diplomski raddarhiv.ffzg.unizg.hr/id/eprint/9227/1/odisejausporedbaprijevoda_final22.pdfzahvale...
TRANSCRIPT
-
Sveuilite u Zagrebu
Filozofski fakultet
Odsjek za klasinu filologiju
JEZINA USPOREDBA PRVOG PJEVANJA HOMEROVE ODISEJE S DVA
PRIJEVODA NA NOVOGRKI
Diplomski rad
Lana Pavlakovi
Zagreb, rujan 2017.
Mentorica: dr. sc. Irena Bratievi
Komentorica: mr. sc. Xanthi Zafeiraki
-
Zahvale
Zahvaljujem profesorici Zafeiraki na prihvaanju teme i velikom strpljenju tijekom
izrade rada.
-
Sadraj
UVOD ..................................................................................................................................................... 1
HOMEROVA ,,ODISEJA ..................................................................................................................... 2
PREVODITELJI ..................................................................................................................................... 3
USPOREDBA ......................................................................................................................................... 4
1 DODAVANJE ............................................................................................................................. 4
2 IZOSTAVLJANJE ...................................................................................................................... 7
3 IZMJENE .................................................................................................................................... 9
4 OSOBNA IMENA - IZOSTAVLJANJE .................................................................................. 17
5 OSOBNA IMENA - DODAVANJE ......................................................................................... 18
6 OSOBNA IMENA - IZMJENE ................................................................................................. 18
ZAKLJUCI ......................................................................................................................................... 20
1. Kakridis i Kazantzakis ............................................................................................................... 20
2. Mauropoulos .............................................................................................................................. 20
3. Maronitis ................................................................................................................................... 20
4. Openito .................................................................................................................................... 21
HOMER U NASTAVI .......................................................................................................................... 22
LITERATURA ...................................................................................................................................... 23
-
1
UVOD
U ovom u radu usporediti prvo pjevanje Homerove ,,Odiseje u starogrkom originalu s njegovim
prijevodima na novogrki jezik. Od desetak postojeih prijevoda na novogrki, podrobnije u
analizirati prijevode Ioannisa Kakridisa i Nikosa Kazantzakisa, Theodorosa Mauropoulosa te
Dimitrisa Maronitisa. Prvi je prijevod u jampskom sedamnaestercu ( )
drugi u jampskom petnaestercu ( ), tradicionalnom grkom stihu
porijeklom jo iz Bizanta, uobiajenom u narodnom pjesnitvu, a trei u ritminoj prozi. Odstupanja
od originala obradit u prema kategorijama ,,dodavanje, ,,izostavljanje i ,,izmjene, a osobna imena
obradit u zasebno, prema istim kategorijama. Pritom u se koristiti grko-srpskim rjenikom Anne
Vogiatzi (- ) iz 1995, estim izdanjem Grko-hrvatskog rjenika iz
2003, koje je priredio Milivoj Sironi, novogrkim rjenikom Manolisa Triadafilidisa (
, iz 2002, tree izdanje), te izdanjem grko-engleskog rjenika (A Greek-English
Lexicon) Henryja Georgea Liddella i Roberta Scotta iz 1940.
Ovu sam temu izabrala iz vie razloga: odmalena volim Homerove epove, Ilijadu i Odiseju, eljela
sam da mi tema diplomskog rada ima veze i sa starogrkim, i s novogrkim jezikom, fascinira me
razvoj jezika kroz vrijeme, a otprilike u vrijeme kad sam razmiljala o temi diplomskog rada, roditelji
su mi donijeli iz Grke dvojezino, starogrko-novogrko, izdanje Odiseje s Mauropoulosovim
prijevodom na novogrki. Najprije sam planirala analizirati samo pjesnike prijevode, ali nakon to mi
je komentorica donijela grki udbenik, odluila sam barem djelomino analizirati i prozni.
Odnos starogrkog i novogrkog jezika osobito je zanimljiv zbog injenice da je starogrki dio
klasinog obrazovanja diljem svijeta, osobito na tzv. Zapadu, te da ini osnovu brojnih
internacionalizama (rijei starogrkog ili latinskog porijekla zajednikih veini europskih jezika, zbog
ega se jo nazivaju i europeizmima), pri emu je novogrki znatno manje poznat izvan Grke, osobito
njegov oblik zvan dimotiki ( = narodni, puki jezik), koji je danas slubeni jezik u
Grkoj i na Cipru (iako Cipar ima i svoj, starogrkom jeziku blii, dijalekt zvan ).
-
2
HOMEROVA ,,ODISEJA
,,Odiseja je mlai od dva epa pripisivana Homeru. Sastoji se od 24 pjevanja i 12 110 daktilskih
heksametara i bavi se desetom godinom lutanja itakoga kralja Odiseja, njegovim povratkom u Itaku i
osvetom proscima svoje supruge Penelope.1 Radnja u ,,Odiseji traje etrdeset jedan dan, uz umetnuto
Odisejevo pripovijedanje feakome kralju Alkinoju o pustolovinama prethodnih godina. Za razliku od
,,Ilijade, u ,,Odiseji je samo jedan glavni lik, po kojemu je ep i nazvan. Meutim, u prva etiri
pjevanja glavni lik jo nije prisutan, nego samo drugi govore o njemu.2 U epu se isprepliu stvaran i
fantastian svijet.3
a) Metar4
,,Odiseja je, kao i ,,Ilijada, pisana u daktilskim heksametrima. Daktilski heksametar sastoji
se od est stopa, a svaka se stopa sastoji od jednoga dugog i dva kratka sloga te se takva stopa
zove daktil. Dva kratka sloga mogu se zamijeniti jednim dugim pa se takva stopa zove
spondej. Zadnji slog u daktilskom heksametru moe biti spondej ili trohej (jedan dugi i jedan
kratki slog). Pri itanju se naglaava dugi slog u daktilu, odnosno prvi u spondeju. Naglaeni
dio sloga zove se arza, a nenaglaeni teza. Svaki daktilski heksametar ima pauze unutar stiha -
pauza nakon zavretka rijei, ali ne i stope (iza polustope) zove se cezura, a nakon zavretka i
rijei i stope dijereza.
b) Jezik i stil5
,,Odiseja je pisana takozvanim homerskim dijalektom, umjetnim jezikom koji sadri
elemente vie starogrkih dijalekata, osobito jonskog i eolskog. Takoer, vjerojatno sadri
mnoge tipine elemente predhomerske usmene poezije, kao to su epitetikoji se veu uz osobe
ili stvari, tipine formule kojima poinju i zavravaju govori, bitke i slino, tipine scene koje
se esto ponavljaju (gozbe, rtvovanja, primanje gosta, isplovljavanje itd.). esta je upotreba
starijih, neobinih ili izmijenjenih rijei radi potrebe stiha.
1 , 2010, , str. 25. (u ovom se izdanju nalazi originalni tekst kojim sam se sluila u radu) 2 ibid.
3 ibid, str. 25.-26.
4 ibid, str. 22.
5 , 2010, , str. 21.
-
3
PREVODITELJI
Ioannis Kakridis roen je 1901. godine u Ateni. Sin je latinista Teofanisa Kakridisa. Studirao je
filologiju na sveuilitima u Ateni, Berlinu, Beu i Leipzigu. Doktorirao je 1925. na Sveuilitu u
Ateni. Predavao je u Solunu, Atenu, Stokholmu, Uppsali, Lundu i Tbingenu. Umro je 1992. godine u
Ateni.6
Nikos Kazantzakis roen je 18. veljae 1883. u Heraklionu na Kreti. Studirao je pravo u Ateni, a
postdiplomski je studij pohaao u Parizu. Sluio je kao generalni direktor u Ministarstvu skrbi 1919,
1945. bio je ministar bez portfelja, a 1946. bio je savjetnik za knjievnost pri UNESCO-u. Dobio je
nagradu Svjetskog mirovnog vijea 1956. godine. Pet je puta bio predloen za Nobelovu nagradu za
knjievnost. Sebe je smatrao prije svega pjesnikom, a svojim najvanijim djelom smatrao je
,,Odiseju, ep od 24 pjevanja i 33 333 stihova, ali poznatiji je po svojim romanima, osobito romanu
,,Grk Zorba. Pisao je i drame, putopise, eseje itd. Umro je 1957. godine.7
Theodoros Mauropoulos studirao je na Filozofskom fakultetu Aristotelovog sveuilita u Solunu.
Objavljivao je filoloka istraivanja, knjievne kritike i druge radove u dnevnim i periodinim
tiskovinama.Predavao je u gotovo svim vanijim gradovima sjeverne Grke i bavio se gotovo cijelom
starogrkom knjievnou, pogotovo arhajskog i klasinog razdoblja.8
Dimitris Maronitis roen je 1929. godine u Solunu i ondje studirao na Filozofskom fakultetu.
Pohaao je postdiplomske studije u Njemakoj ao stipendist Zaklade Alexandera von Humboldta.
Predavao je starogrki jezik u Solunu od 1963. do 1968, kad ga je otpustio reim vojne diktature,
nakon ijeg je pada opet predavao, kao redovni profesor, to je ostao do 1996. Predavao je kao
gostujui profesor u Njemakoj, Austriji i na Cipru. Umro je 2015. godine. 9
6http://www.biblionet.gr/author/21180/%CE%99._%CE%98._%CE%9A%CE%B1%CE%BA%CF%81%CE%B
9%CE%B4%CE%AE%CF%82 7 https://www.kazantzaki.gr/gr/short-biography
8 http://www.biblionet.gr/author/30632
9 http://www.topontiki.gr/article/177338/pethane-o-metafrastis-toy-omiroy-dimitris-maronitis
-
4
USPOREDBA
Odstupanja od originala
U ovom u dijelu pojedinano usporediti odstupanja tri novogrka prijevoda (Kakridis i Kazantzakis,
1965, Mauropoulos, 2010, Maronitis, 2005) od starogrkog originala prvog pjevanja Homerove
Odiseje. Pojedinano u navesti to je dodano, to izostavljeno, a to promijenjeno, i zatim na isti
nain, zasebno, obraditi osobna imena. Red stihova odnosi se na original.
1 DODAVANJE
a) Kakridis i Kazantzakis
Primjeri:
- u 59. stihu - izraz (udi umrijeti) preveden kao
(bez nade udi za smru)
- u 60. stihu Atena zove Zeusa Olimpljaninom (), u prijevodu ga zove ,,kraljem
Olimpa ( )
- u 88. stihu - dodan prilog (brzo)
- u 93. stihu - (smislila sam da ga poaljem) umjesto (poslat u)
u originalu
- u 123. stihu - ' (doi e u nau kuu da te poastim)
umjesto (kod mene e biti poaen)
- u 124. stihu - dodano (ako eli)
- u 144. etvrtom stihu - dodano ( u palau) u prijevodu
- u 154. stihu - dodano (esto) u prijevodu
- u 175. stihu - dodano (u nae mjesto) kad Telemah pita Menta/Atenu je li prvi
put na Itaci
- u 203. i 204. stihu - izraz (draga oinska zemlja) prevedeno samo kao
(domovina)
- u 293. stihu - dodano (to sam naloio)
- u 295. stihu - dodan pridjev (junaki)
- u 296. stihu - dodano (namamiti)
- u 307. stihu - dodano (istina)
-
5
- u 313. stihu - dodano (da ga uva)
- u 315. stihu - dodano (ve sam se spremio)
- u 355. stihu - dodan pridjev (hrabar)
- u 363. stihu - u originalu pie samo da je Penelopa oplakivala Odiseja () , a u prijevodu
da ga se sjeala i oplakivala ga ( )
- u 366. stihu - dodan prilog (snano)
- u 368. stihu - dodana imenica (onaj koji ini nepravdu)
- u 377. stihu - dodan prilog (samo)
- u 382. stihu - u originalu pie da su se prosci udili Telemahu ( ) , a u
prijevodu da su se udili Telemahovoj hrabrosti (
)
- u 407. stihu - dodano (na svijetu)
- u 413. stihu - dodano (znaj)
b) Mauropoulos
Primjeri:
- u 75. stihu - (ne ubija ga) prevedeno kao (ne daje zlu
smrt)
- u 88. stihu - dodan prilog (brzo)
- u 91. stihu - dodano (njegove/svoje majke) doim u originalu pie samo
(proscima)
- u 144. stihu - dodano (u palau) u prijevodu, isto kao kod Kakridisa i
Kazantzakisa
- u 253. stihu - dodano (boica)
- u 343. stihu - dodan pridjev (junaki)
- u 387. stihu - dodana imenica (otok)
c) Maronitis
Primjeri:
- u 1. i 2. stihu - dodan izraz (do kraja svijeta)
- u 7. stihu - dodano (veliki) ispred (grijesi) u prijevodu, u originalu pie
samo (drskih grijeha)
- u 8. stihu - dodano (i nerazumni) ispred (istog znaenja) jer se taj pridjev u
novogrkom jeziku vie ne koristi, i itatelj, osobito dijete, moe biti zbunjen jer se danas
-
6
koristi jedino imenica (izvedena iz tog pridjeva), koja oznaava dijete od dvije do pet
godina
- u 31. stihu - dodano (bog)
- u 35. stihu - dodan particip (odreen)
- u 38. stihu - dodano (s porukom)
- u 39. stihu - glagol (prositi, udvarati) preveden izrazom
(uvoditi u brani krevet)
- u 44. stihu - dodan pridjev (svjetloplav)
- u 45. stihu - dodano (besmrtnik)
- u 56. stihu - dodano (kao zagrljaji)
- u 58. stihu - dodano (utopljen u svojoj enji)
- u 59. stihu - dodan pridjev (bez nade)
- u 63. stihu - dodan prilog (odmah)
- u 68. stihu - dodano (ne ja)
- u 98. stihu - dodan prilog (veoma lagano), isto kao kod Kakridisa i Kazantzakisa
- u 125. stihu - dodan Atenin pridjevak (sjajnooka)
- u 129. stihu - dodan pridjev (nezaposlen)
- u 135. stihu - u originalu pie da je Telemah htio upitati stranca za ,,odsutnog oca (
) a u prijevodu da ga je htio upitati ,za svog oca koji je ve godinama bio
odsutan u tuini ( )
- u 141. stihu - dodano (u svojim rukama)
- u 143. stihu - dodano (njihove ae)
- u 144. stihu - dodano (u dvoranu)
- u 145. stihu - dodan pridjev (udoban)
- u 152. stihu - dodana imenica (glazba)
- u 159. stihu - dodano (to vidi)
- u 163. stihu - dodano (pred svojim oima)
- u 167. stihu - dodano (i nada)
-
7
2 IZOSTAVLJANJE
a) Kakridis i Kazantzakis
Primjeri:
- u 26. stihu - (on se veselio sjedei pri gozbi) prevedeno je
samo sa (on se veselio sjedei)
- u 36. stihu - izostavljen pridjev (proen, isproen, udata, zakonita)
- u 68. stihu - izostavljen Posejdonov pridjevak (koji dri zemlju, zemljodrac)
- u 73. stihu - (u upljim spiljama) prevedeno kao samo
(u spiljama)
- u 74. stihu - izostavljen Posejdonov pridjevak (zemljotresac)
- u 85. stihu - izostavljeno (otok) u prijevodu
- u 91. stihu - u prijevodu izostavljeno (svima) i (uvijek)
- u 94. stihu - izostavljeno iz izraza (mili otac), tradicionalni epitet koji ide
uz
- u 300. stihu - izostavljen pridjev (slavan)
- u 341. stihu - izostavljena prilona oznaka (u grudima) i pridjev (drag)
- u 363. stihu - izostavljen pridjev (drag)
b) Mauropoulos
Primjeri:
- u 11. stihu - izostavljen pridjev (vrletan, strm, visok, nagao, prijek, tegotan, naprasit,
muan, teak)
- u 26. stihu - u prijevodu izostavljeno iz , umjesto toga
pie samo (on se, ispruen, veselio ondje)
- u 72. stihu - izostavljen pridjev (neplodan ili nemiran)
- u 92. stihu - u prijevodu izostavljeni epiteti (obilan) i (sporohodan)
- u 149. stihu - u prijevodu izostavljen particip (koji je pri ruci)
- u 189. stihu - izostavljen Laertov pridjevak (junak) u prijevodu
- u 196. stihu - izostavljen Odisejev epitet (divan, boanski, plemenit)
- u 208. stihu - izostavljen prilog (strano)
-
8
- u 290. stihu - izostavljen pridjev (mio, drag) u prijevodu
- u 326. stihu - izostavljen glagol (sjediti)
- u 340. stihu - izostavljena imenica (vino)
- u 341. stihu - izostavljen pridjev (tuan, jadan, nesretan, bolan)
- u 361. stihu - izostavljen pridjev (pametan, razborit, mudar)
- u 362. stihu - izostavljeno (sa enama slukinjama)
- u 365. stihu - izostavljen pridjev (sjenovit)
- u 372. stihu - izostavljen glagol (sjediti)
- u 378. stihu - izostavljen izraz (koji uvijek postoje)
- u 405. stihu - izostavljeno (o strancu)
- u 428. stihu - izostavljen particip (gorui)
c) Maronitis
Primjeri:
- u 94. stihu - izostavljen tradicionalni epitet (drag)
- u 99. stihu - izostavljen pridjev (otar)
- u 133. stihu - izostavljena imenica (buka)
-
9
3 IZMJENE
a) Kakridis i Kazantzakis
Primjeri:
- u 2. stihu - glagol (lutati, potucati se, tumarati) preveden izrazom
(prijei mjesta)
- u 14. stihu - Kalipsini pridjevci (nimfa, mlada ena, djevica, nevjesta) i 10
(asna, potovana, gospoa, gospodarica) prevedeni su imenicom (vila, nimfa,
Nereida)11
i pridjevom (vrlo lijep), srednjovjekovnim pridjevom koji mnogi
suvremeni rjenici izostavljaju iako se javlja kod suvremenih pjesnika12
- u 15. stihu - pridjev (izduben, upalj) zamijenjen je pridjevom (kupolast)
- u 45. stihu - imenica (vladar/ica, gospodar/ica) zamijenjen je imenicom (bog)
- u 55. i 56. stihu - (uvijek ga zavodi njenim i
laskavim rijeima) prevedeno je kao (pokuava ga
zavesti svojim rijeima)
- zamijenjen redoslijed 72. i 73. stiha
- u 75. stihu - , (ne ubija, nego ga zanosi od
oinske zemlje) prevedno kao ,
(ne eli njegovu smrt, nego ga goni daleko od njegova mjesta)
- u 84. stihu - (glasnik) prevedeno kao (isto znaenje kao ,)
- u 216. stihu - (nitko sam ne zna potpuno svoje
porijeklo) prevedeno je kao (nitko
ne zna tko je mukarac koji nas je zaeo)
- u 219. stihu - (postao je najnesretniji od smrtnih ljudi)
prevedeno kao (postao je najnesretniji
u cijelom svijetu)
- u 261. stihu - (traei otrov koji ubija junake) prevedeno
kao (traei otrovne biljke)
10
Vrlo stara rije naslijeena iz mikenskoga grkoga, posvjedoena na tablicama ispisanima linearom B (vdCp), u mikenskom grkom oznaavala enska htonska boanstva, vjerojatno i boicu majku, moda je rije o prijevodu slinog predgrkog termina 11
Novogrka rije nastala je od akuzativa starogrke rijei (u novogrkom se pie sa umjesto sa jer
je puka etimologija izvodila rije od imenice (voda) jer je rije poela oznaavati vodene vile openito),
koja je znaila samo ,,Nereida - ki morskog boga Nereja i njegove supruge Doride, Homer ih poimence
spominje etrdeset etiri, ivjele su u srebrnim spiljama na morskom dnu uza stjenovite obale i bavile se
glazbom i plesom te titile pomorce (Vojtech Zamarovsk, Junaci antikih mitova, str. 230, natuknica Nereide).
Kalipsa nije Nereida u antikom smislu, ve prema Homeru Atlantida, a prema Heziodu Okeanida. (ibid, str.
173, natuknica Kalipsa) 12
http://www.periergos.gr/erotiseis/ti-simainei-i-leksi-panemnostos
-
10
- u 267. stihu - (to lei na koljenima bogova) prevedeno kao
(to sve visi u rukama besmrtnik)
- u 282. stihu - imenica (smrtnik) zamijenjena imenicom (ovjek)
- u 289. stihu - (ako pak uje da je mrtav i da ga
vie nema) prevedeno je kao (ako pak
sazna da je umro i da vie ne gleda svjetlo)
- u 290. stihu - u originalu pie (u milu oinsku zemlju), a u prijevodu
(na tlo oinske zemlje)
- u 291. stihu - (sveano sahraniti) prevedeno kao (prinijeti
rtve)
- u 299. stihu - u originalu pie da je Orest ubio Egista (glagol ) , a u prijevodu da mu se
osvetio (glagol , puki oblik glagola )
- u 328. stihu - pridjev (boanski) preveden pridjevom (besmrtan)
- u 338. stihu - (ljudi i bogova) prevedeno kao
(smrtnik i besmrtnik), (koja (djela) slave pjevai) prevedeno kao
(koja su postala pjesma)
- u 346. stihu - u originalu Telemah pita Penelopu zato zamjera pjevau Femiju (
) , u prijevodu je pita zato ga ne pusti da pjeva ( )
- u 369. i 370. stihu - u originalu Telemah kae ,,neka ne bude vike ( ) , a u
prijevodu ,,neka vika prestane ( )
- u 390. stihu - u originalu Telemah kae ,,ako Zeus da, volio bih to preuzeti (
) , a u prijevodu ,,ako Zeus da, svialo bi mi se biti va
kralj ( ', !)
- u 400. stihu - u originalu, jedan od voa prosaca, Polibov sin Eurimah , kae Telemahu ,,to
lei na koljenima bogova ( ), a u prijevodu se koristi
istoznani izraz ,,to je volja bogova ( )
- u 419. stihu - Tafljani su u originalu nazvani ,,oni koji vole vesla () , a u prijevodu
,,oni koji se vesele brodovima ()
- zamijenjen redoslijed 428. i 429. stiha
- u 428. stihu - u originalu pie da je Odisejeva dadilja Eurikleja nosila zapaljene baklje
( ) , a u prijevodu da je slijedila Telemaha s bakljama u rukama (
)
-
11
b) Mauropoulos
Primjeri:
- u 1. i 2. stihu - prevedeno kao (mnoge zemlje)
- u 3. stihu - imenica (ovjek) zamijenjena imenicom (smrtnik) ,
(vidio je gradove i upoznao ud) prevedeno kao ,
(upoznao je mjesta, obiaje)
- u 14. stihu - (lijepa) umjesto
- u 15. stihu - umjesto
- u 29. stihu - pridjev (besprijekoran, neporoan, nezazoran, krasan) zamijenjen
imenicom (vladar, voa, arhont, aristokrat)
- u 32. stihu - (sve nas) u prijevodu umjesto (bogove) u originalu
- u 37. stihu - (znajui za tegobnu propast) prevedeno kao
(a znao je to e mu se dogoditi)
- u 51. stihu - ` (boica ivi u kui) prevedeno kao
(boica ivi na njemu)
- u 58. i 59. stihu - , (elei
vidjeti i dim svoje zemlje kako se die uvis, udi za smru) prevedeno je kao
` (samo eli vidjeti
i dim kako se die iz kua u njegovoj zemlji i tada neka umre)
- u 61. i 62. stihu - `
(zar ti Odisej nije u irokoj Troji, kraj argejskih laa, ugaao prinosei rtve)
prevedeno je kao
(zar te nije Odisej veselio prinosei rtve na obali iroke Troje)
- u 65. stihu - pridjev (boanski) zamijenjen pridjevom (savren, odlian)
- u 68. stihu - Posejdonov pridjevak (zemljodrac) preveden kao (bog
zemlje)
- u 73. stihu - (sjedinivi se s Posjedonom) prevedeno kao `
(s Posejdonom kao muem)
- u 84. stihu - (glasnik) prevedeno kao (psihopomp, vodi du u
podzemni svijet) , jer je potonje danas poznatija Hermesova uloga
- u 141. stihu u originalu pie da je posluitelj nosio meso na pladnjevima, a u prijevodu se ne
spominju pladnjevi, samo komadi mesa
- u 176. stihu - (stranci) umjesto originalnoga (junaci ili mukarci)
-
12
- u 203. stihu - (iz mile oinske zemlje) prevedno kao `
(iz svog mjesta)
- u 222. stihu - (bogovi nisu odredili da tvoj
rod ubudue bude bezimen) prevedeno kao ,
(tvoj se rod nee ugasiti ma koliko godina prolo)
- u 261. stihu - (otrov koji ubija junake/mukarce) prevedeno kao
(otrovne biljke) jednako kao kod Kakridisa i Kazantzakisa
- u 267. stihu - (to lei na koljenima bogova) prevedeno kao
(to sve visi u rukama bogova) jednako kao kod
Kakridisa i Kazantzakisa
- u 272. stihu - imenica (junak) zamijenjena pridjevom (vrijedan, zasluan,
sposoban)
- u 291. stihu - izraz (sveano sahraniti) prevedeno izrazom /
(prinijeti rtve) , kao i kod Kakridisa i Kazantzakisa
- u 293. stihu - (kada to pak dovri i uini)
prevedeno kao (a kada to to sam ti
savjetovao konano/sretno izvri)
- u 324. stihu - pridjev (slian bogovima) preveden pridjevom (vrijedan,
zasluan, sposoban)
- u 328. stihu - pridjev (boanstven, od boga nadahnut) zamijenjen pridjevom
(besmrtan)
- u 331. stihu - u originalu pie da su Penelopu slijedile dvije slukinje (
) , a u prijevodu da su stajale pokraj nje ( )
- u 332. stihu - glagol (stii) zamijenjen glagolom (vidjeti) u prijevodu
- u 336. stihu - pridjev (boanski) zamijenjen pridjevom (savren, odlian)
- u 337. stihu - imenica (smrtnik) zamijenjena imenicom (ovjek)
- u 338. stihu - (koja slave pjevai) prevedeno kao
(koja postaju pjesme)
- u 343. stihu - u originalu Penelopa kae da udi za muevom glavom, a u prijevodu samo da
udi za muem (sinegdoha, kao i kod Kakridisa i Kazantzakisa)
- u 346. stihu - u originalu Telemah pita Penelopu zato zamjera pjevau ( ), a
u prijevodu zato ga sputava ( ) isto kao Kakridisa i Kazantzakisa
- u 347. i 348. stihu - u originalu Telemah kae ,,nisu pjevai krivi ( ) , a u
prijevodu ,,nije on kriv ( )
- u 359. stihu - u originalu Telemah kae da je on vlast u kui (:
) , a u prijevodu kae ,,Ovdje sam ja gospodar. ( )
-
13
- u 368. stihu - (koji ste previe oholi) prevedeno kao
(strani nepravednici)
- u 369. i 370. stihu - u originalu Telemah kae ,,neka ne bude vike ( ), a u
prijevodu ,,neka vika prestane ( )
- u 374. stihu - u originalu Telemah kae proscima da e na vijeu raspravljati o tome da ih
poalje iz odaja, odnosno kue ( ) , a u prijevodu da ve odu odavde (
` )
- u 375. stihu - (izmjenjujui se po kuama) prevedeno je kao
, (sad kod jednog, sad kod drugog)
- u 390. stihu - u originalu Telemah kae ,,volio bih, ako Zeus da, to preuzeti (
) , a u prijevodu ,,volio bih, uz njegovu volju, postati va kralj (
)
- u 391. stihu - u originalu Telemah pita Antinoja misli li da je to (kraljevanje) najgore to je
stvoreno meu ljudima ( ;) , a u prijevodu mu
kae neka ne govori da je to (kraljevanje) nevano na svijetu (
) .
- u 396. stihu - (divni Odisej) preveden samo zamjenicom (on, onaj)
- u 398. stihu - Telemah u originalu kae ,,ja u biti gospodar u naoj kui (
) , a u prijevodu ,,ja u biti gospodar u svojoj kui (
)
- u 400. stihu - Eurimah u originalu kae ,,to sve lei na koljenima bogova (
), a u prijevodu ,,to je sve u rukama bogova ( ,
, )
- u 406. stihu - Eurimah u originalu pita ,,Odakle je taj ovjek? ( ), a u
prijevodu ,,Odakle je on doao? ( )
- u 420. stihu - u originalu pie da je Telemah u dui znao da je (Ment) besmrtna boica (
) , a u prijevodu da je dobro znao da je Palada
)
- u 427. stihu - u originalu pie da je Telemah otiao u krevet ( ) , a u prijevodu da je
otiao lei ( )
- u 429. stihu - u originalu Eurikleja je nazvana keri Opa, Pisenorova sina (
), a u prijevodu Opovom keri i Pisenorovom unukom ( ...
)
- u 433. stihu - izostavljeno (izbjegavao je enin gnjev)
- u 435. stihu - izostavljeno (dok je bio mali)
-
14
c) Maronitis
Primjeri:
- u 14. stihu - prevedeno kao (asna i
plemenita boica)
- u 15. stihu - umjesto , kao i u ostalim prijevodima
- u 29. stihu - (besprijekoran) prevedeno kao (poznat)
- u 36. stihu - glagol (eniti) zamijenjen glagolom (spavati s nekime)
- u 37. stihu - imenica (propast, pogibija, smrt, nesrea, gubitak) zamijenjena
imenicom (kazna)
- u 40. i 41. stihu - ,
(jer e se dogoditi Orestova osveta Atrejevia, kad postane mladi i zaeli se
svoje zemlje) prevedeno je kao
, , , (inae e na njegovu
glavu pasti sinova osveta za oca, kad se Orest, ve mladi, poeli vratiti u domovinu)
- u 42. i 43. stihu - , (tako je
rekao Hermes, ali nije uvjerio Egistovo srce iako je dobro mislio) prevedeno kao ,
, ,
` (Hermes mu je, govorei ovo s tolikom mudrou, poruio, i ipak nije uspio
promijeniti Egistov naum)
- u 43. stihu - ( a sada je za sve zajedno platio) prevedeno kao
, ` ( i sada je, potpuno i sve zajedno,
platio za svoj nezakonit zloin)
- u 48. stihu - u originalu Atena kae da joj se srce cijepa ( ) , a u prijevodu da joj
srce gori ( )
- u 60. stihu - u originalu Atena kae Zeusu ,,a tebi se drago srce uope ne brine (
) , a u prijevodu ,,dokad e tvoja volja ostati nepokolebljiva (
)
- u 64. stihu - u originalu Zeus pita Atenu kakav joj je govor pobjegao iz ,,zubne ograde (
) , a u prijevodu kakav joj je govor nesputan izaao iz usta (
), to nije izmjena u znaenju, ali formulaini
homerski izraz zamijenjen je svakodnevnim jezikom
- u 72. stihu - u originalu je Forkej 13nazvan (vladar), a u prijevodu (nie
boanstvo)
- u 73. stihu - pridjev (upalj) zamijenjen pridjevom (kupolast)
13Morski bog, zatitnik i otac morskih udovita, sin Geje, boice zemlje, i Ponta, boga morskih dubina (Vojtech
Zamarovsk, Junaci antikih mitova, str. 109, natuknica Forkije)
-
15
- u 84. stihu - (glasnik) prevedeno kao (psihopomp, vodi du u
podzemni svijet)
- u 93. stihu - u originalu Atena kae da e poslati Telemaha ,,u pjeani Pil (
) , a u prijevodu ,,na velike pjeane plae Pila (
)
- u 101. stihu - u originalu je Atena nazvana (ki monog oca) , dakle
tradicionalnim epitetom, a u prijevodu (ki svemonog Zeusa) ,
dakle opisno, iako osnovni smisao nije promijenjen
- u 102. stihu - glagol (poletjeti, skoiti, sunuti, vinuti se, brzo se micati) preveden je
glagolom (hodati na vrhovima prstiju)
- u 113. stihu - Telemahov pridjevak (slian bogovima) preveden je izrazom
(lijep kao bog)
- u 114. stihu - u originalu pie da je Telemah sjedio meu proscima ,,snuden u dragom srcu
( ) , a u prijevodu da je sjedio meu proscima, ,,a ipak je njegov um,
ogoren, putovao ( )
- u 115. stihu - izraz (u dui) preveden je izrazom (oima
due)
- u 118. stihu - izraz (mislei o tome) preveden je kao
(taj mu je prizor iskrsnuo pred oima)
- u 155. stihu - u originalu pie (ipak je svira lire
poeo lijepo pjevati) , a u prijevodu ,
(ipak je udario u ice, traei melodiju za lijepu pjesmu)
- u 158. stihu - u originalu Telemah kae Ateni da e se naljutiti na njega ,,ako joj neto kae
( ), au prijevodu da e se naljutiti na njega ako joj kae ,,svoju golu misao (
)
- u 162. stihu - glagol (lei) zamijenjen glagolom (ostaviti)
- u 163. stihu - u originalu pie (kad bi ga vidjeli da
se vratio na Itaku) , a u prijevodu ,
(kad bi se, pak, on vratio na Itaku, kad bi ga vidjeli pred svojim oima)
- u 169. stihu - u originalu Telemah kae: ,,ali hajde mi ovo reci, i istinito mi ispriaj (
) , a u prijevodu ,,ti mi, pak, jasno i glasno odgovori na
ono to u te pitati ( ` , , )
- u 174. stihu - u originalu Telemah kae , (i
ovo mi istinito kai, da dobro znam) , a u prijevodu ` ,
(ali odgovori i na ovo pitanje, bez izvrtanja, molim)
- u 175. stihu - u originalu Telemah pita Atenu (posjeuje li tek sad) , a u
prijevodu (elim znati dolazi li tek sad u
nae krajeve)
-
16
- u 176. i 177. stihu - u originalu Telemah kae: ,,jer su mnogi drugi junaci dolazili u nau
kuu ( ) , a u prijevodu: ,,jer je i mnogim drugima
naa kua pruila dobrodolicu ( )
- u 179. stihu - u originalu Atena kae (onda u
ti ja to posve tono rei) , a u prijevodu , ,
(rado i tono u ti rei ono to hoe saznati)
- u 180. i 181. stihu - u originalu Atena kae: ,
(,,ponosim se da sam Ment, sin ratobornog Anhiala, i
vladam Tafljanima koji vole vesla) , a u prijevodu ,
, (,,ime mi je Ment, sin
sam Anhiala vinog ratu, a sam vladam mornarskim Tafljanima)
- u 189, 190. i 191. stihu - u originalu Atena kae da za Laerta kau da vie ne dolazi u grad,
nego daleko u polju trpi muke sa starom slukinjom ( ,
), a u prijevodu da uje da sad vie
ne krui gradom kao nekad, da se povukao na polja, oslabio od muka i sam, sa staricom koja
ga posluuje ( ,
, , )
. u 191. stihu - imenica (pie) zamijenjena je konkretnijom imenicom (vino)
- u 196. stihu - u originalu Atena kae (nije,
naime, jo umro na zemlji boanski Odisej) , a u prijevodu
, (ipak sigurno boanski Odisej jo nije
umro, i nije ga pokrilo zemaljsko tlo)
- u 197. stihu - u originalu pie (nego je jo iv
negdje, zadravan na irokom moru) , a u prijevodu , , ,
(iv je, vjerujem, iako je zadravan na otvorenom
moru)
-
17
4 OSOBNA IMENA - IZOSTAVLJANJE
a) Kakridis i Kazantzakis
Primjeri:
- u 62. stihu - izostavljen je vokativ iz reenice , (zato se toliko
ljuti na njega, Zeuse)
- u 265. stihu - izostavljena vlastita imenica (Odisej)
- u 420. stihu - izostavljena osobna imenica (Telemah)
b) Mauropoulos
Primjeri:
- u 38. stihu - izostavljen Hermesov pridjevak (sjajan ili Argov ubojica)
- u 125. stihu - (Palada Atena) prevedeno samo kao 14
- u 212. stihu - izostavljena osobna imenica u prijevodu
- u 382. stihu - izostavljeno ime (Telemah)
- u 401. stihu - izostavljen etnonim (Ahejci)
- u 418. stihu - izostavljeno osobno ime (Ment)
- u 420. stihu - izostavljeno ime (Telemah)
14
Pridjevak boice Atene, ije porijeklo nije do kraja razjanjeno. Postoji verzija prema kojoj ga je Atena primila u ast drugarice iz djejih igara, ili sveenice, koju je nehotice ubila, kao i verzija da ga je preuzela od
Giganta Palanta, kojeg je ubila (Vojtech Zamarovsk, Junaci antikih mitova, 1985, str. 252, natuknica Palada)
-
18
5 OSOBNA IMENA - DODAVANJE
c) Maronitis
Primjeri:
- u 60. stihu - dodan vokativ (Zeuse) ispred vokativa (Olimpljanine), kojeg nije
bilo u originalu
6 OSOBNA IMENA - IZMJENE
a) Kakridis i Kazantzakis
Primjeri:
- u 8. stihu - naziv (Hiperion) - ime Titana koji je u mitologiji otac boga Sunca Helija,
boice Mjeseca Selene i boice zore Eos, u ovom sluaju pridjevak Helija15
zamijenjen
epitetom epitetom (koji tri nebom), koji na prvi pogled podsjea na homerske
epitete, ali, iako potjee iz antike, nije homerski, nego se javlja jedino na tablici proklinjanja iz
Megare, 1./2. st. n.e.16
- u 24. stihu - umjesto (v. esnaestu biljeku)
- u 90. stihu - (Argejci) umjesto (Ahejci)17
- u 239. stihu - (svi Ahejci) prevedeno kao (Argejci)
- u 241. stihu - (Harpije, smrdljive ene s ptijim tijelom, keri boga udesnih pojava
na moru Taumanta i Okeanide Elektre, prvobitno boice otrog vjetra koje odnose due u
podzemni svijet, sestre boice duge Iride)18
prevedeno kao (od - vjetar,
ponegdje u Grkoj i danas demone vjetra nazivaju tim imenom, na primjer, u Makedoniji tako
zovu zle demone koji uglavnom dolaze u prvih deset dana oujka)19
- u 272. stihu - opet (Argejci) umjesto (Ahejci)
b) Mauropoulos
Primjeri:
- u 8. stihu - osobna imenica zamijenjena je epitetom (koji tri
nebom), kao i od Kakridisa i Kazantzakisa
- u 118. stihu - osobna imenica (Atena) zamijenjena je opom imenicom (boica)
15
Vojtech Zamarovsk, Junaci antikih mitova, 1985, str. 148, natuknica Hiperion 16
http://www.perseus.tufts.edu/hopper/morph?l=ouranodromos&la=greek#lexicon 17
I jedno i drugo su homerski nazivi za Grke (Izvor:Grko-hrvatski rjenik, 6. izdanje (priredio Milivoj
Sironi), 2003, str. 71, natuknica i str. 57, natuknica 18
Vojtech Zamarovsk, Junaci antikih mitova, 1985, str. 123, natuknica Harpije 19
http://www.pronews.gr/istoria/239860_oi-arpyies
-
19
- u 386. stihu - Zeusov patronimik (Kronov sin) zamijenjen njegovim imenom
(Zeus)
- u 444. stihu - osobna imenica (Atena) zamijenjena je opom imenicom (boica)
c) Maronitis
Primjeri:
- u 8.stihu - osobna imenica zamijenjena je epitetom (presvijetli)
-
20
ZAKLJUCI
1. Kakridis i Kazantzakis
Ovaj je prijevod pisan u jampskom sedamnaestercu, posljedica ega je da je broj slogova u stihu
ogranien, a time i u cijelom djelu, s obzirom na to da je originalni broj stihova zadran (u prvom
pjevanju, na primjer, 444).
Jezik je izrazito nestandardan, uz puno stilski obiljeenih, arhainih, dijalektalnih ili idiolektalnih
izraza.
Na primjer, u prijevodu se javlja pridjev (prekrasan), arhaizam nastao u srednjem vijeku
koji se danas rijetko navodi u rjenicima, iako ga suvremeni pjesnici ponekad koriste. U tom je
pridjevu vidljiv tipini srednjovjekovni razvoj glasovnih skupina u kojima je prvi lan ili , drugi ,
a trei (pri emu prelazi u ), s obzirom na to da je nastao od starogrkoga . Takoer,
koritenje glagola u znaenju ,,osvojiti puko je obiljeje (inae znai ,,koraati, gaziti). Tu je i
turcizam (posuda) umjesto grke rijei , imenica (kralj, od latinskoga rex, regis,
m.), od koje izvodi i glagol . Od drugih nestandardnih rijei, tu je (velik bijes), prilog
(prije), (muke, standardno je ), umjesto . Takoer,
stvara vlastite sloene epitete, na primjer: (u originalu , u hrvatskom
prijevodu ,,oblaitelj, Zeusov pridjevak), (u originalu , sjajnooka, Atenin
pridjevak), (u originalu , ,,onaj koji snuje propast, u hrvatskom prijevodu
,,ljut), (u originalu , ,,umovit otok), (u
originalu , u hrvatskom prijevodu ,,ljepokosa) itd.
2. Mauropoulos
Ovaj je prijevod pisan u jampskom petnaestercu, zbog ega je jo ogranieniji prostorom nego
prethodni, i zbog toga ima najvie izostavljanja od svih ovdje obraenih prijevoda. Naglaen je svaki
predzadnji slog. Puno je preuzeto od Kakridisa i Kazantzakisa (samo neki od primjera: oba prijevoda
koriste epitet (onaj koji tri nebom) umjesto vlastite imenice , oba u 386. stihu
koriste moderni oblik Zeusova imena umjesto patronimia . Jezik je, meutim, puno
jednostavniji, uz poneku iznimku radi metra (na primjer, Kakridis i Kazantzakis dodaju u 88. stihu
uobiajen prilog , a Mauropoulos neobiniji prilog jer je krai).
3. Maronitis
Ovaj je prijevod pisan u prozi, ritmiziranoj tako da podsjea na slobodni stih. Za razliku od prethodna
dva prijevoda, nije ogranien metrom ni originalnim brojem stihova, i zbog toga ima najvie
dodavanja, na primjer, esto dodaje rijei koje se u originalu podrazumijevaju ili saete oblike prevodi
opisno. Zadrava neke arhaine oblike koji se vie ne koriste ili koji su promijenili znaenje, pa mogu
izazvati zbunjenost kod dananjeg itatelja bez klasinog obrazovanja, na primjer: pridjev
(budalast, onaj koji ima pamet kao dijete), koji se danas vie ne koristi, ve se koristi samo imenica
za dijete od dvije do pet godina, zbog ega Maronitis dodaje pridjev (nerazuman,
budalast) radi pojanjenja, u znaenju ,,muke (danas znai strast, osim u izrazu
- Kristove muke), (rtva od sto goveda, danas se taj izraz koristi za tragediju ili
-
21
masakr s velikim brojem rtava), u znaenju ,,pehar (danas se ta rije prije svega
upotrebljava za krater vulkana) itd. Takoer, esto se slui izrazima (idiomima) poput
(past e osveta na njegovu glavu) ili dopunjuje apstraktan opis ivom slikom
(na primjer, u 155. stihu gdje u originalu samo pie da je Femije poeo lijepo pjevati, a u prijevodu da
je udario u ice, traei melodiju za lijepu pjesmu). Maronitis takoer sam slae sloene epitete, poput
umjesto ili umjesto (zemljotresac, Posejdonov
pridjevak).
4. Openito
Neka su obiljeja zajednika svima trima prijevodima. Na primjer, svi zadravaju Odisejev pridjevak
(okretan) iz prvog stiha originala, nijedan ne zadrava ime Hiperion kao dopunu imenu
Helije, ve prevode epitetom (Kakridis i Kazantzakis koriste , to preuzima i
Mauropoulos,a Maronitis - onaj koji sja u visini), svi prevode pridjev (upalj)
kao (kupolast) itd. Prevoditelji su u nekim sluajevima morali zamijeniti rije koja jo postoji
u novogrkom, ali vie nema isto znaenje (na primjer, imenica , koja je u starogrkom znaila
sredite emocija, a u novogrkom znai bijes, srdbu - Kakridis i Kazantzakis prevode tu rije rijeju
(srce), Mauropoulos rijeju (dua), a Maronitis je potpuno izostavlja).
-
22
HOMER U NASTAVI
Budui da su Homerovi epovi najstarija sauvana knjievna djela europske knjievnosti, dio su
nastave u mnogim zemljama. U ovom u se poglavlju osvrnuti na Grku i na Hrvatsku.
U Grkoj se ,,Odiseja ui iz posebnog udbenika s proznim, Maronitisovim prijevodom. Udbenik je
pun slika vezanih uz tekst, kako onih koje prikazuju antika umjetnika djela, tako i onih koje
prikazuju djela suvremenih grkih i ponekih stranih umjetnika. Na poetku udbenika prikazan je
poetak na izvornom, starogrkom, jeziku, ali tekst je iskljuivo na novogrkom. Arhaine su rijei
objanjene za uenike, a na kraju pojedinih pjevanja nalaze se pitanja za uenike. ,,Ilijada se ita u
prijevodu Kakridisa i Kazantzakisa.
U Hrvatskoj postoji samo jedan prijevod Homerovih epova, onaj Tome Maretia i Stjepana Ivia iz
1961. godine. Taj je prijevod dosta teak za uenike, pisan u pseudoheksametru (stih koji oponaa
heksametar, ali umjesto izmjene dugih i kratkih slogova, to ne bi bilo izvedivo u hrvatskom, stavlja
naglaske na mjesto gdje bi u pravom heksametru bili iktusi). Ima puno zastarjelih rijei i
novotvorenica, osobito na mjestu epiteta (na primjer, sjajnoljemac, ruoprsta itd.). Uenici se esto
ale na potpunu nerazumljivost tog prijevoda, iako im sadraj moe zvuati zanimljivo kad im tko
prepria to se u pjevanju dogaa. Uzrok je toga, moda, u srodnosti s danas popularnim fantasy
anrom. To dovodi do zakljuka da nije problem u djelu, nego u hrvatskom prijevodu, koji bi moda
trebalo osuvremeniti.
Zanimljiv je primjer prijevoda antikog djela na suvremeni hrvatski jezik Euripidova ,,Antigona, koju
je preveo profesor Neven Jovanovi. U tom se djelu koriste potpuno suvremeni izrazi, neuobiajeni u
dosadanjim prijevodima antikih klasika, pa i anglizmi poput ,,smajl i kolokvijalizmi poput ,,faca.
Moda bi razumljiviji i suvremeniji jezik uenicima pribliio Homera i zainteresirao ih za itanje.
-
23
LITERATURA
G. M. Ignatiadis, L. Kakoulidis, Ap. Haralampidis - , 2005, Atena
Grko-hrvatski rjenik, 6. izdanje (priredio Milivoj Sironi), 2003, Zagreb, kolska knjiga
Ioannis Kakridis i Nikos Kazantzakis, , 1965.
Theodoros Mauropoulos, , 2010,
Nasos Vagenas, , 2004, Heraklion,
Anna Vogiatzi, - , 1995, Solun
Vojtech Zamarovsk, Junaci antikih mitova, 1985, Zagreb, kolska knjiga
http://www.biblionet.gr
http://www.greek-language.gr/greekLang/modern_greek/tools/lexica/triantafyllides/
https://www.kazantzaki.gr
http://www.periergos.gr
http://www.perseus.tufts.edu/hopper/morph?l=a%29truge%2Ftoio&la=greek&can=a%29truge%2Ftoi
o0&prior=a(lo\s&d=Perseus:text:1999.01.0135:book=1&i=1#lexicon
http://www.pronews.gr
http://www.topontiki.gr
http://www.biblionet.gr/http://www.greek-language.gr/greekLang/modern_greek/tools/lexica/triantafyllides/https://www.kazantzaki.gr/http://www.periergos.gr/http://www.perseus.tufts.edu/hopper/morph?l=a%29truge%2Ftoio&la=greek&can=a%29truge%2Ftoio0&prior=a(lo/s&d=Perseus:text:1999.01.0135:book=1&i=1#lexiconhttp://www.perseus.tufts.edu/hopper/morph?l=a%29truge%2Ftoio&la=greek&can=a%29truge%2Ftoio0&prior=a(lo/s&d=Perseus:text:1999.01.0135:book=1&i=1#lexiconhttp://www.pronews.gr/istoria/239860_oi-arpyieshttp://www.topontiki.gr/