BROJ 152 • PROSINAC 2013. • ISSN 1332-7364 GLASILO HRVATSKE OBRTNIČKE KOMORE http://www.hok.hr • E-mail: obrtnicke-novine@hok.hr

Obrtničke novine OB

NO

VLJE

NA 1994.

UTEMELJENA 18

52.

INTERVJU: DRAGUTIN RANOGAJEC, PREDSJEDNIK HOK-a STR. 3

Zajedno možemo više

OCJENA USTAVNOSTI ZAKONA O OBRTU STR. 2

Diskriminacija obrtnika

NATJEČAJ „MOJ MOTIV 2.0”

Najboljima nagrade STR. 5

MODEL NAUKOVANJA U RH

Korak unatrag STR. 23

SKUPŠTINA HOK-a

Slijedi teška godina za obrtništvo STR. 2-3

ADITIVNE TEHNOLOGIJE

Tehnologija budućnosti za proizvođače STR. 6

PriloziObrtnik&partner

Obrtnički savjetnikŽupanijska kronika

BOŽIĆNI SAJAM U STRASBOURGU

Hrvatska prvi puta zemlja-partner STR. 22

Sretni blagdani iuspješna nova 2014. godina!

GODINA VIII, BROJ 41 – PRILOG OBRTNIČKIH NOVINAObrtnički savjetnikGODINA VIII, BROJ 50 – PRILOG OBRTNIČKIH NOVINAObrtnički savjetnik

UTEMELJENA

185

2.

OB

NO

VLJE

NA 1994.

Samostalne djelatnosti obveznici poreza na dohodak,

za utvrđivanje primitaka i izdataka, primjenu poreznih

olakšica te oporezivanje dohotka za 2013. godinu primje-

njuju odredbe sljedećih poreznih propisa:

- Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 177/04.,

73/08., 80/10., 114/11., 22/12., i 144/12.)

- Pravilnika o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 95/05.,

96/06., 68/07., 146/08., 2/09., 146/09., 123/10., 137/11. ,

61/12., 79/13.)

- Zakonaodržavnojpotporizaobr

azovanjeiizobrazbu

(Nar. nov., br. 109/07. i 152/08.)

- Uredbe o izmjenama i dopunama Zakona o držav-

nojpotporizaobrazovanjeiizobra

zbu(Nar. nov., br.

134/07.)Osim navedenih propisa, Ministarstvo financija svake

godine izdaje i „Uputuosastavljanjuipodnošen

jugodiš-

njeporezneprijaveobveznikapor

ezanadohodakiobra-

čunavanjegodišnjegporezanadoh

odak“.

Više o utvrđivanju godišnjeg dohotka od samostalne

djelatnosti donosimo u nastavku.

Obračun godišnjeg poslovanja obrtnika za 2013. godi-

nu sastoji se od nekoliko procesa koji proizlaze iz odredbi

Zakona i Pravilnika o porezu na dohodak. Možemo ih po-

dijeliti na: - obračun amortizacije dugotrajne imovine

- utvrđivanje poslovnih primitaka i izdataka i zaključi-

vanje Obrasca KPI

- utvrđivanje ostalih izdataka u vezi s poslovanjem

obrtnika i slobodnih zanimanja

- primjenu poreznih olakšica i osobnih odbitaka.

Godišnja porezna prijava za 2013. g. predaje se na

obrascu DOH, odnosno na obrascu DOH-Z za poduzetni-

ke koji djelatnost obavljaju u supoduzetništvu.

Rok za podnošenje porezne prijave za 2013. godinu

istječe 28. veljače 2014. godine.

Obračun amortizacije kod obrtnika

Temeljne odrednice obračuna amortizacije proizlaze iz

odredbi Zakona o porezu na dobit iz prosinca 2004. (Narodne

novine 177/04).Prije pregleda najvažnijih odredbi Zakona u vezi amortizaci-

je, dajemo nekoliko temeljnih objašnjenja i preduvjeta vezanih

uz obračun amortizacije dugotrajne imovine.

Pod pojmom „dugotrajna imovina“ smatraju se stvari i prava

čiji je pojedinačni trošak nabave veći od 3.500,00 kuna i vijek

trajanja duži od godinu dana.

Stvari i prava niže nabavne vrijednosti smatraju se sitnim

inventarom i ne podliježu obračunu amortizacije, već se jed-

nokratno otpisuju i knjiže u knjigu primitaka i izdataka uz pridr-

žavanje temeljnog načela blagajne (plaćenih računa). Dugo-

trajna imovina dijeli se na materijalnu i nematerijalnu imovinu.

Amortizirati se može samo dugotrajna imovina evidentirana

u Popisu dugotrajne imovine, koji je ujedno jedna od temelj-

nih poslovnih knjiga fizičkih osoba koje obavljaju samostalnu

djelatnost i obveznici su poreza na dohodak. Zakon o pore-

zu na dohodak u članku 24. pobliže regulira način i kriterije

evidentiranja dugotrajne imovine u Popisu dugotrajne imovine

(Obrazac DI).Potrebno je naglasiti da amortizaciji podliježe samo potroši-

va dugotrajna materijalna i nematerijalna (samo ako je plaće-

FOTO

LIA

Prijava poreza na dohodak

za 2013. godinu

www.hok.hr

9

ŽUPANIJE

prosinac 2013.Obrtničke novine

9

ŽUPANIJE

prosinac 2013.

SAMOBOR„Samoborski šef”

Str. 10

RIJEKA45 godina Udruženja

Str. 16

SISAK„Šišanje za 5 kuna”

Str. 17

Dodjela priznanja obrtnicima

Prezentacija autohtone kuhinje

Humanitarna akcija frizera

broj 41prosinac2013.

prosinac 2013.Obrtničke novineŽupanijska kronika

Velika Gorica i Turo-polje kroz cijeli su listopad živjeli u znaku gastronomije, vrhun-skih okusa turopolj-skih jela i delicija maj-stora velikogoričkih ugostiteljskih objeka-ta. Dvanaesta po redu Gastro manifestacija Turopolja osmišljena je kroz tri tematska ciklusa: započela je berbom prvih jabuka u Turopolju, nastavljena gastro tjednom u velikogoričkim restoranima, a gastro izložba i nedjeljni

turopoljski ručak održani su krajem listopada. Ugostititelji prijateljskog

UO Korčula-Lastovo pripremili su za posjetitelje morske delicije, a ma-

nifestacija je završila proslavom Martinja u velikogoričkim restoranima.Ovogodišnju veliku tavu s 500 porcija turopoljske pražetine pripremali su

kuhari iz Udruge kuhara ZŽ predvođeni Ž. Brajkovićem iz hotela Sheraton,

a od vinara sudjelovali su vinarije Horvatović, vinari udruge Grozd i vinari

Kos-Jurišić.

Najuspješniji do sada

12. GASTRO TUROPOLJA

Osmero učenika završnih ra-zreda Industrijsko-obrtničke škole iz Slavonskog Broda i dvojica iz Nove Gradiške od 27. listopada do 9. studenoga boravili su na stručnoj praksi u Frankfurtu. U tvrtkama i obrtničkim radionica-ma učenici su odrađivali stručnu praksu u trajanju 80 sati. Učenici su na praksi bili u sklopu programa Europske unije „Leonardo da Vinci“ koji obuhvaća strukovno obrazova-nje i osposobljavanje, a osmišljen je

EUROPSKA PRAKSAKorak više za znanje u strucis ciljem da učenicima omogući pri-stup novim znanjima i vještinama.Renomirane tvrtkeDva automehatroničara - Doma-goj Delić i Mihael Sekulić - praksu su odradila u automehaničarskoj radio-nici Marka Anušića: Marko Anusic, KFZ-Meisterbetrieb, BMW-Service. Automehaničar Tomislav Valić nova znanja stjecao je u radionici Diehl-mann KFZ-Werkstatt, GmbH & Co. KG, dok je automehatroničar Matej Mirković bio kod majstora Spendića u Karosseriebau V. Spendic. Elek-tromehaničari Tomislav Kokavec i Josip Kljajić radili su kod Jure Ke-skića u ICE-Elektroservice GmbH.

Instalateri grijanja i klimatizacije Ivan Pranjić i Luka Krajnović praksu su stjecali u tvrtki WISAG, Gebäude-technik, Hessen GmbH & Co. KG. Instalateri kućnih instalacija Filip Jurčević i David Topčić radili su na gradilištu, na novogradnji stambe-no-poslovnih zgrada, za tvrtku PT Heizung-Sanitär & Rohrleitungsbau. Partneri projektaU pratnji učenika bili su profesori Industrijsko-obrtničke škole Slavon-ski Brod Ivan Dadić i Antun Đurić, koji su obilazili učenike na njihovim radnim mjestima te vodili razgovore s vlasnicima i majstorima spome-nutih tvrtki. Osim konkretne analize rada naših naučnika, bilo je prilike i za razgovor o njemačkom sustavu strukovnog obrazovanja te o reali-zaciji praktične nastave. Boravak u Frankfurtu iskorišten je i za susrete s predstavnicima Hrvatskog gospo-darskog saveza, ujedno i partnera ovog projekta. Učenici i profesori - sudionici projekta zahvaljuju svima koji su im omogućili stjecanje europ-skog iskustva: voditelju projekta Sta-nislavu Kloudi, ravnatelju škole Luki Mladinoviću, Hrvatskom gospodar-skom savezu (Mario Šušak, Natalij a Čičković, Mario Koturić) te tvrtkama i obrtnicima koji su primili učenike na obavljanje stručne prakse. U pripremi ovog priloga pomogli su profesori Ivan Dadić i Antun Đurić

Učenici su nova znanja i vještine stjecali u poznatim njemačkim tvrtkama i obrtničkim radionicama

SKUPŠTINE UDRUŽENJA OBRTNIKA KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJESvečano pred kraj godineKrajem studenoga i početkom prosinca održane su Skup-štine udruženje obrtnika Krapinsko-zagorske županije. Na svečanoj sjednici Skupštine UO Zlatar Davor Pleško, predsjednik Obrtničke komore Krapinsko za-gorske županije uručio je priznanja obrtnicima koji obilježavaju 20, 25 i 30 godina rada u obrtu. Priznanja za 20 godina rada u obrtu dobili su Zdravko Domitran, Ivan Gredelj, Ivan Grzelja, Đuro Krsnik, Nikola Kunić, Josip Risek, Mirjana Run-dek, Mladen Brozd i Slavko Luka-večki. Priznanje za 25 godina rada u obrtu dobio je Darko Varga, a za 30 godina rada u obrtu priznanje su dobili Juraj Žukina, Ivan Štahan i Dragutin Gluhak.Uspješni obrtniciUdruženje obrtnika Krapinske toplice također je nagradilo svoje dugogodišnje članove. Priznanja za 20 godina rada primili su Mišela Beloša, Dario Filipaj, Zlatko Hršak, Juraj Jagić, Zdravko Krušec, Jožica Strsoglavec i Mladen Šturman. Na Skupštini UO Donja Stubica, Oroslavje, općina Marija Bistrica, Gornja Stubica i Stubičke Toplice priznanja obrtnicima za 20, 25 i 30 godina rada obrta dodijelio je pot-predsjednik Obrtničke komore Kra-pinsko-zagorske županije Darko Varga. Priznanja za 20 godina rada obrta primili su Ivan Lacković, Kseni-

ja Cvek Mak, Đurđica Haramustek, Milan Gmaz Luški, Luka Tepeš, Ivan Petrinec, Darijo Lisak, Branko Salar, Stjepan Špa-nec, Darko Bosak, Ana Kučko, Dragutin Topolovec, Darko An-tolković, Ivan Sačer, Stjepan Znika, Stje-pan Šuštić, Zvonimir Horvat, Marija Paun, Borislav Jagečić, Ra-tomit Kramar, Ivanka Kapusta, Krešimir Šturlan, Davor Ore-muš, Romano Škof, Božidar Španec, Veli-mir Šiltić, Predrag Po-štek, Zlatko Jagečić, Mirjana Štagar, Enriko Bahmet, Renata Žitnjak, Ve-sna Leško i Denis Vrđuka. Priznanja za 25 godina rada obrta primili su Miljenko Lisak, Mladen Pozaić, Želj-ko Šaban, Ivan Mirt i Zvonimir Len-drec. Priznanje za 30 godina rada obrta primili su Ivan Jakšić, Stjepan Grden, Zlatko Jakšić, Marko Novo-sel i Stjepan Bekina.Tradicija kvaliteteOve godine dodijeljena su pri-znanja i za kontinuiranih 35 godina rada obrtu „Autoprijevoznik“ vlasni-ka Ignaca Babića, 40 godina rada obrtima „Foto-video Klik“ vlasnice Sandre Haban i „Vodolim“ vlasnice

Katarine Brundula te za 60 godina rada obrtu „Stolarija i bačvarija Piš-ković“ vlasnika Danijela Piškovića.Zahvalnice Udruženja obrtnika Stubica za izniman doprinos stva-ranju i razvoju obrtništva primili su Nenad Kučiš, Tomislav Jurina, Branko Sigal, Nedeljko Veverec, Nedjeljko Kucelj, Željko Novak, Da-vor Lisak, Branko Hrenek, Zdravko Gudan i Ivanka-Marija Brlet.Za izniman doprinos stvaranju, ra-zvoju i očuvanju obrtništva plakete su primili Timo Škrlec i Marko Živaljić.Najznačajnije priznanje koje do-djeljuje Udruženje obrtnika Stubica je Povelja, a ove godine uručena je Katici Micak.

HRVATSKA OBRTNIČKA

KOMORA

MEDIJSKI POKROVITELJ

Čestit Božić i sretnu novu 2014. godinu želi vam

Obrtnik&partner!

FOTO

LIA

FOTO

LIA

www.hok.hr

2 Obrtničke novine prosinac 2013. AKTUALNO

Obrtnici diskriminirani u odnosu na trgovačka društva

Zbog činjenice da u novom Za-konu o obrtu, koji je 10. pro-sinca stupio na snagu, fizička

osoba - obrtnik, nije pred zakonom jednaka pravnoj osobi (trgovačkom društvu), Hrvatska obrtnička komo-ra uputila je Ustavnom sudu RH prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti odredbe Zakona o obrtu, kojom je obrtnik diskrimini-ran u odnosu na pravnu osobu.

Riječ je o tome kako postoji bitna razlika u zakonskim obvezama pro-pisanim za fizičke osobe koje obav-ljaju vezani obrt i za pravne osobe koje obavljaju vezani obrt. Vezani obrti su one gospodarske djelatno-sti za čije se obavljanje kao uvjet traži ispit o stručnoj osposobljeno-sti, odgovarajuća srednja stručna sprema ili majstorski ispit.

Naime, obveza stručnog uvjeta propisana je za sve obrtnike koji obavljaju vezani obrt, dok je za

HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA TRAŽI OCJENU USTAVNOSTI ZAKONA O OBRTU

Pravi smisao propisivanja uvjeta stručnosti za vezane obrte je jamstvo stručnosti, zaštita zdravlja, kao i zaštita potrošača, a ta zakonska obveza bi trebala važiti jednako za obrtnika i za pravnu osobu

U S. Tomić

- 2014. će biti teška godina, ali ne bojimo se za obrtništvo, preživjet će, pokušat ćemo učiniti sve da se prona-đu novi izvori financiranja, da izađemo na tržište i stvorimo novu dodanu vri-jednost iz koje ćemo sufinancirati one kojima će to biti potrebno - istaknuo je predsjednik HOK-a Dragutin Rano-gajec na 8. sjednici Skupštine HOK-a, održanoj 23. prosinca.

Ranogajec je kazao kako 2013. go-dina nije donijela gotovo ništa dobro obrtnicima, iako su očekivanja bila velika, sukladno i najavama Vlade, ali

ODRŽANA SJEDNICA SKUPŠTINE HOK-a

2014. još jedna teška godina za obrtništvo

Ranogajec je kazao kako 2013. godina nije donijela gotovo ništa dobro obrtnicima, iako su očekivanja bila velika

i svih onih koji su razmišljali da smo dotakli dno i da se u ovom trenutku mo-žemo samo dizati i da će nam biti bolje. - Nažalost, to se nije ostvarilo, nema otvaranja novih radnih mjesta, nema iskoraka u financiranju, nema sigurnog zakonodavnog okvira - kazao je.

Minus i plusPonovio je kako su obrtnici puno

očekivali od Zakona od obrtu, kako ima dobrih rješenja, ali obrtnici nisu dobili sigurnost u poslovanju, nisu izjednače-ni s trgovačkim društvima i zbog te je

diskriminacije HOK uputio tu odredbu zakona na ocjenu ustavnosti. Pozitiv-nim je izdvojio prihvaćanje zahtjeva ugostitelja i turističkih djelatnika za

pravne osobe koje obavljaju veza-ni obrt propisano da moraju imati zaposlenog radnika koji ispunjava stručni uvjet samo u slučaju ako ta pravna osoba izvodi praktičnu na-stavu i vježbe naukovanja.

Pravi smisao propisivanja uvjeta stručnosti za vezane obrte (auto-mehaničar, vodoinstalater, frizer, kozmetičar itd.) je jamstvo struč-nosti, zaštita zdravlja, kao i zaštita potrošača, a ta zakonska obveza bi trebala važiti jednako za obrtnika i za pravnu osobu. U pravnom poret-ku utemeljenom na vladavini prava zakoni moraju biti opći i jednaki za sve, a u ovom su Zakonu pravne osobe stavljene u privilegirani polo-žaj bez valjanih ustavnopravnih ra-zloga, što predstavlja nedopustivu diskriminaciju. Također, ne postoje valjani ustavnopravni razlozi da se pravna osoba stavlja u povlašteni pravni položaj u odnosu prema dru-gim sudionicima tržišne utakmice, u konkretnom slučaju obrtnicima.

U Narodnim novinama broj 148 od 11. prosinca 2013. godine objavljen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima. Objavljene izmjene i dopune stupaju na snagu 19. prosinca 2013. godine. Potreba izmjene Zakona o doprinosima proizašla je uglavnom iz potrebe dodatnog pojašnjenja obve-za za doprinose za zaposlene i samozaposlene osobe u zemljama članicama EU, kao i iz potrebe usklađivanja ovog Zakona s odredbama zakona koji ure-đuju zdravstveno osiguranje. Primjerice, propisuje se obveza zaštite zdravlja na radu osiguranicima s osnove poljoprivrednika upisanog u upisnik OPG-a.

Za obrtnike je važno da je izmjenama i dopunama u Zakon o doprinosima uvedeno načelno ovlaštenje ministru da u slučaju izmjena i dopuna propisa, odnosno donošenja novih propisa o obveznim osiguranjima, može proved-benim aktom utvrditi propisati obvezu doprinosa, vrste i stope za obračun doprinosa, obveznika doprinosa, obveznika obračunavanja doprinosa, ob-veznika plaćanja doprinosa, osnovice za obračun doprinosa i način njihova utvrđivanja, obvezu i način obračunavanja, obvezu plaćanja i rokove za upla-tu i obvezu izvješćivanja.

Temeljem takvog ovlaštenja ministar financija provedbenim aktom (pra-vilnikom) moći će propisati obvezu za obračun i plaćanje doprinosa za osigu-ranje za slučaj nezaposlenosti, koji se uvodi usvojenim izmjenama Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti.

sžm

Hrvatski sabor usvojio je 6. prosinca izmjene i dopune Zakona o posre-

dovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti, koji stupa na snagu 1. siječnja 2014. godine. Važna promjena odnosi se na obrtnike koji se za slučaj nezaposlenosti izjednačavaju u pravima i obvezama s radnicima.

Doprinos za zapošljavanjeKategorija osoba obvezno osigu-

ranih za slučaj nezaposlenosti, uz sve radnike u radnom odnosu, uključuje i „osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost i po toj osnovi su obvezno osigurane prema propisima o mirovin-skom osiguranju“ te se izričito navodi da su to „obrtnici i trgovci pojedinci, upisani u odgovarajući registar“.

Sredstva za financiranje djelatnosti zapošljavanja osiguravaju se iz dopri-nosa za zapošljavanje, kojeg za osigu-ranje u slučaju nezaposlenosti po stopi od 1,70% uplaćuju poslodavci na plaće radnika, ali i od doprinosa osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost, a koje će postati obveznici obračunavanja i uplate tog doprinosa od 1. siječnja 2014. godine.

Izmijenjeni Zakon zahtijeva uskla-đenja propisa u području propisivanja obveznih doprinosa te se naredba o visini osnovice i iznosima doprinosa

Izmjene Zakona o doprinosima

IZMJENE I DOPUNE ZAKONA O POSREDOVANJU PRI ZAPOŠLJAVANJU I PRAVIMA ZA VRIJEME NEZAPOSLENOSTI

Od 2014. i obrtnici imaju pravo na naknadu s burzeOd 1. siječnja 2014. godine obrtnici će postati i obveznici obračunavanja i uplate doprinosa za zapošljavanje u iznosu od 1,70 posto

U S. Želinski Matunec za obvezna osiguranja tek očekuju, o čemu ćemo podatke objaviti na inter-netskoj stranici HOK-a www.hok.hr i na portalu odgovora na često postavlja-na pitanja infos.hok.hr .

Rokovi prijavePrema odredbama Zakona, koje nisu

bitno izmijenjene, pravo na novčanu naknadu stječu se pod uvjetom da osi-gurana osoba ima najmanje 9 mjeseci rada u posljednja 24 mjeseca, za koje je obračunat i uplaćen doprinos za za-pošljavanje. Stoga će obrtnici moći ostvariti pravo na novčanu naknadu na temelju ovoga Zakona nakon što u 2014. godini budu 9 mjeseci osigurani i uplaćivali doprinos za slučaj nezapo-slenosti.

Za ostvarivanje prava na novčanu naknadu, HZZ-u se treba prijaviti u roku od 30 dana od prestanka obav-ljanja djelatnosti. Osnovica za izra-čun novčane naknade je tromjesečni prosjek propisane osnovice na koju su uplaćivani obvezni doprinosi, a koja se razlikuje kod obrtnika koji porez na do-hodak plaćaju u paušalnom iznosu od obrtnika koji porez na dohodak plaćaju prema poslovnim knjigama i od obrtni-ka koji plaćaju porez na dobit.

Naknada za nezaposlene isplaćuje se u iznosu 70% od osnovice za prvih 90 dana korištenja naknade, a za ostatak vremena 35% od osnovice.

Opravdani razlozi- insolventnost, odnosno nelikvidnost prema propisima o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi,- zaključenje stečajnog postupka,- poslovanje s gubitkom,- gubitak poslovnog prostora,- gubitak povlastice, odnosno dozvole za obavljanje djelatnosti propisa-ne posebnim propisom,- bolest osobe osigurane u slučaju nezaposlenosti,- gubitak poslovnog partnera,- ozbiljna šteta na imovini osobe osigurane u slučaju nezaposlenosti,- prirodna katastrofa i katastrofa uzrokovana višom silom,- drugi razlozi za koje osoba dokaže da su opravdani.

Propisani uvjetiTrajanje prava na naknadu ovisi o

vremenu kroz koje je uplaćivan dopri-nos za slučaj nezaposlenosti. Primje-rice, za plaćanje doprinosa kroz mini-malno uvjetovanih 9 mjeseci, pravo na novčanu naknadu traje 90 dana, a naj-dulje trajanje prava na novčanu nakna-du od 450 dana uvjetovano je radom u radnom odnosu ili obavljanjem djelat-nosti uz uplatu doprinosa kroz više od 25 godina.

Posebno je važno da osobe koje su provele na radu više od 32 godine, za koliko je plaćan i doprinos za slučaj nezaposlenosti, ukoliko im nedostaje do 5 godina do ispunjenja uvjeta dob-ne granice za starosnu mirovinu, mogu primati novčanu naknadu sve do ispu-njenja tih uvjeta za mirovinu.

Da bi stekli pravo na novčanu na-knadu, obrtnici kao i radnici moraju ispuniti propisane uvjete. Osim uplaće-nog propisanog doprinosa, kod obrtni-ka to znači da mora biti ispunjen i neki od propisanih opravdanih razloga za prestanak obavljanja samostalne dje-latnosti.

Ispunjen dugogodišnji zahtjev

Hrvatska obrtnička komora, na inici-jativu brojnih obrtnika koji su bili prisi-ljeni zatvoriti obrt, a nisu mogli ostva-riti prava kao nezaposleni radnici, već godinama pregovara s Ministarstvom rada da se ta odredba unese u zakon. To se konačno uspjelo u direktnim prego-vorima s ministrom rada i mirovinskog sustava Mirandom Mrsićem.

smanjenjem stope PDV-a za ugosti-teljstvo na 10 posto, što je, nažalost, u nedavnim zakonskim izmjenama pove-ćano na 13 posto. Pozitivnim ocjenjuje povećanje iznosa za obvezan ulazak u sustav PDV-a s 85 tisuća kuna na 230 tisuća kuna te izjednačavanje prava obrtnika u pravima s radnikom za vri-jeme nezaposlenosti.

Ranogajec je ponovio kako se ne-gativni trendovi u obrtu nastavljaju: u 2013. je 2.000 obrta manje. - Situacija je takva da ako se i otvori 15 tisuća obr-ta, zatvori se njih 17 tisuća - pojasnio

www.hok.hr

3prosinac 2013.Obrtničke novine

2014. još jedna teška godina za obrtništvo

Raspodjela komorskog doprinosaU radnom dijelu sjednice Skupštine usvojen je prijedlog rebalansa Finan-

cijskog proračuna za 2013. godinu, Strategija razvoja HOK-a 2014. - 2020., Program rada za 2014. godinu te Financijski proračun HOK-a za 2014. godi-nu, u iznosu od 11.345,658 kuna. Usvojena je Odluka o jedinstvenoj osnovici, načinu i rokovima plaćanja obveznog komorskog doprinosa za jedinstveni sustav organiziranosti obrta za 2014. godinu.

Raspodjela doprinosa odvijat će se na sljedeći način: za udruženja obrt-nika 52,27%, za područne obrtničke komore 25% te za HOK 22,73%. Novim Zakonom o obrtu utvrđen je mjesečni doprinos u iznosu 2% osnovnog osobnog odbitka iz dohotka sukladno Zakonu o porezu na dohodak, što trenutačno iznosi 44,00 kune. Sukladno usvojenoj raspodjeli doprinosa u postocima, to je 23,00 kune za udruženja obrtnika, 11,00 kuna za područne obrtničke komore te 10,00 kuna za HOK. Na sjednici je usvojena i Odluka o uplati doprinosa koji se plaća u postotku od dohotka odnosno dobiti na jedan račun.

Na sjednici Skupštine razriješeni su dužnosti članovi Skupštine Mato To-pić, Franjo Svrtan i Dražen Slunjski, a verificirani su mandati novih članova: Ivana Mladića, Zdravka Bubnića i Borisa Kosa. Ujedno, na osobni zahtjev, Jo-sip Tržec razriješen je dužnosti člana Upravnog odbora, a umjesto njega ime-novan je Vlado Crkvenac, predsjednik Udruženja obrtnika Grada Zagreba.

Dragutin Ranogajec, predsjed-nik Hrvatske obrtničke komore osvrće se na proteklu, 2013.

godinu, koju je obilježilo donošenje novog Zakona o obrtu.

Kako ocjenjujete trenutno stanje u obrtništvu?

- Stanje u obrtništvu je izuzetno teško, kao i uostalom u cijelom gos-podarstvu. Negativni trendovi u obrt-ništvu traju od 2008. godine, a u ovoj godini nastavljen je pad broja obrta. Od početka godine do kraja studenoga izgubili smo još 2.400 aktivnih obr-ta i to ponajviše u sektoru trgovine, ugostiteljstva i turizma te u sektoru proizvodnog zanatstva. Kao mikro-poduzetnici s iznimno malim brojem zaposlenih po obrtu najranjiviji smo, a teškom stanju doprinosi i nepovoljna poslovna klima te nepoticajan zakono-davni okvir.

Zakon o obrtuŠto možete izdvojiti kao pozitivno

u ovoj godini? - Ono što možemo izdvojiti kao po-

zitivno u ovoj godini je prihvaćanje zahtjeva naših ugostitelja i turistič-kih djelatnika za smanjenjem stope PDV-a za ugostiteljstvo. Na našu ini-cijativu povećan je iznos za obvezan ulazak u sustav PDV-a s 85 tisuća na 230 tisuća kuna. Također, u novom Zakonu o obrtu pozitivne su odredbe koje se tiču prijenosa obrta na člano-ve obitelji.

Donošenje Zakona o obrtu obi-lježilo je 2013. godinu. Hrvatska obrtnička komora je zbog nekih odredbi zakona podnijela prijedlog ocjene ustavnosti. O čemu je točno riječ?

- Nismo zadovoljni s novim zakon-skim rješenjem, jer smatramo da je njime obrtništvo ponovno stavljeno u nepovoljan položaj u odnosu na tr-govačka društva. Zbog odredbe koja govori o tome da pravna osoba, dakle, trgovačko društvo koje obavlja obrtnič-ku djelatnost ne mora imati strukovne kvalifikacije poput obrtnika, podnijeli smo i zahtjev Ustavnom sudu za ocje-nu ustavnosti. Ona je diskriminirajuća i nepoticajna za otvaranje novih obrta i zaštitu potrošača. Takvoj nepoticajnoj politici spram obrtništva doprinose i druge odredbe, poput odredbe o neo-graničenom obavljanju kućne radinosti

je. Upitan za komentar najave prema kojima će Ministarstvo financija otpi-sati nenaplative dugove građana i misli li da je to pravedno, Ranogajec je kazao kako ova Vlada želi pokazati socijalni moment, no pita je li u redu da netko izvršava svoje obveze, netko drugi ne i onda se tome otpiše dug. - Ovakva rješenja dolaze prekasno, to je trebalo prije dvije godine prerezati - kazao je Ranogajec, napominjući kako bi, da se otpis dogodio prije dvije godine, ti ljudi već pokrenuli neke nove poslove.

Poduzetnički impulsPomoćnik ministra poduzetništva

i obrta Vjekoslav Rakamarić kazao je kako je svaki zakon podložan promje-nama i želi vjerovati da će u 2014. mi-nistarstvo i obrtnici napraviti još bolji zakonodavni okvir od ovoga koji je

DRAGUTIN RANOGAJEC, PREDSJEDNIK HRVATSKE OBRTNIČKE KOMORE

Zajedno možemo višeIzlazak na tržište bacit će naše članstvo u novi trošak, jer će usluge morati plaćati po tržišnoj cijeni. To nam nije u interesu, sve dok se stanje u hrvatskom gospodarstvu ne popravi i dok naši članovi financijski ne ojačaju

i djelatnosti sporednih zanimanja. Da ne pričamo o ukidanju javnih ovlasti na području redovnog strukovnog ob-razovanja, koje smo obavljali u korist čitavog gospodarstva, a ne samo obrt-ništva. Nije nam shvatljivo da se u ovoj situaciji kad je toliko mladih ljudi bez posla, jedini model u Hrvatskoj koji doprinosi zapošljavanju mladih se uni-štava, umjesto da unaprijedi.

Modeli izlaska na tržišteHOK je novim zakonom izgubio

više od polovine godišnjih prihoda. Kako će se to odraziti na poslovanje cijelog sustava u 2014. godini?

- Bit će nam izuzetno teško. Mno-ge aktivnosti i projekti u HOK-u, područnim komorama i udruženjima obrtnika bit će zaustavljene, a morat ćemo smanjiti i broj djelatnika. 2014. godina bit će godina preživljavanja. Pokušat ćemo naći modele izlaska na tržište, iako u ovom trenutku postoje prepreke za to. Izlazak na tržište bacit će naše članstvo u novi trošak, jer će usluge morati plaćati po tržišnoj ci-jeni. To nam nije u interesu, dok se stanje u hrvatskom gospodarstvu ne popravi i dok naši članovi financijski ne ojačaju.

Zbog čega se zalažete da članstvo u HOK-u ostane obavezno?

- Iako je u javnosti stvorena nega-tivna slika oko plaćanja obveznog do-prinosa, a tome je doprinijela i teška gospodarska situacija, jer obrtnici i poduzetnici vape za smanjenjem pre-visokih troškova poslovanja, model obveznog članstva smatramo mode-lom koji je koristan i za gospodarstvo i za državu. Smisao plaćanja obve-znog doprinosa je da svi naši članovi zajedno malim iznosima financiraju strukovnu organizaciju koja zastupa njihove zajedničke interese. Model

Od 2014. i obrtnici imaju pravo na naknadu s burzeOvim Zakonom ispunjen je dugogo-

dišnji zahtjev obrtnika za izjednačava-njem položaja s radnicima u radnom od-nosu za slučaj nezaposlenosti, postavljen

kroz formulirane zahtjeve novim vlasti-ma tijekom izbora. Isti zahtjev iskazan je i kroz prijedloge mjera za ublažavanje gospodarske krize 2008. godine.

strukovnog obrazovanja koji smo provodili u okviru naših javnih ovla-sti dolazi pod upitnik, jer dobrovoljno članstvo isključuje mogućnost provo-đenja javnih ovlasti. Još jednom ape-liramo da se sačuva jedinstveni model obrazovanja za obrtnička zanimanja, koji se temelji na naukovanju, jer on postiže najbolje rezultate. To potvrđu-je praksa u Njemačkoj, Austriji i dru-gim zemljama koje imaju nisku stopu nezaposlenosti među mladima.

Poziv članstvuKoje nove usluge HOK može pru-

žiti članstvu?- Radimo na unapređenju dijela po-

stojećih usluga te kreiranju novih kon-tinuiranih, individualiziranih i fleksibil-nih paketa usluga, s ciljem osnaživanja naših članova, kako bi bili konkuren-tniji i inovativniji na globalnom tržištu. Također, radit ćemo još više na obrazo-vanju i osposobljavanju, posebno sada kada je na raspolaganju niz europskih programa iz kojih se mogu povući sred-stva za obrazovanje.

Kako vidite HOK u budućnosti i što biste poručili članstvu?

- Hrvatsku obrtničku komoru vidim kao instituciju koja i dalje gorljivo bra-ni interese svojeg članstva, brine se o obrtnicima i okuplja ih te im pomaže u poslovanju. Članstvu bih poručio da se aktivno uključi u rad svojih sekcija i cehova, jer to je najbolji način da učine nešto za svoju struku. Posebno pozivam mlade obrtnice i obrtnike koji su tek za-počeli svoj poduzetnički pothvat da nam se jave, da uspostave komunikaciju s nama, a mi ćemo ih pratiti i pomagati im u rješavanju svakodnevnih problema.

Pišite nam, nazovite nas, nemojte biti pasivni promatrači. Zajedno može-mo više!

HOK uputio primjedbe na novi zakon o trgovini

Hrvatska obrtnička komora (HOK) uputila je primjed-be Ministarstvu gospodarstva na Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovini, s Konačnim prijedlogom zakona. Primjedbe se odnose na propisano plaćanje fiksnog iznosa takse od 30.000 kuna, koju su tr-govci dužni uplatiti u državni proračun, ako žele nakon izrečene mjere obustave rada i otklanjanja nedostataka, ponovo nastaviti s radom. Ovu taksu trgovac je obvezan platiti bez obzira na prekršajnu kaznu.

U HOK-u smatraju da se ovdje ne radi o zaštitnoj mjeri, koja je u spomenutoj odredbi predviđena kroz institut zabrane obavljanja djelatnosti i pečaćenja pro-dajnog objekta. Također, navedeni iznos ne predstavlja ni ugovornu kaznu iz Zakona o obveznim odnosima. Trgovcu su propisivanjem uplate navedenog iznosa

ograničena njegova ustavna prava propisana člankom 16. Ustava Republike Hrvatske, kojim je propisano da se slobode i prava mogu ograničiti samo zakonom da bi se zaštitila sloboda i prava drugih ljudi te pravni po-redak, javni moral i zdravlje. Stoga, HOK predlaže da se propisivanje plaćanja iznosa od 30.000,00 kuna, kao uvjeta nastavka rada, izbriše iz teksta dostavljenog Pri-jedloga Zakona.

Također, HOK ističe i načelnu sumnju na ustavnost odredbi iz članka 12. koje se odnose na mjeru zabrane obavljanja djelatnosti kao i na predug rok propisivanja te zabrane od najmanje 30 dana, koja kao ograničenje slobo-de i prava na rad nije razmjerna šteti koju trgovac u tom slučaju trpi (članak 16. stavak 2. Ustava RH).

S. Tomić

sada. Kazao je i kako je shema za Podu-zetnički impuls gotova i bit će objavlje-na početkom iduće godine te je pozvao obrtnike da se javljaju na natječaje.

(HINA, HOK)

www.hok.hr

4 Obrtničke novine prosinac 2013. AKTUALNO

HOK U PROJEKTU BIZIMPACT II

Hrvatska obrtnička komora (HOK) uključena je u II. fazu projekta Poboljšavanje infor-

miranosti hrvatske poslovne zajednice (BIZimpact).

Projekt je dio programa „Regionalna konkurentnost“ koji je financiran sred-stvima IPA programa Europske unije i Vlade Republike Hrvatske u iznosu od 1,5 milijuna eura, a traje 24 mjese-ca, zaključno s ožujkom 2015. godine. Glavni korisnik projekta je Ministar-

Prijenos znanja, vještina i informacijaProjekt je dio programa „Regionalna konkurentnost“ koji je financiran sredstvima IPA programa Europske unije i Vlade Republike Hrvatske

Predsjednica UEAPME-a

posjetila HOK

NOVI EUROPSKI PROGRAM ZA OBRAZOVANJE, USAVRŠAVANJE, MLADE I SPORT

Zeleno svjetlo za Erasmus+

kreditnim garancijama. Sektor mladih dobiva 10%, a sportski sektor 1,8%.

Erasmus+ otvoren je za sve, privatna i javna tijela aktivna u područjima ob-razovanja, usavršavanja, mladih i spor-ta te će se njime podržavati formalno i neformalno učenje i aktivnosti svih sektora. U sklopu programa predviđeno je ostvarivanje sljedećih ciljeva:

stvo poduzetništva i obrta (MINPO), a ostali korisnici su Hrvatska agenci-ja za malo gospodarstvo i investicije (HAMAG INVEST), Hrvatska gospo-darska komora (HGK), Hrvatska obrt-nička komora (HOK), Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) te Hrvatski savez zadruga (HSZ).

Ostali dionici - javne institucije, subjekti malog gospodarstva, obrti i zadruge - također će osjetiti koristi pro-vedbe projekta.

Bolja komunikacijaCiljevi projekta BIZimpact II su

daljnji razvoj kapaciteta donositelja politika i poslovnih organizacija za identificiranje, analizu i informiranje o budućim učincima u regulativnim područjima ključnim za poslovanje u Hrvatskoj; poboljšavanje svijesti po-slovne zajednice o ključnim regulator-nim područjima te utjecaj na jačanje poduzetničke kulture s osobitom usre-dotočenošću na regionalni razvoj. Pro-vedba projektnih aktivnosti uključit će cijelo područje Hrvatske, što će osigu-rati opsežan prijenos znanja, vještina i informacija.

- Članovi HOK-a I. fazu projekta ocijenili su korisnom zbog informaci-ja koje su kroz taj projekt uspjeli do-

- Mogućnost učenja za pojedince u EU i izvan EU što uključuje studiranje i usavršavanje, pripravništva, poučavanje i profesionalni razvoj, neformalne aktiv-nosti mladih kao što je volontiranje

- Institucionalna suradnja između obrazovnih ustanova, organizacija mla-dih, poduzetnika, lokalnih i regionalnih vlasti i udruga kako bi se potaknuo ra-zvoj i implementacija inovativnih praksi u obrazovanju, usavršavanju, neformal-nim aktivnostima mladih te kako bi se promovirala zapošljivost, kreativnost i poduzetništvo

- Podrška reformama u zemljama čla-nicama i suradnja s zemljama koje nisu članice s fokusom na jačanju razmjene dobrih praksi i konkretnih činjenica na temelju kojih se donose politike.

- Podrška će uključivati implemen-taciju alata transparentnosti EU, studije i podršku specifičnim politikama poput Bolonjskog i Kopenhaškog procesa

biti, a koje su im pomogle da prilago-de svoje poslovanje novim uvjetima na zajedničkom EU tržištu - osvrnula se na I. fazu projekta Sanja Želinski Matunec, šefica Odjela za gospodar-stvo i međunarodnu suradnju HOK-a, dodavši kako je BIZimpactom na višu razinu podignuta komunikacija između institucija korisnika te komu-nikacija između institucija i obrtnika i poduzetnika.

Projekt BIZimpact I ostvario je vrlo pozitivne učinke u pogledu ko-munikacije s članstvom te s drugim partnerskim institucijama, što je HOK-u omogućilo pravovremeno do-bivanje važnih informacija npr. pri-jedloga zakonskih propisa.

Kroz poboljšanje postojećih ko-munikacijskih kanala (web, novine) i uvođenjem novih (televizijska i radio emisija, neposredna suradnja djelat-nika koji su operativno bili zaduženi za provođenje projekta), poboljšana je i ubrzana međuinstitucionalna su-radnja.

Unapređenje dijalogaTijekom provedbe druge faze pro-

jekta radit će se na informiranju po-slovne zajednice o budućim učincima u zakonodavnim područjima koja su ključna za poslovanje u Hrvatskoj, procjeni njihovih ekonomskih učina-ka, razvoju javno-privatnog dijaloga, širenju informacija i podizanju svijesti te razvoju kapaciteta korisnika pro-jekta za organiziranje informativnih kampanja.

Aktivnosti projekta bit će usmje-rene na mikro, mala i srednje velika poduzeća (MSP), obrte i zadruge koji predstavljaju više od 99,7% poduzeća u Hrvatskoj.

„Izuzetno sam zadovoljna što je Eu-ropski parlament usvojio program Era-smus+ te što smo za njegovu provedbu uspjeli osigurati 40% veći proračun od onog dostupnog za naše trenutne progra-me. Time su jasno pokazana nastojanja Europske unije za modernizacijom i povećanjem dostupnosti i kvalitete ob-razovanja i osposobljavanja u zemljama članicama. Ovaj će program doprinijeti borbi protiv nezaposlenosti mladih da-jući mladim ljudima priliku da prošire svoje znanje i steknu nove vještine kroz iskustvo stečeno u inozemstvu, te će im se na taj način olakšati prijelaz iz obra-zovanja na tržište rada. Ovo je ključno ukoliko mladoj generaciji želimo pružiti priliku da steknu kvalifikacije i vještine potrebne da uspješno kroče kroz život“, izjavila je Androulla Vassiliou, povjere-nica za obrazovanje, kulturu, višejezič-nost i mlade.

Mia Trcol

Sredstva za studij ili usavršavanje u inozemstvu dostupna za više od 4 milijuna mladih

Erasmus+ novi je europski pro-gram za obrazovanje, usavrša-vanje, mlade i sport predložen

od strane Europske komisije, putem kojeg će gotovo 5 milijuna mladih do-biti priliku za studij ili usavršavanje u inozemstvu. Među njima je gotovo 3 milijuna studenata u visokom školstvu te učenika i polaznika programa stru-kovnog obrazovanja i osposobljavanja. Programom će se podržavati inicijative strategije Europa 2020, a predstavljat će ključna ulaganja u ljude te investi-cije u pojedince kojima će se osigurati napredak društva kao cjeline.

Ovaj sedmogodišnji program, čiji je početak predviđen za siječanj 2014., odobren je 19. studenog od strane Eu-ropskog parlamenta te su za njega osi-gurana sredstva u iznosu od 14,7 mili-jardi eura, što predstavlja rast od 40% u odnosu na trenutno raspoloživa sred-stva. Od ukupnog financijskog iznosa kojim će program raspolagati, 77,5% dodijelit će se sektoru obrazovanja i osposobljavanja, a dodatnih 3,5% ići će

Gunilla Almgren, predsjednica Europske udruge obrtnika, malih i srednjih poduzetnika (UEAPME), 27. studenoga posjetila je Hrvat-sku obrtničku komoru.

Pristupanjem Hrvatske Europ-skoj uniji Hrvatska obrtnička ko-mora postala je punopravnom članicom UEAPME-a. Stoga je na sastanku bilo riječi i o ulozi HOK-a u Europskoj udruzi obrtnika, malih i srednjih poduzetnika te budućoj suradnji dviju organizacija.

Predsjednica UEAPME-a na sastanku je ukratko predstavila vještine, znanja i sposobnosti kan-didata koji se natječu za mjesto novog Glavnog tajnika UEAPME-a, o čijem izboru će uskoro odlučivati i Hrvatska obrtnička komora. (km)

JAVNI POZIV MINPO-A

Bespovratna sredstva za

male i srednje poduzetnike

Ministarstvo poduzetništva i obrta objavilo je javni poziv na dostavu prijava za projekt iz struk-turnih fondova EU pod nazivom Povećanje gospodarske aktiv-nosti i konkurentnosti malog i srednjeg poduzetništva. Natječaj je objavljen 23. prosinca, a rok za dostavu projektnih prijava je 21. veljače 2014. godine.

Poduzetnicima će na raspola-ganju biti bespovratna sredstva u ukupnom iznosu od 255,7 mili-juna kuna (oko 34 milijuna eura), od čega su sredstva EU 31 milijun eura, a Hrvatske 3 milijuna eura. Iznosi pojedinačnih potpora kre-tat će se od 3,8 milijuna kuna do maksimalnih 26 milijuna kuna, a sufinanciranje je 50 posto ako se radi o srednjem poduzetniku, a 60 posto ako je riječ o malom i mikro poduzetniku.

Potpore su namijenjene podu-zećima u sektoru proizvodnje i turizma, a dodjeljivat će se, primje-rice, za modernizaciju, izgradnju ili dogradnju poslovnih zgrada, nabavku novih tehnologija i opre-me, širenje proizvodnje, a u sek-toru turizma u osuvremenjivanje i unapređenje kvalitete smještajnih objekata, modernizaciju, izgrad-nju, dogradnju smještajnih kapa-citeta itd.

Potpore moraju biti dodijeljene do 30. lipnja, a ugovori potpisani najkasnije do 31. srpnja 2014. U ve-ljači 2014. godine očekuje se i ras-pisivanje natječaja namijenjenog IT industriji, ukupno vrijednog 25 milijuna kuna, u kojem će se iznos potpore kretati od 150 tisuća do 750 tisuća kuna.

(hina)

GUNILLA ALMGreN

www.hok.hr

5prosinac 2013.Obrtničke novineAKTUALNO

Predstavnici Zagrebačke banke i njezinih partnera uručili su 10. prosinca ukupno 900 tisuća kuna

poticaja pobjednicima natječaja „Moj motiv 2.0.“ za kreativno obrtništvo, „Moja zelena zona“ za zeleno poduzet-ništvo i „Moja prilika“ za inovativne poduzetničke koncepte.

Ta tri natječaja dio su projekta „Moj Zaba Start 2013.“, odnosno novog Za-binog pristupa doniranju usmjerenog poticanju poduzetništva. U sklopu tog projekta još je ostao otvoren natječaj „Moja zajednica“ za društvena podu-zeća čiji se završetak očekuje u ožujku 2014. Ukupan budžet projekta je 1,2 milijuna kuna, a kroz ova tri završe-na natječaja dodijeljeno je 900 tisuća kuna, odnosno ukupno 300 tisuća kuna po svakom natječaju.

Poduzetnička zemlja„U ideji da napravimo zaokret u na-

šem već tradicionalnom donatorskom programu, prvenstveno smo se vodili stvarnim potrebama razvoja ovog druš-tva. Želja nam je bila potaknuti poduzet-nički duh, kako bismo kao poduzetnička zemlja jednog dana postali konkurentni i uspješni“, rekao je predsjednik Uprave Zagrebačke banke Franjo Luković.

Natječaji su bili raspisani u drugom tromjesečju ove godine, a zaprimljeno je ukupno 420 prijava. Nakon što je stručna komisija svakog od četiri na-tječaja odabrala finaliste, u tri natječaja dodijeljeni su financijski poticaji po-bjednicima prema pravilima natječaja.

Javnost je putem Facebook aplika-cije odlučila o pobjednicima natječaja „Moj motiv 2.0.“ te je u toj kategoriji

ZABA DODIJELILA 900.000 KUNA POTPORA ZA PODUZETNIČKE PROJEKTE

Rogoz, Tribure i Kaplja - pobjednici natječaja "Moj Motiv 2.0"

Prva nagrada u iznosu od 100.000 kuna pripala je proizvodu Rogoz, obrta Drvenarija Pošpaić i dizajn tima OAZA

stručna komisija dodijelila jednu po-sebnu nagradu.

Prva nagrada u iznosu od 100.000 kuna pripala je proizvodu Rogoz, obr-ta Drvenarija Pošpaić i dizajn tima OAZA. Drugu nagradu od 85.000 kuna osvojio je Tribure obrta Drvenarija Pošpaić i dizajnera Jakova Šrajera, a treću nagradu, 65.000 kuna, ali i poseb-nu nagradu stručne komisije u iznosu od 50.000 kuna dobila je inovativna ka-banica Kaplja, obrta Kišobranarstvo Cerovečki i dizajnerice Ane Rimac.

„Natječaj „Moj motiv 2.0.“ nastavak je projekta započetog prošle godine, ujedno i potvrda uspješne suradnje Hr-vatske obrtničke komore i Zagrebačke banke na projektima specifičnog i ino-vativnog poticanja obrtništva i podu-zetništva. Ovim zajedničkim projektom HOK i ZABA žele podržati domaću proizvodnju, plasman domaćih obrtnič-kih proizvoda na tržište te doprinijeti njihovom što boljem ukupnom uspje-hu“, istaknuo je predsjednik HOK-a Dragutin Ranogajec prilikom dodjele plaketa nagrađenim obrtnicima.

Zeleni i start-upoviOvaj projekt rezultirao je i poveziva-

njem HOK-a i Hrvatskog dizajnerskog društva te potaknuo mlade dizajnere na suradnju s obrtnicima. Pobjednici i fina-listi dokazali su da je spoj tradicionalnog i suvremenog dobitna kombinacija za razvoj inovativnih obrtničkih proizvoda.

U natječaju „Moja zelena zona“ na mikrostranici www.zelenazona.hr gra-đani su glasovali za jednog finalista, dok je drugog pobjednika odabrala stručna komisija. Dobitnik potpore u

iznosu od 150.000 kuna prema izboru javnosti je „Eko knjižnica: za prijatelj-stvo s prirodom“ Gradske knjižnice Vukovar, ogranak Sotin. Druga potpora identičnog iznosa dodijeljena je projek-tu „Sakupljanje i prerada šumske bio-mase u energente“ Braniteljske zadruge Kapela iz Josipdola.

U natječaju „Moja prilika“ povjeren-stvo je odlučilo o tri dobitnika potpora u iznosu od 100.000 kuna. To su projekt „Telemetrijski hidrant“ Igora Ignaca i Bore Markića; projekt „Univerzalni do-datak za automatsko izoštravanje kod video snimanja (Skype CS)“ te projekt „Lisnati Odred Goes Pro“ Opet njih dvije d.o.o.. Finalistima i dobitnicima, uz financijsku potporu, Zaba je pružila i stručnu podršku, organiziravši za njih ra-zličite poslovne edukacije s partnerima i poduzetničkim bankarima - sve kako bi ih pripremili za početni ulazak na tržište.

NOVI EUROPSKI PROGRAM ZA OBRAZOVANJE, USAVRŠAVANJE, MLADE I SPORT

Foto Jakov Lerotić

Traže svoje mjesto pod suncem

OTVORENO PRVENSTVO BEOGRADA

Uspješan nastup Ceha frizera i kozmetičara

Natjecatelji Internacionalnog tima Ceha frizera i kozmetičara HOK-a nastupili su na „Otvorenom

prvenstvu Beograda“, održanom 8. pro-sinca u hotelu „Slavija”, Beograd. Inter-nacionalni tim Ceha frizera i kozmetičara sastojao se od šest vrhunskih stručnjaka koji su se natjecali u različitim kategori-jama. Na natjecanju su nastupili:

Kristijana Pižir, u kategoriji moda na dugoj kosi,

Zdravko Cedli, u kategoriji moda na dugoj kosi,

Helena Belko Horaček, u kategoriji moda na dugoj kosi,

Mario Vidaček, u kategoriji progre-ssive fashion,

Željka Vargović, u kategoriji senior-ska kategorija - podignuta kosa - punđa,

Barbara Holec, u kategoriji full fas-hion za muškarce.

U konkurenciji između stotinjak na-tjecatelja, od kojih je većina došla iz nama susjednih zemalja - Srbije, Bosne

i Hercegovine i Crne Gore - natjecatelji Ceha frizera i kozmetičara i na ovom su natjecanju ostvarili zavidne rezultate.

Prvoj mjesto prema ukupnom po-retku u kategoriji moda na dugoj kosi pripalo je Kristijani Pižir, drugo mjesto Heleni Belko Horaček, dok je četvrto mjesto osvojio Zdravko Cedli. U mod-noj kategoriji (progressive fashion) prema ukupnom poretku najbolji je bio Mario Vidaček.

Uspješni rezultati posljedica su na-porna rada mladih i perspektivnih natje-catelja te garancija da će se i ubuduće ulagati u razvoj i napredak ovih mladih stručnjaka. Uspjesi Internacionalnog tima Ceha frizera i kozmetičara doka-zuju da predan rad i upornost uvijek na kraju bivaju nagrađeni te su dokaz kontinuiranog rada mladih natjecatelja. Otvoreno prvenstvo u Beogradu sjajan je uvod za nadolazeće Svjetsko prven-stvo koje će biti održano sljedeće godine od 3. do 5. svibnja u Frankfurtu.

Ugostiteljski sektor suočen je s još jednim nenadanim finan-cijskim utegom. Nakon proš-

logodišnjeg sniženja stope PDV-a u ugostiteljstvu na 10 posto, što je za sek-tor predstavljalo dugo očekivano olak-šanje, 11. prosinca 2013. stupio je na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, kojim se stopa od 10% na ugostiteljske usluge podiže na 13%. Povećanje stope odnosi se i na djelatnosti pružanja uslu-ga smještaja koje su od 2006. godine imale sniženu stopu.

O ovoj temi bilo je dosta rasprave i na Kongresu ugostitelja i turističkih djelatnika u Puli.

Snižena stopa od 10% na snazi je bila malo manje od godinu dana. Pri-mjena stope iznimno je dobro prihva-ćena od cjelokupnog sektora, a i učinak je bio dobar. Cijene su ostale konkuren-tne, povećan je promet, masa sredstava je ostala u sektoru kroz reinvestiranje i ulaganja u objekte. Međutim, poruka koju smo poslali sektoru te potencijal-nim ulagačima i investitorima je da u Hrvatskoj vlada nestabilno poslovno okruženje. Samo po sebi se nameće pi-tanje kada sektor može očekivati novo povećanje ili nove uvjete poslovanja.

UGOSTITELJI ZABRINUTI

Ugostitelji žele biti prihvaćeni od strane institucija kao partneri i dionici u kreiranju turističke politike i proizvoda u turizmu

U Krešimir Tomić Iako Porezna uprava u svojim mje-sečnim izvještajima u pogledu tijeka primjene fiskalizacije ističe značajno povećanje prometa u ovom sektoru, zaboravljaju iznijeti i podatke o priho-dima. Naime, prihodi padaju, a razlog tome je, prije svega, kontinuirano po-većanje cijena namirnica i energenata, odnosno ukupnih troškova poslovanja. Također, sigurni smo da ugostitelji koji su poslovali na legalan način sve ove godine nisu ti koji su prouzročili stati-stičko povećanje prometa.

Na Kongresu ugostitelja i turi-stičkih djelatnika u Puli održan je i sastanak s članovima Sekcije ugo-stitelja Obrtno-podjetniške zborni-ce Slovenije, s ciljem unapređenja dugogodišnje suradnje. U nared-nom razdoblju aktivno će se raditi na pripremi zajedničkog stručnog skupa, kako bi se dalo na važno-sti ugostiteljskoj struci, pokazalo zajedništvo, razmijenila iskustva i znanje. Cilj je da ugostitelji budu uvaženiji te prihvaćeni od strane institucija kao partneri i dionici u kreiranju turističke politike i pro-izvoda u turizmu.

Problemi ugostitelja s obje stra-ne rijeke Sutle su nažalost jednaki ili vrlo slični: percepcija javno-sti o ugostiteljima kao lopovima,

problemi u poslovanju kroz prizmu manjeg poslovanja i manjka kupovne moći građana, fiskalni i parafiskalni nameti.

Ugostitelji, kao i drugi obrtnici u obje države smatraju da gubitak komo-re te sadašnja situacija u kojoj se nala-ze HOK i OZS apsolutno nisu u korist obrtništva niti će u konačnici donijeti išta dobroga, osim razbijanja stoljetne tradicije u zaštiti obrtništva i općenite brige o obrtništvu.

www.hok.hr

6 Obrtničke novine prosinac 2013. CeHOVI

Kvote dozvola za zapošljavanje stranaca u 2014.Vlada RH usvojila je Odluku o

utvrđivanju godišnje kvote dozvo-la za zapošljavanje stranaca u Re-publici Hrvatskoj za 2014. godinu. Odluka je u primjeni od 17. prosin-ca 2013. godine, a objavljena je u Narodnim novinama broj 151/13.

Ukupna godišnja kvota dozvola za zapošljavanje stranih državljana u Republici Hrvatskoj za 2014. godi-nu iznosi 2.256 radnih dozvola, od čega je za produženje već izdanih radnih dozvola utvrđena godišnja kvota od 2.000 radnih dozvola.

Godišnja kvota dozvola za novo zapošljavanje stranaca u Republici Hrvatskoj po sektorima:

1. POLJOPRIVREDA I ŠUMAR-STVO: 20 dozvola

2. TURIZAM I UGOSTITELJSTVO: 100 dozvola

3. KULTURA: 31 dozvola4. PROMET: 7 dozvola5. ZDRAVSTVO: 36 dozvola6. ZNANOST I OBRAZOVANJE:

30 dozvola7. PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA:

15 dozvolaTakođer je usvojena i godišnja

kvota dozvola za sezonsko zapo-šljavanje:

1. POLJOPRIVREDA I ŠUMAR-STVO: 17 dozvola

Odluku koja sadrži Pregled kvo-ta po djelatnostima i zanimanjima možete pronaći na adresi http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluz-beni/2013_12_151_3188.html

Vajda

Zakonom o porezu na doda-nu vrijednost (PDV) NN 73/13, koji je stupio na snagu 1. srpnja 2013. godine, između ostalog su propisane odredbe u vezi opore-zivanja pojedinih isporuka u gra-đevinskoj djelatnosti na području Republike Hrvatske, između dva porezna obveznika. Propisano je da je, temeljem tzv. ‘’prijenosa porezne obveze’’, porez na doda-nu vrijednost dužan platiti prima-telj usluge.

Navedeno se može očitovati u dva slučaja:

1. Prema odredbi članka 75. stavka 2.  - ako građevinsku uslugu u RH obavlja porezni obveznik koji nema sjedište, prebivalište ili uo-bičajeno boravište u RH, tada PDV plaća porezni obveznik ili pravna osoba koja nije porezni obveznik, ali je registrirana za potrebe PDV-a, a kojoj je obavljena građevinska usluga.

2. Prema odredbi članka 75. stavka 3. – porezni obveznik koji je u RH registriran za potrebe PDV-a, obvezan je platiti PDV kada mu se obave građevinske usluge, tj. us-luge u vezi izgradnje, održavanja, rekonstrukcije ili uklanjanja građe-vina – uključujući usluge popravka i čišćenja.

Isto znači da bi izvođač prilikom ispostave računa za obavljene gra-đevinske usluge trebao provjeriti ispostavlja li navedenu uslugu obvezniku PDV-a, te ako da, u tom slučaju na računu dopisati da se radi o ‘’prijenosu porezne obveze’’ temeljen članka 75. Zakona o PDV-u i ispostaviti račun bez uračuna-tog PDV-a.

Zaključno, kada obrtnik – po-rezni obveznik isporučuje građe-vinsku uslugu, trebao bi provjeriti radi li se o građevinskoj usluzi - u smislu članka 152. Pravilnika o građevinskim uslugama odnosno Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN od 76/07, 50/12).

Matija Duić

Prijenos obveze PDV-a u

graditeljstvu

Ceh ribara Hrvatske obrtničke komore je na svo-joj sjednici 19. prosinca istaknuo potrebu jača-nja obrtničkog komorskog sustava u situaciji u

kojoj neće biti jednostavnih rješenja, no to je jedini put da taj sustav ostane stabilan i da se sačuva strukovni rad kroz cehove i sekcije.

- Naša je zadaća da sačuvamo obrtništvo, što će biti posebno izazovan zadatak sada kada nas je za-konodavac ozbiljno zakinuo. Nećemo posustati u zahtijevanju boljih zakonskih rješenja koja će po-moći hrvatskom obrtništvu, što s brojnim odredbama novog Zakona o obrtu nije slučaj. Naći ćemo snage da sačuvamo najvrednije što imamo, a to je ljudski

CEH RIBARA HOK-A

Želimo snažan komorski sustav

Ceh ribara HOK-a je najviša strukovna asocijacija hrvatskih ribara koja ne smije biti dovedena u pitanje

Premda se razvoj i proizvodnja proizvoda od polimera, keramike i metala na temelju aditivnih teh-

nologija u svijetu odvija od 1987. go-dine, ova tehnologija i u nas i u svijetu odnedavno doživljava pravi bum, kao najperspektivnija tehnologija budućno-sti. Tako se danas aditivne tehnologije najviše koriste u proizvodnji proizvoda za osobnu potrošnju, automobilskoj in-dustriji, proizvodnji industrijskih stro-jeva te u svemirskoj i vojnoj industriji. Temeljna značajka ove tehnologije je dodavanje materijala, najčešće sloj-po-sloj, do izrade čitave tvorevine, što

RADIONICA U OKVIRU EU PROJEKTA „ADITIVNE TEHNOLOGIJE ZA MALE I SREDNJE GOSPODARSKE SUBJEKTE“

Četrdeset proizvođača koristit će tehnologiju budućnosti

U Nenad Klapčić

Glavni cilj projekta je povećati potencijal za konkurentnost i inovativnost hrvatskih obrtnika te malih i srednjih poduzetnika proizvodnog sektora

omogućuje pravljenje proizvoda vrlo komplicirane geometrije, koje bi dru-gim, klasičnim postupcima proizvodnje bilo vrlo teško ili nemoguće načiniti. Primjena aditivnih tehnologija omogu-ćuje ogromne uštede vremena izrade, materijala i svih drugih troškova pro-izvodnje, a skupe faze konstruiranja i izrade prototipa ovom su tehnologijom znatno skraćene ili izbjegnute.

EU projektNa jednodnevnoj radionici „Aditiv-

na proizvodnja tvorevina“ (3D prin-tanje) održanoj 18. prosinca u velikoj vijećnici Fakulteta strojarstva i brodo-gradnje u Zagrebu najavljeno je da će u okviru EU projekta „Aditivne tehno-logije za male i srednje gospodarske subjekte“ (Additive technologies for SME-s), u kojemu je HOK partner, uskoro će biti izabrano 40 poduzetnika ili obrtnika proizvođača kojima će se besplatno razraditi konkretna tehnička rješenja kroz primjenu aditivne tehno-logije u praksi.

EU projekt „Aditivne tehnologije za male i srednje gospodarske subjekte“ (Additive technologies for SME-s) pro-vode Fakultet strojarstva i brodograd-nje (FSB) iz Zagreba, Elektrotehnički fakultet Zagreb, Strojarski fakultet Slavonski Brod, Centar za istraživanje, razvoj i transfer tehnologije, a Hrvatska obrtnička komora i Hrvatska gospodar-ska komora partneri su u projektu.

Uporaba u praksiProjekt vrijedan oko 650.000 eura tra-

jat će dvije godine. Glavni cilj projekta

potencijal koji se, pomažući hrvatskom obrtništvu, stvarao više od 160 godina - naglasio je u uvodnom dijelu sjednice Ceha ribara predsjednik HOK-a Dra-gutin Ranogajec.

Raznolikost ribarstvaU nastavku sjednice članovi Ceha imali su prili-

ke zastupniku i članu Odbora za poljoprivredu Hr-vatskog sabora Petru Baranoviću i predstavnicima Ministarstva poljoprivrede - pomoćniku ministra Ljubomiru Kučiću, Boženi Vidović i Ireni Jahutka te Lavu Bavčeviću iz Poljoprivredne savjetodavne službe istaknuti najznačajnije aktualne probleme ribara.

Radi se o poteškoćama u primjeni malih ri-bolovnih alata, iskrcajnim mjestima, planovima upravljanja, trenutnom otkupu ribe i problemima u skladištenju svježe ribe, problematici ribarskih zadruga za nove članove, mijenjanju navika po-trošača u Hrvatskoj i posebno značajnom tržištu sjeverne Italije, povećanju vrijednosti ribarskih proizvoda dodatnom obradom ribe, i mnogim dru-gim temama.

- Gotovo je nemoguće urediti raznolikost hrvat-skog ribolova - nema nijedne ribolovno tako raznoli-ke zemlje kao što je Hrvatska - istaknuo je pomoćnik ministra poljoprivrede Ljubomir Kučić i predložio razgovor o ribarskim problemima na mjesečnoj razi-ni s najvišim predstavnicima ribara.

- Ceh ribara HOK-a je najviša strukovna asocija-cija hrvatskih ribara koja ne smije biti dovedena u pitanje ni nelogičnostima Zakona o obrtu - naglasio je na kraju Kučić, pozvavši ribare na čvrsto i ujedi-njeno postavljanje zahtjeva za opstanak hrvatskog ribarstva.

Nužan dijalogSektor ribarstva, kao ni druge gospodarske dje-

latnosti, nije pošteđen brojnih problema vezanih uz poslovanje i zakonsku regulativu. U ribarstvu postoje problemi na čijem rješavanju je Ceh ribara HOK-a ak-tivno uključen svih ovih proteklih godina.

Iako ima još niz otvorenih pitanja, aktivnošću i zalaganjem Ceha ribara dosta toga je i riješeno. Ceh ribara svjestan je činjenice da se jedino organiziranim djelovanjem kroz komorski sustav HOK-a te uz zajed-nički dijalog s tijelima izvršne i zakonodavne vlasti mogu ostvarivati rezultati u cilju zaštite interesa stru-ke i obrtništva općenito.

Stoga Ceh ribara predlaže da dužnosnici HOK-a, uz obvezni, samoinicijativno dodatno uplaćuju i do-brovoljni komorski doprinos mjesečno i tako budu pozitivan primjer ostalim obrtnicima, članovima ko-morskog sustava.

Nenad Klapčić

je povećati potencijal za konkurentnost i inovativnost hrvatskih obrtnika te malih i srednjih poduzetnika proizvodnog sek-tora. Ujedno, uspostavit će se Centar za aditivne tehnologije pri FSB-u, koji će biti na raspolaganju našim proizvođači-

ma. U sklopu projekta već je održan niz radionica o ovim tehnologijama te anketiranje potencijalnih korisnika o njihovoj informiranosti i viđenju upo-trebe aditivnih tehnologija u vlastitom poslovanju.

**********

www.hok.hr

7prosinac 2013.Obrtničke novine

www.hok.hr

8 Obrtničke novine prosinac 2013. CeHOVI

blanjanja do lijepljenja furnira), a odlikuje se fino-ćom rada i atraktivnim oblikovanjem.

Suradnja sa stručnjacimaKako je već bilo spomenuto, osim izradbe no-

vih stolarskih predmeta, u radionici se obnavljaju i/ili popravljaju već korišteni, oštećeni i/ili gotovo dotrajali prozorski okviri, vrata, stilski i suvremeni namještaj, podne i zidne drvene oplate... Valja reći da Stolariju Štefančić odlikuje i odlična suradnja

Obrt Stolarija Štefančić vlasnika Silvija Štefančića nalazi se u Šimunčevcu, mjestu kraj zagrebačkih Sesveta. Glavna djelat-

nost obrta je proizvodnja građevne stolarije i na-mještaja, a značajan dio djelatnosti odnosi se na restauraciju i obnavljanje predmeta od drva. Ova majstorska radionica kontinuirano posluje od ute-meljenja 1938. godine. Uz vlasnika, u radionici su danas zaposlena i 2 stolarska majstora, a odvija se i naukovanje 2 učenika u stolarskom zvanju.

Obilazak radioniceTemeljem zahtjeva za stjecanjem statusa tradi-

cijskog obrta, radionicu su posjetili članovi Ko-misije za tradicijske i umjetničke obrte Hrvatske obrtničke komore koji su tom prilikom dobili uvid u sadržaj radnih prostora te pripremu drvne građe u različitim fazama izrade i obrade. Članovi ko-misije ovom su prilikom također dobili uvid i u respektabilan broj stolarskih ručnih alata, alatki i različitih strojeva, zaštitnih sredstava i lakova te gotovih proizvoda. U zanimljivom i sadržajnom pripovijedanju vlasnika radionice, članovi komi-

OČUVANJE STOLARSKE TRADICIJE U OBRTU „ŠTEFANČIĆ‟

Majstorska radionica od 1938. godineUz vlasnika, u radionici su danas zaposlena i 2 stolarska majstora, a odvija se i naukovanje 2 učenika u stolarskom zvanju

sije potvrdili su sve činjenice iz dokumentacije (pisane i ilustrativne) kojom se predstavlja ovaj stolarski obrt, ali i dobili zanimljive uvide u po-vijest ove djelatnosti na području Grada Zagreba i okolice.

Stolarija Štefančić temelji svoju proizvodnju na individualnim i institucionalnim narudžbama korisnika (samostani i crkve, uredi i rezidencije inozemnih i domaćih naručitelja, muzeji i hote-li) prema čijim potrebama izrađuje različite vrste predmeta, od kojih je neke komisija imala priliku vidjeti u samoj radionici: ulazna i/ili sobna vrata, radni i sobni stolovi, komode i ormari, kuhinjski namještaj, novi i restaurirani prozorski okviri, rukohvati, podne obloge s intarzijom, vanjske dr-vene obloge na obiteljskim kućama, dekorativne zidne gipsane strukture/ploče i drugo.

Materijal za izradu raznovrsnih predmeta je prethodno određen vrstom drveta (koje je prošlo sve pripremne faze - dobro osušena i rezana/pi-ljena hrastovina, tikovina ili koja druga domaća stolarska građa), promišljeni izbor metalnih oko-va i primjena zaštitno-dekorativnih premaza ko-respondiraju s visokim standardima tradicijskih stolarskih znanja, vještine i preciznosti rada. Uz strojnu obradu drvene građe radionica se oslanja na tradicijske zanatske tehnike ručne izrade (od

U Matija Duić U Ivančica Ivkanec, Etnografski muzej u Zagrebu

s arhitektima, dizajnerima i stručnjacima različitih profila koji manje-više sudjeluju u kreiranju novih ekskluzivnih i unikatnih stolarskih artefakata uz zajedničko htijenje za izvrsnost tradicijskog rada i tehnika; time se kreativna obrtna produkcija oči-tava i u umjetničkom zanatskom duhu.

Nakon zanimljivog i nadasve poučnog vremena provedenog u ovoj stolarskoj radionici, članovi ko-misije jednoglasno su odlučili da se obrtu Stolarija Štefačić dodjeli Znak i Uvjerenje tradicijskog obrta.

Od 1. srpnja 2013. godine, od-nosno od dana pristupanja RH EU, nastupaju promjene

u odnosu na izobrazbu profesional-nih vozača. U skladu sa Zakonom o prijevozu u cestovnom prometu (NN 82/2013), koji je usklađen s Direkti-vom 2003/59/EZ, profesionalni vozači državljani Republike Hrvatske te vo-zači državljani trećih država koji su zaposleni u tvrtkama s poslovnim na-stanom u Republici Hrvatskoj moraju imati početne kvalifikacije i redovito se osposobljavati kroz obveznu perio-dičku izobrazbu ako upravljaju vozili-ma za koja je potrebna:

• vozačka dozvola kategorija C1, C1E, C ili CE,

• vozačka dozvola kategorija D1, D1E, D ili DE

Periodička izobrazba vozača

Periodička izobrazba vozača sastoji se od obuke, kojom se osobama koje imaju SSO o početnim kvalifikacijama ili vozačima koji su oslobođeni obveze stjecanja početne kvalifikacije osigura-va dopuna znanja potrebnih za njihov rad, posebno glede sigurnosti u cestov-nom prometu i racionalizacije potroš-nje goriva.

Po završetku obuke koja traje 35 sati vozačima se izdaje svjedodžba ko-jom se potvrđuje periodička izobrazba (SSO o periodičkoj izobrazbi).

Periodičku izobrazbu moraju proći:a) vozači koji posjeduju SSO o po-

četnim kvalifikacijama svakih pet go-dina nakon izdavanja SSO o početnim kvalifikacijama,

b) vozači koji su oslobođeni obveze stjecanja početne kvalifikacije, vozači D1, D1E, D ili DE kategorija najkasni-je do 10. 9. 2015 godine, vozači kate-gorija C1, C1E, C ili CE, najkasnije do 10. 9. 2016. godine te nakon toga roka svakih pet godina,

PRIMJENA ZAKONA O PRIJEVOZU U CESTOVNOM PROMETU (NN 82/2013)

Obavezna izobrazba profesionalnih vozača

Profesionalni vozači moraju imati početne kvalifikacije i redovito se osposobljavati kroz obveznu periodičku izobrazbu svakih 5 godina

c) vozači koji posjeduju svjedodžbu o stečenoj srednjoj stručnoj spremi u zanimanju vozač, izdanu do 1. srpnja 2013. godine, u roku pet godina od dana izdavanja svjedodžbe.

Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture je izdalo rješenje kojim je dalo ovlaštenje za provođenje pro-grama za stjecanje početnih kvalifika-cija i periodičke izobrazbe vozača Cen-trima za osposobljavanje te se popis istih može preuzeti sa web stranicama Ministarstva.

Stjecanje početnih kvalifikacija

Stjecanje početnih kvalifikacija je propisano Zakonom o prijevozu u ce-stovnom prometu.

Početne kvalifikacije stječu se:• provjerom znanja, ili• ubrzanim stjecanjem početnih

kvalifikacija.Provjera znanja sastoji se od teo-

retskog i praktičnog dijela ispita. Na-kon položenog ispita provjerom znanja izdaje se svjedodžba o stručnoj ospo-sobljenosti o početnim kvalifikacijama (SSO o početnim kvalifikacijama).

Ubrzano stjecanje početnih kva-lifikacija obuhvaća pohađanje tečaja i provjeru znanja. Nakon položenog ispi-ta izdaje se SSO o ubrzanim početnim kvalifikacijama.

Početne kvalifikacije stječu se i kroz srednjoškolsko obrazovanje za zanima-nje vozač, kao i kroz druge vrste obra-zovanja ili osposobljavanja, uz uvjet da program obrazovanja ili osposobljava-nja za zanimanje vozač obuhvaća sadr-žaje propisane u skladu s Zakonom o prijevozu u cestovnom prometu. Nakon završenog obrazovanja za zanimanje vozač, uz redovitu svjedodžbu izdaje se i SSO o početnim kvalifikacijama.

Od obveze stjecanja početne kvalifi-kacije izuzeti su:

a) vozači koji posjeduju vozačku do-zvolu kategorija D1, D1E, D ili DE ili vozačku dozvolu koja se priznaje kao

istovjetna, izdanu do 10. rujna 2008. godine,

b) vozači koji posjeduju vozačku do-zvolu kategorije C1, C1E, C ili CE ili vo-začku dozvolu koja se priznaje kao isto-vjetna, izdanu do 10. rujna 2009. godine,

c) vozači koji posjeduju svjedodžbu o stečenoj srednjoj stručnoj spremi u zani-manju vozač, izdanu do 1. srpnja 2013.

U Matija Justament

Sekcija prijevoza putnika u cestovnom prometu (auto-buseri) HOK-a upozorava članstvo na odredbe Zakona o PDV-u (NN 73/2013), prema kojima hrvatski prijevoznici PDV moraju platiti u svakoj zemlji kroz koju prevoze. Na-ime, mjestom obavljanja usluga prijevoza putnika smatra se mjesto gdje se obavlja prijevoz, razmjerno prijeđenim udaljenostima, te se za to mjesto obračunava PDV (ne i za međunarodni promet putnika cestom i željeznicom, koji oslobođen PDV-a). Za putovanje iz Hrvatske u npr. Špa-njolsku to znači, da razmjerno prijeđenim udaljenostima treba platiti PDV u Hrvatskoj, Italiji, Sloveniji, Francuskoj i Španjolskoj, to jest prijaviti se poreznim organima u svim tim zemljama, a potom i prijaviti PDV te dobiti oslobođenja od plaćanja PDV-a za troškove učinjene u tim zemljama.

Iskustva govore da je npr. u Sloveniji lako i brzo mo-guće prijaviti se i dobiti porezni broj u najbližoj poreznoj ispostavi.

Plaćanje PDV-a u prijevozništvuKako bi ta procedura bila ipak jednostavnija, članovi

Sekcije prijevoza putnika u cestovnom prometu predlo-žili su da se prijevoznici prijave tako, da će za grupu njih jedan predstavnik ishoditi porezne brojeve. 

U slučaju da prijevoznici nisu registrirani u poreznim upravama i inozemstvu, mogu im se dogoditi brojne neprilike poput isključivanja iz prometa dok se ne plate pripadajuće kazne.

S druge strane, praksa oko naplate PDV-a stranim prijevoznicima koji prometuju na području Bosne i Hercegovine, dakle, zemalja koje nisu članice EU, je drugačija.

U BiH je potrebno imati poreznog zastupnika tj. fizičku ili pravnu osobu koja garantira za obveze prema pore-znoj upravi u toj zemlji, što je za prijevoznike putnika u cestovnom prometu složenije i skuplje.

N. Klapčić

Kod 95Dokazom stečene kvalifikacije za

vozača, u skladu sa Zakonom o prijevo-zu u cestovnom prometu, smatra se vo-začka dozvola u kojoj je upisan “Kod 95“. Policijska uprava nadležna za izdavanje vozačke dozvole na temelju Svjedodžbe o stečenim početnim kva-lifikacijama ili na temelju Svjedodžbe

o periodičkoj izobrazbi u vozačku do-zvolu upisuje „Kod 95“

Vozači koji na ulasku RH u EU (1.7.2013. godine) imaju vozačku dozvolu jedne od gore navedenih kategorija za sada ne moraju imati upisani “Kod 95“ u vozačku dozvolu kako bi im bilo dopušteno upravlja-nje vozilom na teritoriju EU.

www.hok.hr

9ŽUPANIJE prosinac 2013.Obrtničke novine

SAMOBOR

„Samoborski šef”

Str. 10

RIJEKA

45 godina Udruženja

Str. 16

SISAK

„Šišanje za 5 kuna”

Str. 17

Dodjela priznanja obrtnicima

Prezentacija autohtone kuhinje

Humanitarna akcija frizera

broj 41prosinac

2013.Županijska kronika

Velika Gorica i Turo-polje kroz cijeli su

listopad živjeli u znaku gastronomije, vrhun-skih okusa turopolj-skih jela i delicija maj-stora velikogoričkih ugostiteljskih objeka-ta. Dvanaesta po redu Gastro manifestacija Turopolja osmišljena je kroz tri tematska ciklusa: započela je berbom prvih jabuka u Turopolju, nastavljena gastro tjednom u velikogoričkim restoranima, a gastro izložba i nedjeljni turopoljski ručak održani su krajem listopada. Ugostititelji prijateljskog UO Korčula-Lastovo pripremili su za posjetitelje morske delicije, a ma-nifestacija je završila proslavom Martinja u velikogoričkim restoranima.

Ovogodišnju veliku tavu s 500 porcija turopoljske pražetine pripremali su kuhari iz Udruge kuhara ZŽ predvođeni Ž. Brajkovićem iz hotela Sheraton, a od vinara sudjelovali su vinarije Horvatović, vinari udruge Grozd i vinari Kos-Jurišić.

Najuspješniji do sada

12. GASTRO TUROPOLJA

Osmero učenika završnih ra-zreda Industrijsko-obrtničke škole iz Slavonskog Broda

i dvojica iz Nove Gradiške od 27. listopada do 9. studenoga boravili su na stručnoj praksi u Frankfurtu. U tvrtkama i obrtničkim radionica-ma učenici su odrađivali stručnu praksu u trajanju 80 sati. Učenici su na praksi bili u sklopu programa Europske unije „Leonardo da Vinci“ koji obuhvaća strukovno obrazova-nje i osposobljavanje, a osmišljen je

EUROPSKA PRAKSA

Korak više za znanje u strucis ciljem da učenicima omogući pri-stup novim znanjima i vještinama.

Renomirane tvrtkeDva automehatroničara - Doma-

goj Delić i Mihael Sekulić - praksu su odradila u automehaničarskoj radio-nici Marka Anušića: Marko Anusic, KFZ-Meisterbetrieb, BMW-Service. Automehaničar Tomislav Valić nova znanja stjecao je u radionici Diehl-mann KFZ-Werkstatt, GmbH & Co. KG, dok je automehatroničar Matej Mirković bio kod majstora Spendića u Karosseriebau V. Spendic. Elek-tromehaničari Tomislav Kokavec i Josip Kljajić radili su kod Jure Ke-skića u ICE-Elektroservice GmbH.

Instalateri grijanja i klimatizacije Ivan Pranjić i Luka Krajnović praksu su stjecali u tvrtki WISAG, Gebäude-technik, Hessen GmbH & Co. KG. Instalateri kućnih instalacija Filip Jurčević i David Topčić radili su na gradilištu, na novogradnji stambe-no-poslovnih zgrada, za tvrtku PT Heizung-Sanitär & Rohrleitungsbau.

Partneri projektaU pratnji učenika bili su profesori

Industrijsko-obrtničke škole Slavon-ski Brod Ivan Dadić i Antun Đurić, koji su obilazili učenike na njihovim radnim mjestima te vodili razgovore s vlasnicima i majstorima spome-nutih tvrtki. Osim konkretne analize rada naših naučnika, bilo je prilike i za razgovor o njemačkom sustavu strukovnog obrazovanja te o reali-zaciji praktične nastave. Boravak u Frankfurtu iskorišten je i za susrete s predstavnicima Hrvatskog gospo-darskog saveza, ujedno i partnera ovog projekta. Učenici i profesori - sudionici projekta zahvaljuju svima koji su im omogućili stjecanje europ-skog iskustva: voditelju projekta Sta-nislavu Kloudi, ravnatelju škole Luki Mladinoviću, Hrvatskom gospodar-skom savezu (Mario Šušak, Natalija Čičković, Mario Koturić) te tvrtkama i obrtnicima koji su primili učenike na obavljanje stručne prakse.

U pripremi ovog priloga pomogli su profesori Ivan Dadić i Antun Đurić

Učenici su nova znanja i vještine stjecali u poznatim

njemačkim tvrtkama i obrtničkim radionicama

SkUpŠtine UdrUženja obrtnika krapinSko-zagorSke žUpanije

Svečano pred kraj godineKrajem studenoga i početkom

prosinca održane su Skup-štine udruženje obrtnika

Krapinsko-zagorske županije. Na svečanoj sjednici Skupštine UO Zlatar Davor Pleško, predsjednik Obrtničke komore Krapinsko za-gorske županije uručio je priznanja obrtnicima koji obilježavaju 20, 25 i 30 godina rada u obrtu. Priznanja za 20 godina rada u obrtu dobili su Zdravko Domitran, Ivan Gredelj, Ivan Grzelja, Đuro Krsnik, Nikola Kunić, Josip Risek, Mirjana Run-dek, Mladen Brozd i Slavko Luka-večki. Priznanje za 25 godina rada u obrtu dobio je Darko Varga, a za 30 godina rada u obrtu priznanje su dobili Juraj Žukina, Ivan Štahan i Dragutin Gluhak.

Uspješni obrtniciUdruženje obrtnika Krapinske

toplice također je nagradilo svoje dugogodišnje članove. Priznanja za 20 godina rada primili su Mišela Beloša, Dario Filipaj, Zlatko Hršak, Juraj Jagić, Zdravko Krušec, Jožica Strsoglavec i Mladen Šturman.

Na Skupštini UO Donja Stubica, Oroslavje, općina Marija Bistrica, Gornja Stubica i Stubičke Toplice priznanja obrtnicima za 20, 25 i 30 godina rada obrta dodijelio je pot-predsjednik Obrtničke komore Kra-pinsko-zagorske županije Darko Varga. Priznanja za 20 godina rada obrta primili su Ivan Lacković, Kseni-

ja Cvek Mak, Đurđica Haramustek, Milan Gmaz Luški, Luka Tepeš, Ivan Petrinec, Darijo Lisak, Branko Salar, Stjepan Špa-nec, Darko Bosak, Ana Kučko, Dragutin Topolovec, Darko An-tolković, Ivan Sačer, Stjepan Znika, Stje-pan Šuštić, Zvonimir Horvat, Marija Paun, Borislav Jagečić, Ra-tomit Kramar, Ivanka Kapusta, Krešimir Šturlan, Davor Ore-muš, Romano Škof, Božidar Španec, Veli-mir Šiltić, Predrag Po-štek, Zlatko Jagečić, Mirjana Štagar, Enriko Bahmet, Renata Žitnjak, Ve-sna Leško i Denis Vrđuka. Priznanja za 25 godina rada obrta primili su Miljenko Lisak, Mladen Pozaić, Želj-ko Šaban, Ivan Mirt i Zvonimir Len-drec. Priznanje za 30 godina rada obrta primili su Ivan Jakšić, Stjepan Grden, Zlatko Jakšić, Marko Novo-sel i Stjepan Bekina.

Tradicija kvaliteteOve godine dodijeljena su pri-

znanja i za kontinuiranih 35 godina rada obrtu „Autoprijevoznik“ vlasni-ka Ignaca Babića, 40 godina rada obrtima „Foto-video Klik“ vlasnice Sandre Haban i „Vodolim“ vlasnice

Katarine Brundula te za 60 godina rada obrtu „Stolarija i bačvarija Piš-ković“ vlasnika Danijela Piškovića.

Zahvalnice Udruženja obrtnika Stubica za izniman doprinos stva-ranju i razvoju obrtništva primili su Nenad Kučiš, Tomislav Jurina, Branko Sigal, Nedeljko Veverec, Nedjeljko Kucelj, Željko Novak, Da-vor Lisak, Branko Hrenek, Zdravko Gudan i Ivanka-Marija Brlet.

Za izniman doprinos stvaranju, ra-zvoju i očuvanju obrtništva plakete su primili Timo Škrlec i Marko Živaljić.

Najznačajnije priznanje koje do-djeljuje Udruženje obrtnika Stubica je Povelja, a ove godine uručena je Katici Micak.

www.hok.hr

10 ŽUPANIJEObrtničke novine prosinac 2013.

OK ZAGREB10000 ZAGREB Ilica 49/II

GRAD ZAGREB I ZAGREBAČKA ŽUPANIJA

Telefon: 01/48 46 741Telefaks: 01/48 46 615

E-mail: ok.zagreb@hok.hrPredsjednik: Ivan Obad

I. ZAGREB

XXI.Tajnik: Miran ŠoićSTRANICU PRIPREMILA: Lidija Mesarić

EU PROJEKTI

bobS - europska iskustva u području ljepote

Prvi sastanak partnera projekta BOBS (Building Opportunities in Beauty

Sector) održan je krajem stude-noga u Italiji. Partneri projekta su europske organizacije i asoci-jacije iz Njemačke, Turske, Slo-venije, Malte, Belgije, Hrvatske i Italije. Obrtničku komoru Zagreb, kao predstavnicu Hrvatske, za-stupale su Spomenka Krebsz, predsjednica Ceha frizera i koz-metičara te Darija Čukelj, koor-dinatorica projekta. Cilj projekta „Stvaranje mogućnosti u sektoru ljepote“ je razmjena iskustava i primjera dobre prakse uz nagla-sak na obrazovne potrebe i rad na siguran način.

Partneri su prezentirali svoje organizacije ili ustanove kako bi dobili uvid o reprezentativnosti, djelatnostima, aktivnostima i obra-zovanju i cjeloživotnom učenju u pojedinim zemljama. Razrađe-

Tehnike održive izgradnje zgrada i uređenja pejzaža

U okviru Programa za cjeloživot-no učenje, Udruženje obrtnika

Samobor uspješno je apliciralo na natječaj za potprogram Leonardo da Vinci, aktivnost mobilnost PLM - Osobe na tržištu rada, s projektom „Strukovna prekvalifikacija i ospo-sobljavanja za kristalobrusače“.

Udruženje obrtnika Samobor iskazalo je potrebu za educiranim kristalobrusačima koji mogu pratiti trendove i praksu europskih tržiš-nih i radnih politika. Budući da u Hrvatskoj, prvenstveno u Samo-boru odakle se ovaj zanat proširio

Obrtničko učilište i Udruženje obrtnika grada Zagreba bili su

domaćini prvog sastanka partnera u projektu „Eco-Traditional Tech-niques for Construction and Lan-dscape Sectors“, koji je održan od 17. do 22. studenoga u Zagrebu i selu Krapju. Partneri projekta dola-ze iz Velike Britanije, Finske, Fran-cuske i Grčke.

Obrtničko učilište i UO grada Zagreba upoznali su partnere s obrazovnim sustavom u RH s na-glaskom na sektor graditeljstva, stanjem na tržištu rada vezano uz tradicijske vještine u graditeljstvu, zakonskom regulativom na po-dručju rada na zaštićenim objekti-ma te važnosti obrtničkog komor-skog sustava u obrazovanju.

U selu Krapje sudionicima su prezentirani načini gradnje drve-nih kuća i okućnica (staja, šupa, pušnica). Obnovu zaštićenih zgrada u Zagrebu prezentira-li su zagrebački obrtnici Zlatko Prosinečki (rekonstrucija unu-trašnjosti koncertne dvorane) i Drago Sopina (ličilački radovi na drvenim materijalima) u zgradi Hrvatskog glazbenog zavoda te Antun Trojnar (kompletna ob-nova Francuskog i Umjetničkog paviljona).

Koordinator projekta je Derby College iz Velike Britanije, gdje će se u veljači 2014. i održati drugi sastanak, a svaki partner dostavit će opis posebne tehnike izgradnje karakteristične za svoju zemlju.

Strukovna prekvalifikacija i osposobljavanja za kristalobrusače

zahtjevi zagrebačkih ugostiteljaGradonačelnik Zagreba Milan

Bandić na Forumu zagrebač-kih ugostitelja, održanom 21. stu-denoga u hotelu Regent Esplanade u Zagrebu, najavio da će razliku od 3 posto, ako se međustopa PDV-

a za ugostiteljske usluge poveća s 10 na 13 posto, Grad Zagreb kompenzirati zagrebačkim ugo-stiteljima u cijeni najma javnih i/ili gradskih prostora ili na neki drugi način. Također, na konferenciji za

novinare održanoj netom poslije fo-ruma prezentirani su zaključci tog skupa ugostitelja:

- Tražimo da se uključimo i da se, s obzirom na novonastalu gospodar-sku situaciju u gradu Zagrebu, preis-pitaju sve odluke, pravilnici, cjenici i cijene koje direktno utječu na poslo-vanje ugostitelja koje se nisu bitno mijenjale od 2009. godine.

- Jedino ugostitelji plaćaju porez na potrošnju pa stoga tražimo nje-govo ukidanje ili bar smanjivanje.

- Tražimo da naši predstavnici budu prisutni u radnim odborima i povjerenstvima gradske uprave koji odlučuju o potporama i poticajima, kao i subvencioniranjima ugostitelja.

- Tražimo priznavanje reprezen-tacije kao troška u stopostotnom iznosu. Tražimo od nadležnih pau-šalno oporezivanje ugostitelja.

- Smanjenje cijene najma ugosti-teljskih objekata u vlasništvu Grada Zagreba.

„SamoborSki Šef“

Kuhanje sa srcem!U organizaciji TZ Samobor u restoranu „Samobor-

ska klet“ održana je gastro radionica „Samobor-ski šef“. Tom prilikom prezentirana je autohtona

kuhinja samoborskog i svetonedeljskog kraja.

Tradicionalna recepturaDeset recepata: juhu od vrganja i ostalih gljiva, kr-

pice sa zeljem, terijeta, zelenaču, umak Cantilly, juhu od štrukli, hladetinu, zlevanku, krafle i tortu Marija, sve po recepturama s kraja 19. stoljeća pa do sredine 20. stoljeća, predstavila je u Maloj samoborskoj kuharici viša kustosica Samoborskog muzeja Lela Roćenović.

Branko Ognjenović, akademik kuharstva, uz asisten-ciju poznatih samoborskih ugostitelja pripremio je broj-ne delicije koje su s radošću kušali svi prisutni.

Nastavak radionicaOvaj izuzetan događaj organizirala je Turistička za-

jednica Samobor uz napomenu da planiraju nastaviti organizaciju ovakvih radionica s ciljem očuvanja autoh-tonosti i kulture. Sekcija ugostitelja Udruženja obrtnika Samobor, kako je naglasio domaćin Marijan Karlović, pridružit će se ovim edukativnim okupljanjima jer u Sa-moboru se uvijek „kuhalo i kuha se sa srcem!“.

Novi modeli i mogućnosti poticanja i rasterećenja obrtništva i malog poduzetništva kroz bespovratna

sredstva, poticaje i subvencionirane kredite, stipendi-je, a također i daljnje sniženje zakupnina, spomeničke rente, komunalne i druge naknade bili su tema sastan-ka predstavnika Obrtničke komore Zagreb i pročelnice

Prijedlog oživljavanja starih dvorišta

PODSJETNIK:Prijave za polaganje majstorskog ispita 2014. godi-ne u tijekuViše informacija: www.okz.hr, 01/4806 545 ili 4806 554.

ne su najvažnije informacije koje očekuju partnere u sljedećem razdoblju od 2 godine. Sudioni-ci projekta nazočili su i godišnjoj regionalnoj manifestaciji frizera „Night and Day Hair Show“. Tali-janska asocijacija Confartigianato Vicenza upoznala je članstvo s ak-tivnostima i inicijativama vezanim uz frizersku struku te predstavila projekt BOBS pred više od 900 gledatelja.

U planu je pet sastanaka od veljače do lipnja u, redom, Tur-skoj, Njemačkoj, Belgiji i Malti te završna konferencija u Hrvatskoj i Sloveniji. Svi partneri će pripremi-ti analizu stanja i perspektive za svoju zemlju vezano uz teme sa-stanaka, kao i postojeći nastavni plan i program te će se na kraju, uvažavajući primjere dobre prak-se, izraditi „kurikulum izvrsnosti“ koji će biti osnova za daljnje šire-nje u zemljama EU.

na druge regije, postoji sve manje izučenih majstora u tom području proizvodne djelatnosti, postoji po-treba za majstorima koji će nasta-viti ovu dugogodišnju tradiciju.

Cilj projekta mobilnosti je stje-canje vještina i kompetencija 10 sudionika mobilnosti s teritorijal-nog obuhvata Grada Samobora i Zagrebačke županije putem mobilnosti u trajanju od tri tjedna kod partnerske ustanove Volk-shochschule Regen u ožujku 2014. u djelatnosti proizvodnje i obrade stakla i kristala.

Ureda za gospodarstvo grada Zagreba Mirke Jozić.Iznesen je prijedlog oživljavanja starih gradskih dvo-rišta, kao i zakup za jednu kunu te projekt „Poklonite poduzetničku ideju“. Projekt je zamišljen na način da oni koji imaju ideju, a nisu zainteresirani za njezinu realizaciju, mogu dostaviti ideju u OKZ na mail cen-tar@okz.hr, kako bi se procijenila njezina isplativost u praksi.

Pročelnica Mirka Jozić napomenula je kako je, pre-ma gradskom proračunu za 2014. godinu, za razvoj obrtništva i malog poduzetništva planirano 48 milijuna kuna.

www.hok.hr

11ŽUPANIJE prosinac 2013.Obrtničke novine

VII.

OK BJELOVARSKO- BILOGORSKE ŽUPANIJE43000 BJELOVAR Junija Palmotića 1

BJELOVARSKO-BILOGORSKA ŽUPANIJA

Telefon: 043/242 242 Telefaks: 043/241 280

E-mail: ok.bjelovar@hok.hrPredsjednik: Franjo Pal

Tajnik: Davorin VezmarovićSTRANICU PRIPREMIO: Davorin Vezmarović

BJELOVAR

OK DUBROVAČKO- NERETVANSKE ŽUPANIJE20000 DUBROVNIK Široka 4/2

DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA

Telefon: 020/323 550Telefaks: 020/323 560

E-mail: ok.dubrovnik@hok.hr Predsjednik: Svetan Pejić

Tajnik: Nikola KalafatovićSTRANICU PRIPREMIO: Nikola Kalafatović

XIX.

DUBROVNIK

Na 7. sjednici Skupštine Obrt-ničke komore Bjelovarsko-bi-logorske županije, održanoj

u utorak 26. studenoga, uz rebalans proračuna za 2013. godinu usvojeni su i planski dokumenti za 2014. go-dinu (Program rada i Financijski pro-račun). Potom su u svečanom dijelu u bjelovarskom restoranu „Šenoa“ svečano uručena godišnja priznanja Obrtničke komore Bjelovar obrtnici-ma, naučnicima i institucijama/oso-bama izvan komorskog sustava.

Predsjednik Obrtničke komore Bjelovar Franjo Pal podsjetio je da će zbog stupanja na snagu novog Zakona o obrtu u predstojećem raz-doblju usvojene planske dokumente trebati uskladiti sukladno odlukama Skupštine HOK-a i procjenama tijela udruženja obrtnika i POK-a Bjelovar.

Za nove članove Skupštine u man-datu 2010.-2014. godine imenovani su obrtnici Mihael Pleskalt, Dubravka Klubičko i Davor Herceg, uz prethod-no razrješenje Dejana Zozolija, Josi-pa Krajcera i Davora Herouta.

Financiranje komorskog sustava

U raspravi o aktualnom stanju u obrtu i obrtništvu ukazalo se na oče-

SjedniCa SkUpŠtine obrtniČke komore bjeLoVar

Rasprava o aktualnom stanju u obrtu

Članovi Skupštine ukazali su na očekivane negativne posljedice koje će za poslovanje obrtnika

donijeti novi Zakon o obrtu

kivane negativne posljedice koje će za poslovanje i položaj obrtništva, a posebice HOK-a na svim razinama organiziranja, donijeti primjena Za-kona o obrtu.

Stav Obrtničke komore Bjelovar o budućem ustroju i načinu finan-ciranja komorskog sustava uoči rasprave na Skupštini HOK-a de-finirati će se na sjednici Upravnog odbora nakon što se usklade i de-finiraju prijedlozi Upravnog odbora HOK-a.

U svojoj raspravi župan Bjelovar-sko-bilogorske županije Damir Bajs posebno se osvrnuo na gubitak važne javne ovlasti HOK-a u po-dručju srednjeg strukovnog obrazo-vanja čime je izravno umanjen rang i status Komore kao partnera drža-ve i drugih institucija. Istovremeno je župan Bajs najavio kontinuitet partnerskih aktivnosti Bjelovarsko-

bilogorske županije i Komore na zajedničkim projektima uz adekvat-nu potporu.

Dodjela priznanjaTijekom svečanog dijela sjedni-

ce predsjednik Franjo Pal je uručio tradicionalna godišnja priznanja Obrtničke komore Bjelovar: „Zlatne ruke“ (obrtnicima Goranu Manestru i Đurđici Hrebak iz Bjelovara, Nena-du Kovačiću iz Gornjeg Draganca, Zdenku Prhalu iz Končanice, Da-voru Hercegu iz Velikih Zdenaca i Svjetlani Damjanović iz Garešnice), „Mlade ruke“ (naučnicima Ivanu Ži-vici iz Čazme i Moniki Dvekar iz Va-govine) i „Plaketu Obrtničke komore Bjelovar“ (Županiji Bjelovarsko-bilo-gorskoj, Ivanu Šepovalu - poduzet-niku iz Bjelovara, Velimiru Žuncu - gradonačelniku Grada Garešnice i Gradu Grubišno Polje).

Predsjednik Obrtničke komore Bjelovar Franjo Pal vlasnik je

strojobravarskog obrta osnovanog 1981. godine. Od samog početka karijere aktivan je član komorskog sustava, a dobitnik je i Zlatnih ruku HOK-a za životno djelo u obrtništvu (2008.).

Borba za obrtništvo- Bavljenje obrtom danas je najri-

zičniji i najmanje povoljan oblik po-duzetništva. Nitko ne stoji iza obrt-nika, niti banke niti država na čelu s resornim Ministarstvom poduzet-ništva i obrta koje novim Zakonom o obrtu izravno odmaže obrtništvu. Umjesto da se bavi poticajnim obrt-nim sredstvima i drugim olakšicama nužnim za poslovanje obrtnika, po-litika uništava sustav koji je dobro funkcionirao, a time obrtništvu neće niti pomoći niti ga spasiti - odlučan je Pal.

Predsjednik OK Bjelovar Franjo Pal svjestan je činjenice da je Ko-mora suočena s radikalnom tran-sformacijom u svim segmentima, ali smatra kako će se komorski sustav održati zahvaljujući slozi i zajednič-koj vjeri u poduzetništvo. - U ovim teškim vremenima za obrtništvo moramo nastojati preživjeti, saču-vati svoja udruženja obrtnika i dru-ge bitne elemente sustava. Borba za bolju obrtničku budućnost trajan je prioritet - poručuje Pal.

franjo paL - predSjednik ok bjeLoVar

Sve ovisi o nama samimaO aktualnom trenutku,

nadanjima i planovima za 2014. godinu

Dobra organizacije i povjerenje

Da je usprkos teškim vremenima i brojnim izazovima sve moguće uz dobru organizaciju i uzajamno po-vjerenje, svjedoči primjer Obrtničke komore Bjelovar, koja je za vrijeme trajanja mandata Franje Pala riješila pitanje vlastitog poslovnog prostora, a u vlastitim se prostorima nalazi i većina udruženja OK Bjelovar. - Slje-deća 2014. godina bit će izazovna, zato svi mi unutar sustava moramo dogovoriti održiv model financiranja - govori Pal, dodavši kako će slje-deća godina biti izazovna i za male obrtnike („dohodaše“), zbog ukida-nja R2 računa. Predsjednik Obrtnič-ke komore Bjelovarsko-bilogorske županije osvrnuo se i na oduzimanje javne ovlasti koja je Hrvatska obrt-nička komora imala nad strukovnim obrazovanjem: - Ne vjerujem da će se išta dobrog za ovu državu i njeno poduzetništvo iz toga izroditi.

U organizaciji Hrvatske gospo-darske komore - Županijske komore Dubrovnik, Obrtnič-

ke komore Dubrovačko-neretvan-ske županije, te Udruge „Pelješki vinski puti” i „Plavac mali” te pod pokroviteljstvom Dubrovačko-nere-tvanske županije na Pelješcu je še-stu godinu za redom upriličen Dan otvorenih vrata peljeških podruma.

Obilazak je započeo u Stonu u Kneževom dvoru, uz predstavljanje vinara s područja općine Ston, a na-stavio se dalje u vinarijama najjuž-nijeg hrvatskog poluotoka. Na Dan otvorenih vrata peljeških podruma vinari su po promotivnim cijenama prodavali svoje proizvode i to 25 po-sto manje od redovite cijene.

Pelješac je prije svega poznat po izvanrednim plavcima od kojih je Dingač najpoznatiji brand. Din-gač je bio prvo zaštićeno vino na području bivše Jugoslavije. Zašti-ćen je u Ženevi 1962. kao iznimno kvalitetan proizvod. Dingač nikada nema manje od 14 posto alkohola i nikada ne ide u promet prve godine nakon berbe, nego nakon nekoliko godina odležavanja, što pridonosi vrhunskom doživljaju u vinokušnji.

Uvažavajući činjenicu da hrana i vino postaju regionalna atrakcija, a ne samo uslužna djelatnost, u situ-aciji kada ne postoji izgrađen profil što je to hrvatsko vino koje bi bilo konkurentno ostalim vinima s nacio-nalnim obilježjem, potrebno je infor-mirati tržište o različitostima širokog spektra kvalitete vina koji izvire iz zemljopisnih i klimatskih specifično-

Nastavljena tradicijadana otVoreniH Vrata peLjeŠkiH podrUma

sti ovog područja. Zato je otvaranje podruma itekako korisno – reći će organizatori već tradicionalne mani-festacije.

U Dubrovniku u organizaciji Obrt-ničke komore Dubrovačko-nere-tvanske županije 13. prosinca za-vršen je redovni rok za polaganje majstorskog ispita. U ovom ispit-nom roku prijavilo se 26 kandidata, dok je ispitu pristupilo njih 18.

Zanimanja u kojima su se odvijali ispiti su: frizer, automehaničar, auto-serviser, elektromehaničar, elektro-instalater, kuhar, stolar i vodoinstala-ter, instalater grijanja i klimatizacije.

Novi majstori uspješno položili ispitZvanje majstora su stekli: Luko

Besjedica i Dragan Erceg, majstori kuhari; Simon Rašica, majstor stolar; Marinka Borovina, Monika Manenica i Lući Violić, majstori frizeri; Rikard Parmać, majstor vodoinstalater, in-stalater grijanja i klimatizacije; Nikola Batinović i Ivan Marinović, majstori elektromehaničari; Ivan Zovkić, maj-stor elektroinstalater; Niko Orepić, majstor autoserviser i Damir Prižmić, majstor automehaničar.

Važan dokument za uzgajivače školjaka i ribe

U tijeku je izrada Pravilnika o zaštiti i očuvanju u zaštićenim

dijelovima prirode, sukladno Zako-nu o zaštiti prirode i Zakonu o mor-skom ribarstvu. Ovaj pravilnik je od posebnog interesa za obrtnike-riba-re i obrtnike-uzgajivače ribe i školja-ka u zaštićenim dijelovima prirode u kojima je dozvoljen ribolov i mari-

kultura. Hrvatska obrtnička komora se je aktivno uključila u postupak izrade i donošenja ovih pravilnika, a posebno se to odnosi na Obrtničku komoru Dubrovačko-neretvanske županije, na čijem području se na-laze slijedeći zaštićeni dijelovi priro-de: Posebni rezervat Malostonskog zaljeva i Malog mora, Park prirode Lastovsko otočje i Nacionalni park Mljet. Hrvatska obrtnička komora svakako želi zaštititi interese svojih obrtnika ribara i uzgajivača, poseb-no stečena prava u ribolovu i uzgoju u ovim zaštićenim dijelovima priro-de. Pored toga, Komora se zalaže za unapređenje održivog ribolova i marikulture te da se stvore uvjeti na kopnu, u ovim zaštićenim područji-ma, za izgradnju osnovne ribarske infrastrukture, a što podrazumije-va: iskrcajna mjesta za ribu, prive-zišta za plovila, otpremne centre za školjke, nadstrešnice i priručna skladišta.

Na seminarima u vezi primjene novog obrasca JOPPD na tri lokacije u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, sudjelovalo je preko tri stotine obrt-nika i drugih poduzetnika.

Interes za ovu manifestaciju je iz godine u godinu sve veći i pred organizatore postavlja izazov proši-renja iste i na ljetni period.

www.hok.hr

12 ŽUPANIJEObrtničke novine prosinac 2013.

OK ISTARSKE ŽUPANIJE52100 PULA Mletačka 12/1

ISTARSKA ŽUPANIJA

Telefon: 052/216 153

Telefaks: 052/383 744

E-mail: ok-istre@hok.hr Web: www.ok-istre.hrPredsjednik: Mario Paliska

Tajnik: Eros Sorić

STRANICU PRIPREMIO: Asim Čabaravdić

XVIII.

PAZIN

SLAVONSKI BROD

BRODSKO-POSAVSKA ŽUPANIJA

OK BRODSKO- POSAVSKE ŽUPANIJE35000 SLAVONSKI BROD Petra Krešimira IV. 46/1

Telefon: 035/447 017 Telefaks: 035/407 441

E-mail: ok.slavonski.brod@hok.hrPredsjednik: Zvonimir Ćirić

Tajnica: Željka PerglSTRANICU PRIPREMIO: Marijan Vrkljan

XII.

Kao i u cijelom hrvatskom gospodarstvu, 2013. godina je bila teška i puna izazova.

Usprkos uspješnoj turističkoj se-zoni, brojni problemi utjecali su na kvalitetu poslovanja i, posljedično, na smanjenje broja obrta i to u svim djelatnostima, rekao je Mario Pali-ska, predsjednik OK Istarske župa-nije odgovarajući na pitanje kako ocjenjuje 2013. godinu.

Što očekujete od Vlade RH i nadolazeće 2014. godine?

- Nadamo se kako će Vlada ko-načno krenuti u rasterećenje obrtni-ka, a vrlo važno bi bilo uspostaviti stabilan sustav bez čestih promjena poreza i uvjeta poslovanja, u koje-mu bi se moglo planirati poslovanje i eventualne investicije. Nadamo se da ćemo u 2014. doći do stabiliza-cije stanja, a puno nade polažemo i u mjere poticanja poduzetništva Istarske županije, koje se upravo pokreću. Naravno, situacija u na-šem obrtništvu popravit će se tek kad cjelokupno gospodarstvo krene uzlaznom putanjom.

Od Nove godine stupaju na snagu nove zakonske odredbe za hrvatsko, pa i istarsko obrt-ništvo. Kako će funkcionirati

mario paLiSka, predSjednik ok iStarSke žUpanije

Teška i izazovna 2013. godina!

Nadamo se da ćemo u 2014. doći do stabilizacije stanja, a puno nade polažemo i u mjere poticanja poduzetništva Istarske

županije, koje se upravo pokreću

Komora i istarska udruženja obrtnika?

- Novi Zakon o obrtu tek će ovih dana biti objavljen te ćemo ga tada moći analizirati i vidjeti kakve će učinke imati na obrtništvo. Naža-lost, moram reći da je jedino ra-sterećenje obrtnika koje je zasad napravljeno ograničenje komor-skog doprinosa. Nadam se da će se nastaviti tim pravcem i ukinuti većina davanja od kojih obrtnik nema direktne koristi. S obzirom na znatno smanjenje financijskih

sredstava, neizbježno je da mora doći do promjena u funkcioniranju sustava, a neke ćemo projekte mo-rati privremeno ili trajno obustaviti. Kako nam je ostalo vrlo malo vre-mena za reorganizaciju, najprije je potrebno osigurati funkcioniranje sustava i optimum usluga obrtni-cima, a zatim vidjeti na koji način pribaviti sredstva potrebna za rea-lizaciju projekata.

OK Istarske županije i istarski obrtnici s pravom su dobili puno pohvala za domaćinstvo nad 26. kongresom ugostitelja i turistič-kih djelatnika HOK-a. Kako ste to doživjeli?

- OK Istarske županije bila je domaćin 26. kongresa ugostitelja i turističkih djelatnika Hrvatske obrtničke komore, kojeg ocjenju-jem vrlo uspjelim. Raduje me što smo mogli diskutirati s ministrima turizma, g. Lorencinom, te rada i mirovinskog sustava, g. Mrsi-ćem te se nadam da će zaključci kongresa biti realizirani. Posebno sam zadovoljan održanom gastro-izložbom, koju je uspješno pripre-mio Ceh ugostitelja i turističkih djelatnika Obrtničke komore Istar-ske županije. Želim se zahvaliti Cehu i svim sudionicima - ugosti-teljima, slastičarima, pekarima, proizvođačima sira, ulja, vina i pršuta, koji su dostojno predstavili naš kraj.

U prošloj godini gospodarstvo Brodsko-posavske županije za-

bilježilo je gubitak od 118 milijuna kuna, a zaposlenost je smanjena za 3,2 posto. O ovim alarmantnim podacima te činjenici da je od 2007. godine zatvoreno oko 1.000 obrta, a izgubljeno oko 3.000 radnih mjesta u obrtništvu te malom i srednjem podu-zetništvu raspravljalo se na Skupštini Brodsko-posavske županije u sklopu posebne rasprave o stanju u lokal-nom gospodarstvu. Povećanje izvo-za jedini način da se domaće gospo-darstvo izvuče iz krize, zaključeno je.

Sličnu raspravu vodili su i novogra-diški poduzetnici s gradonačelnikom Željkom Bigovićem. Na sastanku su sudjelovali Milan Krpan, predsjednik udruženja i Tomislav Šimić, vlasnik obrta Lim-Mont. Gospodarstvenici su istaknuli nužnost uključivanja lo-kalne i područne samouprave u pro-midžbu lokalnog gospodarstva bez obzira na djelatnost.

Među zaključcima ovog susreta su i dvije inicijative za osnivanje gospodarsko-socijalnog vijeća te za pokretanje postupka izrade strate-gije razvoja Grada Nova Gradiška. Također, Udruženje obrtnika Nova Gradiška uključilo se u program sti-pendiranja učenika te će u suradnji s MINPO-om stipendirati tri učenika Industrijsko-obrtničke škole Nova Gradiška koji se školuju za defici-tarna zanimanja stolar, instalater kućnih instalacija i kuhar.

interVjU zVonimir ĆiriĆ

Obrtnici moraju opstatiI okvirima novog Zakona o obrtu glavna funkcija

komorskog sustava je zaštita interesa obrtnika, ali treba biti svjestan što se može dobiti za

44 kune

O glavnim novostima i prvim koracima koji slijede nakon stupanja na snagu Zakona o

obrtu razgovarali smo sa Zvonimi-rom Ćirićem, predsjednikom Obrt-ničke komore Brodsko-posavske županije. U vrijeme vođenja ovog razgovora još uvijek nije bio poznat omjer raspodjele komorskog dopri-nosa, tako da nije bilo moguće raz-govarati o točnim okvirima proraču-na županijske obrtničke komore u 2014. godini.

Novosti ZakonaIz kuta županijske obrtničke

komore koje su glavne promjene koje donosi novi Zakon o obrtu?

- Jedna od većih novosti je nova piramida odgovornosti za finan-cije, na čijem je vrhu sada Mini-starstvo poduzetništva i obrta. Hrvatska obrtnička komora morat će ministarstvu podnositi izvješće o raspolaganju prikupljenim sred-stvima, a isto tako svoja izvješća višim instancama morat će podno-sit i županijske komore i udruženja obrtnika

Međutim, na stabilnost te pira-mide presudno će utjecati visina komorskog doprinosa. Može li

postojeći sustav funkcionirati s 44 kune mjesečno?

- Mi nemamo alternativu nego opstati. Prvo, treba osvijestiti da je ovo samo dio procesa reforme i da će potpun okvir u kojem će raditi komora biti poznat nakon što cijeli zakon profunkcionira u okružju dru-gih zakona. Također, treba smanjiti dio troškova te usmjeriti sredstva na osnovne stvari. Treba reći da je sada visina komorskog doprinosa od 44 kune jedinstvena na nivou cijele Hr-vatske. Članovi Obrtničke komore Brodsko-posavske županije do sada su plaćali komorski doprinos u visi-ni 64 kune na području Udruženja obrtnika Slavonski Brod i 73 kune na području Udruženja obrtnika Nova Gradiška. Ovi iznosi dijelili su se na tri dijela. U proračun HOK-a je išla 21 kuna, u proračun županijske komore 18, a u proračune UO Sla-vonski Brod 25, odnosno UO Nova Gradiška 34 kune. Proračun županij-ske komore ni do sada nije bio pre-velik. Morali smo i do sada pažljivo raspolagati sredstvima. Trenutno je u opticaju više modela raspodje-le komorskog doprinosa, ali svima njima je zajedničko da našoj župa-nijskoj komori donose smanjenje proračuna od oko 40 posto. I u ovim okvirima glavna funkcija komorskog sustava je zaštita interesa obrtnika, ali treba biti svjestan što se može dobiti za 44 kune. Primjerice, odla-zak na sajmove - godišnji komorski doprinos više ne pokriva ni kvadrat izložbenog prostora.

Važnost KomoreKoji je još važan element no-

vog zakona?- Pozitivno je da imovina obrtnika

potrebna za život i obavljanje djelat-nosti više ne može biti predmetom ovrhe. Naravno, ovrha je moguća ako je obrtnik svjesno svoju imovi-nu dao kao garanciju pri podizanju kredita.

Zašto je za obrtnike važno po-stojanje Komore?

TEŠKO STANJE U goSpodarStVU

Izvoz jedini izlaz iz krize

- Kada općenito govorimo o komorskom sustavu, često se po-stavlja pitanje njegove potrebe. Na to treba gledati kao na činjeni-cu trebaju li nam vatrogasci.

Dok ne gori nikome ne trebaju vatrogasci, ali što ćemo kad gori, a nemamo službu?

I ovom prilikom pozivam sve obrtnike da se aktivnije uključe u rad cijelog sustava i da koriste us-luge sustava.

Obrtnička komora Istarske župa-nije korisnik je portala Poslov-

na.hr, koji pruža brojne informacije o poslovnim subjektima, uključujući obrte, trgovačka društva, obitelj-ska poljoprivredna gospodarstva, zadruge, državnu upravu i lokalnu samoupravu. Riječ je o vodećem hrvatskom poslovnom portalu koji poslovnoj zajednici omogućuje uvid u ključne informacije bitne za poslo-vanje.

Pouzdano poslovanjeCilj portala je omogućiti podu-

zetnicima, menadžerima i ostalim poslovnim ljudima provjeru pouz-danosti poslovanja postojećih i potencijalnih poslovnih partnera, uspoređivanje vlastitih poduzeća s konkurencijom te upravljanje i ra-zvijanje društvene mreže suradnika i partnera.

Putem portala Po-slovna.hr omogućen je uvid u sljedeće podatke (za pojedine subjekte):

• blokade računa i povijest blokada (una-zad 1.050 dana),

• monitoring (ulazak/izlazak iz blokade, li-kvidacija, promjena adrese,otvaranje i za-tvaranje računa...),

• dodatni pokazatelji uspješnosti poslovanja (rokovi plaćanja, detalj-nafinancijska izvješća),

poSLoVna.Hr

informiranje poslovne zajednice

• bilanca stanja, račun dobiti i gu-bitka,

• različite pretrage,• predstečajne nagodbe,• bonitetne ocjene,• pregled poreznih dužnika i td.

Dostupnost podatakaNavedene podatke mogu koristi-

ti i udruženja za svoje potrebe, kao i za potrebe svojih članova. Poda-ci koji se objavljuju na Poslovna.hr dolaze iz brojnih javnih izvora, uključujući javne registre, službena glasila, medije i web te izravno od poduzetnika, menadžera i ostalih osoba povezanih s poslovanjem, uz njihovu privolu. Podaci koje pri-kuplja Poslovna.hr pohranjene su u sigurnoj i zaštićenoj bazi poda-taka koja je smještena u Republici Hrvatskoj.

www.hok.hr

13ŽUPANIJE prosinac 2013.Obrtničke novine

OK KARLOVAČKE ŽUPANIJE47000 KARLOVAC J. Haulika 14

KARLOVAČKA ŽUPANIJA

Telefon: 047/612 058Telefaks: 047/611 742

E-mail: ok.karlovac@hok.hr Web: www.okkz.hrPredsjednik: Darko Stanković

Tajnik: mr. Vlado JelkovacSTRANICU PRIPREMIO: Zdenko Živčić

KARLOVAC

IV.

OK KOPRIVNIČKO- KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE48000 KOPRIVNICA Bjelovarska cesta 75 a

KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA ŽUPANIJA

Telefon: 048/623 408

Telefaks: 048/623 408

Tajnik: Božo Barać

STRANICU PRIPREMILA: Adela Sočev

KOPRIVNICAVI.

E-mail: ok.koprivnica@hok.hr Web: www.obrtnicka-komora-koprivnica.hrPredsjednik: Zvonko Pecikozić

U Obrtničkoj komo-ri Koprivničko-križevač ke župa-

nije predsjednik HOK-a Dragutin Ranogajec, glavna tajnica HOK-a Violeta Jelić i zamjenica glavne tajnice Mirela Le-kić održali su radni sa-stanak s predstavnicima obrtnika iz Krapinsko-zagorske, Varaždinske, Međimurske, Virovitičko-podravske, Bjelovarsko-bilogorske i Koprivničko-križevačke županije.

Fond solidarnostiSastanku su bili na-

zočni predsjednici i tajni-ci POK-ova, predsjednici Udruženja obrtnika i čla-novi Skupštine HOK-a iz ovih šest županija. Tema sastanka bio je novi Zakon o obrtu i poseb-no program održivosti sustava u nepovoljnim okolnostima s obzirom na limitiran komorski doprinos u iznosu od 44 kune. Predsjednik HOK-a izložio je prijedlog

SaStanak predStaVnika ŠeSt komora

Važno je sačuvati komorski sustav

Izložen prijedlog Upravnog odbora HOK-a o načinima i modelima funkcioniranje jedinstvenog

komorskog sustava

Udruženje obrtnika Križevci u suradnji s Obrtničkim učilištem Pouka or-ganiziralo je besplatne informatičke radionice koje su održane u pro-

storima O.Š. Ljudevita Modeca u suvremeno opremljenom informatičkom praktikumu. Predviđena su dva obrazovna modula za stjecanje osnovnih te proširenih informatičkih znanja, a namijenjena su obrtnici-ma, članovima obitelji i zaposleni-ma u obrtu.

Sredstva za održavanje radionica osigurana su iz programa Poduzet-nički impuls 2013. Ministarstva po-duzetništva i obrta s ciljem unapre-đenja informatičkih znanja obrtnika.

obrtniČko UČiLiŠte poUka

otvoreni novi praktikumiObrtničko učilište Pouka i Obrt-

nička komora Koprivničko-kri-ževačke županije otvorili su prakti-kume za ugostiteljska zanimanja i prezentaciju projekata Ministarstva poduzetništva i obrta iz programa Poduzetnički impuls 2013.

Novi ugostiteljski i frizersko-koz-metički praktikum kao i novu učio-nicu za teorijsku nastavu otvorio je Dražen Pros, zamjenik ministra poduzetništva i obrta. Upravo je Mi-nistarstvo odobrilo 124 tisuće kuna za praktikume, a Pros je pritom re-kao kako je vrijeme krize najbolje za ulaganje u znanje.

Melita Ivančić, ravnateljica Pou-ke, naglasila je kako ovo obrtničko učilište trenutno ima 17 programa obrazovanja verificiranih od Mi-nistarstva znanosti obrazovanja i sporta i to na području triju župani-ja, točnije u Koprivnici, Križevcima, Đurđevcu, Bjelovaru i Virovitici,

Dražen Pros naveo je kako je Mi-nistarstvo poduzetništva i obrta ove

godine izdvojilo 5,9 milijuna kuna za projekte poticanja poduzetništva, obrtništva i institucija u Koprivničko-križevačkoj županiji.

U novootvorenim praktikumima nakon otvaranja organizirana je radionica izrade barskih mješa-vina, koktela te zanimanja frizer, kozmetičar i maser čime je, uz prostor, prezentirana i nabavljena oprema.

Informatička edukacija

Novi Zakon o obrtu, koji je stu-pio na snagu 10. prosinca, bio je glavna tema Skupšti-

ne obrtničke komore Karlovačke županije. Naime, doneseni plan i program rada, kao i financijski pro-račun ove obrtničke institucije, uve-like će ovisiti o visini komorskog do-prinosa, koji prema novom zakonu iznosi 44 kune mjesečno po obrtu.

Iznos komorskog doprinosa

- Prema prijedlogu po kojemu smo radili proračun za iduću go-dinu, Obrtničkoj komori Karlovac iz navedenog iznosa trebalo bi pripasti 15 kuna, što je 37,5 posto iznosa koji smo do sada dobiva-li od komorskog doprinosa, a koji je iznosio 40 kuna - rekao je tajnik Vlado Jelkovac, dodavši kako će se o svemu više znati nakon Skup-štine Hrvatske obrtničke komore na kojoj će se točno utvrditi izno-si komorskog doprinosa za sve tri razine.

Proračun koji su izglasali skupšti-nari težak je 1.190.000 kuna, što je za 30-ak posto manje u odnosu na prošlogodišnji koji je bio 1.718.000 kuna.

SkUpŠtina obrtniČke komore karLoVaČke žUpanije

Obrtnici imaju zvanje i znanje

U hrvatskom obrtništvu nikada nije bilo teže nego sada, ali unatoč svemu nema predaje

Problem kućne radinostiNovi Zakon o obrtu komentirao

je i Ivan Obad, predsjednik Obrtnič-ke komore Zagreb i potpredsjednik HOK-a: - U hrvatskom obrtništvu nikada nije bilo teže nego sada. Predlagatelj i donositelj zakona nisu uvažili niti jedan amandman HOK-a. No, nije problem samo smanjenje iznosa komorskog doprinosa, već i to što će prema novom zakonu svaka „šuša“ moći raditi u kućnoj radinosti što god hoće, bez da ima majstorski ispit i sve one druge pre-duvjete koje smo mi, obrtnici, morali ispuniti kad smo otvarali obrte - po-ručio je Obad te dodao kako unatoč svemu nema predaje, jer obrtnici imaju zvanje i znanje.

Povelja prijateljstva- Znam da će mnoga „mala“ udru-

ženja doći u tešku materijalnu situa-ciju, ali poručujem vam da se udru-žujete jer su baš udruženja obrtnika temelj obrtništva - zaključio je Obad.

Tijekom skupštine Darko Stanko-vić, predsjednik Obrtničke komore Karlovačke županije i Ivan Obad, predsjednik Obrtničke komore Za-greb potpisali su Povelju prijateljstva te time samo produbili dugogodišnje prijateljstvo i suradnju dviju komora.

- Samo zajedništvom možemo odgovoriti izazovima koji su pred nama. Siguran da ćemo iz ove teš-ke situacije izići još jači - zaključio je Obad.

Z. Živčić

U sklopu projekta Fakulteta strojar-stva i brodogradnje AdTecSME -

Aditivne tehnologije za mala i srednje velika poduzeća - održana je tehnič-ka radionica u Obrtničkom centru u Karlovcu. Razvojem aditivnih tehno-logija, tj. njihovim pojednostavljenim nazivom - 3D printanjem, danas je moguća izrada proizvoda vrlo kom-plicirane geometrije koje bi drugim, klasičnim postupcima proizvodnje bilo vrlo teško ili nemoguće načiniti.

Točnost, čvrstoća i trajnost mo-dela čini ih savršeno prikladnima za upotrebu u mnogim područjima. Za tehniku 3D printanja, umjesto kla-sične izrade proizvoda, poduzetnici se odlučuju kako bi smanjili troško-ve proizvodnje i uštedjeli vrijeme i to

Skupštine Udruženja obrtnika Uoči sjednice Skupštine Obrtničke komore Karlovačke županije u

prostoru Obrtničkog centra u Karlovcu održane su i skupštine Udruže-nja obrtnika Grada Karlovca, Ogulina, Duge Rese, Slunja i Ozlja. Ovo je drugi put da su se obrtnici iz svih udruženja našli na jednom mjestu te održali skupštine. Sva udruženja donijela su program rada za iduću godinu te financijski proračun. Prema onome što se moglo čuti, iduća godina bit će izuzetno teška za manja udruženja koja će se vjerojatno morati spajati kako bi preživjela.(zž)

PROJEKT AdTEcSME

povećati konkurentnost i inovativnost

primjerice, prilikom izrade prototipa proizvoda, pojedinačnih ili perso-naliziranih proizvoda te malih serija proizvoda.

Glavni cilj projekta AdTecSME je povećati potencijal za konkuren-tnost i inovativnost hrvatskih obrtni-ka, malih i srednje velikih poduzeća u proizvodnom sektoru primjenom aditivnih tehnologija. Kako bi se to postiglo planirano je osnivanje Centra za aditivne tehnologije pri Fakultetu strojarstva i brodograd-nje, Sveučilišta u Zagrebu. Glavna uloga Centra bit će primjena tran-sfera znanja o aditivnim tehnologi-jama prema malim i srednje velikim poduzećima u cilju podrške razvoju njihove inovativnosti i konkurentno-sti, kao i poticanja istraživanja i ra-zvoja. U sklopu projekta će se za 40 odabranih tvrtki osigurati besplatna izrada jednog prototipa proizvoda ili alata. Izbor tvrtki će se, u cilju transparentnosti, izvršiti na temelju dostavljenih odgovora na anketu iz početne faze projekta, kao i nazoč-nosti na tehničkim radionicama.

Upravnog odbora HOK-a o načinima i modelima funkcioniranja jedinstve-nog komorskog susta-va, a posebno njegovog financiranja i pripreme proračunskih dokume-nata za 2014. godinu. Posebno treba naglasiti da je stav HOK-a da se mora sačuvati pravna osobnost svih udruže-nja, POK-ova i HOK-a te njihova tijela upravljanja i imovina naišao na odo-bravanje svih sudioni-ka sastanka. Isto tako, jednoglasno je podržan prijedlog HOK-a da se dvije kune komorskog doprinosa rezerviraju u fond solidarnosti iz kojeg bi se moglo intervenirati u slučaju potrebe nekog od dijelova jedinstvenog komorskog sustava.

Mjere štednjeNaglašeno je da će se

morati poduzeti mjere štednje, odnosno da se iz propisanog iznosa ko-morskog doprinosa neće

moći financirati sve ak-tivnosti kao što je to bio slučaj do sada. Isto tako, zaključeno je da će se kompletni sustav morati prilagoditi situaciji te da će se jedan dio sredstava morati osigurati iz usluga koje će se moći naplati-ti, odnosno iz projekata koji će se kandidirati i kroz koje će se provoditi

aktivnosti komorskog su-stava. Istaknuta je nada da ovako loš zakon neće trajati predugo te da će vrlo brzo doći do promje-na zakona s obzirom da je očigledno da on obrt-ništvo stavlja u drugora-zredni položaj. Dana je podrška vodstvu HOK-a da ovakav model predloži Skupštini HOK-a.

www.hok.hr

14 ŽUPANIJEObrtničke novine prosinac 2013.

OK LIČKO-SENJSKE ŽUPANIJE53000 GOSPIĆ Ulica Ante Starčevića 17

LIČKO-SENJSKA ŽUPANIJA

Telefon: 053/573 012Telefaks: 053/573 012

E-mail: ok.gospic@hok.hrPredsjednica: Ana Šerić-Konjikovac

Tajnica: Ankica ŠubarićSTRANICU PRIPREMIO: Željko Mataija

IX.GOSPIĆ

KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA

OK KRAPINSKO- ZAGORSKE ŽUPANIJE49000 KRAPINA Magistratska 2

Telefon: 049/300 545

Telefaks: 049/370 616

E-mail: ok.krapina@hok.hr Web: www.okkzz.hrPredsjednik: Davor Pleško

Tajnica: Renata Vranić

STRANICU PRIPREMILA: Renata Vranić

KRAPINA

II.

Uručena su priznanja obrtnicima za postignute

uspjehe i doprinos razvoju obrtništva

SVeČana SjedniCa SkUpŠtine ok krapinSko-zagorSke žUpanije

Zlatna plaketa Tomislavu Jurini

Povodom obljetnice osnutka Obrtničke komore Krapinsko-zagorske županije komore 4.

studenoga 1997. godine, u restora-nu „Zaboky“ u Zaboku 7. studenoga održana je svečana sjednica Skup-štine na kojoj su dodijeljena tradici-onalna godišnja priznanja OKKZŽ za 2013. godinu.

Najveće priznanje - Zlatna plake-ta - dodijeljena je Tomislavu Jurini, obrtniku iz UO Stubica. Brončana plaketa kao priznanje obrtnicima za postignute uspjehe i doprinos ra-zvoju obrtništva na području župa-nije dodijeljena je sljedećim obrtni-cima: Darku Banu, Sanji Lež, Željku Borošaku, Marlis Vučajnk, Marjanu Vdoviću, Krunoslavu Martinku, Mi-ljenku Jugu, Damiru Oborovečkom i Hrvoju Horvatu.

130 godina djelovanjaSrebrna plaketa kao priznanje

obrtnicima, pojedincima i instituci-jama u zemlji i inozemstvu koji su svojim djelovanjem i iskazanom potporom komori dali značajan doprinos njenom radu i razvoju obrtništva dodijeljena je Ivanu Zor-manu i Tomici Jurinjaku. Povodom obilježavanja 130 godina djelovanja predsjednik HOK-a Dragutin Rano-gajec uručio je bravarsko-kovačkoj

radionici „Mišak“ vlasnika Stjepana Mišaka Povelju HOK-a za dugogo-dišnju potporu razvoju obrtništva i očuvanju obrtničke tradicije.

Uloga KomoreO ulozi Komore govorio je pred-

sjednik Davor Pleško, župan Želj-ko Kolar osvrnuo se na važnost nastavka partnerskog odnosa komore i županije, a uzvanicima

se obratio gradonačelnik grada Zaboka Ivan Hanžek i predsjednik HOK-a Dragutina Ranogajec. Pot-predsjednik OK KZŽ i predsjed-nik Ceha tradicijskog obrta Darko Varga zajedno s Ivankom Ivkanec i dr. sc. Iris Biškupić Bašić iz Etno-grafskog muzeja Zagreb promo-virao je novi Katalog tradicijskih i umjetničkih obrta Krapinsko-za-gorske županije.

Zagorska razvojna agencija u suradnji sa MINPO-om provodi program edukativnih radionica. Radionice će se provoditi u razdoblju od pro-

sinca 2013. do kraja ožujka 2014. godine. Ciklusu od ukupno 8 radionica mogu prisustvovati svi obrtnici i poduzetnici s područja KZŽ. Prijave za predavanja su otvorene i moguće isključivo putem elektronskog obrasca na stranicama Zagorske razvojne agencije (http://www.zara.hr/hr/eduka-cije/on-line-prijava), a dodatne informacije o pojedinom događaju potra-žite u Zagorskoj razvojnoj agenciji te na Internet stranicama u izborniku Edukacije.

Edukacije u organizaciji ZARA-e

Nastavak promocije tradicijskih i umjetničkih obrta

Predsjednik Obrtničke komore Krapinsko-zagorske županije

Davor Pleško i župan Željko Ko-lar potpisali su krajem studenoga ugovor kojim će županija isplatiti komori potporu u iznosu od sto ti-suća kuna za provođenje projekta „Promocija tradicijskih i umjetničkih obrta Krapinsko-zagorske župani-je“. Uz pomoć tih sredstava uredit će se izložbeno-edukativni prostor za tradicijske i umjetničke obrte. Edukativno-prezentacijske radio-nice za učenike osnovnih škola i vlasnike tradicijskih i umjetničkih obrta s područja županije održavat će se u prostorijama Obrtničke ko-more.

Predsjednik OK KZŽ Davor Pleš-ko istaknuo je kako je naglasak na višegodišnjoj edukaciji učenika za-gorskih škola o tradicijskim i umjet-ničkim obrtima kako bi se sačuvala

Nove poslovne informacije za članstvo

tradicija i povijest starih zanata, ali i povećao interes za njih među mla-đim naraštajima.

Obrtnička komora Krapinsko-zagorske županije nudi nove

poslovne informacije za članstvo, kako bi im smanjila troškove poslo-vanja te omogućila lakše donošenje poslovnih odluka:

- lako dostupan i sveobuhvatan pregled financijskih informacija o poslovnim subjektima u RH, uk-ljučujući trgovačka društva, obrte, obiteljsko-poljoprivredna gospodar-stva, zadruge i slično;

- uvid u financijske pokazatelje s dodatnim pokazateljima uspješnosti poslovanja;

- uvid u javne natječaje RH su-kladno djelatnostima poslovanja;

- bazu s više od 400 obrazaca iz različitih područja koji su potrebni svakom poslovnom subjektu, a koji se mogu printati u pdf formatu

- uvid u novonastale poslovne subjekte u RH;

- uvid u propise i zakone, kao i pročišćene tekstove zakona;

- predstečajne nagodbe; ocjene boniteta; monitoring; informacije o poreznim dužnicima; aktualna ana-liza tržišta.

Dodatne informacije mogu se dobiti u OKKZŽ na broj telefona: (049) 300-546 ili na e-mail adresu: tajnik@okkzz.hr

Nakon osnovne škole, i senj-ski dječji vrtić „Travica“ bio je domaćin završnice projekta

„Dječji tjedan poduzetništva“ kojeg je iniciralo Udruženje obrtnika Senj po programu Obrazovnog sustava „Zrinski“ iz Zagreba.

Kroz tjedan dana osamdesetak djece raspoređeno u četiri grupe s tetama se marljivo pripremalo kako bi na prezentaciji koja je podsjećala na svojevrsni sajam tradicionalnih zanata izložili proizvode uz, narav-no, istaknutu cijenu.

Učenje kroz igruKako je pred okupljenim roditelji-

ma, uzvanicima i gostima istaknula ravnateljica vrtića Dubravka Glavaš, cilj projekta je da djeca kroz igru stje-ču osnovna znanja o poduzetništvu, razvijaju vještine, kreativnost te na-uče osnovne ekonomske pojmove kao što su nabava, sirovina, proi-zvodnja, prodaja, zarada i drugi.

Govoreći o projektu koji već pet godina pokriva vrtiće, osnovne i srednje škole, predsjednik uprave OS „Zrinski“ Vitomir Tafra zahvalio je na potpori Ministarstvu poduzet-ništva i obrta, Hrvatskoj obrtničkoj komori, gradu Senju i senjskom Udruženju obrtnika te posebno vr-tiću, izrazivši uvjerenje kako podu-zetništvo polako, ali sigurno ulazi u odgoj i obrazovanje.

Priznanje UdruženjuSvoje zadovoljstvo nisu krili gra-

donačelnik Darko Nekić te pred-

djeČji VrtiĆ „traViCa“ bio je domaĆin zaVrŠniCe projekta „djeČji tjedan podUzetniŠtVa“

Djeca poduzetnici

sjednik Gradskog vijeća Berislav Gržanić, inače i predsjednik senj-skog Udruženja obrtnika, podsje-ćajući da je poduzetništvo jedini način izlaska iz krize, a treba se učiti od rane mladosti.

Na završnom danu Tjedna dječ-jeg poduzetništva uručene su za-hvalnice i priznanja sudionicima projekta, posebno Udruženju obrt-nika u čije je ime zahvalnicu primila tajnica Anita Lopac.

Predstavnici Obrtničke ko-

more Ličko-senj-ske županije Ana Šerić Konjikovac i Ankica Šubarić te Udruženja obrtni-ka Gospić Marko Sokolić i Željko Mataija održali su radni sastanak s direktorom Centra za poduzetničko bankarstvo Zagrebačke banke Zora-nom Hrbokom te direktoricom mar-ketinga i odnosa s klijentima tvrtke Park Avenia Irenom Donaj kako bi analizirali projekt Obrtnik&partner u području Ličko-senjske županije.

U otvorenom razgovoru želje-lo se uvidjeti dobre i loše strane programa za obrtništvo regije, sa-gledati konkretne mogućnosti pri-lagodbe potrebama obrtnika, bolju zastupljenost i promociju obrtnika u medijima, on-line prezentacija

SASTANAK TAJNIKA

Rasprava o Strategiji razvoja HOK-a

Tajnici Obrtničke komore Ličko senjske županije te udruženja

obrtnika u Senju, Otočcu i Gospi-ću održali su sastanak na kojemu su raspravljali o radnoj verziji Stra-tegije razvoja Hrvatske obrtničke komore do 2020. godine kako u istu bili ugrađeni dijelovi koji se odnose na Ličko-senjsku župani-ju. Kako je zaključeno, Strategija kao takva se prihvaća, a svako će udruženje na osnovu svojih po-treba dostaviti informaciju kako bi

Obrtnička komora Ličko-senjske županije mogla izvijestiti Hrvatsku obrtničku komoru te predložiti nje-zinu nadopunu. Raspravljalo se i o daljnjim aktivnostima vezanim uz Zakon o obrtu, kao i nužnim prila-godbama s nivoa HOK-a, aktima nužnim za uklapanje u nastalu situaciju, financiranju Udruženja i Komore, pripremanju Skupština i drugom. Prihvaćena je informa-cija s kolegija tajnika održanog u Zagrebu.

program obrtnik&partner

Promocija obrtnika

programa te njegovo približavanje obrtnicima.

Osim rečenog, bilo je riječi i o obavještavanju obrtnika kroz digi-talne medije, posebno preko web i Facebook stranica, mobilnih apli-kacija i drugog što bi dalo rezultate u najvećoj županiji s najmanje na-seljenog stanovništva, odnosno ak-tivnih obrta. Bilo je govora i o Obrt-ničkoj kartici klijenata ove banke, odnosno povoljnijoj ponudi partnera obrtnicima koji je koriste u svakod-nevnom poslovanju. (Ž.M.)

www.hok.hr

15ŽUPANIJE prosinac 2013.Obrtničke novine

MEĐIMURSKA ŽUPANIJA

OK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE40000 ČAKOVEC Ulica I. G. Kovačića 4

Telefon: 040/312 643Telefaks: 040/312 643

E-mail: ok.cakovec@hok.hrPredsjednik: Slavko Faltak

Tajnik: Anđelko CrnčecSTRANICU PRIPREMIO: Robert Varga

ČAKOVECXX.

OK OSJEČKO- BARANJSKE ŽUPANIJE31000 OSIJEK Svilajska 35/2

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA

Telefon: 031/310 160

Telefaks: 031/310 161

E-mail: ok.osijek@hok.hrWeb: www.okobz.hrPredsjednik: Dragutin Grabrović

Tajnica: Blaženka Bogdan

STRANICU PRIPREMILA: Ivana Rab-Guljaš

OSIJEK

XIV.

dAN KOMORE

Priznanja uspješnim obrtnicimaProslava obljetnice prilika je za isticanje pojedinaca koji su svojim radom pridonijeli razvoju, promociji i časnom

zvanju obrtnika

Svečanom proslavom odr-žanom u petak, 6. prosin-ca u dvorani Zrinski zgrade

Scheier u Čakovcu Obrtnička ko-mora Međimurske županije obilje-žila je 19 godina svog utemeljenja.

Predsjednik Obrtničke komore Međimurske županije Slavko Faltak tom se prilikom osvrnuo i na aktu-alno stanje obrtništva u Međimurju.

Negativne promjene- Baš u vrijeme kada smo se po-

nadali da će gospodarstvu, a u sklo-pu njega i obrtništvu, biti bolje, da će poslovati u boljim uvjetima, u vri-jeme kad je Komora od institucije za koju prvih godina gotovo nitko nije znao izrasla u ravnopravnog par-tnera u gospodarskom životu župa-nije, od podstanara postala vlasnik prostora, izborili smo se za ministra koji je sve ili većinu toga odlučio uništiti. Možda je neke uspio uvje-riti da su izmjene koje donosi novi Zakon o obrtu u korist obrtnika, ali oni koji dublje poznaju obrtničku problematiku svjesni su da velika većina tih odredbi nije pozitivna - izjavio je Faltak.

Proslava obljetnice prilika je za isticanje pojedinaca koji su svo-jim radom pridonijeli razvoju, pro-

mociji i časnom zvanju obrtnika, odnosno za dodjeljivanje najviših komorskih priznanja. Tako je na-grada za životno djelo - statua „Obrtnik Međimurja“ uručena gospodinu Ivici Balogu, vodo-instalateru iz Strahoninca, za 28 godina rada u obrtništvu kao uglednom, uspješnom i časnom obrtniku za izuzetan doprinos u osnivanju i razvoju obrtničkih insti-tucija te za dugogodišnji uspješan rad na promidžbi obrtništva.

Izniman doprinos obrtništvu

Plakete „Majstor godine“ za postignute značajne poslovne rezultate, ostvarena tehnološka unapređenja, postignutu visoku razinu kvalitete proizvoda i uslu-ga, za postignute visoke rezulta-te u poduci učenika za obrtnička zvanja dodijeljene su Dragutinu Vabecu, staklaru iz Murskog Sre-

dišća i Antunu Agiću, metalcu iz Mihovljana.

Diplome za izniman doprinos u promidžbi, poticanju i unapređenju obrtništva i obrtničkog komorskog sustava dobili su Ana Žnidarić, ugostiteljica iz Pušćina, Branko Žganec, autoprijevoznik iz Murskog Središća, Milenko Benjak, proizvo-đač drvene ambalaže iz Totovca, Senka Malnar, urarka iz Čakovca i Stjepan Marodi, proizvođač tjeste-nine iz Čakovca.

Na svečanoj proslavi uručena su i brojna priznanja za dugogodišnji marljiv i ustrajan rad u obrtu i razvoj obrtništva obrtnicima koji ove godi-ne obilježavaju više od 20 godina rada u obrtu.

Čestitke su međimurskim obrtnici-ma uputili predsjednik Hrvatske obrt-ničke komore Dragutin Ranogajec, međimurski župan Matija Posavec i predsjednik Obrtničke komore Međi-murske županije Slavko Faltak.

StatUa „obrtnik meĐimUrja“

Ivica Balog rođen je 1953. godine u Vrutoku u Makedoniji. Nakon što

je završio srednju školu u Čakovcu i stekao zvanje održivač šivaćih stro-jeva zapošljava se u vodoinstalater-skom obrtu svog oca Andrije Balo-ga u Strahonincu, gdje stječe prva znanja i iskustva, a radi na svim poslovima - od iskopa do monta-že i održavanja. Usporedo pohađa Strojarsku školu u Varaždinu i sječe novo zvanje - strojarski tehničar.

Obrt kao nasljeđeNakon odlaska oca u mirovinu

1985. godine, Ivica Balog preuzi-ma obrt s dva vodoinstalatera. Od samog početka samostalne obrt-ničke karijere angažira se u radu Obrtničke zadruge Napredak, zatim Obrtničke zadruge Međimurka, a sadašnji je član Obrtničke zadruge Čakovec. Gospodin Balog je bio i član Skupštine i Upravnog odbo-ra Udruženja obrtnika Međimurja i Obrtničke komore Međimurske žu-panije.

Najmoderniji strojeviDanas je sedmeročlana ekipa

obrtnika Baloga opremljena naj-modernijim strojevima za strojno održavanje kanalizacije i vodovo-

Ivica Balog dobitnik nagrade za životno djelo

Priznanje za izuzetan doprinos u osnivanju i razvoju obrtničkih

institucija te za dugogodišnji uspješan rad na promidžbi

obrtništva

da, kamerom za snimanje cijevi te svim potrebnim alatom i opremom za kvalitetno i brzo izvođenje rado-va sa svim atestima i potrebnom dokumentacijom. Novost u ponudi usluga vodoinstalatera Baloga je ugradnja solarnih sustava za pri-premu tople vode i podršku grijanju.

Ivica Balog vrlo je aktivan u hu-manitarnim akcijama, pomaže naj-različitijim udrugama, crkvi i školi, a aktivan je član i „Lions kluba Zrin-ski“ Čakovec. Posebno je ponosan na svoju obitelj i podršku koju mu daju supruga Višnja, te kćeri Ivana i Nina.

Obrtnička komora Osječko-ba-ranjske županije planira u

2014. godini organizirati niz eduka-cija namijenjenih obrtnicima i onima koji žele otvoriti obrt. Za edukacije su predviđene teme iz područja pravnih propisa, financija i računo-vodstva, prodaje-marketinga, infor-matike te stručnog usavršavanja u određenoj djelatnosti, doznajemo od Blaženke Bogdan, tajnice Obrt-ničke komore Osječko-baranjske županije.

Nazivi edukacija su: Osniva-nje i upravljanje obrtom, Raču-novodstvo obrtnika, Financijsko poslovanje i porezne evidencije obrtnika, Prava obrtnika u susta-vu socijalnog osiguranja i obve-za prema zaposlenima, Osnove prodaje i marketinga u obrtu, In-ternet marketing (web, društvene

obiLježena VeLika obLjetniCa organiziranog obrtniŠtVa U ĐakoVŠtini

Obrtnici su tvrd orahDvjesto su godina stvarale tri generacije i nemamo pravo

staviti to na stranu, istaknuo je Ranogajec

- Malo koja sredina može se po-hvaliti tako dugom tradicijom obrt-ništva - istaknuo je Andrija Pleli, predsjednik Udruženja obrtnika Đa-kovo, na svečanoj akademiji u dvo-rani đakovačkog Centra za kulturu, gdje je obilježena 200. obljetnica or-ganiziranog obrtništva u Đakovštini. Pleli je naglasio kako trenutačna situacija u obrtništvu nije dobra, a ni perspektiva nije povoljna. - No, obrtnici su tvrd orah i sve će izdržati kao što su to uspijevali i dosad - re-kao je Pleli.

Šansa za najupornije- Dvjesto su godina stvarale tri

generacije i nemamo pravo staviti to na stranu. Sjetimo se samo koliki su obrtnici po strani ostavljali svoje obitelji i svoje poslove kako bi radili za opće dobro. U Hrvatskoj u ovom trenutku imamo približno 80.000 obrtnika, ali nas je, nažalost, svakim

danom sve manje, jer je gospodarska kriza uzela danak. Aktualna vlast ne prepoznaje u obrtnicima potencijal za gospodarski iskorak Hr-vatske. Pokušava uči-niti nešto, ali očekivani učinci izostaju - ocijenio je Ranogajec, dodavši kako je kriza ipak šan-sa za najupornije: - Mi, obrtnici, oslonjeni smo na obitelj i zato ćemo opstati - poručio je.

Ranogajčeve je riječi potvrdio i gradonačelnik Vinković, rekavši kako je u današnje vrijeme hrabrost biti obrtnik.

U povodu 200. obljetnice obrtništva u Đakovštini dodijeljena su pri-znanja i zahvalnice zaslužnim obrtnicima i partnerskim institucija-

ma. Zahvalnice su dodijeljene Đakovačko-osječkoj nadbiskupiji, župa-nu Vladimiru Šišljagiću, gradonačelniku Zoranu Vinkoviću, Zagrebačkoj banci, SSŠ Antuna Horvata, TZ Grada Đakova, Dragutinu Ranogajcu, Obrtničkoj komori Osječko-baranjske županije i udruženjima obrtnika Donjeg Miholjca, Našica, Osijeka, Valpova i Baranje. Zahvalnica za očuvanje tradicije u obrtništvu uručena je Mariju Strnadu

iz kolarsko-stolarskog obrta „Strnad“. Priznanja za razvoj obrtništva uruče-na su Štefici Lovričić, Filipu Mandariću, Zdravku Miličeviću, Franji Perčiju i Milanu Štimcu. Diplome za dugogodišnji doprinos razvoju obrtništva uru-čene su Vladi Brajku, Anti Periću, Vladi Rachneru, Josipu Tiriću i Otmaru Tosenbergeru.

Povelje za životno djelo uručene su uraru Tomi Bošnjaku, instalateru Antunu Hostiću, krojaču Andriji Pleliju, ugostiteljici Suzani Vulić te umi-rovljenim obrtnicima Karlu Miškoviću i Dubravku Fergeru.

Zahvalnice, priznanja, diplome i povelje

PLANIRANE EdUKAcIJE U 2014. GOdINI

Obrtnici, ispunite anketu!mreže), Informacijske tehnologije u obrtu (internetska prodaja, mo-bilni internet), Uvjeti poslovanja po obrtničkim djelatnostima te In-formacija o EU projektima za obrt-nike. Iz Komore mole zainteresi-rane obrtnike da popune anketu i iskažu svoj interes za edukacije, jer će se one potom organizirati i sufinancirati prema iskazanom in-teresu obrtnika.

Popunjenu anketu koja se nala-zi na www.okobz.hr treba poslati u Obrtničku komoru Osječko-baranj-ske županije na e-mail ok.osijek@hok.hr ili na fax 310-160. Također, na www.okobz.hr možete naći obrazac koji trebate ispuniti i po-slati ako želite primati obavijesti iz Obrtničke komore Osječko-ba-ranjske županije SMS porukom ili e-mailom.

- U ovom trenutku nema nikakvih naznaka da bi se mogao učiniti po-mak. Vladine mjere ne pridonose razvoju obrtništva, dapače, novi Za-kon o obrtu predstavlja nov udar na obrtnike i obrtništvo - smatra Vinko-vić. Dožupan Vulin pohvalio je pak đakovačke obrtnike istaknuvši kako sa svojih približno 1.000 registrira-nih obrtnika ima najveći broj obrtni-ka po broju stanovnika u Osječko-baranjskoj županiji.

Dodjela priznanjaHrvatska obrtnička komora u

povodu 200. obljetnice dodijelila je Udruženju obrtnika Đakovo Plake-tu Zlatne ruke. Inače, o značajnoj obljetnici svjedoči i monografija prof. Mirka Ćurića i etnologinje Branke Uzelac „200 godina orga-niziranog obrtništva u Đakovštini 1813.-2013.“. U povodu značajne obljetnice promovirana je i nova zastava Udruženja. U programu su sudjelovali MVS „Bećarine“, kvartet OGŠ „Ivan Goran Kova-čić“ i KUD „Sklad“, a SSŠ Antuna Horvata održala je modnu reviju i reviju frizura.

www.hok.hr

16 ŽUPANIJEObrtničke novine prosinac 2013.

PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA

OK PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE51000 RIJEKA Zanonova 1/III

Telefon: 051/325 599 Telefaks: 051/325 590

E-mail: ok.rijeka@hok.hrWeb: www.obrtnicka-komora-rijeka.hrPredsjednik: Boris Vukelić

Tajnik: Željko Dimitrić

STRANICU PRIPREMIO: Željko Dimitrić

RIJEKAVIII.

POŽEŠKO-SLAVONSKA ŽUPANIJAPOŽEGA

XI.OK POŽEŠKO-SLAVONSKE ŽUPANIJE34000 POŽEGA Ulica Franje Thauzyja 7

Telefon: 034/272 457 Telefaks: 034/272 457

E-mail: ok.pozega@hok.hrPredsjednik: Stipo Barukčić

Tajnik: Zvonko MartinovićPRILOGE PRIPREMILI: Zvonko Martinović, Francisko Didović, Tomislava Nikšić, Jasna Tessari

Stipendiranje UČenika

Nove snage obrtništvaUgovore o stipendiranju

potpisalo je ukupno 48 učenika

U Velikoj vijećnici Požeško-slavonske županije Ugovore o stipendiranju potpisalo je

ukupno 48 učenika. Župan Požeš-ko-slavonske županije Alojz Toma-šević čestitao je učenicima što su za obrazovanje izabrali obrtnička zanimanja, uputio im riječi ohrabre-nja te zaključio da se ne trebaju bo-jati rada i posla, jer se samo radom može doći do željenog cilja.

Zanimanje kuhar i konobar

Iz programa poticanja obrazo-vanja kadrova u ugostiteljstvu i tu-rizmu Ministarstva turizma u 2013. godini potpisano je 20 ugovora o stipendiranju s učenicima za zani-manja kuhar i konobar. Stipendirani učenici pohađaju Obrtničku školu u Požegi te Ekonomsku i turističku školu u Daruvaru, a prebivalište imaju u Požeško-slavonskoj župa-niji. Vrijednost mjesečne stipendije je 1.000,00 kuna po učeniku, a ugo-vori su potpisani do kraja obrazova-nja učenika.

Tisuću kuna mjesečne stipendije

Iz programa poticanja poduzet-ništva i obrta za 2013. godinu Po-duzetnički impuls, kojeg provodi Ministarstvo poduzetništva i obrta, iz aktivnosti D2.3. „Stipendije uče-nicima u obrtničkim zanimanjima“

potpisano je ukupno 28 ugovora o stipendiranju. Stipendirani učenici pohađaju Tehničku školu, Obrtničku školu te Poljoprivredno-prehrambe-nu školu u Požegi. Vrijednost mje-sečne stipendije je 1.000,00 kuna po učeniku, a ugovori su potpisani za školsku godinu 2013./2014.

Uspješna sajamska jesen

U organizaciji i uz financijsku potporu Obrtničke komore obrtnici iz Požeš-ko-slavonske županije uspješno su se predstavili na domaćim i regional-

nim sajmovima. Damir Tomić, vlasnik obrta „Pilana – Ivandol“ na Obrtničkom sajmu Istre izlagao je program vrtnih garnitura i masivnih hrastovih klupa.

Na 16. obrtničkom i gospodarskom sajmu Koprivničko-križevačke žu-panije, održanom u studenome u Križevcima, izlagala je Božena Barbara Šojat, vlasnica obrtničke obućarske radnje „Duga“ iz Pleternice. Obrtnička komora imala je svoj štand na Sajmu poslova, koji je održan u prostoru Gimnazije u organizaciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

Predsjednik Obrtničke komore Stipe Barukčić sudjelovao je na 18. izlož-bi jabuka i voćnih prerađevina, održanoj 25. i 26. listopada, pod nazivom „Dani jabuka – Požega 2013. godine“.

SLaVonSki banoVaC Međunarodni karakter sajma

Na ovogodišnjem 5. sajmu „Sla-vonski banovac“ u Pakracu,

održanom 12. i 13. listopada, izlagao je rekordan 81 izlagač iz 8 županija i 17 gradova i općina. Zahvaljujući dolasku gostiju iz Slovačke, iz Jase-nove i Dolnyeg Kubina, koji su pred-stavljali svoje turističke potencijale i kulturnu baštinu, ove godine sajam je po prvi puta poprimio i međuna-rodni karakter, što je pokazalo da se kvalitetnom organizacijom čak i u ovom recesijskom vremenu može privući veliki broj izlagača i posjetite-

26. kongreS UgoStiteLja i tUriStiČkiH djeLatnikaPridružite se projektu „Zeleno-plavo“!

Na 26. kongresu ugosti-telja i turističkih djelatnika HOK-a u Puli sudjelovalo je deset ugostitelja iz Obrt-ničke komore Požeško-slavonske županije. Željko Pojer, predsjednik Ceha i Sekcije ugostitelja, obra-zložio je sljedeće teme:

1. Zaštitu osobnih po-dataka ugostitelja i ostalih obrtnika na fiskalnim raču-nima,

2. Prijedlog nepostupanja nadležnih tijela po anonimnim prijavama,3. Problematiku nadzora konzumiranja alkoholnih pića maloljetnih osoba

u ugostiteljskim objektima,4. Prijedlog izmjene rokova za čuvanje dokumentacije HACCP-a,5. Prijedlog regionalnog razdvajanja ZAMP-a.Na kraju izlaganja, Pojer je pozvao sve sekcije i Cehove ugostitelja i

turističkih djelatnika komorskog sustava, kao i sve nazočne, da se pridru-že projektu „Zeleno-plavo“ u siječnju 2014., u sklopu kojeg se organizira i projekt „Ribe Hrvatske“ te da prezentiraju svoju ugostiteljsku i turističku ponudu, a svojim aktivnim sudjelovanjem podrže projekte.

lja. Tijekom dvodnevnog održavanja sajma posjetitelji su imali priliku pra-titi cijeli niz različitih događanja, od radionica, vježbaonica, do bogatog kulturno-umjetničkog programa uz ugostiteljsku i gastronomsku ponu-du. Organizatori ovogodišnjeg saj-ma „Slavonski banovac“ bili su Po-duzetnički centar Pakrac, Turistička zajednica Grada Pakraca, Grad Pa-krac i Lokalna akcijska grupa LAG „Zeleni trokut“, dok su partneri sajma bili Udruženje obrtnika Pakraca i Li-pika te Općina Velika.

Predsjednik Obrtničke komore Stipo Barukčić u završnoj riječi, uz pozdrave učenicima i roditeljima, uputio je poziv učenicima da, kada završe obrazovanje i polože maj-storske ispite, otvore vlastite obrte, jer oni predstavljaju nove snage obrtništva.

Udruženje obrtnika Rijeka po-vodom 45 godina postoja-nja organiziralo je svečanu

Skupštinu u Hotelu Jadran u Rijeci. Na Skupštini su dodijeljena prizna-nja zaslužnim obrtnicima te poseb-na priznanja obrtnicima i institucija-ma koje su sudjelovale u projektima Udruženja „Odaberi - dobar je po-sao“ te „Obrtnici svome gradu“.

Uspješni obrtniciNajviše priznanje, statuu „Obrt-

ničke ruke“ s poveljom primili su Frane Perkić, Tihomir Kovačević te Bernard Dejhalla. Plaketom „Obrt-ničke ruke“ s pisanim priznanjem nagrađeni su Marija Lučić, Marko Križić, Marinko Magaš, Sabrina So-kolaj, Žana Jurlina i Zoran Kukuljan, dok su posebna priznanja dodijelje-na Milanu Lergi, Vladimiri Perušić, Aleksandru Kamenaru te Sandru Čargonji.

rijeČko UdrUženje obiLježiLo 45 godina poStojanja

Priznanja vrijednim rukamaNa Skupštini Udruženja

obrtnika Rijeka uručena su priznanja zaslužnim obrtnicima

Sudjelovanje u projektima

Posebna priznanja za suradnju na sajmu deficitarnih zanimanja „Odaberi - dobar je posao“ primili su Hrvatski zavod za zapošljavanje - Područni ured Rijeka i Željeznič-ka tehnička škola Moravice, dok su za sudjelovanje na spomenutom

projektu, ali i akciji „Obrtnici svo-me gradu“ priznanja primili sljedeći obrtnici: Dževad Osojkić, Miroslav De Martini, Željko Iličić, Dragan Serdar, Zoran Rupčić, Josip Kneže-vić i Vojmir Slavić.

Na svečanosti su povodom umi-rovljenja prigodne poklone primili i bivši članovi Skupštine: Mladen Va-ljan, Ivan Jurica te Jurica Čačić.

Tijekom studenog, već šestu go-dinu za redom, održana je akci-

ja „Obrtnici svome gradu“ u sklopu koje se ove godine uređivao hodnik prizemlja Osnovne škole „Nikola Tesla“ u Rijeci. Uređena je površina hodnika od oko 500m², dok vrijed-nost poklonjenog rada i materijala iznosi oko 45 000 kn.

Inicijativa akcije „Obrtnici svome gradu“ potekla je iz Udruženja obrt-nika Rijeka, Sekcije građevinara, te je zamišljena kao permanentna ak-tivnost članova Udruženja obrtnika koji bi svojim volonterskim radom sudjelovali u projektima uređenja op-ćekorisnih objekata i ustanova (škola, vrtića, domova i sl.) na području Rije-ke kako bi se stvarali bolji uvjeti rada i poboljšala kvaliteta života građana.

Cilj je takvim projektima pota-knuti na suradnju sve segmente društva jedne društvene cjeline te razviti kod djece pozitivan stav pre-

„obrtniCi SVome gradU“

Vrijedni obrtnici volonteri

ma obrtničkom poslovanju koji bi mogao zainteresirati i njih same da krenu obrtničkim putem.

U proteklih šest godina u sklopu akcije „Obrtnici svome gradu“ ure-đeni su unutrašnji prostori OŠ „Pod-vežica“, Zavoda za dječju kirurgiju - Kantrida, učeničkog kluba Osnovne škole „Podmurvice“ u Rijeci, Doma za djecu s posebnim potrebama „Slava Raškaj“ u Rijeci te Strojarsko brodograđevne škole za industrijska i obrtnička zanimanja u Rijeci.

Stanje ribolovnog resursa

U organizaciji Ceha ribara Obrt-ničke komore Primorsko-go-

ranske županije u Opatiji je 29. prosinca pod pokroviteljstvom Pri-

morsko-goranske županije održan Skup ribara Primorsko-goranske županije. Na skupu su predstavni-ci Instituta za oceanografiju i ribar-stvo iz Splita, pod vodstvom rav-natelja prof.dr.sc. Nede Vrgoča, prezentirali studiju stanja resursa te prijedloge mjera regulacije ribo-lova u ribolovnoj zoni E. Studija je financirana od strane Primorsko-goranske županije s ciljem stvara-nja znanstvene podloge za budu-ću regulaciju ribolova u akvatoriju koji pokriva Primorsko-goranska županija.

Sveti Nikola u Malom Lošinju

Već 17. godinu zaredom Udruženje obrtnika Cres-Lošinj, obilježilo je blagdan Svetog Nikole kazališ-

nom predstavom i darivanjem poklona djeci obrtnika. Kazališni kolaž za djecu obrtnika osmislila su također djeca, odnosno društvo „Naša djeca“ iz Malog Loši-nja. Osim njih, u osmišljavanju kolaža sudjelovali su dječji crkveni zbor Mali anđeli, djeca iz vrtića Cvrčak i

djeca iz osnovne škole M. Martinolića. Za ovu priliku Pučko otvoreno učilište besplatno je ustupilo dvora-nu, dok su svoj posao bez naknade odradili i tehničari razglasa.

Na kraju ovog veselog događaja djeci je podije-ljeno 186 darova koja je za njih pripremila knjižara Mozaik.

www.hok.hr

17ŽUPANIJE prosinac 2013.Obrtničke novine

SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA

OK SPLITSKO- DALMATINSKE ŽUPANIJE21000 SPLIT Ruđera Boškovića 28-30

Telefon: 021/470 114Telefaks: 021/470 115

E-mail: ok.split@hok.hr

Predsjednica: Marija Crmarić

v.d. tajnika: Nada BrezecSTRANICU PRIPREMILA: Nada Brezec

SPLITXVII.

SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA

OK SISAČKO-MOSLAVAČKE ŽUPANIJE44000 SISAK Ulica Ante Starčevića 13

Telefon: 044/521 134

Telefaks: 044/522 487

E-mail: ok.sisak@hok.hrWeb: www.ok-smz.hrPredsjednik: Željko Vrbanus

v.d. tajnika: Nenad Joksimović

STRANICU PRIPREMIO: Nenad Joksimović

SISAKIII.

Udruženje obrtnika Topusko odr-žalo je godišnju sjednicu Skup-

štine, na kojoj su usvojeni program rada i financijski proračun za 2014. godinu. Istaknuta je krizna situacija u gospodarstvu te promjene koje se očekuju primjenom novog Zakona o obrtu. Predsjednik Željko Vrbanus istaknuo je da mala udruženja tre-baju biti sačuvana, jer su ona prvi i najvažniji kanal u komunikaciji i pružanju pomoći obrtnicima. Na-čelnik Općine Topusko Vlado Muža istaknuo je kako je i sam nekada bio obrtnik i samim time razumije pro-bleme obrtništva, a to su nedostatak posla, kao i problem naplate financij-skih potraživanja. Osobno podupire rad Udruženja te naglašava spre-mnost općine da im pomogne.

SiSaČki frizeri i kozmetiČari ŠiŠaLi za pet kUna

Sisak ima veliko srce

Sav prihod od ove hvalevrijedne akcije usmjeren

je Centru za žene Adela

Ovogodišnja humanitarna ak-cija Sekcije frizera i kozme-tičara grada Siska pokazala

je da Sisak ima veliko srce. Naime, u organizaciji Sekcije frizera i koz-metičara Udruženja obrtnika Sisak u nedjelju, 15. prosinca u hotelu Panonija održana je akcija „Šiša-nje za 5 kuna“. Građani grada Si-ska na taj su način mogli koristiti profesionalne usluge renomiranih sisačkih frizera, ali i kozmetičara, po simboličnoj cijeni od 5 kuna, a sav prihod od ove hvalevrijedne akcije usmjeren je Centru za žene Adela. Humanitarnoj akciji odazva-

lo se oko 600-tinjak građana, koje su čitav dan neumorno šišale i uređivale frizerke i kozmetičarke grada Siska, sve redom obrtnice iz dvadeset salona s područja grada Siska: Ivanka Čačić iz salona za uljepšavanje „Viktorija“; Azra Ajdi-nović iz frizerskog salona „Azra”; Dijana Mlinarić iz frizerskog salona „Canus“; Ksenija Marinović iz fri-zerskog salona „Ksenija“; Ružica Malović iz frizerskog salona „Malo-vić“; Helena Matijaš Kerep iz frizer-skog salona „Largo”; Asja Pandurić iz frizerskog salona „Aska”; Irena Podkrajšek Radić iz frizerskog sa-lona „Image”; Ivana Idžaković iz fri-zerskog salona „Mateja“; Katarina Vrkljan iz frizerskog salona „Katari-na“; Ivančica Batinjan iz frizerskog salona „Ivančica“; Arta Gjuraj iz fri-

Sekcija ugostitelja u „Božićnom gradu“

Sekcija ugostitelja i Udruženje obrtnika Si-sak i ove godine sudjeluje na manifestaciji

„Božićni grad” koja se održava od 4. do 23. prosinca.

Ugostitelji će i ove godine svojim cijenjenim sugrađanima i posjetiteljima manifestacije, uz glazbenu i kulturnu ponudu, omogućiti gastro-nomsku ponudu u sklopu „Božićnog grada”. Time sudjeluju u ostvarivanju cilja ove hvale-vrijedne manifestacije, a to je pretvaranje cen-tra grada Siska u „Božićni grad”.

Osim gastronomske ponude, svaki vikend tijekom prosinca Sekcija ugostitelja je organi-zirala kuhanje graha i podjelu sugrađanima. Kuhanje graha predviđeno je za 20. prosinca, a za sugrađane i posjetitelje je besplatno, uz skupljanje dobrovoljnih donacija. Sav prihod prikupljen dobrovoljnim dona-cijama biti će usmjeren Centru za žene Adela.

SKUPŠTINA UO SISAK

O financiranju u 2014.

Udruženje obrtnika Sisak održa-lo je 12. prosinca 8. sjednicu

Skupštine, na kojoj je glavna tema bila novi Zakon o obrtu, odnosno raspodjela komorskog doprinosa. Nakon žustre rasprave zaključe-no je da skupštinari moraju voditi računa o opsegu ovlasti Hrvatske obrtničke komore, područne obrt-ničke komore te udruženja obrtnika i da bi upravo opseg ovlasti trebao odrediti visinu raspodjele komor-skog doprinosa.

Udruženje će se shodno financij-skim mogućnostima uključiti i u ak-ciju prikupljanja pomoći Centru za žene Adela, jedan je od zaključaka sa sjednice Skupštine.

SKUPŠTINA UO TOPUSKO

Krizna situacijazerskog salona „Arta“; Vlatka Krič-ka iz frizerskog studija „Retro“; Mi-rela Jajčinović iz frizerskog studija „Mirela“; Dejan Gnjatović iz frizer-skog salona „Stella“; Martina Križe iz kozmetičkog salona „Carita“, te Tajana Kondres iz kozmetičkog sa-lona „Lotus”.

Humanitarnoj akciji odazvala se i gradonačelnica grada Siska Kristi-na Ikić – Baniček koja je svojim do-laskom uveličala ovu akciju i sisač-kim frizerima dala svoju podršku.

Svoj doprinos u humanitarne svr-he u zabavnom dijelu programa dali su: VIA „Lipe”, KUD „Kolovrat“, Ple-sni klub „Street shadows”, učenici Strukovne škole Sisak (revija frizu-ra), kazališni bend, plesna skupina „Salome“ (trbušne plesačice) te ple-sna skupina „Petrinia“.

brojne aktiVnoSti obrtniČke komore SpLitSko-daLmatinSke žUpanije U 2013. godini

Zakon o obrtu sve nas tišti i boliU ovo blagdansko vrijeme rado

smo se osvrnuli na proteklu godinu, koja je bila prepuna

aktivnosti

Krajem siječnja sudjelovali smo u projektu „Zeleno-pla-vo“ u Požegi, gdje su sudje-

lovali naši kuhari. OK Splitsko-dal-matinske županije financirala je i potaknula udruženja obrtnika da se što kvalitetnije povežu s obrtničkim školama te im organiziraju semina-re i pomognu u kupnji opreme, kako bi bilo što više učenika upisanih u obrtnička zanimanja. Ceh cvjećara imao je kvalitetnu prezentaciju na Sajmu vjenčanja. Organizirali smo

posjet IHM-u - Međunarodnom saj-mu obrtništva u Münchenu. Sajam je posjetilo 65 obrtnika.

Upisano 900 učenikaU dva redovna i jednom izvan-

rednom ispitnom roku za polaganje majstorskih ispita dobili smo uku-pno 225 majstora različitih zanima-nja. Održali smo pet rokova za ispi-te stručne osposobljenosti, gdje se odazvalo 135 kandidata i tri ispitna roka za osposobljavanje iz Radne pedagogije. U 17 obrtničkih škola upisali smo 900 učenika u obrtnička zanimanja.

Izvrsnost naših proizvođača su-venira vidjela se na 10. sajmu Kvar-ner Expo u Opatiji. Na inicijativu Ceha autostruke, a u suradnji sa FESB-om organizirali smo seminar za ugradnju plina te tako omogućili našim obrtnicima do dobiju licencu za ugradnju autoplina. Finacirali smo i pomogli udruženjima obrtnika da organiziraju ili sudjeluju u mani-festacijama: Kaštelansko ljeto, Fe-šta sv. Prošpera, gastro događanje u Omišu, prezentacija autohtonih jela u Sinju, revija frizura u Omišu i Vrgorcu, Dani Zagore, kamena i škoja u Trogiru, prezentacija obrtni-ka Visa u Češkoj i dr.

U svibnju smo u Malom Lošinju dokazali da dolazimo iz najsport-skije županije u Hrvatskoj, jer naši obrtnici sportaši ove godine nisu dali nikome da nam se približi u sportskim nadmetanjima, tako da smo ukupni pobjednici Obrtničkih sportskih igara. Sinjani su imali na

Alci oko sokolovo i desnicu ruku, dok su obrtnici pokazali da još ima starih zanata i obrta koji nisu izu-mrli.

Domaćini susreta ribara15. sajam obrtništva, male pri-

vrede i poduzetništva koji se odr-žava u sklopu Sajma SASO po-lučio je izvrsne rezultate, kako za naše obrtnike, tako i za obrtnike iz 9 županija koje su nastupale. Bili smo domaćini 18. susreta ribara Hrvatske obrtničke komore, koji je održan u Hvaru. Hvarani su se po-trudili da budu vrhunski domaćini, a gastro ponudom pokazali su da

ribarski ulov mora biti i kvalitetno pripremljen. U tijeku godine odr-žani su seminari za knjigovođe na temu praćenja novih regulativa i propisa u knjigovodstvu. OK Split-sko-dalmatinske županije svakod-nevno educira i savjetuje obrtnike i potencijalne obrtnike, radi se na maksimalnoj informiranosti naših članova, te se koristi i program SMS obrtnik radi što boljeg proto-ka informacija. U protekloj godini puno smo radili, ali mi znamo da se može još bolje i kvalitetnije i za-ista u tom pravcu ćemo i djelovati.Na kraju ne možemo ne spomenuti ono što nas sve tišti i boli, a to je da

je donesen novi Zakon o obrtu, da obrtnički prijedlozi nisu uvaženi, da će realizacija mnogih projekata biti upitna. No, obrtništvo je jedna veli-ka obitelj, želimo da nas povezuje jedinstvo i sloga te da u najtežim uvjetima pokažemo da se može!

Ponosni na organizaciju EUROFLEURSAPosebno mjesto u našem radu u 2013. godini svakako zaslužuje Europsko prvenstvo florista, koje je održano u

Splitu od 4. do 8. rujna 2013. godine. Sudjelovali su natjecatelji iz 12 zemalja. Ponosni smo što smo organizirali ma-nifestaciju na najvišem nivou, što nam je cijela Europa odala priznanje za vrhunsku organizaciju i ljepotu odabranih lokacija (Peristil, Dioklecijanova palača, Riva, Galerija Meštrović).

Generalna Skupština FLORINTA održana je u Splitu. Tehnički komitet, natjecatelji, asistenti i suci složili su se jednoglasno da je mirisna i cvjetna čarobna bajka iz Splita otišla u svijet.

www.hok.hr

18 ŽUPANIJEObrtničke novine prosinac 2013.

OK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE42000 VARAŽDIN Vodnikova 4

Telefon: 042/320 986

Telefaks: 042/320 949

E-mail: ok.varazdin@hok.hrWeb: www.obrtnicka-komora-vz.hrPredsjednik: Vladimir Habek

STRANICU PRIPREMIO: Ivan Vusić, tajnikVARAŽDINSKA

ŽUPANIJAVARAŽDIN

V.

OK ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE22000 ŠIBENIK Ulica Stjepana Radića 77 a

ŠIBENSKO-KNINSKA ŽUPANIJA

Telefon: 022/311 715Telefaks: 022/336 641

E-mail: ok.sibenik@hok.hrPredsjednik: Ante Mihić

Tajnik: Slaven JakelićSTRANICU PRIPREMIO: Nikola Urukalo

ŠIBENIK

XV.

dani VjenČanja 2013.

Maštovite kreacijeRevija i natjecanje frizera u kategoriji vjenčanih frizura privukli su pažnju brojnih

posjetitelja

U sklopu manifestacije „Dani vjenčanja 2013.“ u sportskoj dvorani Graberje u Varaždi-

nu u subotu, 16. studenoga održani su revija i natjecanje frizera u kate-goriji vjenčanih frizura. Svoje krea-tivne radove, pri čijem su stvaranju težili savršenstvu, varaždinski frize-ri prezentirali su s ponosom.

Dobitnici nagradaNa „Danima vjenčanja“ sudje-

lovali su vrhunski stručnjaci koji su grad Varaždin predstavljali na državnim, ali i brojnim europskim i svjetskim natjecanjima.

U velikoj konkurenciji nagradu za najbolju vjenčanu frizuru osvojila je Dolores Kolonić iz salona „Cult“ (Ludbreg), drugo mjesto pripalo je Juri Šešetu iz salona „Šešet“ (Va-raždin), a treće mjesto Mariju Cene-ru iz salona „Exclusiv“ (Varaždin).

Humanitarni karakterNajbolje frizure odabrali su licen-

cirani suci: predsjednica Cehovske skupine frizera OK Varaždinske županije i državni sudac Štefanija Lazar, svjetski poznati frizer Mijo Majhen, višestruki državni pobjed-nik i pobjednik na različitim među-

narodnim svjetskim natjecanjima Josip Križnjak te majstor frizer, višestruka pobjednica „Zlatnog češlja“, sudionica državnih i među-narodnih natjecanja Kristina Butek. Sav iznos prikupljen kotizacijama sudionika natjecanja darovan je Udruzi distrofičara Varaždin.

ŠkoLoVanje mLadiH obrtnika

Stipendije za 73 učenikaU školskoj godini 2013/2014.

Obrtnička komora Varaždinske županije stipendirat će 73 učenika obrtničkih zanimanja. Rezultat je to zajedničkog projekta Obrtničke komore Varaždin, Varaždinske žu-panije, Ministarstva poduzetništva i obrta te Ministarstva turizma.

Naime, od 2008. godine uključe-njem Varaždinske županije u sufi-nanciranje stipendija te odobrenjem projekata navedenih Ministarstava, Obrtnička komora Varaždin u mo-gućnosti je podijeliti tako velik broj stipendija. Uz sufinanciranje Varaž-dinske županije i Ministarstva po-duzetništva i obrta dodjeljeno je 45 stipendija učenicima različitih obrt-ničkih zanimanja, a uz sufinanciranje Varaždinske županije i Ministarstva turizma još 28 stipendija učenicima za zanimanja kuhar i konobar.

U četvrtak, 7. studenoga u Varaž-dinskoj županiji potpisani su Ugo-vori o stipendiranju sa stipendistima koje uz Varaždinsku županiju sufi-nancira Ministarstvo poduzetništva i obrta, dok će preostali stipendisti Ugovore o stipendiranju potpisati u Obrtničkoj komori Varaždinske žu-panije.

Stipendije su nepovratne u mje-sečnom iznosu od 500 kuna, a dodijeljene su učenicima s boljim uspjehom u prethodna dva razreda i slabijim socijalnim (materijalnim) prilikama u obitelji. Potpisivanju Ugovora o stipendiranju nazočili su zamjenik župana Varaždinske žu-panije Alen Kišić, predsjednik Obrt-ničke komore Varaždinske županije Vladimir Habek i Adriana Šolaja, stručni suradnik za obrazovanje OKVŽ.

Ukinuti naknadu za prilaz županijskoj cesti

Na inicijativu Obrtničke komore Varaždinske žu-panije održan je sastanak s varaždinskom do-

gradonačelnicom i saborskom zastupnicom Nata-lijom Martinčević u vezi ukidanja plaćanja naknade obrtnicima i poduzetnicima za prilaz na županijsku cestu koja se od 2009. godine naplaćuje u Varaždin-skoj županiji.

Predstavnici obrtnika istaknuli su da za neke obrt-nike ta naknada iznosi i preko 1000 kuna mjesečno i predstavlja preveliki teret u poslovanju u ovim kriznim

vremenima. U pojedinim se županijama na toj osnovi prikupi 400 ili 500 tisuća kuna, a u Varaždinskoj žu-paniji oko 2,8 milijuna kuna, zbog čega su obrtnici i poduzetnici Varaždinske županije u neravnopravnom položaju u odnosu na druge.

Saborska zastupnica Natalija Martinčević obećala je da će u ime svog kluba zastupnika zatražiti hitne promjene zakona i pravilnika, odnosno ukidanje ili znatno smanjenje Naknade za prilaz na županijsku cestu.

U prisutnosti brojnih poslovnih partnera, građana Šibenika, gostiju i uzvanika 3. međuna-

rodni obrtničko-gospodarski sajam otvorio je Zlatko Gareljić, savjetnik za obranu i izaslanik predsjednika RH Ive Josipovića, pokrovitelja ove obrtničke manifestacije.

Preduga krizaDragutin Ranogajec, predsjed-

nik HOK-a, istaknuo je da su obrtni-ci, unatoč teškim vremenima, poka-zali žilavost oslanjajući se na svoje obitelji te danas pokazuju svoje pro-izvode i usluge.

- Ovakvi sajmovi su „prozori u svijet“ jer nama, obrtnicima, daju mogućnost da pokažemo što radi-

meĐUnarodni obrtniČko-goSpodarSki Sajam U ŠibenikU

Hrvatski obrtnici imaju idejeSajam je okupio 120 izlagača iz Hrvatske, Italije, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Češke i

Belgije.

mo i da vidimo što radi konkurenci-ja, što je često vrlo poticajno, pa i u vremenima krize kao što je ova da-našnja. Kod nas kriza traje već pet godina. Predugo je to, ali je i takva situacija prilika za one najbolje.

U Hrvatskoj, međutim, nešto ne valja. Ili ne valja recept za izlazak iz krize, ili oni koji trebaju predložiti kako izići iz krize i učiniti ozbiljan korak unaprijed. Možda je nešto treće posrijedi, jer znamo da je za-padni svijet izišao iz krize, što po-tvrđuju i naši izvoznici kojima po-sao raste - naglasio je Ranogajec.

Predsjednik HOK-a osvrnuo se i na Zakon o obrtu. - Teško da ćemo dogodine imati sredstava da finan-cijski pomognemo ovakvo događa-nje, no vjerujem da ćemo zajedno s Ministarstvom poduzetništva i obr-ta, odnosno udruženim obrtničkim snagama, pronaći izlaz iz ove teške situacije - optimistično zaključuje Ranogajec.

Potpora gradske upraveGradonačelnik Šibenika Željko

Burić kazao je da upravo obrtnici i poduzetnici mogu izvući zemlju iz gospodarsko-socijalne krize i rece-sije. - Obrtnici su pojedinci koji ima-ju ideje, znaju raditi, promućurni su i mogu zapošljavati - rekao je Burić, istaknuvši kako im gradska uprava pruža potporu kroz konkretne pote-ze kao što su, primjerice, oslobađa-nje od dijela parafiskalnih nameta, smanjenja ulaznih troškova i drugo. - Hrvatska je zemlja znanja, zemlja novog proizvoda, a Grad Šibenik i na tom polju pomaže i pomagat će kroz projekt razvoja Sveučilišta, od-nosno Studija kroz koje će se mladi kadrovi školovati. To je recept za hr-vatsku budućnost - naglasio je prvi čovjek Šibenika.

Prema riječima Vjekoslava Rakamarića iz Ministarstva po-duzetništva i obrta, resorno je Mi-nistarstvo u 2013. godini Šibensko-kninskoj županiji pomoglo s više od 5 milijuna kuna. - Veliki investicijski programi generatori su razvoja, me-đutim, motori razvoja su uvijek malo i srednje poduzetništvo - naglasio je Rakamarić.

Paleta proizvodaNa štandovima MOGS-a i ove

godine mogla se vidjeti cijela paleta obrtničkih proizvoda: med, tkanice, prehrambeni proizvodi, vina, rakije, likeri, slastice, kozmetika, sir, pršut, vino… Posjetiteljima su se predsta-vili i fakulteti, inovatori, cvjećari, po-

laznici obrtničkih i strukovnih škola i brojni drugi. Svoj velik doprinos MOGS-u i ove su godine dali obrtni-ci iz Garešnice, posebice sa svojim odabranim jelima.

Trgovina s BiHPo prvi put u Hrvatskoj nakon nje-

zina ulaska u EU izlagali su i obrt-nici i poduzetnici iz susjedne BiH. Jago Lasić, predsjednik tamošnje Gospodarske komore posebno je istaknuo kako je međusobna trgo-vina od 1. srpnja poprimila posve drugačiji karakter u odnosu na raz-doblje prije 1. srpnja. Smatra kako međusobna trgovina zaslužuje dru-gačiji put.

- Pokrivenost uvoza izvozom s RH porasla je u dvoznamenka-stim iznosima, ali ne zahvaljujući povećanju izvoza, već smanjenju uvoza iz Hrvatske i to onih roba koje se mogu vidjeti na ovom saj-mu, ponajprije robe biljnog i živo-tinjskog podrijekla. Za zajedničkim stolom trebali bi se naći čelnici Mi-nistarstava BiH i Hrvatske i dogo-voriti suradnju.

Naš je uvoz ostao isti, samo je naš regionalni raspored drugači-ji jer sad imamo pojačani uvoz s istoka - pojasnio je Jagić. Treći po redu MOGS, koji je bio otvoren tri dana na prostoru bivše Tvornice elektroda i ferolegura, posjetilo je oko sedam tisuća posjetitelja.

www.hok.hr

19ŽUPANIJE prosinac 2013.Obrtničke novine

OK VUKOVARSKO-SRIJEMSKE ŽUPANIJE32100 VINKOVCI Ljudevita Gaja 17

VUKOVARSKO-SRIJEMSKA ŽUPANIJA

Telefon: 032/333 304Telefaks: 032/338 239

E-mail: ok.vinkovci@hok.hrPredsjednik: Ivan Klarić

Tajnik: Đuro KadoićSTRANICU PRIPREMILA: Anica Fridl

VUKOVAR

XVI.

VIROVITIČKO-PODRAVSKA ŽUPANIJA

OK VIROVITIČKO-PODRAVSKE ŽUPANIJE33000 VIROVITICA Pavla Radića 3

Telefon: 033/721 258Telefaks: 033/726 028

E-mail: ok.virovitica@hok.hrWeb: www.okvpz.hrPredsjednik: Vladimir Ivoš

Tajnik: Božidar JeremićSTRANICU PRIPREMILA: Katica Kovačević

VIROVITICAX.

Novi Zakon o obrtu i funkcionira-nje komorskog sustava u novo-

nastalim okolnostima te utvrđivanje prijedloga raspodjele komorskog doprinosa za 2014. godinu bile su glavne teme sjednice Upravnog odbora OK Virovitičko-podrav-ske županije održane 5. prosinca. Naime, zbog smanjenog obveznog komorskog doprinosa na 44 kune po obrtniku mjesečno, o raspodjeli ovisi opstanak udruženja obrtnika, osobito onih koja su i do sada, s dvostruko većim iznosom sredsta-va, jedva preživljavala. Budući da uz plaćanje obveznog doprinosa zakon dopušta uvođenje dobrovolj-nog iznosa doprinosa, Odbor je za-ključio kako ipak postoji mogućnost za daljnji nastavak funkcioniranja sustava u sadašnjem obliku.

- Predlažemo da se obvezni ko-morski doprinos od 44 kune mje-sečno raspodijeli tako da HOK-u pripadne 6 kuna, a da preostalih 38 kuna međusobno podijele POK-ovi i udruženja. Predlažemo također da se dobrovoljni doprinos utvr-di za obrtnike - obvezne članove komore u iznosu od 22 kune, a za

dan UdrUženje obrtnika opĆine pitomaČa

Priznanja dugogodišnjim obrtnicima

Povelja za dugogodišnji rad na promidžbi obrtništva i malog

poduzetništva i doprinos organizaciji rada i ugledu Udruženja dodijeljena je

Marijani Dijaković

Udruženje obrtnika općine Pitomača u subotu, 7. pro-sinca proslavilo je svoj dan

povodom kojeg su održane sjed-nica Skupštine te Večer obrtnika i privrednika općine Pitomača. Uz uobičajene aktualnosti, središ-nje točke dnevnog reda skupšti-ne odnosile su se na donošenje programa rada i financijskog pla-na za 2014. godinu. Osobito se o ovom drugom, zbog smanjenog doprinosa po Zakonu o obrtu, do-sta raspravljalo. Iako je plan od 128.000 kuna temeljen na neu-manjenom komorskom doprinosu, ipak je usvojen uz napomenu da već u siječnju iduće godine slijedi prvi rebalans. Također, odlukom skupštine Damir Begović iz Pito-mače razriješen je dužnosti člana Nadzornog odbora udruženja, a za novog člana imenovana je Željkica Kralj Sabađija iz Kozarevca.

Opstanak udruženjaNakon sjednice održana je 5.

večer obrtnika i privrednika općine Pitomača, a uključivala je dodjelu

priznanja za rad u obrtu, razvoj i promidžbu obrtništva, reviju frizura i zabavni program.

Predsjednik Udruženja Željko Palković podsjetio je da udruženje ima 170 obrtnika što je u odnosu na prošlu godinu 5 posto manje.

- Stupanjem na snagu novog Zakona o obrtu upitan je opstanak udruženja obrtnika - baze komor-skog sustava. Naše udruženje jed-no je od manjih u sustavu, a unatoč tomu čini sve za svoje članstvo. Osobito smo ponosni na održava-nje Izložbe proizvoda i usluga, koja, osim obrtnicima, pruža mogućnost promidžbe i udrugama i OPG-ovi-ma s područja općine i šire - kazao je, između ostalog, Palković.

LaureatiPriznanja su dodijeljena Aniti

Grškovnjak iz Pitomače, Zlati Ko-vačević iz Grabrovnice, Dubravku Jakupecu iz Pitomače i Martini Ku-kavica iz Pitomače za 10 godina ne-prekidnog rada u obrtu; Marini Ve-ličan iz Velike Črešnjevice, Damiru Blažinčiću iz Turnašice i Marijanu Trstenjaku iz Velike Črešnjevice za 20 godina rada u obrtu; a Slavku Vraneku iz Pitomače i Branku Tr-žiću iz Grabrovnice za 30 godina rada u obrtu, dok je Povelja za du-gogodišnji rad na promidžbi obrtniš-tva i malog poduzetništva i doprinos organizaciji rada i ugledu Udruženja dodijeljena Marijani Dijaković iz Pi-tomače.

UpraVni odbor ok ViroVitiCe

o komorskom doprinosudobrovoljne članove u iznosu od 75 kuna. Dobrovoljni iznos od 22 kune išao bi POK-u, u Fond za po-ravnanje, iz kojega bi se pomagala najmanja udruženja. Dobrovoljni iznos od 75 kuna išao bi HOK-u i služio za subvencioniranje izlaga-nja na sajmovima jer dobrovoljni članovi te usluge najviše i koriste - kazao je predsjednik komore Vla-dimir Ivoš.

Na posljednjoj sjednici Skupštine Obrtničke komore Virovitčko-podravske županije, održanoj 20. prosinca, dodijeljena su priznanja najzaslužnijim obrtnicima. Vrijedno priznanje „Obrtnički zlatnik” dobili su Dušan Brajnović, vlasnik gradi-teljskog obrta iz Orahovice i Božica Moslavac, vlasnica frizerskog obrta iz Virovitice. Povelje su dodijelje-ne Marijani Dijaković iz Pitomače, Jasni Fabšić iz Zdeneca i Slavku Moslavcu iz Virovitice, dok su diplo-me uručene Emici Cukor iz Slatine, Dariji Kopričanec iz Pitomače, Dra-ženu Begoviću iz Pitomače, Saši Reliću iz Slatine, Predragu Šuvaku iz Gradine, Miji Pavelku iz Virovitice i Ivi Biliću iz Slatine.

U organizaciji AEHT-e (Udru-ženja europskih ugostitelj-sko-hotelijerskih škola) od 9.

do 15. studenoga održalo se natje-canje učenika srednjih škola. No, ono što ovo natjecanje čini drugači-jim od ostalih jest kruzer kao mjesto održavanja natjecanja. Preko 700 učenika i mentora iz 32 države i 111 škola ukrcalo se na kruzer u Savoni u Italiji i zaplovilo prema Sredoze-mnom moru. Tijekom petodnevne plovidbe, svaki dan se pristajalo u drugoj luci, a učenici su se u me-đuvremenu natjecali u raznim disci-plinama.

Nastup VinkovčanaVinkovačku Strukovnu školu u

kategoriji kuharstva zastupao je učenik Edin Karinčić, a mentor mu je bio prof. Zoran Biki, dok je

natjeCanje eUropSkiH UgoStiteLjSko-HoteLijerSkiH ŠkoLa

kruzerom do srebrau disciplini slastičarstva boje škole zastupala učenica Ksenija Sabo s mentoricom prof. Ružicom Šošić. Trebalo je pripremiti predjelo, glav-no jelo i desert. U kategoriji kuhara svaku ekipu činila su tri učenika iz različitih škola, a službeni jezici su bili engleski i francuski.

Figurice od marcipanaSlastičarske ekipe sastojale su

se od dvoje učenika, pa se našoj Kseniji pridružila učenica iz Šved-ske, a natjecateljska tema bile su figurice od marcipana. Zajedničkim radom osvojile su srebrnu medalju i priznanje. Prema riječima mentori-ce, Ružice Šošić, sretni smo zbog spoznaje da svojim znanjem i vješti-nama mogu ne samo stajati uz bok svim europskim strukovnim škola-ma, nego biti i bolji od mnogih.

U sklopu „Dana hrvatskog kulinarstva“ u Umagu je 10. studenoga odr-žan „Kamelija kup“. Riječ je o natjecanju za učenike-kuhare na ko-

jemu su učenici Srednje strukovne škole Vinkovci osvojili prvo mjesto. Pod vodstvom mentorice prof. Marije Bošnjak natjecali su se učenici Ilija Vrdoljak i Ana Šinjori, a zadatak je bio u tri sata spraviti predjelo (pa-strva), glavno jelo (piletina, gljive, riža) i desert (čokolada, smokve).

Natjecanju otvorenog tipa nazočili su i posjetitelji, no to nije smetalo Ani i Iliji koji su za svoje umijeće osvojili 1. mjesto. Na natjecanju je sudjelo-valo devet srednjih strukovnih škola iz Hrvatske.

Unatoč tome što je Gradska uprava Grada Vinkovaca ponu-

dila subvencionirati fiskalne blagaj-ne obrtnicima koji imaju tradicijske obrte, prema podacima koje smo dobili samo je jedan obrtnik podnio zahtjev u tu svrhu. Razlog tome je što većina obrtnika, od njih 20-tak čiji obrt spada pod tradicijske, ima prijavljen paušalni obrt ili kućnu ra-dinost, koji po zakonu ne moraju imati fiskalnu blagajnu te se na njih ova pomoć Grada ne odnosi. Da se samo od tradicijskog obrta ne može živjeti, to je svima jasno, obzirom da obrte zatvaraju i „pravi“ obrtnici. Kada jedan manji grad poput Vinko-vaca u samo 11 mjeseci ostane bez 83 obrtnika, ostaje se zapitati ne izumiru li ne samo tradicijski obrti, nego i obrti općenito.

Izumiru li tradicijski obrti?

Na 7. sjednici Skupštine UO Vin-kovci raspravljalo se o najav-

ljenoj reformi komorskog sustava i smanjenju prihoda od komorskog doprinosa koje iduće godine oče-kuje cjelokupni komorski sustav. Članovi Skupštine su jednoglasno odlučili da se svakako treba izboriti za što povoljniji položaj Udruženja obrtnika Vinkovci. Predstavnici Udruženja donijeli su Odluku o vi-sini komorskog doprinosa za Udru-ženje obrtnika Vinkovci u iznosu od najmanje 22,50 kune mjesečno. Predstavnik vinkovačkog Udruže-nja u Skupštini HOK-a Ivan Klarić obvezan je na sjednici Skupštine HOK-a glasovati za ovaj prijedlog.

Skupština UO Vinkovci

„kamelija kup“ Vinkovčanimadani HrVatSkog kULinarStVa

www.hok.hr

20 ŽUPANIJEObrtničke novine prosinac 2013.

OK ZADARSKE ŽUPANIJE23000 ZADAR Široka ulica 1/III

ZADARSKA ŽUPANIJA

Telefon: 023/319 224

Telefaks: 023/311 383

E-mail: ok.zadar@hok.hrWeb: www.obrtnicka-komora-zadar.hrPredsjednik: Stjepan Knežević

Tajnik: Ive Marin

STRANICU PRIPREMIO: Damir Maričić

XIII.

ZADAR

partnerSki projekt za žiVi grad

Đir po gradu!U širokom partnerstvu

iniciranom od obrtnika, Zadrani će i ove godine nastojati oživjeti

grad, zabaviti se i počastiti

Krenulo je treće izdanje akcije „Đir po gradu“ - partnerskog projekta Grada Zadra, Udru-

ženja obrtnika Zadar, Ceha ugosti-

Na inicijativu Udruženja obrtnika Zadar, Gradsko vijeće Grada Za-dra donijelo je Odluku o smanjenju zakupnine gradskih prostora u raz-doblju od 1. siječnja 2014. do 31. ožujka 2014. godine za 15% svim zakupcima koji uredno podmire sve dospjele obveze prema Gradu Za-dru do 31. prosinca 2013. godine. Navedena Odluka objavljena je u Glasniku Grada Zadra

Na inicijativu članova Uprav-nog odbora Sekcije ugostiteljstva i turizma pri Udruženju obrtnika, Gradsko vijeće Grada Zadra do-nijelo je Odluku kojom je radno vrijeme ugostiteljskim objektima produljeno u razdoblju od 1. listo-pada do 31. svibnja u dane viken-da (petkom i subotom) od 06:00 do 01:30 sati, a svim ostalim danima od 06:00 do 01:00.

Niža zakupnina gradskih prostora

Duže radno vrijeme ugostitelja

MIRJANA PAUŠAK, KUSTOSICA MUZEJA VALPOVŠTINE, O RESTAURIRANOJ KNJIZI VALPOVAČKIH OBRTNIKA IZ 1800. GODINE

Obrtnika je nekad bilo više nego danas

U 19. stoljeću u popisu se navode sljedeći obrti: čurčija, opančar, tokar, krojač, slastičar, lončar, čizmar, postolar, bravar, bačvar, kolar, užar, zidar, vodeničar, pokrivač crijepa, stolar, mesar, tesar, pekar, kovač, brijač, limar, dimnjačar, cipelar, trgovac, zlatar, krznar i gostioničar

� Razgovarala: Ivana Rab Guljaš

Nedavno je u Muzej Valpovštine u Valpovu s restauracije vraće-na knjiga valpovačkih obrtnika

iz 1800. godine. Povod je to kraćem razgovoru s dipl. arheologinjom Mir-janom Paušak, kustosticom Muzeja Valpovštine.

Vrijedna knjiga s popisom obrtnika u Valpovu tijekom 19. stoljeća spašena je od uništenja. Zašto je to važno?

- Obrtnici su dio povijesti Valpova. Čuvamo i lijepu zbirku obrtništva u našem Muzeju. Valpovački su obrt-nici doselili iz raznih dijelova Au-stro-Ugarske monarhije. Barun Ignjac Prandau i njegov sin Gustav (tadašnji vlasnici valpovačkog veleposjeda) po-

zivali su vrsne majstore obrtnike da se nasele na imanju. To je stvorilo u Valpovu multikulturalnu zajednicu i potaknulo snažan razvitak raznih gra-na obrtništva, koje su po svojoj teh-ničkoj opremljenosti za proizvodnju i finalnim proizvodima odgovarale standardima ondašnje europske obrt-ničke proizvodnje.

I u digitalnom oblikuGdje su obavljeni radovi na oču-

vanju tog dragocjenog dokumenta, koliko su oni trajali i tko je financi-rao obnovu?

- Konzervatorsko-restauratorski radovi obavljeni su u Hrvatskom dr-žavnom arhivu u Zagrebu. Rađeni su u dvjema fazama od 2011. godine, odnosno kako su pristizala sredstva iz Ministarstva kulture, a dio je sred-stava i iz naše Ustanove za kulturne djelatnosti u Valpovu, u čijem je sa-stavu i Muzej Valpovštine. Ustanova se, inače, financira iz proračuna Grada Valpova.

Može li se knjiga nakon obnove pogledati u MuzejuValpovštine?

- Knjigu za sada mogu pogleda-ti stručni djelatnici. Nadamo se idu-će godine ili najdulje za dvije godine stvoriti uvjete i za izlaganje knjige u izložbenom prostoru Muzeja. Svakako planiramo i snimiti knjigu kako bi u digitalnom obliku bila dostupna svima zainteresiranima.

Obrti govore o životu gradaKoje su, prema Vašem mišljenju,

najvažnije spoznaje o obrtništvu

Svaki tjedan nova gastro temaU sklopu projekta „Đir po gradu“ restorani na Poluotoku svaki tjedan

pripremaju jedno jelo po cijeni od 30 kuna. Kako posjetiteljima ne bi dosadio isti jelovnik, gastro teme mijenjat će se svakog tjedna. Subotom od 11 do 13 sati u razdoblju od 30. studenoga 2013. do 4. siječnja 2014. isto jelo posluživat će se na šetnici kod Arheološkog muzeja. Pripre-maju ga po tri restorana i prodaju po simboličnoj cijeni od 10 kuna za humanitarne svrhe. Restorani koji sudjeluju u akciji imaju naljepnicu s logotipom „Đir po gradu“.

telja i Ceha trgovaca Obrtničke ko-more Zadar, Gospodarske komore i Turističke zajednice Grada Zadra, a u cilju održavanja živosti u povije-snoj jezgri Zadra.

Bogat programBogat program uključuje radio-

nice za djecu, koncerte, snižene cijene u restoranima, kafićima, du-

ćanima i muzejima te obogaćeni program u šatoru na Forumu u ko-jem će, uz klizalište, kuhano vino i kobasice, biti trampolini, zračni to-povi, tobogani te razne animacije za djecu.

Cilj akcije je obogatiti zimski život Zadrana, ali u skoroj budućnosti i privući turiste u Zadar i u ovo doba godine.

- Naša vizija je da ovo preraste u turistički projekt pa očekujemo da se u budućnosti sa sniženim cijena-ma uključe i vlasnici hotela, hostela, apartmana, organizatori kongresa i drugih prikladnih sadržaja. Ovogo-dišnji budžet je relativno skroman, oko 40 tisuća kuna bez klizališta - rekao je dogradonačelnik Zvonimir Vrančić.

Preživjeti zimuMladen Malta, predsjednik Udru-

ženja obrtnika, kazao je da je ovaj projekt ujedno i pomoć Grada Za-dra obrtnicima da prežive od sezo-ne do sezone.

- Komisija će tijekom manife-stacije obilaziti trgovine na Poluo-toku i na kraju nagraditi najljepše uređen božićno-novogodišnji izlog - kazao je Malta. Kako je još do-dao Vrančić, božićno ukrašavanje grada će „pojačati“ adventskim vijencem na Trgu Petra Zoranića te s više ukrasa po Forumu i oko klizališta.

Ova hvalevrijedna akcija dobar je primjer partnerstva na lokalnoj razini i dobar način za produljenje turističke sezone.

Zabava za djecuKlizalište je Grad već „rezervirao“ i za sljedeću godinu. Već u prvom

tjednu na klizanje je došlo preko dvije tisuće posjetitelja, dok je kroz šator na Forumu prošlo još nekoliko tisuća ljudi. Organizatori u prosincu očekuju još veći broj posjetitelja koji će uživati u klizanju, igranju, glazbi te brojnim iznenađenjima. Igraonice za djecu „4 KIDS“ pokraj klizali-šta u šatoru uključuju: zračne topove, trampoline, tobogane, animaciju djece, fotografiranje s maskotama, a nedjelja od 10.30 do 12.30 sati rezervirana je za dječje kreativne adventske radionice i božićne igre. Ugostiteljstvo u šatoru nudi prigodnu ponudu hrane i pića uz kuhano vino i kobasice.

Valpovštine u 19. stoljeću te o polo-žaju i značenju obrtništva u to vrije-me?

- Obrtništvo je u Valpovu u 19. sto-ljeću, uz poljoprivrednu proizvodnju na vlastelinstvu, bilo glavna grana pri-vrede za stanovništvo. Obrnika je bilo umnogome više nego danas i puno više raznih obrta, što odgovara danom vremenu.

U 19. stoljeću u popisu se navode sljedeći obrti: čurčija, opančar, to-kar, krojač, slastičar, lončar, čizmar, postolar, bravar, bačvar, kolar, užar, zidar, vodeničar, pokrivač crijepa, stolar, mesar, tesar, pekar, kovač, bri-jač, limar, dimnjačar, cipelar, trgovac, zlatar, krznar i gostioničar. Zadnji je

zapis u knjizi iz 1935. godine. Počet-kom 20. stoljeća javljaju se obrtnici: fotograf, korpar, proizvođač soda-vo-de, sitničar, rezač drva, strojobravar i sirar. Zanimljivo je da je početkom 20. stoljeća u knjigu upisano i neko-liko žena obrtnica: švelja, krojačica, sitničarka i alvađinka. Obrti govore o životu stanovništva Valpova, o nji-hovim potrebama, njihovom standar-du i materijalnom stanju. Primjerice, kad se javljaju zlatar, krznar, fotograf i proizvođač soda-vode, znači da su među stanovništvom imali klijente-lu, što dovodi do zaključka da je dio stanovništva imao više nego samo za osnovne potrebe, dakle, iščitava se so-cijalni status stanovništva.

www.hok.hr

21prosinac 2013.Obrtničke novine

FOTO

LIA

TURISTIČKA RUŽA VJETROVA

� Piše: Ružica Mikačić, novinarka Slobodne Dalmacije

Kraj godine obično je vrijeme kada se u svim djelatnostima svode računi o učinjenom, pro-

mašenom, pogrešnom ili izvrsno naprav-ljenom potezu, a turističko-ugostiteljska struka ima puno razloga da godinu koju ispraćamo pamti po dobru. Puno se toga posložilo kvalitetnog i promišljenog što je u konačnici dalo rezultate o kojima se s pravom kod nas govori s iznimnim uvažavanjem. Ali, što nakon toga, kako dalje? Je li tako dobra sezona bila do-voljna da se od toga preživi zima, da ne bude viška zaposlenih u ugostiteljstvu, trgovini, turizmu, uslužnim djelatnosti-ma? Od lijepih riječi se ne živi, od izvr-snih prezentacija rezultata još manje, pa zato valja pogledati u sutra i suočiti se s onim što je sada pred turističko-ugosti-teljskim sektorom nakon izvrsne sezone u kojoj su se svi trudili dati i dobiti svoj maksimum.

I logično bi bilo očekivati da bi kraj tako dobre godine morao biti spokojan i opuštajući za struku koja je toliko do-

Kako su ugostiteljima ukrali prosinac…Reprezentacije u tvrtkama su svedene na minimum, domjenci su postali javno prokazana sramota dok su ljudi bez posla i bez plaća, pa i oni koji nemaju financijskih problema izbjegavaju čašćenja i veselice. I tako su ugostitelji dočekali da im nekada najveseliji mjesec u godini postane tužni prosinac

prinijela boljoj gospodarskoj slici ze-mlje proteklih barem pola godine. Uo-stalom, prosinac je nekad bio vrijeme kada su ugostitelji trljali ruke, danima unaprijed upisivali rezervacije tvrtki, poduzetnika i institucija koje su se na-javljivale kako bi imale svoje mjesto u restoranu na kraju godine, u kojemu će malom „marendom“, domjenkom ili večerom počastiti svoje zaposlenike i partnere. I nije završavalo na tome, jer je onda za veliko finale dobrog mjeseca dolazio još i novogodišnji doček. I tako bi godina nekako lijepo i radno završi-la, pa se dalo lakše zakoračiti u Novu i pripremiti se za sezonu.

Posljedice recesijeA onda je recesija pokucala i na naša

vrata i odmah produžila ravno prema - ugostiteljima. Oni su prvi osjetili njezi-ne pogubne posljedice, jer osim što su domaći ljudi okrenuli leđa restoranima, konobama i sličnim mjestima gdje se nekada s obitelji izlazilo, odmah se kre-nulo i s otkazivanjem domjenaka. Re-prezentacije u tvrtkama su gotovo uki-nute ili svedene na minimum, domjenci su postali javno prokazana sramota dok su ljudi bez posla i bez plaća, pa se ne-kako i oni najodvažniji, koji nemaju financijskih problema, ustručavaju biti drugačiji od ostalih te izbjegavaju ča-šćenja i veselice.

Kako bi barem nakratko vratili goste u svoje objekte, ugostitelji su ove godine za Silvestrovo i svečane večere uz glaz-

bu iskalkulirali nikad niže cijene, pa se tako obilna i dobra novogodišnja veče-ra uz zabavu u restoranima i pivnicama može dobiti već za 300 kuna, dok se ci-jena zabava u najluđoj noći u disco-klu-bovima, barovima i kafićima kreće već od stotinu kuna naviše. No, zanimanje nikad nije bilo manje, a sve što se i rezer-vira, dogodit će se u posljednji trenutak, već sada govore ugostitelji, ne znajući ni što ni za koliko ljudi planirati. Jer, tu više ne mogu pomoći strani gosti koji nam spašavaju turističke sezone. Tu smo sad okrenuti samo sebi i onome što prosječni građanin Hrvatske sebi može priuštiti. A to je malo. Premalo. Svim inozemnim perjanicama turističkog posla s kojima se volimo uspoređivati glavne poluge zarade od turizma jesu upravo njihovim građani. Francuska se u svojim svjet-skim turističkim rekordima oslanja čak 60 posto na svoje građane, jer toliko pro-meta im oni rade, u Italiji je njihov udio u turizmu zemlje natpolovičan, u Nje-mačkoj čak 40 posto građana ostaje na odmoru u svojoj zemlji, u Španjolskoj također. Austrija se na svoje građane u turističkom prometu oslanja tijekom ci-jele godine, i kada oni krenu na odmor, turizam zemlje već zna da je osigurao svojih 40 posto planiranih prihoda…

U Hrvatskoj, međutim, broj domaćih gostiju pada iz godine u godinu. I to ne samo na tjednim ljetnim ili zimskim od-morima, nego i na običnim veselicama kao što su dočeci Nove godine. Građani Hrvatske sebi više ne mogu priuštiti ni

ugostiteljstvo ni turizam, osim ako se to ne odnosi na posjet prijateljima u nji-hovim vikendicama i kućne zabave, od kojih nema zarade za profesionalne ugo-stitelje i turističke radnike. A dok je tako, ugostitelji mogu slobodno na kolektivni godišnji odmor, jer budu li čekali doma-će goste, načekat će se. Ne treba zato nikoga čuditi pošast zatvaranja ugosti-teljskih objekata u zimskim mjesecima u našim obalnima gradovima i mjestima, jer - od čega financirati poslovanje?

Lokalna samoupravaSada kada je sasvim jasno da će turi-

stičko-ugostiteljski sektor kao nagradu za dobar rad u idućoj godini poslova-ti s porezom na dodanu vrijednost od 13, umjesto dosadašnjih 10 posto, ne vrijedi kukati, galamiti, kalkulirati ili objašnjavati kako je to loše i štetno. To je valjalo raditi puno glasnije, ozbiljni-je i sustavnije već od prvog dana kada je pušten probni balon o mogućnosti takvog povećanja. Kako se to nije do-godilo, sada je PDV od 13 posto činje-nica s kojom se ulazi u 2014. godinu. No, kada je već tako, nije li vrijeme za

zajednički istup prema lokalnim upra-vama i samoupravama kako bi barem one pomogle ugostiteljima preživjeti zimu bez otpuštanja radnika? Godina-ma se govori o nužnosti da se u zim-skim mjesecima svima koji rade daju olakšice, da im se omogući da ne za-tvaraju objekte onda kada nema gosti-ju, samo zato što su im davanja tolika da se s njima ne mogu nositi. Godina-ma se ponavlja kako se najam, struja, voda, komunalna naknada, odvoz sme-ća, vodna naknada, naknada za šume, spomenička renta i niz drugih davanja u istim iznosima plaćaju cijelu godinu, bez obzira što ih u zimskim mjesecima nije moguće podmirivati iz poslovanja i zarade.

Neki gradonačelnici već su javno iskazali volju kompenzirati ugostitelji-ma povećani PDV nižim cijenama ko-rištenja javno-prometnih površina, ne bi im tako pomogli opstati i poslovati.

To je jedini način da nam povijesne jezgre gradova u zimskim mjesecima ne postanu oaze duhova, zatvorenih tr-govina, ugostiteljskih objekata i usluž-nih radnji, kao što je već slučaj.

Prelazak na novu tehnologiju fiksne tele-fonije nužan je kako bismo stvorili pre-duvjete za implementaciju naprednih

multimedijalnih usluga budućnosti. Prijelaz fiksne govorne usluge na IMS tehnologiju (internetska telefonija) usporediv je s preba-civanjem televizijskog signala s analognog na digitalni.

Glasovnu uslugu fiksne mreže Hrvatski Te-lekom prebacuje na naprednu digitalnu tehno-logiju IMS (IP Multimedia Subsystem) kojom se počinje koristiti većina telekomunikacij-skih operatora u svijetu. O tome razgovaramo sa Suzanom Krstić, direktoricom prodaje za male poslovne korisnike Hrvatskog Teleko-ma.

Kakvu nam to budućnost spremate i koje ona koristi nudi svim korisnicima?

- Nakon tridesetak godina rada, lokal-ne digitalne telefonske centrale u našoj mreži postupno zamjenjujemo s novim, IP (Internet Protocol) baziranim tehno-logijama, jer će se mrežom upravljati udaljenim pristupom i potrebe za fizič-kim postojanjem centrala više nema. Do današnjeg dana ugašeno je 9 centrala na području Republike Hrvatske od ukupno 72, a plan nam je do kraja 2015. ponuditi našim korisnicima zamjenske, nove us-luge i ugasiti sve lokalne centrale u našoj mreži.

Osim što će nova tehnologija omogući-ti svim korisnicima korištenje najnovi-jih, bržih, boljih i pouzdanijih usluga u fiksnoj telefoniji uz još bolju kvalitetu veze, višestruke su koristi i za sve ostale. Ekološko zbrinjavanje opreme i ušteda

Intervju: Suzana KrStIć, HrvatSKI teleKom

Internetska telefonija uvodi nas u budućnostNakon tridesetak godina rada, lokalne digitalne telefonske centrale u HT mreži postupno se zamjenjuju novim, IP (Internet Protocol) baziranim tehnologijama, jer će se mrežom upravljati udaljenim pristupom i stoga potrebe za fizičkim postojanjem centrala više nema

na energiji samo je dio pozitivnog utje-caja na okolinu.

Ima i onih korisnika koji nam javljaju da su imali poteškoća prilikom prebacivanja us-luge. O čemu se točno radi?

- Danom gašenja određene lokalne cen-trale prestaje mogućnost pružanja stare usluge od strane Hrvatskog Telekoma na području pokrivanja navedene centrale. Prebacivanje odrađujemo automatski, jedino dosadašnji ISDN korisnici moraju dati svoj pristanak da žele koristiti uslu-ge na novoj tehnologiji kroz izbor nove, zamjenske usluge.

Poslovnim korisnicima, pak, na terenu prebacivanje u potpunosti odrađuje naš tehničar. Apeliram na sve korisnike da s pažnjom pročitaju poslane im dopise s predloženim zamjenskim uslugama i koracima i odgovaraju na naše telefon-ske pozive kako ne bi ostali bez usluge s danom gašenja centrale. Naravno, svaku eventualnu poteškoću otklonit ćemo u najkraćem roku.

Hrvatska jest prva, ali nije jedina u proce-su prebacivanja na novu tehnologiju. Koja su iskustva ostalih europskih država?

- Većina europskih zemalja je krenula s mi-gracijom, ali Hrvatska i Makedonija su jedine koje su fizički ugasile centrale. Pri-preme za proces prebacivanja na novu teh-nologiju su složene i dugotrajne, tako da su druge europske zemlje na početku svog procesa, gdje smo i mi bili krajem 2010. Ponosni smo što smo opet među prvima, jer smo već prepoznati kao predvodnik

u razvoju mreže i predvodnik unutar DT Grupe i cilj nam je ovu godinu završiti s 500.000 korisnika koji koriste usluge na novoj tehnologiji i ugasiti 11 lokalnih cen-trala. U skladu s dosadašnjim iskustvima, čeka nas gašenje još 35 centrala, a u 2015. mislimo završiti gaseći preostale 24 cen-trale.

Gdje korisnici mogu saznati više o koraci-ma i što moraju pripremiti?

- Svi korisnici koji se nalaze na područ-ju na kojem gasimo centrale primili su od nas dopis s uputama i aktivnostima koje trebaju poduzeti kako bi se migraci-ja odvijala bez prekida. Iste informacije dostupne su i na našoj web stranici. Za sve nedoumice korisnici mogu nazvati svoga prodajnog menadžera ili besplatni kontakt Korisničke podrške Hrvatskog Telekoma - 0800 9000.

Ulazak u novo tehnološko doba

Mirna Martinac, voditeljica migracijskog plana

„HT temeljito mijenja „krvnu sliku“ svo-je mreže kako bi u budućnosti omogućio realizaciju svih govornih, internet i IPTV usluga kroz IP rješenja. Mreža kakvu danas poznajemo u konačnici će potpuno ne-stati zatvaranjem i zadnje lokalne centrale na području Hrvatske. Time se korisnicima omogućava integrirano korisničko sučelje i jedinstveni pristup širokom spektru usluga preko različitih uređaja i pristupnih tehno-logija samo jednim klikom. Poslovnim ko-risnicima prebacivanje odrađuju naši teh-ničari, a jednostavno i samostalno, prema danim uputama, privatni korisnici u svom domu sami rade prebacivanje: dovoljno je spojiti se direktno na MAXadsl modem, a ne preko razdjelnika kao dosad, i ulazak u novo tehnološko doba je ostvaren.“

www.hok.hr

22 Obrtničke novine prosinac 2013. SAJMOVI

U organizaciji specijalizirane turske sajamske tvrtke TÜYAP u Istanbulu će se od 22. do 25. siječ-nja 2014. godine održati jedan od najvećih i najvažnijih turskih speci-jaliziranih međunarodnih sajmova poljoprivrede AGRO EURASIA 2014.

Radi se o specijaliziranom saj-mu, koji godišnje posjeti preko 31 tisuća poslovnih posjetitelja koji se žele upoznati s ponudom novih tehnologija i novostima u poljopri-vrednoj proizvodnji. Više informa-cija o sajmu može se pronaći na http://www.agroeurasia.com/

Zainteresirani posjetitelji iz Hrvatske mogu se, vezano uz or-ganiziranu posjetu sajmu, javiti Turskom veleposlanstvu u Zagre-bu na kontakte: Ured trgovinskog savjetnika Republike Turske u Zagrebu; Masarykova 3/2, 10000 Zagreb; Tel/Fax : 01/ 485 42 61; e-mail: zagrep@ekonomi.gov.tr.

Njemačko-hrvatska industrijska i trgovinska komora poziva sve zainteresirane na nastup ili posjet stručnom sajmu ribarstva Fish In-ternational, koji će se održati od 9. do 11. veljače u Bremenu. Sajam Fish International je jedini stručni sajam ribarstva i ribarske opreme u Njemačkoj. Sajam nudi pouz-dan pregled aktualne ponude u ovom sektoru, od svježe i prerađe-ne ribe i morskih plodova, preko tehničkih rješenja za proizvod-nju i opremanja prodajnog mje-sta do marketinških koncepata. Ako ste zainteresirani za izlaganje na sajmu, u obrascima za prijavu možete se informirati o cijenama i uvjetima izlaganja. Za sva pitanja na raspolaganju Vam stoji g. Bojan Varivoda, bojan.varivoda@ahk.hr, tel. (01) 6311 600

Web: www.ahk.hr; www.messe-bremen.de

u SIjeČnju u IStanBuluAGRO EURASIA

2014.

FISH InternatIonal

Od 9. do 11. veljače u Bremenu

U sklopu SAGRE od 5. do 7. ožujka 2014. godine u Sarajevu će se održati 36. međunarodni sajam građevinarstva i prateće građevinske industrije te 4. dani energetske efikasnosti u zgra-darstvu. SAGRA je gospodarski događaj koji na jednom mjestu povezuje industriju građevinskog materijala, građevinsku operativu, certifikacijske kuće, banke i dru-ge gospodarske subjekte Bosne i Hercegovine, kako bi se utjecalo na poboljšanje poslovne klime u građevinskom sektoru u BiH. Više informacija zainteresirani izlagači i posjetitelji sajma mogu pronaći na Internet stranici organizatora sajma: www.skenderija.ba , a kon-takt osoba za dodatna pitanja i prijave nastupa je g. Eldin Husarić, Tel./Fax: 00387/33/445-156, e-ma-il: eldin.h@skenderija.ba

Međunarodna sajamska

manifestacija SAGRA

Povodom ulaska u Europsku uni-ju, Hrvatska je zemlja-partner grada Strasbourga na ovogo-

dišnjem Božićnom sajmu koji se odr-žava od 29. studenoga do 1. siječnja. U projekt su uključeni Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, Hrvat-ska turistička zajednica, Hrvatska

BožIćnI Sajam u StraSBourgu

Promocija hrvatskih proizvoda, kulture i običaja

Hrvatska je zemlja-partner ovogodišnjeg Božićnog sajma, čija tradicija seže čak u 1570. godinu

gospodarska komora i Hrvatska obrt-nička komora. Grad Strasbourg hrvat-skim izlagačima na Božićnom sajmu osigurao je 16 kućica s pripadajućom opremom.

Na sajmu s tradicijom od 1570. go-dine Hrvatska obrtnička komora orga-nizira prodajno-promotivnu izložbu hr-

vatskih proizvoda. Sajam je koristan za poslovne subjekte iz sljedećih područja: gastronomski proizvodi, alkohol, gotova brza hrana, slatkiši, manji dekorativni ukrasi i pokloni, igračke, umjetnine, a izuzetno je po-sjećen kako od građana Francuske, tako i od velikog broja turista.

Svečani spektakl otvaranja odr-žao se 29. studenoga na najvećem središnjem Trgu Kleber, blizu Trga Gutenberg na kojem izlaže Hrvatska kao zemlja-gost.

Osim toga, Hrvatska će se pred-staviti i u crkvi Saint-Pierre-Le-Vieux koja ovogodišnju božićnu proslavu posvećuje kulturnim i vjer-skim različitostima. Također, crkva Saint-Pierre-Le-Vieux želi ugostiti našu zemlju kao novu članicu EU-a, predstaviti adventske i božićne, kulturne i gastronomske običaje te sakralnu umjetnost Hrvatske, pri čemu je predviđena i degustacija hrvatskih gastronomskih proizvoda.

Obrtnici izlagačiObrtnici koji izlažu na Božićnom sajmu Strasbourg u organizaciji HOK-a:OBRT FILIPEC, Samobor - bermet, muštradaOBRT FRELIMO, Samobor - čvarci, namazi od čvarakaOBRT FARBICA, Zagreb - suveniri, OBRT FARBICA NOVA, Zagreb - suveniriOBRT ILLEGALE, Zagreb - nakitOBRT SOUND MINI, Zagreb - minijaturni muzički instrumentiOBRT DRAG ART, Zagreb - suveniriOBRT SAPUNOTEKA, Šibenik - sapuniOBRT GORDANA, Šibenik - šalovi, majice, vunene torbeOBRT NATURA RAB, Rab - sapuni, ulja, kremeOBRT MIKUŠ, Zagreb - drvene igračke pod UNESCO zaštitom, prezentacija izrade igračaka

Prema riječima direktora sajma Igora Androvića, uz brojne doma-će izlagače dolazak su potvrdili i

izlagači iz dvadesetak stranih zemalja, a zanimljivo je da će uz Nizozemsku, koja je zemlja partner Viroexpa 2014., nove zemlje izlagači biti i Azerbajdžan i Kosovo.

Premda je proračun sajma ove godi-ne smanjen zbog teškoća u kojima su se našle HGK i HOK, stalni partneri i supokrovitelji sajma, organizatori oče-kuju da će broj izlagača i posjetitelja ostati na razini prijašnjih godina. Una-toč iznimno teškoj financijskoj situaciji Obrtnička komora Virovitičko-podrav-ske županije nastojat će okupiti svo-je obrtnike na zajedničkom štandu te pomoći u organizaciji frizersko-modne

vIroeXPo 2014.

Prvi regionalni sajam u 2014.U Virovitici će se od 24. do 26. siječnja 2014. održati 19. po redu sajam gospodarstva, obrtništva i poljoprivrede Viroexpo

S prošlogodišnjeg sajma

revije učenika obrtničkih škola. Odu-stalo se jedino od gastro izložbe te ne-kih oblika promocije sajma.

Generalni pokrovitelj sajma je Vla-da RH, pokrovitelji su ministarstva poduzetništva i obrta, gospodarstva, regionalnog razvoja, poljoprivrede i

turizma. Organizatori su Virovitičko-podravska županija, Grad Virovitica, HGK - ŽK Virovitica, HOK - POK Vi-rovitica i županijska Turistička zajed-nica. Tehnički realizator sajma je tvrtka Viroexpo d.o.o.

Katica Kovačević

U organizaciji „Primorskog sej-ma d.o.o.“ od 29. siječnja do 2. veljače 2014. godine na izlož-

benom prostoru Ljubljanskog sajma održat će se sinergija sajmova pod je-dinstvenim nazivom 8. međunarodni specijalizirani sajmovi okusa.

Riječ je o sajamskoj manifestaciji koja u svojem programu objedinjuje sljedeće specijalizirane stručne sajmo-ve:

- 8. međunarodni specijalizirani sajam gastronomije, pića, kave, sla-stičarstva, pekarstva i ugostiteljsko-

ljuBljana oD 29. SIjeČnja Do 2. veljaČe

8. međunarodni specijalizirani sajmovi okusa

hotelijerske opreme GAST EXPO 2014,

- 8. međunarodni specijalizirani sajam sladoleda - GELATO 2014,

- 6. međunarodni specijalizirani sajam vina - VINO 2014,

- sajam turizma i slobodnog vreme-na - ALPE ADRIA.

Organizatori sajma najavili su izla-ganje preko 500 slovenskih i inoze-mnih izlagača, a sajmove će ukupno

posjetiti oko 25.000 posjetitelja iz Slo-venije i inozemstva.

Više informacija o navedenim saj-movima možete pronaći na Internet stranici: www.gast.si ili se može-te direktno obratiti organizatorima

sajma: PRIMORSKI SEJEM d.o.o., Čevljarska 17, p.p. 721, 6001 Koper, Slovenija,

tel: 00386/5/6260 216, faks: 00386/5/6261 166; e-mail: info@gast.si

www.hok.hr

23prosinac 2013.Obrtničke novine

Nakon pokretanja Europskog saveza za naukovanje u srp-nju ove godine, koji je zemlje

članice pozvao na partnerstvo i preu-zimanje obveze povećanja ponude i kvalitete naukovanja u cijeloj Europi, 15. listopada 2013. zemlje članice su usvojile Deklaraciju Vijeća Europe, u kojoj se izražava potpora Europskom savezu za naukovanje. Hrvatska je za-jedno s ostalim zemljama članicama usvojila Deklaraciju Vijeća Europe i složila se s ostalim članicama oko smjernica za unaprjeđenje sustava naukovanja. Hrvatska je, osim toga, potpisala i Izjavu iz Brugesa još 2010. godine u kojem je također naglašen značaj naukovanja i potreba za pove-ćanjem broja učenika koji sudjeluju u takvom načinu obrazovanja. I tu mo-žemo staviti točku.

Što nedostaje Njemačkoj?Na što se obvezala Hrvatska, a što

čini kako bi unaprijedila postojeći mo-del naukovanja i uvela nove modele, kako bi povećala broj mjesta i kako bi privukla veći broj mladih ljudi u nau-kovanje? Osim prije spomenutih potpi-sa, Hrvatska nije poduzela ništa, nego urušava temelje postojećeg sustava naukovanja. Riječ je o jedinstvenom modelu obrazovanja koji postoji za obrazovanje u području vezanih obrta za 61 zanimanje, a Hrvatska obrtnička komora uvela ga je 2003. godine.

U Hrvatskoj postoji model naukova-nja koji se od 1995. godine razvijao uz pomoć stručnjaka iz europske zemlje koja o naukovanju zna najviše. Zemlje koja je danas uzor ostalim zemljama članicama zbog svoje niske nezapo-slenosti mladih – upravo zahvaljujući sustavu naukovanja. Radi se o SR Nje-mačkoj, koja je još prije gotovo 20 go-dina uložila preko milijun eura vlastitih sredstava kako bi pomogla Hrvatskoj da razvije obrazovni sustav za obrtnič-ka zanimanja.

novIm zaKonom o oBrtu HrvatSKa je uČInIla velIK KoraK unazaD u PoDruČju StruKovnog oBrazovanja

Može li se pripitomiti zmaj bez naukovanja?„Nećeš nas poučiti?” pitaju mladi vikinzi. „Ja virujen u učenje uz rad!” kaže učitelj i nakon toga otvara vrata i pušta zmaja (iz animiranog filma „Kako izdresirati zmaja”, Dreamworks, 2010. sinhroniziranog na hrvatski jezik)

Možda je to 1995. godine bilo pre-rano, ali danas kada Europa razvija naukovanje, novi Zakon o obrtu koji je stupio na snagu 10. prosinca ove go-dine potvrđuje da je Hrvatska odlučila ići drugim putem. Naukovanje u Hr-vatskoj više ne postoji, već je uveden pojam vježbe naukovanja.

Naučnik i učenik nije istoNe postoje vježbe naukovanja. Vježbe

se provode u školi. Iz cijelog Zakona iz-bačen je termin naučnik, a umjesto njega koristi se termin učenik. Naučnik i učenik nije isto. Pojam naučnik je više od pojma učenika i sadrži u sebi sve specifičnosti obrazovanja u realnom okruženju, kao što su uključenost, postepeno uvođenje u tajne zanimanja, stjecanje poduzetničkih i socijalnih kompetencija te istovremeno stvaranje prilike za zapošljavanje.

Novim Zakonom nadležnost za do-nošenje strukovnih kurikuluma prelazi iz nadležnosti ministarstva nadležnog za obrt u nadležnost ministarstva nad-ležnog za obrazovanje. U Zakonu je također vidljivo da se namjerava sma-njiti broj sati praktične nastave u gos-podarstvu. Naime, članak 55. propisuje da se praksa prvenstveno odvija u školi, pa potom u obrtu i trgovačkom društvu. Obrazovanje za strukovna zanimanja, dakle, prepustit će se nastavnicima u školama, koji tijekom školovanja i na-kon školovanja nikada nisu radili u gos-podarstvu niti su ušli u prostore tvrtki.

Nevolje s pomoćničkim Ono što europske smjernice tako-

đer naglašavaju jest važnost vanjskog vrednovanja u području obrazovanja. U području strukovnog obrazovanja u RH vanjsko vrednovanje se provodi jedi-no u JMO programima putem pomoć-ničkog ispita koji je do nedavno bio u nadležnosti Hrvatske obrtničke komo-re. Tako je primjerice i u Njemačkoj, Austriji, Francuskoj i Luksemburgu. Novim Zakonom se provedba tog ispita daje u nadležnost Agenciji za strukov-no obrazovanje i Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje.

Agencija (čiji se djelatnici plaćaju iz državnog proračuna) trebala bi osnivati Povjerenstvo za provedbu, a vanjsko vrednovanje provedbe ispita bi isto-vremeno trebale obavljati i Agencija i Nacionalni centar. Ovakve postavke su komplicirane i u potpunoj suprotnosti s načelima osiguranja kvalitete. No, još je važnije da se potpuno promijenila fi-lozofija ili, bolje rečeno, svrsishodnost pomoćničkog ispita.

Prema odredbama Zakona o obrtu, sam cilj provedbe pomoćničkog ispita postaje upitan. Naime, učenici će ispit moći polagati tek nakon što uspješno završe svoje srednje obrazovanje. Tko će željeti polagati pomoćnički ispit? I zašto, ako je već završio svoju školu, a da nije morao dokazati teoretska znanja i vještine svog zanimanja?

Svjedodžba ili UvjerenjeHrvatska obrtnička komora željela

je izbjeći da učenici moraju polagati dva ispita te je predlagala da pomoć-nički ispit bude dio završnog ispita srednjih strukovnih škola. Prema do-sad važećem Zakonu, pomoćničkom ispitu mogli su pristupiti i oni učeni-ci koji su bili ocjenjeni negativnom ocjenom iz pojedinog općeobrazov-nog predmeta (npr. politika i gospo-darstvo), ali su imali pozitivne ocjene iz strukovnih predmeta i prakse. Da-kle, u tom slučaju učenik nije stekao srednju stručnu spremu, ali je stekao kvalifikaciju za tržište rada koja je bila prepoznata od strane poslodavaca, a te osobe nisu bile tretirane kao nekvalifi-cirana radna snaga.

Više se neće izdavati niti Svjedodž-ba o pomoćničkom zvanju, već Uvje-renje, a upravo je ta svjedodžba bila dokument koji je bio garancija kvali-tete obrtničkog obrazovanja u Austriji i Njemačkoj, čak i u Australiji. Nadlež-nost za izdavanje Uvjerenja prelazi na ministarstvo nadležno za obrt.

Hrvatska obrtnička komora je u posljednjih 20 godina obavljala javnu ovlast iz područja strukovnog obrazo-vanja za vezane obrte te osiguravala kadrove za cjelokupno hrvatsko gos-podarstvo, a ne samo za obrtništvo, jer kadrovi koji se školuju u obrtima, zapošljavaju se i u ostalim segmentima gospodarstva. U sustavu obrazovanja za vezane obrte trenutno se nalazi više od 26.000 učenika.

Umjesto HOK-a tri institucije

Kapaciteti Hrvatske obrtničke ko-more za provedbu javnih ovlasti u području redovnog obrazovanja, oni materijalni, informatički, ljudski koji su godinama izgrađivani nisu više po-trebni.

Koliko će vremena Ministarstvu poduzetništva i obrta, Agenciji za strukovno obrazovanje i obrazova-nje odraslih i Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje biti potrebno da uspostave i razviju svoje kapacitete za provedbu novih zadaća koje su im dodijeljene i koliko će to koštati sve naše građane?

Ne tvrdimo da je jedinstveni mo-del obrazovanja savršen. Zapravo, on daje puno prostora za poboljšanje i unaprjeđenje, prvenstveno u području izgradnje snažnijeg partnerstva i osi-guranja kvalitete. I sada bi bila prava prilika za to, jer je Europska unija sta-vila na raspolaganje sredstva za pro-jekte s tim ciljem, u okviru Europskog socijalnog fonda, Garancije za mlade, Erasmusa +.

Ništa bez partnerstvaMožda će se netko pitati zašto kva-

liteta tog obrazovnog modela nije već dotjerana do savršenstva? Majstorima stručnim učiteljima, ali i nastavnicima koji provode praktičnu nastavu u škola-ma sigurno bi koristila ponuda kontinu-iranog usavršavanja koja unatoč našoj višegodišnjoj inicijativi prema Agenciji za strukovno obrazovanje i obrazova-

nje odraslih nije realizirana. Poslodav-cima se prigovara zašto učenicima ne plaćaju naukovanje. Razlog leži u tome da škole i sami nastavnici ne ulažu do-voljan trud u suradnju s poslodavcima. Umjesto da se zajednički usmjerimo na ta područja, sve ove godine mora-li smo trošili energiju i vrijeme kako bi donositeljima politike obrazovanja uvijek iznova dokazivali – iscrpljujući se neprestanim argumentiranjem – da bi gospodarstvo trebalo biti aktivno uključeno u provedbu strukovnog ob-razovanja.

Bez obzira što smo kao priznanje za naša nastojanja i rad dobili visoku ocjenu Europske komisije u pretpri-stupnim pregovorima RH 4 od mogu-ćih 5, zahvaljujući upravo usmjereno-sti programa obrazovanja za obrtnička zanimanja prema gospodarstvu, naše pozivanje na partnerstvo nije prepo-znato. A bez partnerstva se ne može raditi na kvaliteti, bez partnerstva je nemoguće realizirati kvalitetno stru-kovno obrazovanje.

Novim Zakonom o obrtu Hrvatska je učinila velik korak nazad u po-dručju strukovnog obrazovanja. Tko će snositi odgovornost za to? Šte-ta što zakoni nisu knjige koje nose naslov autora da učenici i roditelji znaju kome se obratiti kada završe školu bez stečenih znanja i vještina u praksi, da poslodavci znaju kome će se javiti kad ne budu mogli pronaći kvalificirane zaposlenike, da im se jave potrošači koji će biti ugroženi jer struka više nije važna.

Europska komisija u srpnju je po-krenula Europski savez za nau-kovanje koji poziva na partner-

stvo i preuzimanje obveze povećanja ponude i kvalitete naukovanja u cijeloj Europi. Komisija je pozvala zemlje, regije, poslodavce, socijalne partnere, komore, pružatelje usluga strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, sektor-ske organizacije, organizacije mladih i ostale relevantne dionike da daju svoje izjave o aktivnostima koje namjeravaju poduzeti vezano uz Europski savez za naukovanje.

Povratno je dobila više od 30 izjava koje su objavljene na internetu.

Kampanji za razvoj i unapređenje kvalitetnih modela naukovanja pridru-žilo se Europsko sindikalno vijeće za obrazovanje ETUCE. ETUCE će po-dizati svijest o Europskom savezu za naukovanje i motivirati učitelje i sindi-kate učitelja da u okviru jednogodišnje Europske kampanje „Ujedinite se za

euroPSKI PoSloDavcI, SInDIKatI, Komore I oBrazovne uStanove PreDlažu

Mjere za unapređenje naukovanjaZemlje članice usvojile su Deklaraciju i Izjavu koje ističu ulogu kvalitetnih modela naukovanja u borbi protiv nezaposlenosti mladih

� M. Franović, prof. kvalitetno obrazovanje“ rade na cilju uspostavljanja kvalitetnijih, pristupač-nijih i pravednih modela naukovanja u njihovim zemljama.

Iskustvo komoraInicijativi su se pridružile i mno-

gobrojne trgovinske, industrijske i obrtničke komore, poput Europskog udruženja trgovinskih i industrijskih komora EUROCHAMBRES, Europske Internet platforme za podršku mobilno-sti naučnika, Austrijske gospodarske komore, Ciparske trgovinske i indu-strijske komore, Francuske trgovinske i industrijske komore, Visokog vijeća španjolskih trgovinskih, industrijskih i pomorskih komora, Trgovinske i indu-strijske komora Terrassa (Španjolska) i Obrtničke komore Leipzig (Njemačka).

EUROCHAMBRES će doprinije-ti razvoju kvalitetnog naukovanja na način da potiče partnerstva između komora koje imaju bogato iskustvo i komora koje žele učiti te jača dise-minaciju dobrih praksi. Austrijska

gospodarska komora će doprinijeti uspostavljanju dvojnog sustava stru-kovnog obrazovanja i osposobljavanja putem pilot projekata u Rumunjskoj (trgovina, elektro struka) i Slovačkoj (auto struka). Francuska trgovinska i industrijska komora će promovirati naukovanje u cilju povećanja interesa učenika, obitelji, poduzeća i društva i tako doprinijeti nacionalnom cilju od 500 tisuća naučnika.

Poznate kompanijeMeđu poduzećima koja podržala ini-

cijativu su Microsoft, Nestlé, CISCO, BASF, Siemens i TESCO. CISCO će promovirati novi program naukovanja temeljen na uspješnoj suradnji javno-privatnog sektora iz Ujedinjenog Kra-ljevstva, kako bi ga primijenio u drugim zemljama članicama EU-a. Siemens će udvostručiti broj naučničkih mjesta u Mađarskoj, povećati svoj angažman u području nakovanja u Španjolskoj, Por-tugalu, Austriji i Ujedinjenom Kraljev-stvu te i po prvi puta ponuditi dvojni model obrazovanja u Irskoj. Nestlé će povećati broj visokokvalitetnih nauko-vanja i praksi za 50%, što je dio šireg plana da pomogne najmanje 20.000 mladih ljudi u Europi da nađu posao u sljedeće 3 godine.

Protiv nezaposlenostiI drugi pružatelji usluga strukovnog

obrazovanja i osposobljavanja izrazili su spremnost za sudjelovanje, poput Talijanskog centra za cjeloživotno uče-nje (CIAPE), Europskog foruma za tehničko i strukovno obrazovanje i usa-vršavanje (EfVET) ili Udružene europ-ske mreže pružatelja usluga strukovnog obrazovanja i osposobljavanja.

Zemlje članice usvojile su potom 15. listopada Deklaraciju Vijeća koja izražava potporu Europskom savezu za naukovanje i složile se oko smjernica unapređenja svojih sustava naukova-nja. Nakon toga usvojile su Izjavu Vije-ća o Europskom savezu za naukovanje koja ističe ulogu kvalitetnih modela na-ukovanja u borbi protiv nezaposlenosti mladih.

� Mirela Franović, prof., mr. Mirela Lekić

OBRAZOVANJE

www.hok.hr

24 Obrtničke novine prosinac 2013. OBRAZOVANJE

Soundset je partner obrtnicima!Soundset nacionalna radijska grupa već treću godinu prati naše obrtnike!Od Dubrovnika do Istre i Kvarnera, od Požege i Slavonskog Broda pa sve do Zagreba.

I vašem je obrtu potrebna reklama!Pripremili smo posebne pakete oglašavanja za sve obrtnike.Na Vama je samo da okrenete naš broj, a mi ćemo osmisliti i snimiti reklamu za Vas.

Kontaktirajte nas na 01/6390 772 ili marketing@soundset.hrKontaktirajte nas na 01/6390 772 ili marketing@soundset.hr

www.soundset.hr

Polovinom studenoga, točnije 15. studenoga 2013. godine, završe-na je javna rasprava vezana uz

radni materijal Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije. Strategiju su pod vodstvom Nacionalnog koordina-cijskog tijela i Nacionalnog operativ-nog tijela pripremale radne skupine, i to Radna skupina za rani i predškol-ski, osnovnoškolski i srednjoškolski odgoj i obrazovanje, Radna skupina za visoko obrazovanje, Radna skupina za cjeloživotno učenje i obrazovanje odraslih te Radna skupina za znanost i tehnologiju. Hrvatska obrtnička ko-mora je na javnu raspravu uputila slje-deće očitovanje:

„Kao organizacija koja već goto-vo 20 godina u skladu sa Zakonom o obrtu aktivno sudjeluje u provedbi strukovnog obrazovanja u Republici Hrvatskoj, Hrvatska obrtnička ko-mora smatra da u Strategiji nije u dovoljnoj mjeri istaknuta specifič-nost strukovnog obrazovanja i ospo-sobljavanja, kao ni njegova izuzetna važnost za razvoj gospodarstva. Isto tako nisu dovoljno akceptirani stra-teški ciljevi koji se odnose na stru-kovno obrazovanje.

Strukovno obrazovanje je samo spo-menuto u okviru predtercijarnog obra-zovanja, što je apsolutno nedovoljno s obzirom na njegov značaj i broj učeni-

Strukovnom obrazovanju i osposobljavanju dati veći značaj

Sa stajališta Hrvatske obrtničke komore, učenje u realnom radnom okruženju trebalo bi biti istaknuto kao poseban strateški cilj, kao što je u području obrazovanja odraslih

� Mirela Franović, prof. ka koji ga pohađaju (oko 70% učeničke populacije).

Posebno bi trebalo istaknuti zna-čaj praktične nastave u realnom rad-nom okruženju. Sa stajališta Hrvatske obrtničke komore, učenje u realnom radnom okruženju trebalo bi biti ista-knuto kao poseban strateški cilj, kao što je u području obrazovanja odra-slih.

Također bi trebalo istaknuti značaj partnerstva u provedbi strukovne izo-brazbe. Jedan od strateških ciljeva ove Strategije svakako bi morao definirati sve potrebne zakonske podloge kako bi se osigurala neophodna povezanost obrazovanja, posebice strukovnog ob-razovanja (a zašto ne i visokog obra-zovanja)? sa svijetom rada, praktična nastava u stvarnim radnim uvjetima i obveza obrazovnih institucija i gospo-darskih subjekata na suradnju. Sve EU politike u području obrazovanja nalažu tijesnu vezu svijeta rada i obrazovanja, tako da se u mnogim zemljama EU to zakonski propisuje i ne ostavlja se na volju gospodarskim subjektima da to odrađuju u okviru društveno odgovor-nog poslovanja.

Smatramo da bi u svrhu realizacije navedenoga trebalo osnovati Nacio-nalni i regionalne kooperacijske od-bore (poslodavci, obrazovne instituci-je, županije, gradovi, HZZ i sl.) koji bi osmislili mrežu škola, osnivanje cen-tra izvrsnosti, ali i interdisciplinarne

Prijedlozi HOK-aHrvatska obrtnička komora je uz očitovanje također predložila i uvođenje sljedećih novih mjera:• Osigurati povećavanje udjela praktične nastave u okviru stru-kovnog kurikuluma• Unaprijediti i proširiti učenje, obrazovanje i osposobljavanje u realnom radnom okruženju u svim strukovnim programima• Zakonski regulirati obveze ak-tivne suradnje obrazovanja i gos-podarstva s točno naznačenim ulogama, obvezama i odgovor-nostima svih dionika u provedbi obrazovanja• Uspostaviti sustav sufinancira-nja rada mentora - stručnih učite-lja iz gospodarstva

kurikulume za stjecanje kvalifikacija na razini centra izvrsnosti. Na razini nacionalnog okvirnog trebalo bi pro-pisivati samo omjer stručne teorije i prakse.

Što se tiče praktične nastave, Stra-tegija kaže da takvu praksu treba povećati u 4-godišnjim strukovnim programima. Smatramo da je treba povećati i u 3-godišnjim industrijskim programima.

Važno je istaknuti da i nastavnici u strukovnom obrazovanju imaju svoje specifičnosti, a što u Strategiji nije ja-sno istaknuto. Trebalo bi promisliti o ulasku nastavnika koji predaju prak-tičnu nastavu u obrazovanje - ne bi li to trebali biti ljudi koji su proveli određen broj godina u gospodarstvu? Nastavnicima u strukovnom obrazo-

vanju svakako mora biti omoguće-no usavršavanje u realnom radnom okruženju i to im mora biti obveza. I svakako treba imati na umu da uči-telji u strukovnom obrazovanju nisu samo osobe sa visokoškolskim obra-zovanjem.

Strukovno obrazovanje mora os-posobiti učenike za izlazak na tržište rada, ali istovremeno i pružiti priliku svima onima koji to mogu, hoće i imaju sposobnosti da nastave svoje obrazo-vanje.

Posebno bismo pohvalili prijedloge za produžetak osnovne škole za godinu dana, što je Hrvatska obrtnička komo-ra tražila dugi niz godina. Učenici će time dobiti godinu dana više za stje-canje općih kompetencija, ali i ulaziti zreliji u srednjoškolsko obrazovanje, što izuzetno mnogo znači sa stajališta odabira zanimanja i praktične nasta-ve. Također bismo pohvalili prijedloge

za osnivanje centara izvrsnosti. Me-đutim, ovdje opet moramo paziti da ih ne pretvorimo u neracionalnu mrežu škola.

Kvalitetno SOO praćeno kvalitet-nom praktičnom nastavom u stvar-nom svijetu rada uz partnerstvo ob-razovanja i gospodarstva (posebice obrtništva s dugom tradicijom u RH), jedina je prilika mnogim mladim lju-dima za dostizanje potrebnih kompe-tencija za rad i život.

Pritom ne smijemo zaboraviti da je strukovno obrazovanje brojnim uče-nicima koji ne streme akademskom obrazovanju, ali imaju razvijene vje-štine, prilika da uspješno završe svoju školu i da postanu sretni, samopo-uzdani mladi ljudi, ljudi koji će biti sposobni osigurati vlastitu egzistenci-ju, egzistenciju svoje obitelji, jednog dana i egzistenciju radnika koje će zaposliti.“

www.hok.hr

25prosinac 2013.Obrtničke novineSUD ČASTI I CENTAR ZA MIRENJE

SUD ČASTIHrvatske obrtničke komoreZagreb, Ilica 49/IIBroj: O-I-15/12Zagreb, 16. travnja 2013. godine

PRESUDASud časti Hrvatske obrtničke komore u vijeću sastavljenom od sudaca N. R., kao predsjednika vijeća, te A. T. i Z. B., kao članova vijeća uz sudjelovanje zapisničara J. Đ., odlučujući po prijavi prijavitelja Ž. M., vlasnika obrta “…” iz V., S. 10 protiv prijavljenog Danila Becića, vlasnika obrta za instalacijske radove „SCG – servis centralnog grijanja“ iz Za-greba, Ljudevita Jonkea 8, radi povrede poslovnih i trgovačkih običaja u obavljanju obrta, nakon rasprave održane i zaključene u prisutnosti prijavitelja i prijavljenog dana 16. travnja 2013. godine

PRESUDIO JEPrijavljeni Danilo Becić, vlasnik obrta za instalacijske radove

„SCG – servis centralnog grijanja“ iz Zagreba, Ljudevita Jonkea 8ODGOVORAN JE

što se neistinito reklamirao na štetu drugih obrtnika, trgovačkih društa-va i potrošača kao ovlašteni serviser centralnog grijanja, a prije nego se registrirao u Obrtni registar za djelatnost ugrađivanja plinskih uređaja i ugrađivanja plinskih instalacija u građevinama 5.03.2013.g. čime je počinio povredu trgovačkih i poslovnih običaja iz čl. 9 st. 1 toč. 1 i čl. 10 st. 2 toč. 4 Pravilnika Suda časti Hrvatske obrtničke komore (NN 11/07, 81/08 i 145/10), pa mu se temeljem članka 14 st. 1 toč. 3 istog Pravilnika izriče mjera

JAVNU OPOMENU UZ OBJAVU U GLASILU KOMORE I NA WEB STRANICI KOMORE U TRAJANJU OD 60 DANA

Obrazloženje ispušteno kao nepotrebno.Presuda je pravomoćna i izvršna sa danom 12.10.2013.g.

Ministarstvo regionalnog ra-zvoja i fondova Europske unije je organiziralo druge

Partnerske konzultacije pod imenom „Hrvatska i fondovi Europske unije 2014.-2020.“, koje su se održale u Ho-telu Westin u Zagrebu od 4. do 6. pro-sinca. Time se nastavio proces savjeto-vanja sa zainteresiranim partnerima i javnošću započet ove godine u lipnju, koji se odnosi na planiranje i programi-ranje europskih strukturnih i investicij-skih fondova u okviru Kohezijske poli-tike za financijsko razdoblje Europske unije 2014.-2020. godine.

Na otvaranju skupa sudionicima su se obratili potpredsjednik Vlade i mini-star regionalnoga razvoja i fondova Eu-ropske unije Branko Grčić i Normun-ds Poppens, zamjenik direktora Opće uprave za regionalnu politiku i urbani razvoj Europske komisije. Europski parlament u studenome je prihvatio zakonodavni paket za Kohezijsku poli-tiku te time dao potvrdu novih pravila koja bi trebala preusmjeriti ulaganja u realni sektor i područja koja su ključna za rast i zapošljavanje u financijskom razdoblju EU od 2014. do 2020.

Vrijedni projektiObjava zakonodavnog paketa oče-

kuje se do kraja 2013. godine, što znači da tek tada države članice mogu upu-titi Europskoj komisiji svoje plansko-programske dokumente (Partnerski sporazum i operativne programe). Za očekivati je da konačni nacrt Partner-skog sporazuma bude dovršen do kra-ja siječnja 2014. godine nakon čega će biti upućen Europskoj komisiji na

HrvatSKa I FonDovI eu 2014.-2020.

Rasprava o prioritetima ulaganjaNajveći izazov za Hrvatsku je utvrđivanje prioriteta i usmjeravanje sredstava EU fondova u one programe koji će moći osigurati stvaranje dodane vrijednosti

međuservisne konzultacije. Paralelno će se dovršavati operativni programi, a kao međukorak u procesu predviđene su i treće Partnerske konzultacije po-četkom travnja 2014. godine koje će se baviti detaljnije tematikom operativnih programa i teritorijalnim ulaganjima.

Potpredsjednik Vlade Branko Grčić informirao je i da je trenutno u proved-bi devet velikih projekata vrijednih 222 milijuna eura i 26 grant shema u vrijed-nosti 80 milijuna eura, sveukupno preko 300 milijuna eura. Do kraja godine bit će objavljeni natječaji za projekte vri-jedne 161 milijuna eura i grant sheme vrijedne 100 milijuna eura, a do kraja prvog kvartala 2014. natječaji za pro-jekte vrijedne 207 milijuna eura i 15 milijuna eura grant shema, ukupno 483 milijuna eura.

EU fondovi nisu dovoljniNa konzultacijama je naglašeno da

unatoč tomu što izgleda kao da su sred-stva iz fondova značajna, ista predstav-ljaju tek oko 7% bruto društvenog proi-zvoda Republike Hrvatske na godišnjoj razini, ili oko 1,1 milijarde eura, što za re-alizaciju iskazanih ciljeva i programa nije dovoljno. Najveći izazov za Hrvatsku, uz jačanje kapaciteta institucija, kako državnih, tako i partnerskih, te HOK-a i cijelog komorskog sustava, za povla-čenje sredstava je utvrđivanje prioriteta i usmjeravanje sredstava EU fondova u one programe koji će moći osigurati stva-ranje dodane vrijednosti, a koja će kasni-je moći biti reinvestirana, što će osigurati povećanje zapošljavanja kao jednog od glavnih dugoročnih ciljeva.

Ulagati u proizvodnjuUlaganje u izgradnju, kako je re-

čeno „lijepih cesta po kojima se nitko

ne vozi“, Europska komisija ne pre-poznaje kao svoj interes, niti to može biti nacionalni interes. Države čija gospodarstva su u recesiji vape za ula-ganjima u proizvodne djelatnosti. U cijelom procesu partnerstvo je ključni princip pri kreiranju svih dokumena-ta te je izuzetno važno da se hrvatsko obrtništvo kao cjelina, preko svojih zastupnika, HOK-a i ostalih komor-skih sastavnica, pozicionira kao jedan od ključnih kreatora gospodarskog razvoja RH, posebno na područjima na kojima se kroz obrt mogu razvijati proizvodne djelatnosti.

� Marjan Ražnjević / Suzana Kolesar

uKljuČIvanje HoK-a u taIeX Program

Razmjena znanja i informacija o pravnoj

stečevini EUPredstavnici hrvatskih institucija pružat će stručnu i tehničku pomoć zemljama korisnicama programa

Hrvatska obrtnička komo-ra uključena je u provedbu TAIEX i Twinning programa,

instrumenata tehničke pomoći zemlja-ma pristupnicama i kandidatkinjama za pristupanje Europskoj uniji.

TAIEX je Instrument tehničke po-moći i razmjene informacija koji pro-vodi Europska komisija, Opća upra-va za proširenje (DG Enlargement). TAIEX se koristi kao odgovor na za-htjeve i molbe korisnika za pomoć i tako omogućava ekspertizu prilagođe-nu svakom pojedinom korisniku u cilju rješavanja konkretnih problema u što kraćem roku kroz radionice, ekspertne misije i studijske posjete.

Program Twinning je instrument administrativne suradnje između jav-ne uprave zemlje korisnice i institucija zemlje članice EU, sa svrhom pružanja pomoći i prenošenja znanja u primjeni i provedbi pravne stečevine EU zemlja-

ma korisnicama u razvoju. Cilj ovog programa je pružanje potpore kroz ra-zvoj ljudskih resursa, modernizaciju i reorganizaciju javne uprave, te usklađi-vanje zakona i propisa s pravnom ste-čevinom EU.

Provedba pravne stečevine EU

Republika Hrvatska je pristupanjem u članstvo Europske unije pozvana su-djelovati u TAIEX aktivnostima u svoj-stvu pružateljice stručne pomoći tijeli-ma državne uprave zemalja korisnica ovog modela tehničke pomoći.

Stoga je Ministarstvo vanjskih i europskih poslova RH 19. studenoga organiziralo sastanak na temu uključi-vanja institucija RH u provedbu TAIEX i Twinning programa na kojemu je ra-spravljen model u okviru kojeg će predstavnici institucija RH kroz nave-dene programe najučinkovitije sudjelo-vati, pružati pomoć te prenositi znanja u primjeni i provedbi pravne stečevine trećim državama, a za koordinaciju programa je ispred HOK-a imenovana

tajnica Suda časti HOK-a Suzana Ko-lesar, dipl.iur.

Hrvatska obrtnička komora zajedno s drugim institucijama pozvana je da radi formiranja baze stručnjaka predlo-ži stručnjake - djelatnike Komore koji će biti u uvršteni u TAIEX bazu kao stručnjaci iz RH za razna područja. Sto-ga očekujemo kako će djelatnici koje je Hrvatska obrtnička komora podržala biti aktivno uključeni u neke od aktiv-nosti u sklopu ovog programa.

Studijski posjetSud časti HOK-a je tijekom svibnja

ove godine, tada još u svojstvu zemlje primateljice ovakve stručne i tehničke pomoći, realizirao uz potpuno financi-ranje upravo TAIEX programa, radni posjet članova predsjedništva Suda Bruxellesu. Predstavnici Suda su pri ovom posjetu održali brojne korisne sastanke s predstavnicima Europske komisije kao i s predstavnicima dru-gih europskih institucija koje se bave poslovima iz područja rada Suda časti HOK-a i Centra za mirenje pri HOK-u, prvenstveno vezano za implementaciju nove EU direktive o alternativnom rje-šavanju potrošačkih sporova u hrvatsko zakonodavstvo te su ostvareni poslovni kontakti kao temelj buduće suradnje.

� Josip Đelagić / Suzana Kolesar

Inicijalna pomoć obrtništvu

Imajući u vidu da obrtništvo u RH predstavlja 48% od ukupnog broja ma-lih i srednjih poduzeća (koja čine oko 99% svih gospodarskih subjekata, što je ujedno i prosjek Europske unije) te činjenica da sve europske politike po-državaju razvoj malog i srednjeg po-duzetništva, što po definiciji uključuje i obrt, cijeli proces kreiranja doku-menata koji su osnova za povlačenje sredstava iz EU fondova jedinstvena su prilika koju ne bi trebali propusti-ti. Konkurentnost, nova radna mjesta,

održivi razvoj, dostupnost kapitala, efikasna uprava i pravosuđe (ili efi-kasna alternativa), orijentiranost na izvoz kroz turizam, proizvodne djelat-nosti, temelji su na kojima bi trebalo graditi ekonomski program razvoja obrtništva do 2020. godine, i to ne radi fondova EU, već radi opstanka i razvoja hrvatskog obrtništva.

U realizaciji takvog programa sred-stva iz EU fondova mogu služiti samo kao inicijalna pomoć. Konzultacijama su prisustvovali i predstavnici Hrvatske obrtničke komore kao članovi pripada-jućih Tematskih radnih skupina.

www.hok.hr

26 Obrtničke novine prosinac 2013.

www.hok.hr

27prosinac 2013.Obrtničke novine

Obrtničke novineNAKLADNIK:

HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA, PP 166, 10000 Zagreb

Tel: 01/4806 666; fax: 01/4846 610;

e-mail: hok@hok.hr

ZA NAKLADNIKA: DRAGUTIN RANOGAJEC,

PREDSJEDNIK HOK-a

REDAKCIJA: tel: 01/4812 262, 4806 695, 670, 643; fax: 01/4812

268;e-mail: obrtnicke-novine@hok.hr

GLAVNA UREDNICA: SNJEŽANA TOMIĆ

IZVRŠNA UREDNICA: RENATA PULJIZ

ADMINISTRATOR: SUZANA MAMIĆ

MALI OGLASI (OBRTNIČKA BURZA):

SUZANA MAMIĆ, tel: 01/4812 262, 4806 643,

e-mail: oglasi-on@hok.hr

UREĐIVAČKI KOLEGIJ: Odbor za informiranje

Hrvatske obrtničke komore

GRAFIČKA PRIPREMA, TISAK: VJESNIK d.d., Zagreb

MARKETING I DISTRIBUCIJA:

PARK AVENIA d.o.o., Zagreb

tel: 01/3775 230;

info@parkavenia.hr

NAKLADA: 90.000

Rukopisi i fotografije se ne vraćaju

Oglasite svoje usluge i proizvode u Obrtničkim novinama!

Javite nam se na tel: 01/48 06 643, 48 12 262, e-mail: obrtnicke-novine@hok.hr, oglasi-on@hok.hr

Pogledajte nas na webu: www.hok.hr http://www.hok.hr/cro/publikacije/marketing

www.mediacom.hr Poslovno-knjigovodstveni Windows programi za obrtnike,

poduzeća i ugostitelje. Tel. 051/283-031, 098/328-029

Daljinsko upravljanje i senzorska vrata.

KNJIGOVODSTVENE USLUGE ZA OBRTNIKEveć 12 godina – za uredne poslovne knjige. Božica Gajić, 10090

Zagreb, Gupčeva 27, 4855–128 knjigovodstvo.gajic@email.t-com.hr

- servis postojećih reklama

- izmjena rasvjete u reklamama

- digitalni tisak svih formata

- svjetleće reklame

- oslikavanje vozila

- povoljne cjene

Led reklama. «proizvodni obrt» Franje Malnara 4810020 Zagreb Tel: 01 55 88 747 Mob: 091 5778 297

mail: info@ledreklama.hrwww.ledreklama.hr

AKCIJA!!!• svjetleće reklame • oslikavanje vozila • povoljne cijene • servis postojećih reklama • izmjena

rasvjete u reklamama • digitalni tisak svih formata

Led reklama. »proizvodni obrt« Franje Malnara 48, 10020 Zagreb, tel. 01 55 88 747,

mob. 091 5778 297www.ledreklama.hr,

mail. info@ledreklama.hr

AKCIJA!!!

Svi oni koji me žele kontaktirati radi konzulta-cija i unapređenja svog poslovanja, mogu to učiniti putem e-mailamarko-ivan.pekica@vip.hr

� Piše: Marko Pekica

Komunikacija putem telefona

Telefonski razgovor nije hladan „razgovor“ jednog računala s drugim, to je svojevrsna fizička veza i živo povezivanje dvoje ljudi

putem telefona. Kada se spremate komunicirati te-lefonom, nemojte smetnuti s uma da je telefonski razgovor i svojevrsno „rukovanje“.

Pošto znamo da je čvrst stisak ruke jedan od najvažnijih alata koji koristimo u svom privatnom i poslovnom životu i nešto čega se sjećamo cijelo-ga života, potrudimo se da i naš telefonski nastup bude pravo rukovanje i prava predstava koju će naš sugovornik pamtiti cijeloga života.

O tome kako će njezini djelatnici telefonski in-terno i eksterno komunicirati danas svaka iole oz-biljnija kompanija posebno vodi računa. U interesu unapređenja telefonskih komunikacijskih vještina svoje ljude šalju na edukacijske seminare, treninge i radionice. U strogoj selekciji i konačnom izboru telefonista, prednost imaju oni kandidati koji su ob-dareni pravim glasovnim organom koji opija. Osim glasa iz snova, oni moraju imati i dobru artikulaciju svojih misli. Moraju biti uvijek smireni, srdačni, s

• Zahvaljujući dobroj telefonskoj komuni-kaciji bolje ćete moći upravljati vašim bro-dom i u najtežim vremenskim prilikama.

• Postoje samo dvije riječi koje vas vode uspjehu, to su DA i NE, naravno, ako ih znate upotrijebiti na pravi način, u pravo vrijeme i na pravom mjestu.

• Koristite konferencijske telefonske raz-govore, jer vam oni mogu uštedjeti mno-go vremena i novaca.

• Kao i kod sastanaka uživo, svi sudioni-ci konferencije moraju unaprijed znati dnevni red te njihovu ulogu u predviđe-nom vremenu telefonske konferencije.

• Na početku konferencije svi sudionici se moraju predstaviti, pri tom posebno pa-zeći da svoje ime i funkciju izgovaraju razumljivo.

• Prekidi za vrijeme konferencije nisu do-brodošli i morate ih svesti na minimum.

• Ako imate nešto za reći, čekajte svoj red.• Pomozite ljudima, informirajte ih, recite

im što trebaju učiniti da bi ostvarili svoju želju (kupili vaš proizvod ili koristili vašu uslugu).

• Kao i uvijek u životu, tako i u telefon-skom razgovoru budite uvijek uglađeni i fini - to bi trebala biti obveza svakog civi-liziranog čovjeka.

• Za sam kraj: probudite u sebi radosnog, uvijek nasmijanog i srdačnog čovjeka, jer ćete tako biti mnogo uspješniji.

naglašenim osjećajem za druge ljude i moraju zna-ti slušati sugovornika. Zato nije nimalo čudno da danas gotovo svaka tvrtka ima posebno razrađena pravila uporabe telefona, jer kada, naprimjer, netko izvana zove našu tvrtku, prvi glas koji čuje stvara njegovu sliku o našoj kompaniji.

To isto vrijedi kada i mi zovemo nekoga izvan naše tvrtke - itekako pazimo na boju našega glasa, srdačnost, osmijeh (on se „vidi“), smislenost, lo-gičnost i brzinu našega govora. Dojam koji ostav-ljamo telefonskim razgovorom doista je bitan i može nam biti od velike koristi (i štete) u privat-nom i profesionalnom životu.

SavjetiTelefon igra posebno važnu ulogu u prodaji.Evo nekoliko korisnih savjeta koji vam mogu

biti od velike pomoći u vašem poslu:- telefonski razgovor je javni nastup - zato uvi-

jek budite pripremljeni;nikada nemojte jesti, piti ili žvakati dok telefo-

nirate, jer se to jako dobro „čuje i vidi“;- zijevanje također nije dobrodošlo - ima izra-

zito jaku „vizualnost“;- nikada nemojte istovremeno razgovarati s još

nekim uživo ili putem drugih telefona;- nikada se u telefonskom razgovoru nemojte

opirati vašem kupcu;nikada nemojte misliti umjesto vašega poziva-

telja (mogućeg kupca ili budućeg klijenta);- dozvolite mu da vam on objasni suštinu nje-

govog problema;- nemojte ga isključivati i prekidati;- pomaknite se sa čuvenog i najčešće korište-

nog: ja vam to ne znam, na: ja ću to nastojati riješiti;

- kada ga prespajate, provjerite da ga slučajno niste izgubili (halo, jeste li još uvijek tu, samo trenutak);

- pozivatelju dajte uvijek što više povratnih in-formacija;

- usredotočite se mnogo više na ono što može-te nego na ono što ne možete učiniti za svog klijenta;

- uvijek morate slušati i iskazati vaše zanima-nje za pozivateljev problem;

- uvijek pokušajte pronaći bilo koji način ili put kojim biste mogli pomoći vašem pozivatelju;

- nemojte biti lijeni odmah se javiti (dobro bi bilo da to učinite nakon drugog tonskog signala);

- nemojte čekati da se netko drugi udostoji javi-ti umjesto vas;

- javljajte se veselo i uvijek se predstavite ime-nom i prezimenom i odjelom (tvrtkom ili funkcijom);

- budite razumljivi i vedri- ako vaš razgovor želite staviti na funkciju sa

zvučnikom) uvijek morate tražiti dozvolu od vašeg sugovornika, jer ljudi znaju u telefon-skoj komunikaciji koristiti neumjesne i neu-godne riječi.

O telefonskoj komunikaciji mogli bismo govo-riti i pisati nadugo i naširoko.

Završit ću s jednom malom molbom: pripazite da uporabom vašeg omiljenog mobitela ne bude-te previše nametljivi i iritantni prevelikom odno-sno prečestom uporabom, pogotovo ne na javnim mjestima: u barovima, restoranima, na izložbama, koncertima, seminarima itd.

Izgradite u sebi osjećaj prave mjere i trenutka kada trebate koristiti vašu omiljenu igračku. Po-kažite svoju obzirnost prema drugima i nemojte ih opterećivati svojom nepažnjom i privatnošću.

Ljude doista ne zanima slušati vaše razgovore sa suprugom, djecom, sekretaricom ili poslovnim partnerom. Uporabom mobitela na javnim mjesti-ma doista možemo nepotrebno iznervirati ljude u našem okruženju.

Nije čudno da mnogi hoteli širom svijeta svoje goste upozoravaju i mole da ne koriste svoje mo-bitele iz poštovanja i pristojnosti prema drugim gostima.

(nastavak iz prethodnog broja)

FOTO

LIA

reklamirajte/prodajte svoje proizvode preko mobitelawww.companypusher.com nenad.cikic@gmail.com