave na raspolaganje korisnicima. Za ovakav način poslovanja nije potreban

šalter niti šalterski radnik i nije potrebna ekspozitura. Sve što je potrebno je dobro

7 Radovanović, Predrag. Tehnologizacija bankarstva. http://home.bankerinter.net/pond/elektronsko_bankarstvo_-_razvo.html

15

http://home.bankerinter.net/pond/elektronsko_bankarstvo_-_razvo.html


osmišljen softver i pouzdan sistem zaštite. Ipak ovakav način rada imao je svojih

ograničenja. Korisnik je imao softver na svom računaru, na poslu ili kod kuće i uvek je

bio lokacijski zavistan odakle će posao da obavi. Internet se tu pokazao kao

neprevaziđen medijum. Korisnik može da obavi bilo kakvu bankarsku transakciju od

kuće, sa posla ili iz bilo kog internet kafea. Pojava mobilnih telefona otvorila je nove

perspektive. Finansijske institucije sada imaju mogućnost da ponude bankarske,

brokerske i usluge osiguranja preko mobilnih telefona, personalnih digitalnih asistenata

(PDA) ili pejdžera. Proširenje bankarskih i brokerskih institucija na kanale mobilnih

finansijskih servisa izvršeno je agresivno. Većina Evropskih finansijskih institucija

ponudila je komplentno mobilno poslovanje svojim korisnicima. 1999. godine oko 90%

banaka u Evropi već je u svojoj ponudi imalo neku od formi mobilnog bankarstva.

Jedan od pionira u nuđenju finansijskih usluga na polju mobilne tehnologije

“MeritaNorthBanken”. Ona je već 1992. godine nudila neku od formi mobilnog

bankarstva8.

2.2. Pojam elektronskog bankarstva

Elektronsko poslovanje se pojavilo početkom 80-tih godina prošlog vijeka, ali je ubrzan

razvoj doživjelo poslednjih godina, prije svega zahvaljujući internetu. Elektronsko

poslovanje (electronic business) predstavlja razmjenu standardizovanih elektronskih

poruka u obavljanju raznih poslova u kompanijama, bankama, upravi, aktivnostima

građana i u svim drugim poslovnim transakcijama. Elektronsko poslovanje

podrazumijeva obavljanje poslovnih procesa uz primjenu elektronske tehnologije9. Ova

vrsta tehnologije omogućava slanje velikog broja informacija, na velike daljine u

kratkom vremenskom periodu. To omogućava kompanijama koje u svom poslovanju

koriste elektronsku tehnologiju da ostvare značajne uštede u troškovima poslovanja,

efikasnije obave svoje zadatke i budu konkurentnije na tržištu. Elektronske transakcije

se mogu obavljati između tri strane, to su: vlada, kompanija i klijenata. Najveći razvoj

je iskazan u dijelu elektronskih transakcija koje se obavljaju između kompanija (B2B), i

kompanija i klijenata (B2C). Pod uticajem primjene elektronskog poslovanja

8 http://www.24x7.co.yu/default.aspx?cid=600&fid=700&pid=istorija_e_bankarstva9 Pod elektronskom tehnologijom podrazumijevamo kombinovanu upotrebu informacionih tehnologija i telekomunikacija

16


reorganizuju se skoro sve djelatnosti, pa tako danas imamo e-trgovinu, e-bankarstvo, e-

upravu, i sl.

Pojava sve sofisticiranijih informacionih i komunikacionih tehnologija , a naročito

interneta uslovila je nastanak tzv. elektronskog bankarstva, online ili telebankarstva

(electronic banking, e-banking, online banking, telebanking). Elektronsko bankarstvo

(e-banking) je vid bankarskog poslovanja, odnosno pružanje bankarskih usluga fizičkim

i pravnim licima, koje se nude i izvršavaju uz korištenje računarskih mreža i

telekomunikacionih medija (elektronske podrške). Elektronsko bankarstvo omogućuje

uštede u poslovanju i razvoj masovnih usluga prilagođenih specifičnim potrebama

korisnika, dok sa druge strane omogućava pridobijanje novih klijenata banke.

Tri bitna faktora su uticala na razvoj elektronskog bankarstva10:

a) visok nivo razvoja računarske tehnologije pogodne za primjenu u finansijskim

institucijama, što je za direktnu posljedicu imalo koncentraciju visoko stručnih

i obrazovnih kadrova u bankarskim institucijama,

b) složena finansijska struktura, koju karakteriše veliki broj finansijskih institucija,

c) visok stepen deregulacije (kako na domaćem, tako i na svjetskom) finansijskom

tržištu, što ima za posledicu oštru konkurenciju između banaka.

Elektronsko bankarstvo ima određene prednosti u odnosu na klasično poslovanje.

Savremeni način poslovanja banaka omogućava klijentima da obave sve rutinske

transakcije, kao što su transfer sredstava, upit u stanje računa, plaćanje računa, i sl. na

jednostavniji i brži način. Klijentima banke je omogućen pristup informacijama o

računu u bilo koje doba dana ili noći. Otvaranje računa se vrši on-line, i na taj način se

u potpunosti izbegava bespotrebna papirologija.

Često se elektronsko bankarstvo identifikuje sa Internet ili web bankarstvom, što je

pogrešno, jer je elektronsko bankarstvo širi pojam i obuhvata i druge načine izvođenja

bankarskih transakcija digitalnim računarskim putem koje ne moraju biti bazirane na

Internet tehnologiji. Savremena banka transformiše tradicionalno poslovanje, u kojem

10 Vunjak dr Nenad, Kovačević dr Ljubomir: Bankarstvo (Bankarski menadžment), Subotica, 2006., str. 263.17


je karakterističan šalterski rad i kontakt sa klijentima, u elektronsko poslovanje kroz

korišćenje različitih kanala (elektronskih), a to su11:

a) WAP bazirana mreža mobilne telefonije (pristup na Internet putem mobilnih

telefona);

b) automatizovani telefoni (razmena finansijskih informacija telefonom);

c) ATM mreža;

d) slanje poruka putem SMS (direktno na servis koji nudi banka);

e) Web TV (integrisani uređaj TV i računar);

f) Internet12

Navedeni elektronski kanali omogućavaju obavljanje finansijskih transakcija sa svakog

mjesta i neprestano (banka je za potrebe klijenata otvorena 24 časa) i usaglašavaju

zahtjeve klijenata i sposobnosti banaka, kroz obezbjeđivanje finansijskih transakcija

tokom cijelog dana. Banke u svijetu svojim komitentima već godinama pružaju

elektronske usluge na daljinu. Pojava elektronskog novca nametnula je novu filozofiju

u bankarstvu, koja se zasniva na elektronskoj razmjeni podataka i sredstava (EFT-

Electronic Funds Transfer) koja je pojmovno određena kao mobilno bankarstvo. U

elektronskom bankarstvu treba razlikovati dvije osnovne vrste poslova: poslove sa

komitentima i međubankarske poslove.

2.3. Elektronski sistemi plaćanja

Informaciona tehnolologija značajno unaprijeđuje obavljanje finansijskih transakcija

koje se sada mogu obavljati mnogo brže, tačnije, pouzdanije i konforminije nego ranije.

U savremenim uslovima tradicionalni način plaćanja sve više gubi na značaju, a

prednost se daje elektronskom načinu plaćanja. Prodavci proizvoda ili davaoci usluga

omogućavajući svojim kupcima da na takav način vrše kupovinu ubrzavaju obrt

vlastitih finansijskih sredstava (tok gotovine-cash flow) istovremeno smanjući troškove

naplate, jer nema klasičnog fakturisanja robe i sl.

11 E-banking, http://galeb.etf.bg.ac.yu/~vm/tutorial/tutorial.html 12 Internet je komunikacioni kanal, a ne sredstvo za komunikaciju. Pored razmjene poruka Internet omogućuje i niz drugih aplikacija pa se naziva i multimedijalni kanal.

18

http://galeb.etf.bg.ac.yu/~vm/tutorial/tutorial.html


Posebna pažnja je posvećena sigurnosti ovakvog vida transakcija, koja je vrlo bitan

faktor daljeg razvoja ovog načina plaćanja. Programe i usluge oko obavljanja

finansijskih transakcija nudi više specijalizovanih internet kompanija među kojima se

izdvajaju: CyberCash, DigiCash, First Virtual Holdings. Najčešće korištena sredstva za

obavljanje finansijskih transakcija u elektroskom bankarstvu su:

Kreditne (debitne) kartice

Elektronski (digitalni) novac

Pametne kartice

2.3.1. Kreditne (debitne) kartice

Početkom osamdesetih godina prošlog vijeka kartice su postale uobičajeno sredstvo

plaćanja roba i usluga i dostigle su razmjere masovne primjene. U bankama i

organizacijama koje su se bavile kartičnim poslovanjem, za potrebe kartičnog

poslovanja, razvijena je tehnološka i računarska infrastruktura koja je opsluživala ovako

masovno sredstvo plaćanja.

Bankomati su funkcionisali na bazi kartica, a uvodile su ih samo pojedine banke radi

prestiža i sa ciljem da smanje troškove šalterskog poslovanja, da omoguće korisnicima

da mogu 24 časa dnevno podizati svoj novac i da produže vrijeme zadržavanja novca na

žiro računima. Debitnim karticama je moguće plaćati samo do iznosa koji se nalazi na

pripadajućem tekućem računu, dok je sa kredtinim karticama dozvoljen i ulazak u

“crveno” tj. moguće je na neki način kreditno se zadužiti.

Elektronska tehnologija omogućila je upotrebu elektronskih kartica koje se koriste kao

instrument bezgotovinskog plaćanja. Kao izdavaoci ovih kartica pojavljuju se banke,

gdje jednu karticu mogu izdavati više banaka i u tu svrhu formiraju udruženja (na

primer DinaCard, Visa, MasterCard) ili nebankraske organizacije kod kojih je važnost

kartica bila samo unutar internih mreža.

Prednosti upotrebe platnih kartica su nesumnjive, i to kako za klijente, tako i za banke.

Klijentima banke se pruža komoditet u obavljanju poslova sa bankom kod podizanja

19


gotovine na bankomatima, bez potrebe čekanja na šalterima i u bilo koje vrijeme

nezavisno od radnog vremena banke. Obavljanje plaćanja preko platnih kartica

posmatrano sa aspekta kupca znači svojevrsno odgođeno plaćanje ili kratkoročno

zaduživanje. Davaoci usluga - banke tj.izdavaoci kartica ostvaruju zaradu na

članarinama od korisnika kartica kao i na provizijama, a ukoliko se radi o

problematičnim komitentima onda i na zateznima kamatama.

Slika 2.1. Kreditne/debitne kartice

Ukratko rečeno, platne kartice predstavljaju zamjenu (mnogo komforniju) za gotovinski

novac, koje uz obezbjeđivanje preduslova od strane poslovnih banaka, i pridržavanja

propisanih uslova korištenja kartica od strane klijenta, mogu i predstavljaju izuzetno

sigurno sredstvo svakodnevnog raspolaganja sredstvima na poslovnim računima

banaka. U domicilnim uslovima poslovanja, kartice su po ukidanju čekova kao

instrumenta kreditiranja (što nikada ček i nije smjeo da bude), doživjele pravi procvat u

upotrebi. Danas, u našim poslovnim bankama mogu se dobiti sve vrste savremenih

poslovnih kartica (od Dine, Vise, Mastercard-a do Diners-a) koje mogu biti elektronske

(samo uz magnetnu traku), classic (embosirane), do najsavremenijih koje se baziraju na

čip tehnologiji.

2.3.2. Elektronski (digitalni) novac

Pojava elektronskog novca nametnula je novu filozofiju u bankarstvu, koja se zasniva

na elektronskoj razmjeni podataka i sredstava ( EFT – Electrosnic Funds Transfer) koja

je pojmovno određena kao elektronsko bankarstvo. Elektronski novac predstavlja

“specifičnu monetarnu informaciju” koja se putem elektronskih impulsa prenosi između

20


transaktora koji obavljaju plaćanja. Elektronski novac omogućava kupovinu roba i

usluga putem računara preko komercijalne računarske mreže (npr. Internet) ili preko

poslovnih bankarskih mreža (npr. SWIFT). Praktično elektronski novac zamjenuje

gotovinu i čekove.

Dominantan oblik elektroskog novca je elektronski transfer sredstava na tački prodaje

(EFT/POS – point of sale) pomoću instaliranih terminala u trgovačkoj uslužnoj mreži.

Drugi oblik korištenja elektronskog novca je preko bankomata (ATM) koji

omogućavaju podizanje gotovine, polaganje depozita, prenosa sa računa na račun i

plaćanja. Sam elektronski novac u formi “elektronskog novčanika” bazira se na

prethodno izvršenim uplatama monetarne vrijednosti, koje su registrovane na mikročipu

elektronske kartice, a mogu se upotrebiti za plaćanja roba i usluga. Postojeći tipovi

elektronskog novca još uvijek nisu zakonska sredstva plaćanja, u onom smislu u kojem

je to gotov novac iza koga stoje država i centralna banka.

2.3.3. Pametne kartice

Pametna kartica (smart card) je kartica sa “uskladištenom” vrijednošću koja ima jedan

ili više čipova tj. mikroprocesora koji joj pored raspolaganja sredstvima omogućava

“skladištenje” podataka, sprovođenje kalkulacija i transakcija.

Tehnologija pametnih kartica je odavno poznata, a svoju primjenu našla je i u mobilnoj

telefoniji sa razvojem tzv.unaprijed plaćenih (pre-paid) usluga , što ove kartice čini sve

popularnijim. Pametne kartice su u suštini mikroprocesorski čip koji vrši memorisanje

informacija. Zavisno od vrste ugrađenog čipa kartice mogu biti: memorijske,

procesorske ili kombinovane. Podaci koji su memorisani na pamentim karticama su

kodirani te ih je potrebno dekodirati, što se postiže uz pomoć tzv. čitača kartica (card

readers). Odnedavno postoje i tzv. beskontaktne pametne kartice, koje imaju

minijaturnu antenu putem koje se šalju/primaju informacije bežičnim putem.

Pametne kartice u banakrstvu svoju primjenu nalaze u kreditnim, odnosno debitnim

karticama u koje se ugrađuje čip u elektronski modul, koji se potom lijepi na plastičnu

karticu.

Pametne kartice omogućavaju pohranjivanje elektronskog novca u memorijsko

procesorskim čipovima na samim karticama, bilo u vidu digitalnih poruka u funkciji

21


elektronskog novca, bilo u vidu informacija potrebnih pri digitalnoj verifikaciji kod

elektrosnkog plaćanja. Dvije najpoznatije kompanije koje daju rezultate su Mondex

International i DigiCash.

Ipak, korištenje pametnih kartica u funkciji sredstava plaćanja nije poprimilo masovnije

razmjere, da bi se moglo smatrati uobičajenim. Jedan od uzroka za to je nedostatak

odgovarajuće zakonske regulative u području elektronskog poslovanja generalno, te se

stoga mora tražiti rješenje na globalnom nivou koje bi pravno regulisalo ovu oblast

kako bi sistem plaćanja zasnovan na pametnim karticama postao osnovno platežno

sredstvo u bliskoj budućnosti

2.4. Distributivne mreže daljinskog bankarstva

2.4.1. Bankomati (ATM)

ATM (Automated Teller Machines) su bankarski automati (bankomati) koji obavljaju

rutinske operacije izdavanja gotovog novca vlasnicima bankarskih računa po principu

samousluživanja i nezavisno od radnog vremena banke 24 časa dnevno. Bankomati se

sastoje od dva osnovna dijela: dijela za fizičku manipulaciju novčanicama i dijela za

manipulaciju podacima o novčanim sredstvima. Dio za fizičku manipulaciju

novčanicama je elektromehanički uređaj čija je osnovna namjena tačno prebrojavanje

novčanice i njihovo izdavanje. Dio za manipulaciju podacima je računarski zasnovan

uređaj koji podatke o zatraženim iznosima za isplatu obrađuje putem online veze sa

bazom podataka u banci. Na slici 2.1. na sljedećoj strani je prikazano kako izgleda

jedan bankomat.

Bankomati rasterećuju filijalsku mrežu banaka, eliminišu potrebu za otvaranjem novih i

stvaraju osnov za redukciju broja postojećih filijala, jer dovode do sniženja operativnih

troškova i to utoliko više ukoliko se veći broj rutinskih operacija obavlja putem ATM.

Postoji više vrsta bankomata: keš bankomati/cash dispenser-i (služe kao uređaji za

isplatu gotovine), info bankomati (služe za pružanje informacija i izdavanje naloga),

bankomati za mjenjačke poslove (služe za konverziju valuta), bankomati za plaćanje

računa, bankomati za deponovanje dnevnog pazara, bankomati za prodaju vrijednosti

(polisa osiguranja i sl.) i multifunkcionalni bankomati (obavljaju više funkcija

22


odjednom). Mada se keš bankomati najviše koriste, ipak bi se na bankomate trebalo

gledati kao na multifunkicionalne uređaje koji pružaju širi spektar bankarskih usluga u

kom pravcu će se vjerovatno oni dalje i razvijati.

Bankomati su prvobitno radili u off-line režimu, šaljući podatke o transakcijama grupno

u određenim vremenskim intervalima, dok danas većina bankomata radi u on-line

režimu, odnosno transakcije se izvršavaju u realnom vremenu.

Slika 2.2. Izgled ATM/bankomata

Za ovo “samouslužno” bankarstvo se često kaže da predstavlja novu poslovnu filozofiju

banaka.

Postupak podizanja gotovine na ATM aparatu je sljedeći:

1. korisnik aktivira ATM ubacivanjem platne kartice u aparat u dio predviđen za to,

2. ATM traži od korisnika da izabere jezik (uglavnom srpski ili engleski), nakon

izbora jezika, korisnik je obavezan da unese svoj PIN (Personal Identification

Number) koji je vezan uz datu platnu karticu,

3. ATM provjerava ispravnost PIN-a, ukoliko je PIN prihvaćen, traži se od korisnika

da odabere transakciju koju će izvršiti. Na bankomatima kod nas je moguće obaviti

uglavnom dvije operacije/transakcije, a to su:

upit stanja na tekućem računu građana i

isplata gotovine

Nakon oprjedjeljenja da želi da izvrši podizanje gotovine, korisnik prelazi u meni u

kojem su mu naznačene koje vrste novčanica stoje na raspolaganju u ATM uređaju, kao

i unaprijed definisani iznosi koje može da podigne. Ukoliko želi da podigne neki drugi

iznos, potrebno je da pokrene dodatnu opciju za to,

23


4. Po unosu željenog iznosa, ATM vraća korisniku platnu karticu,

5. ATM isplaćuje novac kroz dio predviđen za to,

6. ATM izbacuje listić potvrde na kojem je evidentiran datum transakcije i iznos

sredstava koje je klijent podigao.

Instaliranje bankomata se uglavnom vrši na frekventnim mjestima, tamo gdje se

očekuje da bi ih klijenti mogli najviše koristiti. To su uglavnom mjesta kao što su ulazi i

šalter sale banaka i pošta, ulazi u javne ustanove ili u tržnim centrima. U SAD je 2003.

godine više od 64% bankomata bilo instalirano u prostorijama banke, a svakog mjeseca

2003.godine na bankomatima je u prosjeku bilo procesuirano 902 miliona transakcija13.

Prednosti bankomata su višestruke: smanjuje se potreba za ljudskim radom pri

obavljanju rutinskih operacija, smanjuje se mogućnost grešaka, jer su automati manje

podložni greškama od ljudi, rizici od zloupotrebe ovlaštenja bankarskih službenika se

umanjuju, kao i rizici od eventualno nekih drugih radnji, a smanjuju se i gužve na

šalterima.

Dosadašnja iskustva su pokazala da se ATM najviše koriste za vrijeme vikenda i van

radnog vremena banaka14.

2.4.2. POS aparati

Sistemi plaćanja u maloprodaji (EFT/POS - Electronic Funds Transfer Systems/Point of

Sale) je vrlo značajan elektronski sistem koji spaja potrošača, banku i trgovinu. Riječ je

o elektronskom sistemu za plaćanja kupljene robe u trgovini. Ovaj sistem omogućava

direktan prenos sredstava sa računa kupca na račun prodavca. EFTPOS terminali

omogućavaju da se podaci sa kartice provjere za manje od 15 sekundi u okviru mreže

koja povezuje trgovce širom svijeta sa centrom za obradu platnih kartica i emitentom

kartica. Potrošač koristi kreditnu ili debitnu karticu i preko terminala dolazi u on-line

vezu sa kompjuterom banke koja je dotičnu karticu izdala. Preko terminala daje se

elektronski nalog kompjuterskom centru banke da izvrši transfer novca sa računa kupca

na račun prodavnice. Prije toga se vrši identifikacija kupca PIN i provjerava rok važenja

kartice. Zatim kompjuter verifikuje da li kupac ima dovoljno novca na računu da može

13 http://www.knowledge-bank1.org/medjunarodno_bankarstvo_fps_3_mp_08/lekcije/lekcija15.pdf str.814 Prema ispitivanjima D.N. Charofas, od ukupnog broja korištenja samouslužnih šaltera na vrijeme vikenda otpada 30%, van radnog vremena banke 40% i u toku radnog vremena 30%.

24



da izvrši kupovinu (ukoliko se radi o debitnoj kartici). Ako je u pitanju kreditna kartica,

kompjuter provjerava da li kupac ima dovoljno sredstava za plaćanje u okviru svog

kreditnog limita.

Potom se na POS terminal šalje povratna informacija na osnovu koje se štampa račun i

to po pravilu u duplikatu, s tim što jedan primerak koji ostaje pružaocu usluge, odnosno

prodavcu robe kupac potpisuje, dok drugi se uručuje kupcu uz fiskalni račun. Često se

kod novijih POS-ova zahteva i unos PIN-a od strane kupca, korisnika kartice. U

domaćim uslovima poslovanja uglavnom je prisutna vrsta POS teriminala koji ne traže

unos PIN koda na njima prilikom realizacije transakcije. Takođe, postoji mogućnost da

se dobije informacija o novom stanju na računu klijenta poslije plaćanja robe. U

posljednje vrijeme naročito je popularna kupovina pre-paid kartica putem POS aparata,

gdje klijenti unaprijed uplaćaju telefonske ili druge vrste usluga koje će potom kasnije

koristiti.

Slika 2.3. Izgled POS terminala

Tokom zadnje decenije prošlog veka, broj POS aparata u svijetu je značajno porastao.

To znači da danas većina prodajnih mjesta prihvataju platne kartice kojima se mogu

obavljati plaćanja. Plaćanje putem POS-a je korisna alternativa, kako za kupce, tako i

za prodavce (naravno ne treba zaboraviti i korist za banke izdavaoce platnih kartica).

Prodavci ne moraju da se brinu da li klijent ima sredstva na računu, s obzirom da je

provera on-line, dok kupac ne mora da piše ček i bezbjednije je da ne nosi novac sa

sobom15.

15 U Republici Srpskoj je donesen zakon o fiskalnim kasama, kojim je regulisana uputreba POS terminala u trgovinama (Službni glasnik RS, br. 69/07 od 26.07.2007.)

25


2.4.3. Telefonsko bankarstvo

Telefonsko bankarstvo predstavlja direktno korišćenje bankarskih usluga od kuće, pošto

omogućava neposredan transfer sredstava, informacija i naloga putem telefonske mreže.

Zasniva se na tzv. pozivnim centrima, odnosno na sistemima kojima se pristupa preko

određenih šifri otkucanih preko tastature. Može da se koristi za proveru stanja i

transakcija na računima, otplate zajmova, plaćanja unutar banke, slanje stanja računa na

korisnikov fax, naručivanje čekova, plaćanje računa u zemlji (telefonskih računa,

računa za struju, i sl.) i transfera novca. Za ovu vrstu usluga, radi identifikacije, pored

šifre može da se koristi i token16.

Za korišćenje ove usluge klijentu banke je potreban telefon, kod kuće, na poslu ili

putovanju i eventualno token (neke ga banke daju besplatno na korišćenje). Pomoću

tokena i/ili unošenjem PIN-a (lično kreirane lozinke) ostvaruje se pristup operateru

telefonskog servisa. Preduslov za uključenje u sistem je da korisnik ima otvoreni tekući

račun sa urednim poslovanjem. Pozivom na određeni telefonski broj (call center)

pristupa se servisu, koji je neprestano na raspolaganju. Nakon identifikacije putem

tokena ili šifre, otvara se meni koji preko govornog automata vodi korisnika do željene

usluge.

Razvoj telekomunikacionog servisa u pravcu digitalizacije još je više otvorio vrata

kućnog bankarstva u obliku digitalnih govornih tehnologija i sistema telefonskih

govornih automata. Poziv se može uputiti sa bilo kog telefona - fiksnog ili mobilnog, sa

tastaturom ili brojčanikom, impulsnog ili tonskog. Preporučuje se korištenje tonskog

biranja gdje god postoji mogućnost za to.

16 Autentifikacioni tokeni su hardverska ili softverska sredstva koja služe za generisanje jednokratnih lozinki. Hardverski tokeni su lakoprenosivi mali uređaji koji proračunavaju lozinku. Korisnik pročita lozinku sa tokena i unosi je prilikom prijavljivanja na sistem/aplikaciju. Njegova prednost je što se ne povezuje na računar. Softverski tokeni se instaliraju na prenosive računare, jeftiniji su odhardverskih tokena, ali njihova bezbjednost zavisi od bezbjednosti računara na koji su instalirani.

26


2.4.4. Kućno bankarstvo

Na samom početku treba reći to da daljinsko ili kućno bankarstvo nije isto što i

interenet bankarstvo. Daljinsko bankarstvo (telebanking) i kućno bankarstvo (Home

Banking) su sinonimi za uslugu kojom banka omogućava svojim komitentima

samostalno obavljanje finansijskih transakcija iz udobnosti svog doma.

On-line ili PC bankarstvo kako se još naziva se sprovodi putem Intraneta i predstavlja

kombinaciju karakteristika programa za lične finansije17 i elektronskog plaćanja računa.

PC bankarstvo omogućava obavljanje bankarskih transkacija direktnom vezom klijenta

i banke uz pomoć specijalizovanog softvera. Softver se instalira na klijentov računar,

tako da omogućuje elektronsko povezivanje korisnika sa računarom banke. Na taj način

klijent može da obavlja transakcije (jedino sa datog računara). PC bankarstvo je veću

primjenu našlo kod pravnih lica nego kod fizičkih lica.

Danas u SAD oko 80% banaka nudi kućno elektronsko bankarstvo, s tim da se oko 50%

ukupnih transakcija obavlja putem elektronskog bankarstva, a u Japanu čak 90%18. On-

line PC bankarstvo ima i određene nedostatke. Korisnik elektronske banke je ograničen

da obavlja transkacije samo sa onog računara na kojem je instalisan softver. Pored toga,

promena banke zahteva i novi softver i ponovni unos podataka, kao i potrebno vreme za

obuku za rad. Takođe, postoji i određena nezaštićenost podataka na hard disku

korisnika od hakerskih napada iz okruženja, sve to je na kraju dovelo do toga da se

korisnici sve više okreću ka internet bankarstvu. Na slici 2.3. je prikazana ilustracija

programa za kućno bankarstvo.

17 Razvoj elektronskog bankarstva uslovio je i pronalazak softvera za lične finansije (personal finance software). To je softver koji omogućava da, uz pomoć računara, klijenti vode brigu o svom novcu. Prve verzije softvera za lične finansije pojavile su se još 1983. pod nazivom Quicken. Program je doživio veliki uspeh, pa je brzo dobio konkurenciju u vidu drugih programa, od kojih se u posljednje vrijeme ističe program “Money”, kompanije Microsoft. Performanse ovih proizvoda su danas prilično ujednačene. Standardne mogućnosti ovih programa obuhvataju: podsjetnik o neizmirenim obavezama, inteligentni registrator računa, programiranje budućih isplata, kalkulator za finansijsko planiranje, kreiranje plana otplate duga, investiranje, pregled portfelja investicija, praćenje berzanskih indeksa, kreiranje različitih vrsta finansijskih izveštaja, finansijski adresar, finansijski savjetnik.18 http://www.knowledge-bank1.org/medjunarodno_bankarstvo_fps_3_mp_08/lekcije/lekcija15.pdf str.9

27



Slika 2.4. Izgled programa za kućno bankarstvo

2.4.5. Internet bankarstvo

Internet bankarstvo ili kako se još naziva sajber bankarstvo (cyber banking) predstavlja

obavljanje bankarskog poslovanja direktno iz kuće posredstvom interneta. Za ovaj vid

elektronskog bankarstva nije potreban specijalan softver, niti postoje podaci

uskladišteni što povećava sigurnost, a pristup banci je moguć sa bilo kog mjesta u

svijetu tj.računara. Sve što je potrebno je internet veza koja omogućava obavljanje on-

line transakcija.

Internet bankarstvo predstavlja pribavljanje bankarskih informacija i realizaciju

bankarskih transakcija preko Interneta. Internet bankarstvo je zasnovano na korišćenju

World Wide Web-a19, gde se korisniku omogućuje direktan pristup putem internet

pretraživača (web browser-a)20. Napredak u proizvodima on-line bankarstva, promjene

u konkurentskoj strukturi i rastuća popularnost Interneta su stvorili okruženje u kome

Internet bankarstvo postaje proizvod za masovnu potrošnju.

19 World Wide Web (www/web) je globalna struktura za brz prenos informacija koja se sastoji iz sljedećih elemenata: a) Hypertext markup language (HTML) - za formiranje web stranica i njihovo povezivanje, b) Hypertext transfer protocol (HTTP) - protokol za komuniciranje između servera i čitača, c) Common Gateway Interface (CGI) – za razmjenu sa drugim serverima. Server predstavlja uređaj na koji su postavljene razne web stranice. Da bi korisnik upotrebio web, mora osim hardvera da posjeduje Internet konekciju i internet pretraživač (web browser).

20 Web čitač/pretraživač (web browser) je softver za pretraživanje Interneta i čitanje strana na Internetu (npr. Mozilla Firefox, Microsofts Internet Explorer, Opera, i dr.)

28


Internet bankarstvo je najjeftiniji i najuspješniji oblik bankarskih usluga, dostupan 24

časa dnevno 365 dana u godini, skoro bez ikakve prostorne ograničenosti, mada još

uvijek postoje određene rezerve po pitanju stepena sigurnosti i privatnosti.

Slika 2.5. Ilustracija internet bankarstva

Glavna razlika u upotrebi korisničkog imena i lozinke u odnosu na upotrebu smart

kartice, osim u nivou zaštite, jeste što se putem korisničkog imena i lozinke može

pristupiti web banci sa bilo koje lokacije u svijetu gdje postoji računar sa pristupom na

Internet. Sa druge strane, smart karticom se može pristupiti samo na mjestima gdje na

računaru postoji čitač kartice. Pored navedenog, upotrebom smart kartice se mogu

obavljati plaćanja primaocima koje nije potrebno prethodno registrovati.

Početak internet bankarstva se vezuje za 1995.godinu kada je banka Wells Fargo

napravila prvi Web bankarski program za obavljanje poslova na internet, a iste godine

je osnovana I prva specijalizovana internet banka na svijetu - Security First Network

Bank sa sjedištem u Atlanti (SAD), da bi se potom pojavile i neke druge21. Inače, u

razvoju internet bankarstva postoje dva osnovna modela, a to su elektronska banke (e-

banks) i elektronske filijale (e-branches). Elektronska banka posluje isključivo na

internetu i kao takva nema nikakvih vremenskih ni prostornih ograničenja koja su

prisutna kod klasičnog bankarstva, dok je elektronska filijala nastala kao nadogradnja i

proširenje usluga klasične banke.

Bankarski proizvodi i usluge koje nudi većina svjetskih banaka u svom Internet

poslovanju su mjenjački poslovi, otvaranje i korištenje zajmovnog računa, provjera

stanja na računu, otvaranje i korištenje čekovnih, tekućih i depozitnih računa, provjera

21 http://www.knowledge-bank1.org/medjunarodno_bankarstvo_fps_3_mp_08/lekcije/lekcija15.pdf str.1029



ranije izvršenih transakcija, plaćanje računa elektronskim putem, korištenje sistema

kreditnih kartica, trgovanje hartijama od vrijednosti, elektronski transfer između računa,

poslovno informisanje preko elektronske pošte (e-mail-a), odobravanje hipotekarnih i

ostalih kredita, savjetodavne i brokerske usluge itd. Inače, postoje i posebna bankarske

virtuelne kartice koje se koriste samo za plaćanje preko interneta.

Pristalice internet bankarstva ističu niz prednosti ovog “virtuelnog” načina bankarstva

nad klasičnim ili “tradicionalnim” bankarstvom, koje se ogledaju prije svega u znatno

nižim troškovima pošto je realizacija naloga za plaćanje putem internet 8 do 10 puta

jeftinija nego kod klasičnog bankarstva, većim neto operativnim prihodima, pošto

operativni rashodi čine oko 15-20% prihoda u internet bankarstvu, dok je kod klasičnog

bankarstva oko 60%, maksimalnom korištenju radnog vremena. Inače u SAD 9 od 10

domaćinstava imaju račun u banci, a 93% od ovih domaćinstava koja imaju račun u

banci koristi neki vid elektronskog bankarstva, s tim da 95% koristi elektronsko

bankarstvo za praćenje stanja na računu, 64% za prenose sredstava između računa i

55% za plaćanje računa22. Prema podacima Centralne banke BiH, elektronsko

bankarstvo u BiH koristi 6.813 pravnih lica i 5.038 fizičkih. Taj mali broj ukazuje da

građani i preduzetnici u BiH, ipak, više vole čekanje u redovima pred šalterima. Od 32

banke koje posluju u BiH, 24 nude uslugu internet bankarstva23.

2.4.6. Mobilno (pokretno) bankarstvo

Mobilno bankarstvo omogućava transakcije putem prenosnih računara (laptop),

digitalnih ličnih organizatora (PDA) i mobilnih telefona, koji su opremljeni specijalnim

softverom za mobilni pristup Internetu, pa se mogu koristiti za obavljanje svih vrsta

usluga i transakcija.

Mobilna plaćanja putem mobilnih telefona (Mobile payments/M-payments) spadaju u

grupu plaćanja na malo. Mobilni telefoni mogu biti uređaji kojima se obavlja plaćanje u

sadejstvu sa drugim uređajima (na primer, kao što je slučaj kod plaćanja mobilnim

telefonom na POS terminalima) ili se plaćanje može obaviti samo upotrebom mobilnog

22 http://www.knowledge-bank1.org/medjunarodno_bankarstvo_fps_3_mp_08/lekcije/lekcija15.pdf str.1123 Fokus: http://www.fokus.ba/vidi.php?rub=5&vijest=2892

30

http://www.fokus.ba/vidi.php?rub=5&vijest=2892



telefona. U početku su se mobilna plaćanja obavljala razmjenjivanjem SMS poruka

između klijenata i banke. Razvojem WAP standarda koji je omogućio pristup Internetu

sa mobilnog telefona bilo je moguće koristiti sve prednosti on-line bankarstva.

Pošto ću u narednom poglavlju detaljnije obraditi mobilno bankarstvo, ovdje ću još

samo napomenuti da je prednost mobilnog u odnosu na internet i ostale oblike

bankarstva u tome što korisnik nije lokacijski vezan za računar, već uz pomoć mobilnog

telefona ili laptopa može obavljati bankarske transakcije gdje god se nalazi.

2.4.7. WEB TV bankarstvo

WEB TV bankarstvo se odnosi na povezivanje televizije i interneta u jedinstvenu

cijelinu.

Bankarstvo preko televizije (ma kako to čudno zvučalo) koristi zadnju digitalnu

televizijsku tehnologiju (Hybrid-Net) kako bi omogućilo korisnicima da uživaju u

brzom, sigurnom i koformnom pristupu svom računu. Zbog toga što koristi konekciju

preko televizije, a ne preko interneta WEB TV bankarstvo predstavlja sigurniji način

poslovanja nego korištenjem računara. Mogući razlozi za to su što hakeri još nisu toliko

zainteresovani za ovu oblast, zato što je ovo novi vid bankarastva koji ima vrlo mali

broj svojih korisnika.

Obično ovaj vid elektronskog bakarstva koriste oni korisnici koji nemaju računar, a žele

da koriste internet servis. Putem WEB TV sistema, korisnici elektronskog bankarstva

povezuju svoje TV prijemnike sa standardnom telefonskom linijom na WEB TV mrežu.

Upravljanje sa WEB TV bankarstvom vrši se pomoću daljinskog upravljača sa

bežičnim tasterom. Prednost ovakvog oblika elektronskog bankarstva jeste u tome što

korisnik ne mora imati računar, dok se nedostatak ogleda u ograničenom broju

bankarskih transakcija koje se mogu obaviti ovim putem. Ovaj oblik korištenja

elektronskog bankarstva omogućava korisniku da može pratiti televizijski program,

vršiti kupovinu od kuće i plaća račune od kuće.

Da bi se mogao koristiti ovaj oblik elektronskog bankarstva neophodno je da se uz

WEB TV instalira i čitač smart kartice. Trenutno, samo dvije banke nude pristup

31


računima preko ovakvog sistema – Abby National i HSBC. Obe su uložile velika

sredstva (preko 60 miliona engleskih funti)24.

2.5. Elektronski međubankarski poslovi

U elektronskom bankarstvu međubankarsko poslovanje čini posebnu i dosta složenu

vrstu poslova iz razloga što se radi o transferima velikih količina novca, te je zato

potrebno obezbjediti visok stepen sigurnosti i zašite podataka. Zbog toga se ovaj vid

elektronskog poslovanja obično ne obavlja preko Interneta, bar ne na način kako se vrše

ostale aktivnosti u elektronskom poslovanju, već se umjesto javne koristi privatna

računarska mreža sa odličnom zaštitom od neovlaštenog pristupa.

Finalizacija plaćanja u smislu međubankarskog transfera može da bude

operacionalizovana preko dva alternativna sistema plaćanja:

sistema za neto obračun

sistema za bruto obračunSi

Sistemi za neto obračun (netting sistemi), vrše poravnanja između banaka na neto

principu, tako da se deifinitivna plaćanja vrše samo na kraju radnog dana u

nekompenziranim iznosima. Najveći netting sistem na svijetu je CHIPS (Clearing

House Interbank Payments System).

Sistem za bruto obračun (RTGS system) podrazumijeva izvršavanje pojedinačnih

naloga za plaćanje u najkraćem mogućem vremenskom periodu i to do visine pokrića

na računu. Osnovna prednost ovog sistema je brzina, međutim ovaj sisitem zahtijeva

mnogo veću likvidnost banaka. Najpoznatiji RTGS sistemi su Fedwire, SEC, TARGET.

Svjetski lider u transferu podataka banaka i ostalih finansijskih institucija je najveća

postojeća privatna bankarska mreža pod nazivom SWIFT Transport Network (STN),

čiji razvoj je pokrenula asocijacija bankarskih i finansijskih institucija Society for

Worldwide Interbank Financial Telecommunications, S.W.I.F.T, osnovana

24 Izvor: Časopis : „Ekonomist“ br.3; Banja Luka; novembar 2001 str.37 32


1973.godine. Mreža je krenula sa radom 1977. godine, a korisnici te mreže danas su

centralne i poslovne banke, te razne ostale finansijske institucije u cijelom svijetu.

Poput internet, mreža SWIFT je izgrađena na bazi Open Systems Interconnection, OSI

standard, što znači da obe kao paltformu imaju identične komunikacione protokole.

SWIFT mreža je kompatibilna i sa EDI (Electronic Data Interchange) standardima za

područje finansijskog poslovanja. SWIFT mreža omogućava tri vrste aplikacija u

međubankarskom poslovanju:

Usluge prenosa strukturiranih poruka (primanje, slanje i memorisanje informacija)

zančajnih za finansijsko poslovanje, a koje su u skladu sa EDIFACT25 standardima

Usluge prenosa nestrukturiranih poruka, koje se odnose na prenos informacija koje

su značajne sa aspekta finansijskog poslovanja, ali koje ne odgovaraju EDIFACT

standardima

Sistemske usluge, koje nadopunjuju navedene usluge omogućavajući rad u realnom

vremenu, uspostavljanje direktih veza između dvije institucije, itd.

Mreža SWIFT je dosta centralizovana i sastoji se od tri upravljačka centra, niza

regionalnih centara i još većeg broja korisničkih centara. Upravljački centri se nalaze u

Belgiji, Holandiji i SAD-u. Iz nih se vrši provjera autorizacije pristupa sistemu i potom

se vrši dalja obrada korisničkih transakcija. Svaki do učesnika u sistemu ima i vlastitu

šifru za zaštitu podataka. Mreža SWIFT je priključena na internet, a interne transakcije

mreže su zaštićene “vatrenim ili zaštitnim zidom” (Firewall).

Što se tiče elektronskog međubankarskog tržišta žiralnog i gotovog novca u BiH bitno

je napomenuti da je ono stavljeno u funkciju tek od 22.01.2008. godine, što omogućava

komercijalnim bankama efikasnije upravljanje likvidnim sredstvima i smanjuje rizik

upravljanja gotovinom. Tako, sada komercijalne banke u BiH mogu između sebe da

vrše pozajmljivanje novčanih sredstava i deviza, što dovodi do smanjenja fizičkog

transporta novca i uspostavljanje sigurne komunikacije između banaka26.

25 EDIFACT – međunarodni jezik za transmitovanje elektonskih poslovnih poruka koji se primjenjuje kod EDI26 http://www.seebiz.net/financije/bankarstvo-i-osiguranje/operativno-medjubankarsko-trziste

33


3. MOBILNO BANKARSTVO

3.1. Mobilno poslovanje

Mobilno poslovanje (Mobile business ili m-business) predstavlja novi oblik

elektronskog poslovanja. Prednost mobilnog poslovanja je u tome što se ono može

odvijati bilo gdje i bilo kada uz primjenu Internet tehnologije. Zbog svojih velikih

potencijala, mobilna telefonija je vrlo brzo uočena kao tehnologija koja može značajno

doprinjeti popularnosti i razvoju interneta. Iz tih razloga tehnologija mobilnog i

bežičnog pristupa Internetu izaziva sve veću pažnju, kako kod stručnjaka koji su

uključeni u njen razvoj, tako i kod korisnika. Iako, između ove dvije tehnologije postoje

velike razlike, mnogi u njihovoj integraciji vide velike perspektive za dalji razvoj kako

interneta, tako i mobilnog poslovanja. Razlike između ove dvije tehnologije je moguće

premostiti samo preko odgovarajućih standarda. Takav jedan standard osmišljen je od

strane WAP Foruma osnovanog 1997.godine od strane vodećih kompanija u mobilnoj

tehnologiji (Ericsson, Motorola, Nokia, itd.) pod nazivom WAP (Wireless Application

Protocol)27. Početkom 1998.godine nastala je verzija WAP 1.0. , a nešto kasnije i druge

verzije dok je recimo danas u upotrebi standard WAP 2.0 čijom primjenom je

omogućeno da se putem mobilnog telefona mogu otvarati zahtjevnije internet stranice

ne samo u WML28 kodu nego i u XHTML29.

Iako mobilno poslovanje već danas pruža niz usluga kako za krajnje korisnike

(elektronska pošta, pretraživanje WEB-a, kupovina, plaćanje parkinga, bankarske

transakcije, novosti, prognoze, sportski rezultati i sl.) tako i za preduzeća (pristup

bazama podataka, naručivanje, prodaja, plaćanje, finansijske transakcije, prenos

poslovnih dokumenata), očekuje se dalji rast broja korisnika mobilnog poslovanja i

širenje njegovih mogućnosti poput integracije svih funkcija bežičnih uređaja u jedan

uređaj. Jedno od zanimljivih područja mobilnog poslovanja je i ono koje koristi GPS

(Global Positioning System) za precizno određivanje lokacija korisnika mobilnog

uređaja.

27 Aleksić-Marić, Vesna. Elektronsko poslovanje, Banja Luka: Ekonomski fakultet Banja Luka, 2008. Str.21.28 WML (Wireless Markup Language) je programski jezik namjenjen za uređaje poput mobilnih telefona koji primjenjuju WAP 29 XHTML (Xyper Text Markup Language ) je programski jezik namjenjen za uređaje poput mobilnih telefona, ali koji omogućava pregledanje stranica koje imaju više Kb i koje su zahtjevnije

34


Jedna od najvećih prednosti mobilne tehnologije jeste dostupnost i povezanost

korisnika, mogućnost korištenja mobilnih uređaja bilo gdje i u bilo kom trenutku.

Korištenje je jednostavno i prilagođeno svima iako je primjetna popularnost određenih

servisa poput SMS (Short Message Service) kod mlađe populacije. Mobilna tehnologija

je omogućila korištenje interneta bez kupovine PC-a, a određena prepreka njegovom

masovnijem korištenju jeste još uvijek nešto viša cijena nego kod klasičnog internet

putem kompjutera, no sa jačanjem konkurencije očekuje se dalji pad cijena GPRS

saobraćaja.

Problem sigurnosti i povjerenja korisnika i dalje ostaje najveći nedostatak mobilne

tehnologije, pa samim tim i mobilnog poslovanja koje se na njoj zasniva. Istraživanja

su pokazala da korisnici zbog još uvijek neadekvatnih metoda zaštite nisu spremni da

obavljaju velike finansijske transakcije primjenom mobilnih uređaja, dok ih

istovremeno vrlo rado koriste za kupovinu i transakcije manjih iznosa. Ograničenje u

kapacitetima, količinama i vrstama podataka koje se prenose bežičnim putem još uvijek

su prisutni nedostaci, čije se otklanjanje očekuje sa sve širom upotrebom 3G

tehnologije, kao i sad već najavljenom implementacijom 4G tehnologije u mobilnom

poslovanju.

3.2. Pojam, nastanak i razvoj mobilnog bankarstva

Konvergencija mobilnih komunikacija i Interneta otvara nove kanale za različite

finansijske servise. Mobilno bankarstvo (Mobile banking) je najnoviji trend u razvoju

elektronskog bankarstva. Ono omogućava izvršavanje transakcija putem prenosnih

računara (laptop-a), digitalnih ličnih organizatora (PDA) i mobilnih telefona.

Da bi klijent banke adekvatno mogao da upravlja svojim sredstvima, potrebna je tačna i

pouzdana informacija o stanju njegovog računa u banci. Tradicionalni model

pribavljanja ovakve informacije podrazumeva odlazak do šaltera banke ili zvanje

odgovarajuće ekspoziture, što iziskuje znatan utrošak vremena i novca. Rješenje za

prevazilaženje prostornog i vremenskog ograničenja našlo se pri upotrebi mobilnog

telefona. Finansijske institucije sada imaju mogućnost da ponude bankarske, brokerske,

usluge osiguranja preko mobilnih telefona, personalnih digitalnih asistenata (PDA) ili

35


pejdžera. Pri tome, one povećavaju lojalnost klijenata kao i produktivnost svojih

zaposlenih.

Najnovija generacija mobilnih telefona posjedjuje mogućnost povezivanja na Internet,

što znači da korisnik može pristupiti svojoj finansijskoj instituciji pomoću mobilnog

telefona i izvršiti željene transakcije. Na žalost tehnička infrastruktura u našoj zemlji još

uvijek nije dovoljno sazrjela da bi se mogle koristiti neke zahtjevnije mobilne

aplikacije, što se uskoro očekuje sa uvođenjem 3G tehnologije i brzog mobilnog

interneta (HSDPA). Mobilno bankarstvo kod nas se nalazi na samom početku i ono što

danas predstvalja našu realnost to su SMS finansijske aplikacije. SMS (Short Message

Service) predstavlja isporuku tekstualnih poruka na mobilne uređaje. Generalno SMS

tehnologija je široko rasprostranjena kod korisnika mobilnih telefona, ali još uvek nema

širu poslovnu primjenu. Banke bi trebalo da uvide mogućnosti koje im pruža integracija

svog poslovanja sa ovom tehnologijom. Prednosti SMS tehnologije su upravo njena

jednostavnost i već široka upotreba. Korisnici neće morati da se obučavaju za rad sa

novim servisom, jer je tehnologija već duže vrijeme u upotrebi. SMS servis omogućava

korisnicima da preko svog mobilnog telefona provjere stanje na žiro ili tekućem računu

u bilo koje vrijeme i sa bilo kog mjesta. Informacija se dobija na jednostavan način

putem SMS poruke i ne zahtijeva dodatno angažovanje korisnika. Za korištenje servisa

potreban je samo mobilni telefon, koji je danas nezaobilazan faktor u životu svakog

poslovnog čovjeka. Klijent više ne mora da odlazi na šalter banke da bi izvršio provjeru

stanja na svom tekućem ili žiro računu, kao ni da sjedi ispred svog računara kao u

slučaju e-banking-a. Naravno SMS tehnologija ima i neke negativne osobine, kao što su

ograničen broj karaktera koji se mogu poslati, mogućnost slanja samo nestruktuiranih

poruka, zavisnost od opterećenja GSM mreže i slično. Međutim, SMS usluga

funkcioniše tako da minimalizuje nedostatke SMS tehnologije i bez obzira na njih

omogućava korisnicima udoban rad.

Prednosti mobilnog bankarstva su relativno mala ulaganja, veća produktivnost

zaposlenih, jednostavnost i veći komfor pri korištenju bankarskih usluga, dok su

nedostaci ogledaju u nesigurnosti klijenata da šalju podatke preko mobilne mreže i još

uvijek u nedovoljnoj izgrađenosti standarda u mobilnom poslovanju. U tabeli 1.

prikazanoj na sljedećoj stranici vidimo da su troškovi mobilnog bankarstva još uvijek

dosta visoki (viši od troškova Internet bankarstva), ali ipak dosta niži od troškova

klasičnog bankarskog poslovanja putem filijala. Razlog tome je što je internet

36


tehnologija ipak prije razvijena, nego mobilna telefonija tako da su i troškovi njene

primjene u bankarstvu niži, ali u posljednjih nekoliko godina sa pojavom sve više

operatera u mobilnoj telefoniji i sa sve većom konkurencijom primjetno je značajno

sniženje cijena svih usluga (naročito cijena SMS i mobilnog Interneta), tako da je za

očekivati da u narednom periodu mobilno bankarstvo postane značajan kanal

distribucije bankarskih usluga čak možda popularnije i od Internet banakrstva. Tome u

prilog ide i podatak da je u SAD od 1987. kada je zabilježeno 7023 filijale, sada tek

5328 filijala. I u narednom periodu može se očekivati isti trend pada broja bankarskih

filijala.

Kanal Troškovi po transakciji

Filijala 2,50 USD

Kućno bankarstvo 0,540 USD

On-line bankarstvo 0,150 USD

Internet bankarstvo 0,0100 USD

MOBILNO BANKARSTVO 0,50 USD

Tabela 1: Troškovi obrade naloga/transakcija u bankarstvu

MeritaNorthBanken je prva banka koja još od 1992. godine nudi neku od formi

mobilnog bankarstva svojim korisnicima. Već 1999. godine oko 90 % banaka u Evropi

je ponudilo neku od formi mobilnog bankarstva. Vodeći na ovom polju u SAD su

brokerske firme kao što su DLJ Direct, Fidelity, E-trade, MSDW Online i Ameritrade,

koje nude mogućnost za kompletnu trgovinu akcijama putem mobilnih telefona (počev

od vrijednosti akcija do ponude i verifikacije trgovine preko mobilnih uređaja)30. U

Singapuru korisinici mogu da provjeravaju stanje na svom bankovnom računu, vrše

transfer novca sa računa na račun kao i da vrše plaćanja. Karakteristično je da u oblasti

mobilnog bankarstva skandinavske zemlje i Holandija trenutno daleko prednjače u

odnosu na Veliku Britaniju i Njemačku. U tabeli 2.31 na sljedećoj stranici slikovito je

prikazano korištenje mobilnog bankarstva u svijetu.

30 Elektronsko bankarstvo: http://www.management.cg.yu/files/1204405400.pdf str.38.31 M-banking - To Bank the 'Un-banked' www.frost.com

37

http://www.frost.com/

http://www.frost.com/prod/servlet/market-insight.pag?docid=98655381&ctxst=FcmCtx5&ctxht=FcmCtx6&ctxhl=FcmCtx7&ctxixpLink=FcmCtx7&ctxixpLabel=FcmCtx8

http://www.management.cg.yu/files/1204405400.pdf


Tabela 2: Korištenje m-banking transakcija u svijetu (u bilionima USD)

Postoji više razloga zašto je mobilno bankarstvo zastupljenije u Evropi i Aziji, nego u

Americi. Jedan od razloga je što je u SAD i Kanadi bilo dosta sanžno razvijena fiksna

telefonska mreža, te zbog toga banke zbog loše infrastrukture i niske penetracije tržišta

mobilne telefonije dugo nisu bili zainteresovani da usmjere neka značajnija ulaganja u

razvoj ove usluge.

Predviđa se da će mobilno bankarstvo u narednih tri do pet godina doživjeti čak i

snažniju ekspanziju od internet bankarstva s obzirom na to da broj korisnika mobilnih

telefona daleko prevazilazi broj korisnika Interneta.

3.3. Vrste mobilnog bankarstva

Postoje dvije najznačajnije softverske platforme na kome se zasnivaju bankarski servisi

u mobilnom bankarstvu, a to su aplikacije zasnovane na SMS uslugama i aplikacije

razvijene kao posebni softverski programi koje korisnici instaliraju u svoje mobilne

aparate putem kojih se onda konektuju na mobilni Internet preko svog mobilnog

provajdera (pružaoca usluga mobilne telefonije).

3.3.1. SMS bankarstvo

Ovo je bila platforma na kojoj su se zasnivale prve m-banking usluge, a trenutno je

dosta prisutna kod nas u praksi, dok u svijetu sve više gubi na značaju. Davaoc usluga,

dakle konkretna banka ili neki outsourcing partner kojeg je banka odabrala mora da

38


razvije SMS portal kojim bi svojim korisnicima omogućavao upotrebu ovog servisa.

Klijenti željenu informaciju mogu dobiti u određeno vrijeme ili na zahtjev, tako da su

podržani i push i pull modeli poslovanja. Pull tehnologija je tehnologiju u kojoj klijent

inicira komunikaciju koristeći svoj telefon za poziv gatewaya i zahtevajući podatke.

Tada se podaci dovlače sa aplikacionog servera na mobilni uređaj. U push tehnolgiji

aplikacioni server ima veću kontrolu nad mobilnim uređajima. Aplikacioni server

donosi odluku kada će poslati podatke mobilnom uređaju, za push tehnologiju nije

potreban prethodni zahtjev.

Ukoliko korisnik želi da podatke o svom računu dobija putem kratkih poruka,

neophodno je da u organizacionoj jedinici banke koja pruža takvu mogućnost popuni

posebnu pristupnicu u kojoj daje podatke o računu i broj mobilnog telefona. Za

korištenje ove usluge potreban je račun otvoren kod banke i bilo koji tip mobilnog

telefona.

Aktivirana usluga omogućava klijentu, u svakom momentu:

provjeru stanja na računu, na zahtijev, dnevno ili po promjeni (gdje se definišu

parametri priliva na račun pri kojem se dobija adekvatna SMS poruka, podaci o

stanju čekova, posljednja promijena/transakcija, i sl.),

obavljanje platne transakcije, pri čemu se mogu vršiti plaćanja samo na unaprijed

navedene račune

uvid u važeću kursnu listu i sl.

Ukoliko želi da informaciju o stanju na svom računu dobije na zahtijev, (u vrijeme kada

on želi, sa bilo kog mjesta) korisnik na određeni broj telefona šalje unaprijed definisanu

SMS poruku. Poruka predstavlja šifru upita, na ovaj način rad korisnika sa tastaturom

svog uređaja sveden je na najmanju moguću meru. Portal prihvata poruku i vrši

autorizaciju korisnika (svi korisnici servisa prethodno moraju biti registrovani u bazi

podataka). Portal je povezan sa integralnim informacionim sistemom banke. Ukoliko je

proces izvršen bez problema korisniku se vraća odgovor na upit koji je postavio.

Korisnik će poruku dobiti kroz nekoliko trenutaka u zavisnosti od opterećenja GSM

mreže. Korisnik može da odluči da željenu informaciju dobija u neko određeno vrijeme

(recimo na kraju radnog dana banke ili poslije određenog klirinškog kruga)bez

prethodnog upita. U tom slučaju neće biti potrebe da sam inicira postupak dobijanja 39


informacije slanjem SMS poruke. Neophodno je samo da korisnik obavjesti

administratora ili da pri postupku registracije naglasi da želi da mu se određena

informacija isporučuje u određenim vremenskim intervalima.

Prema istraživanjima u susjednoj Hrvatskoj regiona učešće korisnika fizičkih lica u

SMS bankarstvu bilo je oko 97,6%, dok je učešće korisnika pravnih lica tek 2,4%32.

Veću zastupljenost SMS bankarstva kod građana možemo pronaći u nekoliko sljedećih

razloga. Prvi razlog tome je što u apsolutnim brojevima više ima potencijalnih korisnika

fizičkih lica, u odnosu na pravna lica. Drugi razlog je što velika preduzeća koja koriste

on-line bankarstvo ili Internet bankarstvo imaju on-line uvid u stanje i promjene svog

računa, pa im usluge ovog vida elektronskog bankarstva nisu toliko neophodne.

Korisnici SMS-a kod pravnih lica su uglavnom manja preduzeća koja ne koriste druge

vidove elektronskog bankarstva, a imaju potrebu da s vremena na vrijeme provjere

stanje svog računa ili prate prilive i/ili odlive sa svog računa. Kod nas banke nude samo

bazičnu SMS uslugu o informaciji stanja na računu.

3.3.2. WAP bankarstvo

WAP bankarstvo se pojavilo poslije SMS bankarstva sa razvojem WAP standarda koji

je omogućio pristup interenetu putem mobilnih telefona. To znači da je klijentima

banke omogućeno da uz pomoć mobilnog telefona, a putem Interneta pristupe svom

računu u banci. Neki autori pod terminom mobilno bankarstvo podrazumijevaju

isključivo WAP bankarstvo, dok SMS bankarstvo klasifikuju kao posebnu bankarsku

uslugu. Konekcija sa bankom se ostvaruje putem mobilnog telefona koji u sebi ima

ugrađen WAP uređaj. Da bi mogla da se koristi WAP usluga bilo koje banke, korisnik

mora da ima mobilni telefon koji podržava WAP. Pri tome korisnik jedino plaća za

ostvareni GPRS saobraćaj operateru mobilne telefonije. Dakle, WAP bankarstvo

podrazumijeva pristup bankarskim uslugama direktno putem mobilnog interneta ili

indirektno posredstvom posebno instaliranog programa (aplikacije) u mobilnom

telefonu putem kojeg se on spaja na mobilni internet.

Faktori koji utiču na dinamičan razvoj mobilnog poslovanja su33:32 Elektronsko bankarstvo: http://www.eccf.su.ac.yu/Download/uis/19-01-09%20materijali-elektronsko_bankarstvo-isfbo.pdf str.27.33 Bjelić, Predrag. Mobilni telefon kao kanal elektronskog poslovanja, Ekonomski anali br. 151-2, oktobar 2001. - mart 2002. str. 95.

40

http://www.eccf.su.ac.yu/Download/uis/19-01-09%20materijali-elektronsko_bankarstvo-isfbo.pdf



1. relativno mala ulaganja,

2. jednostavni uređaji i laki za upotrebu,

3. omogućavaju veći komfor u korištenju.

Faktori koji utiču na usporavanje dinamičkog razvoja su34:

nesigurnost potrošača da šalju podatke preko mobilne mreže,

nepostojanje jedinstvenih standarda u ovoj oblasti i sl.

Korištenje mobilnog bankarstva putem mobilnog telefona je jednostavan postupak.

WAP bankarstvo predstavlja uslugu Internet bankarstva na mobilnom telefonu. Nakon

obavljene registracije, korisnik putem SMS-a dobija potvrdu registracije usluge, svoj

PIN i uputstvo za korištenje. Ovakav sistem mobilnog plaćanja izuzetno je jednostavan

i siguran budući da transakciju korisnik autorizuje svojim ličnim PIN-om. Korisnik se

putem mobilnog telefona konektuje na Internet i ulazi u aplikaciju. U aplikaciji,

korisniku je omogućeno da vrši odabir određene usluge banke (na primer, pregled

stanja računa, vršenje plaćanja, pregled uplata i isplata po svim računima, oročavanje

sredstava, poručivanje čekova, kursna lista, kalkulator valuta, i sl.).

Očekuje se da uskoro i u našoj zemlji neka od banaka uskoro počne nuditi usluge WAP

bankarstva, tim prije što već odavno postoji potrebna izgrađena telekomunikaciona

infrastruktura, dok kompanija za proizvodnju softvera Halcom sa kojom većina naših

banaka posluje ima prezentovano odgovarajuće rješenje. Jedina banka koja je kod nas

napravila početni korak ka WAP bankarstvu je Nova banka a.d.Banja Luka, koja je

pokrenula prvi WAP portal koji je za sada samo informativnog karaktera35. Iako WAP

bankarstvo do sada nije dalo očekivane rezultate na globalnom svjetskom nivou očekuje

se da bi sa razvojem i pojednostavljivanjem aplikacija koje bi više trebale biti

usmjerene ka krajnjem korisniku i prilagođene njegovim stvarnim potrebama, trebalo

da bude i veći broj onih korisnika koji bi koristili ovaj tip bankarskih usluga. Takođe,

tome bi trebala doprinjeti i sve šira primjena 3G/HSDPA tehnologije za brži pristup i

korištenje mobilnog interneta.

34 Bjelić, Predrag. Mobilni telefon kao kanal elektronskog poslovanja, Ekonomski anali br. 151-2, oktobar 2001. - mart 2002. str. 95.35 Na stranici wap.novabanka.com koja je prilagođena za pristup putem mobilnog telefona za sada se može samo vidjeti kursna lista i osnovne informacije o banki (spisak bankomata, poslovnica sa brojevima telefona i pročitati novosti o uslugama banke).

41


Slika 3.1. WAP portal Nove Banke

3.4. Mobilni finansijski servisi

Broj mobilnih servisa u prvenstvenoj mjeri zavisiće od raspoložive mobilne platforme

na kojoj će se izvršavati. Danas imamo različite vrste finansijskih servisa i možemo ih

podjeliti na:

Bankarske

Brokerske

Servise investicionog bankarstva

i druge finansijske servise

3.4.5. Bankarski finansijski servisi

Skoro sve veće banke su uvele ili planiraju da uvedu neki od oblika mobilnog

bankarstva. Dok je većina starijih aplikacija bazirana na SMS dvosmjernom

komunikacionom protokolu, većina današnjih bazirana je na WAP bankarstvu. WAP

omogućava mobilnim uređajima da komuniciraju preko Interneta jednostavnim unosom

adrese kojoj žele da pristupe ili putem prethodno instalirane aplikacije u mobilnom

telefonu. Raniji servisi bili su prevashodno orijentisani na informisanje korisnika bilo o

stanju na bankovnom računu, bilo o stanju na kreditnoj kartici ili o nekim osnovnim

finansijskim informacijama. U novije vrijeme banke su počele da objedinjuju

mogućnosti transakcija od kojih korisnici najčešće koriste plaćanje računa, prenos

sredstava i aplikacije kreditiranja.

42


3.4.6. Brokerski finansijski servisi

Brokerske kuće su neke od svojih servisa vrlo brzo prebacile na mobilni Internet.

Nezavisnost od vremena i lokacije pristupa mobilnih brokerskih servisa su veoma

atraktivni za one korisnike koji često trguju. Brokeri su u mobilnom internetu uvidjeli

mogućnost za unaprjeđenje kvaliteta svojih brokerskih usluga koje su tada počele

korisnicima da nude mogućnost brze reakcije na promjene na berzama. Brokerske kuće

još uvijek nisu u stanju da ponude neke sigurne aplikacije, te se s toga one više baziraju

na davananje informativnih sadržaja poput praćenja vijesti, pregleda vrijednosti akcija u

realnom vremenu i provjeru računa.

3.4.7. Servisi investicionog bankarstva

Investicione banke su isto tako uvidjele potencijal koji sa sobom nosi mobilna trgovina

(m-commerce), kako za povećanje produktivnosti svojih zaposlenih tako i za dodavanje

novih servisa za institucije i privatne servise. Sa aspekta prodaje i trgovanja

investicione banke nude svojim klijentima “just in case” mobilne palikacije koje će u

svako doba biti povezane sa tržištem. Važne vijesti, promijene cijena, različite analize

mogu biti isporučene korisnicima odmah po njihovom nastanku bez obzira na to na

kojoj se oni lokaciji nalaze. Sa aspekta investicija u akcije i konsaltinga, aplikacije

mobilnog poslovanja obezbjeđuju kompletnu finansijsku pomoć. U oblasti konsalting

usluga one pružaju alate za podršku u odlučivanju pomoću kojih donosioci odluka

mogu lakše da dođu do zaključka na bazi kojeg će iznjeti svoje mišljenje ili dati savjet

klijentima.

3.4.8. Ostali finansijski servisi

Dok su banke i brokerske kuće bile prve koje su ponudile svoje usluge bežičnim putem,

druge finansijske institucije, kao što su: osiguravajuće kompanije, kreditori i

hipotekarne ustanove, konsalting institucije, kao i kreditne ustanove bi trebalo da u što

skorije vrijeme razviju aplikacije mobilnog poslovanja. (npr. putnik na aerodromu

može da primi poruku koja ga obavještava o paketima osiguranja koje može da dobije

43


ili ekspert za pozajmice može da putem mobilnog telefona prezentuje različite opcije za

kreditnim sredstvima svojim klijentima).

3.5. Mobilno plaćanje

Servisi mobilnog plaćanja još uvijek su u početnoj fazi razvoja i još ni jedno rješenje

nije prihvaćeno kao najbolje koje bi zadovoljilo kritičnu masu korisnika i koje bi se

nametnulo kao standard na tržištu. Razvoj mobilnog plaćanja će se nastaviti sve dok se

jedno ili dva rješenja ne izdvoje i postanu opšteprihvaćen način plaćanja. Za sada je

nekoliko rješenja pokazalo zavidne rezultate u ovoj oblasti.

3.5.1. Kartičarstvo

Prvi pokušaji mobilnog plaćanja su bili u obliku integracije standardnih bankarskih

kredtinih/debitnih kartica i mobilnog telefona. Princip plaćanja bio je sljedeći. Korisnici

su pomoću telefona ili interneta naručivali proizvode i preko mobilnog telefona primali

SMS poruke o uspješnoj narudžbi, a zatim su kompletirali transakciju ubacujući karticu

u čitač i unoseći šifru. Ovakva vrsta plaćanja nas dovodi do uvjerenja da su ovi uređaji

korisniji od mobilnih telefona. Međutim, kompanije bi morale da ponude integrisano

rješenje mobilnih uređaja i čitača kartica. Prednost u ovom slučaju je visok stepen

sigurnosti koju nude čitači kartica.

3.5.2. Rješenja koja ne koriste kartice

Kompanije takođe nude usluge mobilnog plaćanja koja ne koriste smart kartice.

Korisnici obavljaju transakcije tako što unose poseban broj, koji se odnosi npr. na

parking servis36 ili bilo koji drugi servis. Operater mobilne telefonije u ovom slučaju

ima ulogu klirinške kuće, tako što kreditira korisnikov unaprijed određeni račun. Ovako

rješenje se pokazalo kao veoma uspješno za manja plaćanja, kao što je npr. plaćanje u 36 m-commerce uslugu mobilnog plaćanja prvi u našoj zemlji je uveo BH Telecom, nudeći usluge m-parking (plaćanja parkinga putem mobilnog telefona), noCash Ultra (usluga transfera kredita između korisnika) i najavivši skoro uvođenje novih usluga mobilnog plaćanja kao što su plaćanja karata za kina i pozorišta, usluga, roba i sličnog. Više informacija možete naći na WEB stranici: http://www.bhtelecom.ba/mcommerce_poslovni0.html

44

http://www.bhtelecom.ba/mcommerce_poslovni0.html


trgovini i sl. Ovakve aplikacije plaćanja bez upotrebe kreditnih kartica su veoma

atraktivne za korisnike, pošto omogućavaju klijentima i trgovcima da obavljaju plaćanja

upotrebom postojeće infrastrukture. Dakle, nema potrebe za kupovinom posebnih

uređajaja kod kupca, niti kompanije moraju dodatno da investiraju u svoju opremu.

Najvažniji nedostatak ovakog načina plaćanja je nedovoljna sigurnost, jer se ovo

rješenje oslanja na sigurnost GSM mreže, koja sama po sebi nije dovoljna barijera u

sprječavanju zloupotrebe prilikom obavljanja transakcija.

3.5.3. Bluetooth rješenja plaćanja

Bluetooth je tehnologija koja omogućava bežičnu komunikaciju između uređaja na

malim razdaljinama (od 1-100 metara)37 u zavisnosti od klase koju ti uređaji

podržavaju. Bluetooth tehnologija radi na principu slanja brzih radio signala i doživjela

je veliku popularnost i primjenu u mobilnoj telefoniji. Takođe ova tehnologija ima

veliki potencijal i može da bude iskorištena i implenetirana u sistemu mobilnog

plaćanja. Pomoću bluetooth tehnologije korisnici bi mogli da obavljaju razne vrste

plaćanja tako što bi svoj mobilni telefon prinjeli uređaju za plaćanje i na taj način

obavili transakciju. Moguće je da u budućnosti ovaj oblik plaćanja dobije na značaju i

zamjeni plaćanje putem kreditne kartice.

3.5.4. Mobilni keš

Mobilni keš predstavlja način punjenja mobilnih telefona “kešom” najčešće pomoću

smart kartica38. Ovaj koncept mobilnog plaćanja se nalazi u početnoj fazi razvoja, ali

već na samom početku je doživjeo ogromnu popularnost i prihvaćenost od strane

korisnika.

37 Klasa 1-do 1metra, klasa 2-oko 10 metara i klasa 3-do 100metara. Kod mobilnih telefona taj domet se kreće otprilike oko 10-20 metara. Izvor: en.wikipedia.org/wiki/Bluetooth 38 Kod nas je implementirana ova usluga koju nudi mobilni operater m:tel (elektronska dopuna računa uz pomoć POS aparata). Više informacija može se naći na: http://www.mtel.ba/mtel/Portal/sr-SP-Latn/Default.aspx?TabID=647

45

http://www.mtel.ba/mtel/Portal/sr-SP-Latn/Default.aspx?TabID=647


3.6. Principi poslovanja mobilnog bankarstva

Da bi se u potpunosti uspijele iskoristit sve prednosti mobilnog poslovanja, finansijske

institucije moraju bolje razumjeti ključne strategije i tehnologije mobilnog tržišta. Pri

tome ukoliko žele da uspiješno posluju u mobilnom okruženju one moraju svoj rad

zasnivati na sljedećim principima:

Lojalnost korisnika mora biti važnija od brzog povratka investicija. Mobilni

Interenet omogućava pristup finansijskim institucijama sa bilo kog mjesta i u

bilo koje vrijeme. Zato kompanije koje se bave pružanjem finansijskih usluga

treba više da budu usmjerene na trajne i dugoročne vrijednosti za kompaniju,

kao što su satisfakcija i zadovoljstvo klijenata, a ne samo da budu orijentisane

na kratak rok tj. na profitabilnost i brzu isplativost određenih investicija.

Prihvatanje ovakog načina razmišljanja dovodi do povećanja lojalnosti

korisnika, a samim tim i do većeg profita u budućnosti što i jesu, odnosno

trebala bi da budu dva najvažnija cilja svake kompanije.

Diferenciranje servisa u odnosu na konkurenciju, je potrebna iz razloga što uz

ponudu naprednijih usluga koje se ne mogu naći bilo gdje na tržištu se privlače

korisnici i povećava njihova lojalnost uz istovremenu otvaranje mogućnosti za

zauzimanje pozicije tržišnog lidera u svojoj oblasti. Uvođenje inovativnih

servisa u svoju ponudu je velika šansa za finansijske institucije koje trebaju

nastojati da budu prepoznatljive i zahvaljujući tome steknu dobar imidž i

reputaciju kod svojih korisnika.

Personalizacija je ključni element za sticanje lojalnosti korisnika. Maksimiranje

koristi od jedan-na-jedan prirode mobilnih uređaja je ključ uspijeha institucija

koje žele da uspostave čvrste veze sa korisnicima koji na taj način nisu

lokacijski vezani za korištenje određene usluge.

Integracija m-commerce servisa sa drugim korisničkim servisima, jer se dobra

m-commrece strategija ne temelji na njenoj izolovanosti od ostalih korisničkih

kanala u organizaciji. M-commerce mora biti inkorporiran u strategiju

organizacije tako da dopunjuje i bude dopunjavan od drugih servisa.

Prilagodljivost aplikacija prethodnim korisnicima mora biti obezbjeđena.

Aplikacije u mobilnom okruženju moraju biti korisnički orijentisane aplikacije

koje će uvažavati navike i iskustva dosadašnjih korisnika sa korištenjem

prethodnih usluga te kompanije.

46


Testna faza sa manjim brojem ili određenom zatvorenom grupom korisnika.

Prije nego što se pusti u rad neka aplikacija prvo bi trebalo da bude testirana, a

tek potom bude puštena u rad na ključno područje.

Opšta korisnost od uvođenja m-commerce usluge, jer ona ne treba biti

usmjerena samo na klijente, već i mnogo dalje, zato što se njen doprinos ogleda

i u poboljšanju rada sopstvenih zaposlenika. Većina finansijskih institucija

fokusira svoju mobilnu strategiju samo na zadovoljenje potreba svojih klijenata

što je dobro, ali njen značaj treba sagledati mnogo šire. Zaposleni takođe mogu

imati koristi od mobilnih servisa što dovodi do povećanja njihove

produktivnosti i efikasnosti. Na primjer, kada investiciona banka vrši

istraživanja ona može imati dodatne koristi, ako najnovije informacije u

trenutku njihovog nastajanja odmah proslijedi svojim zaposlenim.

3.7. Strategije mobilnog bankarstva

Očigledno je da nove tehnologije stvaraju i nove virtuelne kanale za prodaju i isporuku

finansijskih servisa. Mobilni virtuelni kanali čak više poboljšavaju tradicionalne

bankarske usluge od Internet kanala. Artur D.Litlle identifikovao je tri moguća

scenarija za izlazak na mobilno tržište. To su39:

Super operater

Intimate Seller

Brand Bureau

U Super Operater scenariju mobilni operater uvećava svoje kapacitete (mreže,

infrastrukturu, broj korisnika) i proširuje svoje usluge na ulogu agenta za plaćanje.

Banka maksimalnu vrijednost izvlači iz toga što se postavlja kao strateški partner ovom

dominantnom operateru.

U Intimate Seller scenariju podrazumjeva se da postoji veliko heterogeno tržište, gdje

kupci pokušavaju da pronađu željene proizvode. Kupci u ovom slučaju žele da se obrate

na adresu gdje mogu naći specijalistu za pomoć pri obavljanju transakcije. Banka u

Intimate Seller scenariju može naći mogućnost za uspostavljanje m-commerce kanala.

39 Živanović, Branko. Uvod u m-banking http://e-trgovina.co.yu/m-commerce/m-banking4.html 47

http://e-trgovina.co.yu/m-commerce/m-banking4.html


U Brand Bureau scenariju banka se postavlja kao institucija koja će izvršiti agregaciju

različitih ponuda i napraviti homogeno tržište za svoje korisnike. Banke najviše koristi

upravo mogu imati u ovom scenariju, jer mobilni operater gubi prednosti koje je imao u

Super Operater scenariju gdje je bio dominantan.

Kada identifikuje najpovoljniji scenario banka mora da izvuče maksimum koristi iz

njega tako što će razviti potrebnu tehnologiju i ispitati potrebe tržišta. Banka mora da:

identifikuje značajne partnere koje imaju kompatibilne ciljeve sa ciljevima banke i

uspostavi saradnju s njima.

kreira različite portfolije usluga za različite tržišne segmente. Ako banka ponudi

pravi set na pravom tržištu može znatno uticati na povećanje svojih ključnih

kompetencija. Na svakom segmentu tržišta treba ispitati koji su pravi, a koji su

potencijalni korisnici i koje su njihove potrebe.

omogući svim zaposlenima jednostavan pristup informacijama o korisnicima.

Informacije o klijentima banke uglavnom su razbacane na više mjesta i nalaze se u

više različitih sistema. “Data mining” tehnikama omogućiti da zaposleni mogu lako

da dobiju potrebne informacije o klijentima.

pažljivo planira investiranje u skladu sa opštom strategijom banke. Uspiješno

lansiranje mobilnog poslovanja banke mora biti u skladu sa opštom strategijom

banke. Prelazak banke na novu tehnologiju mora biti jasno definisan i usaglašen sa

dotadašnjom informacionom infrastrukturom banke.

3.8. Tehnička infrastruktura u mobilnom bankarstvu

3.8.1. Mobilni uređaji

Svaki od mobilnih uređaja zahtijeva određeni način komunikacije, oni zahtijevaju

sopstveni gateway za komunikaciju sa aplikativnim serverom. Svaki ima različitu

veličinu displeja i različit softver. Različite tastature generišu i različite sisteme

navigacije i rada sa aplikacijom. Izazov za aplikativni server je da razvrsta ove uređaje i

da svakom šalje podatke prilagođene za konkretni model mobilnog aparata.

3.8.2. Povezivanje/ Gateway

48


Polazeći od krajnjeg korisnika, mobilni uređaj može biti bilo koji uređaj kojim on

pristupa lokalnom cell centru. Cell centar odgovara za pokrivenost određenog

geografskog područja, koji kada primi podatke šalje ih baznoj stanici. Mobilna mreža

snima i identifikuje sve potrebne informacije u lokalnom registru, ukoliko se korisnik

nalazi na tom lokalitetu. Ukoliko se ne nalazi na tom području, tada stanica prati poziv i

određuje roaming poziva.

3.8.3. Bežični srednji sloj

Aplikativni sloj je centralni dio mobilnog sistema u kojem se kontroliše tok podataka,

postavljaju pravila i izvršavaju fajlovi. Aplikativni softver bi trebalo da bude otvoren

sistem, koji lako može da uspostavi komunikaciju sa drugim sistemima. Jedan od

najčešćih metoda komunikacije sa back-end sistemima je XML-API alat za rad sa

podacima.

3.9. Softverska platforma i WAP standard

Softverska platforma za razvoj m-banking aplikacija je uglavnom JAVA programski

jezik, jer aplikacije razvijene u njemu podržavaju gotovo svi mobilni telefoni. Upravo

zato ekstenzije (tipovi fajla) koju koriste ovakve aplikacije su najčešće (.jad, .jar

ili .midp).

Mobilne aplikacije na kojima se zasniva pružanje usluge mobilnog bankarstva pri svom

konektovanju na internet koriste WAP (Wireless application protocol) standard, koji

omogućava adekvatan rad softverskog programa bez obzira na to od kojeg se

proizvođača telefon koristi. WAP predstavlja opšti standard za preuzimanje

informacionih sadržaja i korištenje Internet servisa putem mobilnih telefona i drugih

bežičnih uređaja. Cilj ovog komunikacionog protokola jeste da omogući bežični pristup

internetu nezavisno od proizvođača opreme i vrste ostvarivih veza. Njime se nastoje što

bolje iskoristiti relativno skromne mogućnosti mobilnih aparata, a njihovi nedostaci

kompenzirati što funkcionalnijim mrežnim uslugama.

49


Prvi mobilni telefoni su bili nezgrapni, veliki i skupi sa dosta nedostataka, te su

zahtijevali određena poboljšanja. Danas se uglavnom koriste digitalni mobilni telefoni

druge generacije, dok pojava treće generacije mobilnih uređaja (3G/HSDPA) donosi

mogućnost bržeg prenosa velike količine podatka .

GPRS (General Packet Radio Service) je nadogradnja na postojeću GSM mrežu koja

omogućuje prenos podataka i korištenje mobilnog interneta.

EDGE tehnologija je svojevrsna nadogradnja na GPRS koja omogućava brži prenos

podataka, pa se zato mreže gdje je implementirana ova tehnologija često nazivaju

mreže 2.5 generacije. 3G tehnologija koja omogućava brz prenos velike količine

podataka i korištenje multimedijalnih sadržaja na mobilnim telefonima, počela se

primjenjivati 2001.godine u Japanu i od 2002.godine u Evropi40. Treba reći da je BiH

jedina zemlja u kojoj još uvijek nije implementirana ova tehnologija, ali i to da postoje

određene najave u medijima o tome da bi se ove godine moglo krenuti sa dodijelama

licenci mobilnim operaterima za pružanje ovih usluga.

3.10. Sigurnost u mobilnom bankarstvu

Sigurnost predstavlja jedan od najvažnijih zahtijeva mobilnog bankarstva, ako ne i

najvažniji, jer bez sigurnosti i pouzdanosti sistema nema ni povjerenja korisnika.

Istraživanja su pokazala da kod mobilnog kao i kod on-line bankarstva korisnici imaju

vrlo malo povjerenja u bezbjednost aplikacija, te zato ovo predstavlja ključni problem i

prepreku u daljem razvoju ovih bankarskih usluga. Efikasan način zaštite podataka na

internetu je primjena tehnike javnih ključeva PKI (Public Key Criptography) koji u

osnovi obuhvata dva ključa (privatni i javni) koji između sebe dijele učesnici u

komunikaciji. Treći element, digitalni sertifikat je potpisan od treće strane koja je

autorizovana za izdavanje sertifikata.

Prikazan je postupak rada sa zaštitettransakcijama baziran na PKI tehnologiji :

1) Pošiljalac kriptuje svoje povjerljive podatke pomoću javnog ključa primaoca,

bitna napomena je da se tajni ključ nikada ne prenosi putem Interneta za vrijeme

transakcije.

40 Aleksić-Marić, Vesna. Elektronsko poslovanje, Banja Luka: Ekonomski fakultet Banja Luka, 2008. str.152.

50


2) Primalac poruke koristi svoj tajni ključ koji mu omogućuje da pročita kriptovanu

poruku. Poruka može sadržati finansijska uputstva ili druge povjerljive

informacije.

3) Ukoliko se desi da neko presretne poruku on neće moći da je pročita pošto njeno

dekriptovanje može uraditi samo pomoću tajnog ključa koji se nalazi kod

primaoca.

4) Da bi se osigurali da poruka neće biti mjenjana u toku prenosa, može da se izvrši

njen digitalni potpis koji osigurava da podaci nisu mjenjani u toku prenosa pošto

je on vezan za podatke tako da bi se svaka promjena na njima lako otkrila.

Slika 3.2. Šematski prikaz metoda zaštite podataka PKI tehnologijom

Ovakav metod zaštite značajno smanjuje mogućnosti hakerskih upada u sistem i

povredu sigurnosti transakcija. Enkripcija predstavlja trgovinu između bezbjednosti i

brzine izvršavanja transakcija. Brzina kriptovanja zavisi od mobilnog aparata, ali je

uobičajeno da se vrši 32-bitnim procesorima.

3.11. Istraživanje tržišta mobilnog bankarstva u Evropi

Istraživanja sprovedena od strane kompanija koje nude softverska i hardverska rješenja

iz oblasti mobilne elektronske trgovine u svim evropskim zemljama pokazuju da

britanske i njemačke finansijske i bankarske organizacije ozbiljno zaostaju za

konkurentima iz Skandinavije i Holandije u usvajanju, primjeni i eksploataciji mobilne

elektronske trgovine i bankarstva.

Iako je ponuda informativnih usluga putem mobilnog telefona prilično ujednačena u

svim zemljama, Britanija i Njemačka prilično zaostaju kada su u pitanju ključne

51


aplikacije za mobilne transakcije, koje ustvari kreiraju konkurenstksu prednost. Zbog

toga analitičari izražavaju zabrinutost i strah da bi mobilna elektronska trgovina i

bankarstvo moglo omogućiti skandinavskim i holandskim kompanijama da uspješno

konkurišu i preuzmu dobar dio poslova tradicionalno jakim finansijskim i bankarskim

uporištima u Velikoj Britaniji i Njemačkoj. U skandinavskim zemljama 80%

finansijskih i bankarskih institucija omogućava klijentima direktno plaćanje računa sa

mobilnih telefona, dok je u Njemačkoj taj procenat 50%, a u Velikoj Britaniji tek

36%41.

Istraživanja su pokazala defanzivan stav menadžera većine ispitanih banaka, koji

smatraju da je zadržavanje postojećih klijenata najveća korist od uvođenja mobilnog

bankarstva. Ispitivanjem potrošača došlo se do saznanja da njih 67% najvećom koristi

od mobilnih e-commerce aplikacija, pored pristupa informacijama, smatra obavljanje

transakcija. Menadžeri evropskih bankarskih i finansijskih organizacija se slažu da će

najveći faktori prilikom implementacije mobilnih e-commerce aplikacija biti potpuna

kontrola nad transakcijom i pouzdanošću. Zbog toga će, za primjenu najsavremenih

mobilnih e-commerce aplikacija biti potrebna pouzdana i bezbjedna infrastruktura. U

nastavku dat je grafički prikaz najzanimljivijih rezultata istraživanja.

Slika 3.3. Procenat korisnika koji vjeruju u sigurnost aplikacija u mobilnom bankarstvu

Vidimo da još uvijek veoma mali broj korisnika ima apsolutno povjerenje u sigurnost

obavljanja transakcija putem mobilnog telefona, te je to jedan od glavnih razloga zašto

ono još uvijek nije doživjelo svoju potpunu prihvaćenost.

41 Radovanović, Predrag. Tehnologizacija bankarstva: http://e-trgovina.co.yu/m-commerce/istrazivanja_m-bankinga.html

52

http://e-trgovina.co.yu/m-commerce/istrazivanja_m-bankinga.html


Slika 3.4. Prikaz korištenja m-commerce i m-banking usluga banaka i drugih finan.instituc.

Posmatrajući uzorak u cijelini, vidimo da najveći broj finansijskih institucija i banaka

nudi čisto informativne usluge (informacije o stanju na računu, informacije o

proizvodima i uslugama), dok su usluge transakcionog karaktera (transfer novca,

trgovina akcijama, plaćanje računa, izdavanje platnih i drugih instrukcija) i usluge u

vezi sa personalizacijom (popunjavanje formulara, održavanje personalnih podataka)

relativno slabije zastupljene. Uporedimo li ove podatke sa podacima dobijenim po

zemljama vidjećemo da britanske finansijske i bankarske organizacije značajno zaostaju

za svojim konkurentima iz drugih evropskih zemalja u ključnim oblastima mobilnog

bankarstva.

Prema posljednjim istraživanjima uočena je velika šansa za uspijeh mobilnog

bankarstva naročito u manje razvijenim državama, kao i ruralnim sredinama gdje

ponuda bankarskih usluga nezavisno od lokacije i vremena dobija mnogo više na

vrijednosti nego inače. Tome u prilog ide i podatak da je mnogo više ljudi na svijetu

koji posjeduju mobilni telefon, nego što ih ima otvoren račun u banci. Ovo je posebno

izraženo u siromašnijim sredinama, tako da bi banke nudeći m-banking servise tim

korisnicima mogle ne samo da zadrže postojeće korisnike (što većina menadžera ističe

kao prednost mobilnog bankarstva), već i da pridobiju nove klijente koji do sada nisu

koristili usluge ni jedne banke, a da ne pominjemo mogućnost ostvarenja konkurenske

prednosti i pridobijanja klijenata od konkurentskih banaka.

Prema podacima iz 2007. godine mobilnim plaćanjima je izvršeno oko 2 biliona USD

tranasakcija, dok se do kraja 2011.godine predviđa izvršenje oko 22 biliona USD

godišnje. Ipak, mobilna plaćanja su još uvijek simbolična poredeći ih samo sa recimo

plaćanjima Master Card karticom gdje se izvrši blizu 2 triliona USD godišnje.

53


Slika 3.5. Grafički prikaz broja bankomata i filijala na 100 000 ljudi i mob.telefona na 100

stanovnika

Kao što vidimo na slici 3.5. istraživanja pokazuju da, na tržištima na kojima se u

budućnosti očekuje najveći rast i razvoj bankarskih usluga, mobilno bankarstvo ima

potencijal da postane primarni kanal za njihovu relalizaciju, zato što je broj mobilnih

telefona u svijetu daleko veći nego broj filijala ili broj bankomata (ATM)42.

42 Mobile Banking presentations: http://www.slideshare.net/sburlet/mobile-banking-presentation-832506 54

http://www.slideshare.net/sburlet/mobile-banking-presentation-832506


4. PRIMJENA MOBILNOG BANKARSTVA

4.1. Primjer HALL m-banking/payments aplikacije

Kao primjer prikazaću jednostavnu m-payments aplikaciju jedne od vodećih softverskih

kompanija koja posluje i nudi svoje usluge i u BiH. Na žalost ova m-payments

aplikacija još uvijek nije puštena u komercijalnu fazu putem neke od naših banaka. Ovo

softversko rješenje nudi jednostavno i sigurno plaćanje mobilnim telefonom koje koristi

digitalni potpis i funkcioniše na svim mobilnim telefonima.

Slika 4.1. Primjer HAL m-payments aplikacije

Hal m-payments kako se naziva softversko rješenje ove kompanije se temelji na

tehnologiji javnih i privatnih ključeva, pohranjenih na smart SIM kartici (WPKI-

Wireless Public Key Infrastructure) i na upotrebi osnovnih funkcija mobilnog telefona.

Rješenje Hal m-Payments nudi korisnicima sljedeće najznačajnije prednosti:

sigurnost: digitalni potpis (WPKI)

jednostavna upotreba: komunikacija teče preko SMS poruka

primjereno za plaćanja većih vrijednosti: plaćanje je izvršeno neposredno sa

korisnikovog računa u banci

55


radi se na sasvim običnim mobilnim telefonima

mala ulaganja za partnere (mobilne operatere, banke i ispručitelje roba i

usluga): nisu potrebne veće promjene u njihovim informacionim sistemima,

zahtijeva se relativno jednostavan interface.

Sigurnost

WPKI tehnologija obezbjeđuje korisnicima jednako visoku sigurnost transakcija kao što

nudi i pametna kartica s kvalificiranom digitalnom potvrdom kod upotreba računara za

e-poslovanje. Ovo važi za najsnažniji (komercijalni) oblik sigurnosti transakcija u e-

poslovanju. Jedina razlika je u činjenici da je u slučaju Hal M-Payments kvalificirana

digitalna potvrda pohranjena na pametnoj kartici SIM, koja se nalazi u mobitelu koji

obavlja funkcije čitača i računara. Pri tome valja napomenuti da su mobiteli značajno

više u upotrebi nego personalni računari, i zato je budućnost digitalnog poslovanja

nedvojbeno u upotrebi mobitela kao naprave za pravno valjano potpisivanje na daljinu

(mobilno elektronsko pero) i za sigurnu i pouzdanu identifikaciju na daljinu

(elektronska osobna iskaznica).

Jednostavna upotreba

Činjenica da je ovo rješenje vrlo jednostavno za upotrebu je druga pogodnost za

njegovu upotrebu. Plaćanje i udaljeno potpisivanje je kod rješenja Hal M-Payments za

korisnika tako jednostavno, kao dizanje gotovine na bankomatu. Sva komunikacija se

obavlja putem kratkih SMS poruka. Kada korisnik preko WEB-a ili telefona naruči

robu ili uslugu, cijela procedura je kompletirana u tri koraka:

1. isporučitelj pošalje korisniku na njegov mobitel m-račun,

2. korisnik potpiše m-račun sa unosom PIN-a digitalne potvrde, koji je na pametnoj

SIM kartici (nije isti kao PIN za SIM karticu),

3. korisnik prima na mobitel potvrdu o plaćanju računa.

Rješenje Hal M-Payments je radi visokih sigurnosnih standarda i jednostavne

upotrebe, posebno pogodno za sljedeće e-usluge:

sigurno elektronsko plaćanje roba i usluga (također i većih vrijednosti),

internet trgovina,56


trgovanje sa dionicama,

elektronsko bankarstvo,

elektronske usluge javne uprave,

igre na sreću i druge usluge …

Partneri

Za punu funkcionalnost rješenja Hal M-Payments moraju biti u sistem uključeni

različiti partneri. Pored certifikatne agencije (Halcom CA) i mobilnog operatora (ili više

operatora), koji obezbjeđuju sigurnost i komunikacijsku infrastrukturu, kao partneri u

sistem moraju biti uključene banke (plaćanja idu direktno sa korisnikovog računa) i

ponuđači roba i usluga. Uključivanje u sistem ne zahtijeva od partnera nikakva

kompleksnija prilagođavanja njihovih poslovnih rješenja.

Banke ili veći ponuđači roba i usluga za povezivanje njihovih pozadinskih obrada sa

rješenjem Hal M-Payments trebaju samo vrlo jednostavan inteface preko kojeg mogu

komunicirati s procesnim centrom (EBB)43.

4.2. Primjer – mBanking Erste banka

Sada ću prikazati mBanking uslugu Erste banke iz Hrvatske, koja je jedna od vodećih

banaka po implementaciji usluga m-bankinga u ovoj susjednoj zemlji. Ova banka je na

mobilnim telefonima ponudila sve na što su navikli korisnici internetskog bankarstva.

To uključuje pregled stanja i prometa na računima, prebacivanje sredstava unutar banke

i na račune izvan banke (uključujući i plaćanje računa), oročavanje sredstava,

naručivanje čekova, itd. Po pitanju sigurnosti transakcija, mBanking je čak i nešto

sigurniji od transakcija koje se nalažu putem Interneta. Rješenje koristi SSL protokol,

baš kao i rješenja za internet bankarstvo, a dodatna sigurnost ostvaruje se činjenicom da

telekom operateri kriptuju GPRS promet, pa se time ostvaruje dodatna sigurnost. Za

korištenje usluge potrebno je popuniti pristupnicu i otvoriti tekući, žiro ili štedni a vista

račun u Erste banci te nakon toga preuzeti Java aplikaciju na svoj mobilni telefon. U

nastavku ću ilustrativno prikazati demo verziju44.

43 Hal m-payments: http://www.ebb.ba/halmpayments.html 44 Erste mBanking: http://www.erstebank.hr/gr_elektro_mbanking.asp?ovr=gmb

57

http://www.erstebank.hr/gr_elektro_mbanking.asp?ovr=gmb

http://www.ebb.ba/halmpayments.html


Slika 4.2. Prikaz demo Erste mBanking (korak po korak)

Na slikama 4.2. i 4.3.vidimo da je moguće izvršiti plaćanje računa uz samo 3 klika uz

potpunu kontrolu, jer u svakom trenutku je moguće ostvariti uvid u stanje na računu.

Sve to je moguće obaviti 4 do 5 puta jeftinije nego u poslovnici banke, a da ne

govorimo o prednostima lokacijske i vremenske nezavisnosti.

Erste mBanking usluga pruža mogućnost pregleda tekućeg, žiro ili deviznog računa

klijenta, zatim plaćanje računa ili prenos sredstava sa jednog na drugi račun ili

dobijanje opštih informacija o uslugama banke i informacije o kursnoj listi i sl. Plaćanje

računa je moguće izvršiti i pomoću urađenih šablona za plaćanje kao što su plaćanje

struje, vode, telefona i mobilnog telefona u samo par koraka ili ispunjavenjem naloga za

plaćanje.

58


Slika 4.3. Prikaz tipova mBanking usluga Erste banke

Erste mBanking je usluga mobilnog bankarstva Erste banke koja, nezavisno o

mobilnom operateru, omogućava jednostavno praćenje i upravljanje sredstvima na svim

vrstama računa otvorenim u Erste banci. Sve što je potrebno da bi se koristila ova

usluga jeste račun u banci, popunjen registarski listić za korištenje usluge i mobilni

telefon. Ovo je m-banking usluga koja je bazirana na JAVA programskoj aplikaciji koju

podržava dosta različitih vrsta mobilnih telefona, a zahtjeva prethodnu instalaciju na

mobilni aparat i internet konekciju putem GPRS/UMTS.

59


ZAKLJUČAK

Brz tempo i drugačiji stil života današnjeg čovjeka, kao i sve brži tehničko-tehnološki

razvoj donosi sa sobom neizvjesnost i neophodnost promjene u poslovanju svih

finansijskih organizacija, pa tako i banaka. Da bi uspijele u tome njihov menadžment

mora te promjene prvenstveno razumjeti, te adekvatno i blagovremeno reagovati na njih

prilagođavajući svoje poslovanje takvoj izmjenjenoj realnosti. Vrijeme i tehnologije

nikoga ne čekaju, tako da one banke koje ne uspiju uhvatiti korak sa vremenom i novim

tehnologijama mogle bi se vrlo brzo naći u teškoj situaciji. Elektronsko bankarstvo

danas je ustaljeno u ponudi svake moderne banke. Ono je unijelo revoluciju u

bankarskom poslovanju snižavajući troškove uz istovremeno povećanje dobiti banaka.

Mobilno bankarstvo koje se kasnije pojavilo je pružilo mogućnost obavljanja

bankarskih transakcija bilo gdje i bilo kada, bez potrebe za odlaskom u prostorije banke

i nepotrebnim čekanjem u redu. Ono predstavlja šansu za uspostavljanje jačih odnosa sa

korisnicima i povećanje prihoda banaka uz istovremeno smanjenje troškova poslovanja.

Banke se nalaze pred velikim izazovom, jer ovakav način poslovanja ima veliki

potencijal i ukoliko se u potpunosti bude iskoristila prilika koju mobilne tehnologije

nude, mobilno bankarstvo bi ubrzo moglo postati i jedan od vodećih kanala distribucije

bankarskih usluga, čak popularnije i od internet bankarstva.

Mobilno bankarstvo ima veliki potencijal i već sada nudi iste mogućnosti kao i

elektronsko bankarstvo. Uz to broj korisnika mobilnih telefona u svijetu je sve veći, a

usluge koje se obavljaju njima postaju sve masovnije i jednostavnije za rad. Mobilni

telefon koriste svi i bogati i siromašani, i mladi i nešto stariji, pa je u takvoj situaciji

ponuda usluga mobilnog bankarstva u svrhu rasterećivanja poslovnica i privlačenja

klijenata praktičnošću obavljanja zamornih finansijskih manipulacija sasvim logičan

poslovni potez. Međutim, naša realnost je sasvim drugačija. U Bosni i Hercegovini još

uvijek ni jedna banka ne nudi konkretnu uslugu mobilnog bankarstva, već samo usluge

bazirane na SMS-u, koje su više informativnog karaktera. Za očekivati je da će se i kod

60


nas situacija po tom pitanju vrlo brzo promijeniti iz razloga što banke u našem

okruženju već odavno nude ovakve usluge svojim korisnicima.

Mobilno poslovanje ima još mnogo toga da ponudi bankama. Menadžeri finansijskih

institucija moraju da razumiju svrhu mobilnog poslovanja i prepoznaju jedinstvene

kvalitete mobilnih aplikacija, razmisle kako da ih najbolje integrišu u svoje poslovne

operacije i izgrade svoja sopstvena mobilna rješenja koja će biti jednostvna, praktična i

prihvatljiva za njihove korisnike. Takođe, neophodna je inovativnost tj.orijentacija ka

stalnom usavršavanju takvih aplikacija kako bi se postigla lojalnost klijenata, ostvarila

konkurentska prednost i zauzela liderska pozicija na tržištu.

Ono što još uvijek predstavlja određenu prepreku širenju mobilnog bankarstva jeste još

uvijek nedovoljan stepen sigurnosti pri korištenju, iako već sada plaćanje putem

mobilnog telefona postaje sigurnije od istog plaćanja internetom. Pored toga, problemi

se uočavaju u još uvijek neadekvatnoj telekomunikacionoj infrastrukturi i njenom

neravnomjernom razvoju, koja na pojedinim tržištima ne omogućava brži prenos

podataka putem mobilne mreže i na taj način predstavlja prepreku masovnijoj upotrebi

m-banking usluga. Ono što ohrabruje jeste, da se u svijetu konstantno bilježi napredak

kako u razvoju softvera mobilnih aplikacija i povećanju njihove sigurnosti, tako i u

porastu transakcija obavljenih putem mobilnih telefona.

61


LITERATURA

1. Roljić, Lazo. Poslovne informacije za menadžment-Predavanja, Ekonomski

fakultet, Banja Luka, 2008.

2. Aleksić-Marić, Vesna. Elektronsko poslovanje, Ekonomski fakultet, Banja Luka,

2008.

3. Bijelić, Predrag. Mobilni telefon kao kanal elektronskog poslovanja; Ekonomski

anali br.151-2 oktobar 2001. – mart 2002.

4. Vunjak, Nenad; Kovačević, Ljubomir. Bankarstvo (bankarski menadžment),

Subotica, 2006.

5. Ćirović, Milutin. Bankarstvo, Ekonomski fakultet, Beograd, 2001.

6. Dušanić, Jovan. Poslovno bankarstvo, Consseco institute, S.Sarajevo-Beograd,

2003.

7. D. Erić ,Dejan. Finansijska tržišta i instrumenti, Čigoja štampa, Beograd, 2003.

8. Tomić, Momčilo. Elektronski prenos novca, S.A.M. konsalting centar, Beograd,

1994.

9. Ivanić, Mladen. Principi ekonomije, Banja Luka, 1999.

10. Kasagić, Rajko. Osnovi poslovnog prava, Ekonomski fakultet Banja Luka;

Ekonomski fakultet Brčko, Banja Luka-Brčko 2003.

11. Časopis : „Ekonomist“ br.3; Banja Luka, novembar 2001.

12. Časopis : „Ekonomist“ br.4; Banja Luka, april 2002.

13. MTVU Lekcije: Bankarstvo.

www. knowledgebank 1.org/medjunarodno_ banka rstvo_fps_3_mp_06/lekcije/lekcija1.pdf

14. MTVU Lekcije: Bankarstvo.

http://www.knowledgebank1.org/medjunarodno_bankarstvo_fps_3_mp_08/lekcije/

lekcija15.pdf

15. Radovanović, Predrag. Tehnologizacija bankarstva.


16. http://www.24x7.co.yu/default.aspx?cid=600&fid=700&pid=istorija_e_bankarstva

17. E-banking, http://galeb.etf.bg.ac.yu/~vm/tutorial/tutorial.html

18. http://www.seebiz.net/financije/bankarstvo-i-osiguranje/operativno-medjubankarsko-

trziste

19. Šehović, Damir. Elektronsko bankarstvo:


62


http://www.seebiz.net/financije/bankarstvo-i-osiguranje/operativno-medjubankarsko-trziste

http://www.seebiz.net/financije/bankarstvo-i-osiguranje/operativno-medjubankarsko-trziste

http://galeb.etf.bg.ac.yu/~vm/tutorial/tutorial.html

http://www.24x7.co.yu/default.aspx?cid=600&fid=700&pid=istorija_e_bankarstva


http://www.knowledgebank1.org/medjunarodno_bankarstvo_fps_3_mp_08/lekcije/lekcija15.pdf




20. M-banking - To Bank the 'Un-banked' www.frost.com

21. Informacioni sistemi u bankarstvu, osiguranju i finansijama:

http://www.eccf.su.ac.yu/Download/uis/19-01-09%20materijali-elektronsko_bankarstvo-

isfbo.pdf

22. http://www.bhtelecom.ba/mcommerce_poslovni0.html

23. WAP portal Nove banke: wap.novabanka.com

24. http://www.mtel.ba/mtel/Portal/sr-SP-Latn/Default.aspx?TabID=647

25. www.wikipedia.com

26. Živanović, Branko. Uvod u m-banking.


27. Mobile Banking presentations:


28. Hal m-payments: http://www.ebb.ba/halmpayments.html

29. Erste mBanking: http://www.erstebank.hr/gr_elektro_mbanking.asp?ovr=gmb

30. http://mbanking.blogspot.com/

63

http://mbanking.blogspot.com/

http://www.erstebank.hr/gr_elektro_mbanking.asp?ovr=gmb

http://www.ebb.ba/halmpayments.html



http://www.wikipedia.com/

http://www.mtel.ba/mtel/Portal/sr-SP-Latn/Default.aspx?TabID=647

http://www.bhtelecom.ba/mcommerce_poslovni0.html



http://www.frost.com/

http://www.frost.com/prod/servlet/market-insight.pag?docid=98655381&ctxst=FcmCtx5&ctxht=FcmCtx6&ctxhl=FcmCtx7&ctxixpLink=FcmCtx7&ctxixpLabel=FcmCtx8

diplomski rad - mobilno bankarstvo.doc

Documents