PRIRUNIK O DISLEKSIJI, DISGRAFIJI I SLINIM TEKOAMA U ITANJU, PISANJU I UENJU

TEKSTUALNI DIO WEB-STRANICE HRVATSKE UDRUGE ZA DISLEKSIJU KOJA SE NALAZI NA ADRESI http://www.hud.hr

ureeno u studenom 2007.Autori tekstova: Jadranka Bjelica, prof. logoped Ines Gali-Jui, prof. logoped mr. sc. Ada Pavli-Cottiero, dipl. ing. arh. Ilona Posokhova, prof. logoped Iva Prvi, prof. psiholog Mihaela Rister, prof. psiholog

Urednica: mr. sc. Ada Pavli-Cottiero, dipl. ing. arh.

1

SADRAJTO JE DISLEKSIJA? ............................................................................5DEFINICIJE DISLEKSIJE ....................................................................................... 5 BITNA OBILJEJA DISLEKSIJE ........................................................................... 6itanje .............................................................................................................................................. 6 Fonoloka obrada rijei .................................................................................................................... 7 Pisanje.............................................................................................................................................. 7 Vizualna percepcija .......................................................................................................................... 8 Pamenje ......................................................................................................................................... 9 Tekoe sekvencioniranja................................................................................................................ 9 Tekoe u organizaciji informacija ................................................................................................... 9 Osobitosti u nainu uenja novih sadraja..................................................................................... 10 Jezine i pojmovne tekoe ........................................................................................................... 11 Neujednaenosti u sposobnostima ................................................................................................ 11

DISLEKSIJA U IREM I UEM SMISLU .............................................................. 12 UZROCI DISLEKSIJE ........................................................................................... 13to se zapravo dogaa tijekom itanja? ........................................................................................ 13 Disleksija i modane polutke.......................................................................................................... 14 Novija istraivanja: nature vs. nurture - geni ili okruenje ? ..................................................... 15 Novo ozraje optimizma ................................................................................................................. 16

UTJECAJ JEZIKA I NAINA POUAVANJA ITANJA I PISANJA NA DISLEKSIJU ......................................................................................................... 17 DISLEKSIJA I ITANJE ....................................................................................... 18Kako sve djeca mogu vidjeti slova, rijei, reenice, redoslijede reenica, tekst? .......................... 18 Kako sve djeca s disleksijom mogu itati? ..................................................................................... 19 Primjeri kako sve moe zvuati ono to djeca itaju...................................................................... 20

DISLEKSIJA I PSIHOLOKI PROBLEMI............................................................. 21 ODNOS DISLEKSIJE I DRUGIH TEKOA ........................................................ 21 KAKO PREPOZNATI DISLEKSIJU - SIMPTOMI DISLEKSIJE ........................... 22Rani signali mogueg razvoja disleksije - predkolska djeca .................................................... 22 Simptomi disleksije - kolska djeca................................................................................................ 23 Simptomi disleksije u odraslih osoba ............................................................................................. 25 Je li to doista disleksija ?................................................................................................................ 26

DISGRAFIJA......................................................................................................... 27to je disgrafija?............................................................................................................................. 27 Oblici disgrafije ............................................................................................................................... 28 Pogreke u pisanim radovima uenika s disgrafijom ..................................................................... 30

KAKO DISLEKSIJA I DISGRAFIJA UTJEU NA OVLADAVANJE MATEMATIKOM ................................................................................................... 31Tekoe s matematikom i disleksija............................................................................................... 31 Tekoe s matematikom i disgrafija ............................................................................................... 34

TO INITI, KOME SE JAVITI?............................................................35OTKRIVANJE DISLEKSIJE.................................................................................. 35 TO INITI KAD SE POSUMNJA NA DISLEKSIJU?.......................................... 35 TKO SU LOGOPEDI I TO ONI RADE? .............................................................. 36 TO TREBAJU RADITI RODITELJI (SKRBNICI) KAD SE USTANOVI DA DIJETE IMA DISLEKSIJU.................................................................................................. 37 DISLEKSIJA I KOLE .......................................................................................... 382

TERAPIJA DISLEKSIJE ....................................................................................... 39Zato je itanje tako teko?............................................................................................................ 39 Ciljevi terapije ................................................................................................................................. 40 Moe li se disleksija umanjiti ? (Opis jednog od terapijskih postupaka) ........................................ 41 Zato je disleksija i specifina tekoa u uenju? Kako uenje uiniti lakim? ............................. 43 Kakve vrste terapija disleksije roditelj moe oekivati u koli, domu zdravlja, rehabilitacijskoj ustanovi ili privatnoj praksi? ........................................................................................................... 45

KAKO POMOI - SAVJETI RODITELJIMA ......................................................... 47 SAVJETI UITELJIMA ......................................................................................... 47 DISLEKSIJA U ODRASLIH .................................................................................. 50

SRODNE TEKOE..............................................................................51DISKALKULIJA .................................................................................................... 51Diskalkulija i akalkulija.................................................................................................................... 51 Razvojna diskalkulija ...................................................................................................................... 51 Mehanizmi razvojne diskalkulije: neuroloki poremeaj ili specifinost u radu mozga?................ 52 Kako prepoznati diskalkuliju?......................................................................................................... 52 Specifine tekoe koje dijete s diskalkulijom ima u rjeavanju matematikih zadataka .............. 54 Osnovni oblici razvojne diskalkulije................................................................................................ 55

DEFICIT PANJE / HIPERAKTIVNI POREMEAJ (ADHD/ADD) ....................... 56to je deficit panje/hiperaktivni poremeaj?................................................................................. 56 Karakteristina ponaanja hiperaktivne djece................................................................................ 57 Podtipovi poremeaja..................................................................................................................... 57 Problemi u obitelji ........................................................................................................................... 59 Savjeti za roditelje .......................................................................................................................... 60 Tekoe s uenjem ........................................................................................................................ 64 Savjeti za nastavnike...................................................................................................................... 65 Tretman djece s poremeajem panje, s hiperaktivnou ili bez nje............................................. 67

KORISNE INFORMACIJE I ZANIMLJIVOSTI .......................................68PRAVA DJECE S DISLEKSIJOM ........................................................................ 68Otkrivanje disleksije........................................................................................................................ 68 Prava djece s disleksijom u osnovnoj koli .................................................................................... 69 Prava djece s disleksijom u srednjoj koli ...................................................................................... 74 Prava studenata s disleksijom........................................................................................................ 76 Prava djece s disleksijom u vezi s terapijom.................................................................................. 76 Novane naknade nastavnicima za rad s djecom s tekoama .................................................... 78 Popis zakona i propisa koji se odnose na prava djece s disleksijom............................................. 79

KAKO KONCIPIRATI I OBLIKOVATI TEKST DA GA LAKE ITAJU OSOBE S DISLEKSIJOM ...................................................................................................... 80 POZNATE OSOBE S DISLEKSIJOM ................................................................... 82 LITERATURA I POMAGALA ZA VJEBANJE .................................................... 84Domaa literatura ........................................................................................................................... 84 Literatura na stranim jezicima ........................................................................................................ 85 Zvune knjige - knjige snimljene na audiokasetama...................................................................... 86 Dijagnostiki materijal..................................................................................................................... 87 Pomagala za vjebanje .................................................................................................................. 87 Pomagala za uenje matematike ................................................................................................... 88 Kompjutori, kompjutorski programi................................................................................................. 88

RAZNI TEKSTOVI, LANCI I SLINO O DISLEKSIJI I SRODNIM TEMAMA ... 89Devdet Hadiselimovi, prof. psiholog: SPREMNOST ZA UENJE ITANJA ........................... 89 3

DESET POSTO HRVATSKIH UENIKA PATI OD DISLEKSIJE ................................................ 94 DISKALKULIJA - SPECIFINE TEKOE U UENJU MATEMATIKE: TO I KAKO?.............. 96

PROJEKTI HUD.................................................................................................. 100SEMINAR U DUBROVNIKU, travanj 2003. ................................................................................. 103 DONATORI, SURADNICI I POMAGAI HUD-a .......................................................................... 104

DISLEKSIJA I KNJINICE Program za djecu s disleksijom u knjinicama .... 105

PRILOZI ...............................................................................................108RJENIK ESTO KORITENIH TERMINA ....................................................... 108 HRVATSKA UDRUGA ZA DISLEKSIJU ............................................................ 113 EVROPSKA UDRUGA ZA DISLEKSIJU .....................Error! Bookmark not defined.Error! Bookmark not defined.

4

TO JE DISLEKSIJA?DEFINICIJE DISLEKSIJEInes Gali-Jui, prof. logoped Rije disleksija nastala je iz grke rijei dys (to znai slab, lo, neprimjeren) i rijei lexsis (jezik, rijei). Disleksija je, prema definiciji Orton Dyslexia Society,1 jedna od nekoliko tekoa u uenju. To je jezino utemeljen poremeaj konstitucijskog podrijetla koji obiljeavaju tekoe u kodiranju pojedinih rijei, a koje obino odraavaju nedostatne sposobnosti fonoloke obrade. Tekoe u dekodiranju pojedinih rijei su neoekivane s obzirom na dob i ostale kognitivne i akademske sposobnosti; one nisu rezultat opih razvojnih ili senzorikih tekoa. Disleksija se oituje razliitim tekoama u razliitim oblicima jezika, esto ukljuujui uz probleme itanja i ozbiljne probleme u stjecanju vjetine pisanja. (Orton Dyslexia Society Research Comittee,1996.) Naziv disleksija novijeg je datuma, pripada nazivima nastalima prema kriterijima opisa ponaanja osobe i funkcija koje su nedostatne. Prijanji nazivi sadravali su ono to se tada smatralo uzrokom smetnji u itanju. Takvi su bili medicinski nazivi, poput minimalna cerebralna disfunkcija, organski poremeaj ili psihoneuroloki poremeaj. Osim ovih naziva prema uzroku bilo je i vie naziva stvorenih takoer prema opisu ponaanja, kao to su smetnje itanja, tekoe itanja, poremeaji itanja i tekoe uenja. Podrazumijevalo se da su tekoe itanja blae od poremeaja itanja. Disleksija se esto naziva razvojnom (engleski: developing dyslexia), a neki autori, poput britanskog neurologa Critchleya (1978. godine), za razvojnu disleksiju kau: To je poremeaj u uenju koji zapoinje s tekoama pri uenju i itanju, a poslije loim pravopisom i odsutnou lakog baratanja pisanim jezikom za, razliku od govornog jezika. Kognitivne je naravi i esto genetski uvjetovana. Nije uzrokovana intelektualnim nedostacima, manjkavim socio-kulturnim prilikama, nainom pouavanja niti ikakvim poznatim neurolokim oteenjem. Najvjerojatnije je specifini poremeaj u sazrijevanju koji dijelom iezava kako dijete postaje starije. Mogue ga je znatno smanjiti pravodobnom i ciljanom pomoi. U medicinskoj klasifikaciji bolesti DSM IV2 definira se kao poremeaj pri itanju to je danas i opeprihvaen prijevod rijei - disleksija. Prema ovoj klasifikaciji bitno obiljeje poremeaja u itanju je dostignuta razina itanja (tj. tonost u itanju, brzina i razumijevanje mjereni individualizirano standardiziranim testovima) koja je znatno nia od oekivane s obzirom na kronoloku dob osobe, izmjerenu inteligenciju i obrazovanje primjereno dobi. Smetnje u itanju znatno utjeu na dostignutu

Orton Dyslexia Association (sada The International Dyslexia Association - IDA) je najstarija amerika nevladina udruga koja se bavi disleksijom, osnovana je 1949.god, ime je dobila po dr. Samuelu T. Ortonu (1879-1948), poznatom neurologu. (web-adresa: http://www.interdys.org/index.jsp) 2 Diagnostic and Statistical Manual of Mental Dysorder IV (DSM IV) je meunarodna klasifikacija mentalnih poremeaja

1

5

akademsku razinu ili svakodnevne aktivnosti u kojima se zahtijeva vjetina itanja. U osoba s poremeajem u itanju glasno itanje karakterizirano je iskrivljavanjem, zamjenama ili isputanjima, sporou i pogrekama u razumijevanju. (DSM IV, 1996.) Britanska udruga za disleksiju3 odreuje ju kao specifinu tekou u uenju, konstitucionalnog podrijetla, prisutnu u jednom ili vie aspekata itanja i pisanja te pisanog jezika koja moe biti udruena s tekoama u brojnim podrujima. Vezana je uz koritenje pisanog koda (alfabetskih, numerikih i muzikih zapisa) premda esto pogaa i oralni jezik do nekog stupnja. (British Dyslexia Association, 1989.)

BITNA OBILJEJA DISLEKSIJEInes Gali-Jui, prof. logoped Unato mnogostrukosti pojavnih oblika disleksije, vrlo se jasno uoavaju njezina najbitnija obiljeja. Ona su najvie odreena tekoama koje se pojavljuju u usvajanju i razvoju itanja i pisanja, ali, i ire, u perceptivnom, jezinom i pojmovnom razvoju. Zbir tih tekoa ini je poremeajem u itanju i pisanju. No, osim tekoa bitno obiljeje disleksije je i naglaena neujednaenost sposobnosti u razliitim podrujima. Disleksija je, dakle, odreena tekoama i osobitostima u ovim podrujima:

itanjeTekoe u itanju odnose se na brzinu i preciznost itanja i na razinu razumijevanja proitanog. Djeca s disleksijom dugo slovkaju, zadravaju naviku tihog izgovora rijei pri itanju, ne itaju teno. Sluajui ih kad itaju naglas, imamo dojam da ne uoavaju toke kao znakove razgranienja reenica. Ritam i nain itanja uglavnom su odreeni povremenim zastojima zbog nepreciznog iitavanja rijei, ali i odsutnou pauze, silazne ili uzlazne intonacije kada se itaju izjavne i upitne reenice, to sve zajedno daje dojam netenog, loeg itanja. Ponekad je nepreciznost podjednaka pri itanju kratkih rijei kao to su od , do, uz, iz, kao i pri itanju vieslonih, kompliciranijih i manje uestalih rijei. U itanju postoje razliite zamjene, skraivanja ili dodavanja slova, dijelova rijei i cijelih rijei kojih u tekstu zapravo nema. Tako se zamjenjuju grafiki slina slova kao d i b pa rije bio postaje dio. Kratke rijei poput prijedloga do i od, bilo da su samostalne rijei ili sloenice, postaju gotovo nesavladive i put do kue najee e biti put od kue. Ako netko neto odnosi, to e se proitati kao da donosi, a umjesto da ptica brzo doleti, ona brzo odleti.

3

Britanska udruga za disleksiju (British Dyslexia Association) je krovna britanska nevladina udruga koja okuplja lokalne britanske udruge. (web-adresa: http://www.bda-dyslexia.org.uk/main/home/index.asp)

6

Zamjenjuju se i rijei sline osnove; tako presavijanje moe postati presaivanje, poderao pobrao, a sumnjiav postaje sumnjiv. Neke rijei dobivaju nepostojee dijelove: radoznala uspavanka ita se kao radoznavala uspavanka, a neke se potpuno skrauju, pa odmahivala prelazi u odmah, a rije poredanih skrauje se u rije pored. Neprecizno proitane rijei i sporost u itanju naruavaju razumijevanje proitanog teksta, iako se mnoga djeca s disleksijom zarana naue sluiti reeninim kontekstom, tj. irim sklopom rijei i reenica koji im pomae u odgonetavanju znaenja.

Fonoloka obrada rijeiNedostatna fonoloka obrada rijei znai da dijete teko postaje svjesno glasova u rijei, pa ne moe izdvojiti poetni ili zavrni glas, ili teko uoava ritam i rimu rijei, to sve jesu vane preditake vjetine. Mnogi se autori slau da je jedna od temeljnih tekoa u poremeaju itanja upravo ta tekoa obrade glasova jezika ili fonoloka neosvijetenost.4 Tekoe fonoloke obrade mogu se i ne moraju odraavati u djetetovu govoru. Neka djeca mogu posve neupadno govoriti izgovarajui veinu rijei pravilno, a da ipak imaju tekoe s izdvajanjem i ralambom rijei na glasove. Neka djeca starije predkolske dobi ve i svojim govorom upuuju na to da imaju fonoloke tekoe. U njihovu govoru esto ujemo: svjeklo, mekla, glaka za rijei svjetlo, metla i dlaka. Moe se uti da je nekoga noka jako zaboljela kad je vozio picikl ili da su na stolu vetii crnene ili prave boje. Sve ovo upuuje na to da bi dijete u koli moglo imati tekoa s uenjem poetnog itanja, a moda i pravu disleksiju.

PisanjeSmetnje pri pisanju svrstane su u dvije skupine. U prvoj su to tekoe u oblikovanju, pravilnosti i organiziranosti slova i rukopisa. U drugoj su skupini smetnje u samostalnom sastavljanju teksta (sastavljanju prie, opisa dogaaja, odgovora na pitanja, pisanja dueg teksta u lektiri ili referatu). Tekoe iz prve skupine pojavljuju se kada dijete teko povezuje glas koji uje s pripadajuim slovom u pisanju. Te tekoe onemoguuju pravilno nizanje slova u rijei koja se pie, i mogu biti posljedicom istih onih fonolokih nedostataka koji se pojavljuju i u itanju. U pisanju su one najvidljivije u diktatu kada dijete pie onako kako uje i kako izgovara, tj. zamjene izgovorenih glasova prate i zamjene slova. Tada je kost gost, kosa koza, a dom moe biti i tom. Postoje i zamjene grafiki slinih slova kao i u itanju. To je ve spomenuta zamjena slova b i d. Rukopis moe biti

Lindsay Peer, Gavin Reid, Introduction to Dyslexia, David Fulton Publishers, London, 2003. Michael E.Thompson, E. J. Watkins, Dyslexia, A Teaching Handbook, Whurr Publishers, London, 2000.

4

7

neoblikovan, slova, iako ih dijete moe razlikovati, mogu biti nedovoljno izdiferencirana. Malo pisano slovo l moe se pisati s kraom petljom i ono moe sliiti na i, ili petlja moe biti previe nisko i biti obla pa moe sliiti na malo pisano e. Isto tako, malo pisano j svojom petljom moe ne prelaziti crtu pa podsjeati na r ili v, a moe biti slino slovu o. Sve to zajedno rukopis ini nedovoljno itljivim. Takoer, dijete moe ne poznavati granice rijei pa se kratke rijei, dijelovi sloenih glagola, prijedlozi ili rijeca ne piu spojeno. Moe teko uoavati poetak reenice kao poetak nove misli i izostavljati veliko slovo. Inae, pisanje velikog slova prema pravilima, jedno je od najteih zadaa u pravopisu, i djeci s disleksijom esto je pravom nonom morom zbog crveno iaranih kolskih zadaa ili sastavaka u koli. Druga skupina tekoa vidljiva je u samostalnom pisanju nekog teksta. One su posljedica neujednaenog stupnja u razvoju govornog i pisanog jezika. Naime, pisani je jezik puno sloeniji po svom formalnom ustroju nego govorni jer se u njemu sve mora izraziti rijeima (u govoru se puno toga izraava gestom, mimikom i pauzama). Te rijei u pisanom jeziku moraju biti tono napisane, moraju biti poredane u gramatiki ispravan redoslijed, razgraniene meusobno zarezima i tokama, upitnicima ili usklinicima. Samostalno sastavljanje, opisivanje ili odgovaranje potpunim reenicama stoga je najtei dio u jezinom razvoju uope. Djeca s disleksijom, ali uostalom i sva druga djeca na poetku, teko oblikuju svoju misao u rijei i gramatiki potpune i jasne reenice. Njihovo je samostalno pisanje najtei dio u jezinom razvoju, na alost, esto zanemaren i odgurnut u stranu u mnotvu poduka iz nastavnih predmeta ili terapijskih postupaka za ovladavanje tehnikama breg itanja ili boljeg rukopisa.

Vizualna percepcijaU polju vizualnoga postoje tekoe koje sama djeca esto opisuju kao: okretanje slova, pretapanje redova teksta, gubljenje dijelova reenice, zavretaka rijei, dezorijentaciju u smjerovima lijevo desno, gore - dolje. Mnogi znanstvenici zadnjih godina nanovo istiu osobitosti u vizualnoj obradi simbola u djece s disleksijom.5 Ron Davis, autor knjige Dar disleksije6, takoer naglaava izmijenjenu percepciju slova kao jedan od faktora koji utjeu na nemogunost uenja ispravnog oblika rijei. Slova se okrenu pa je rije krivo percipirana ili dijete umjesto rijei vidi prazno polje. Zbog toga djeca ne mogu teno itati bez zastoja.

5

John Stein, Joel Talcott, Vincent Walsh, Controversy about the visual magnocellular deficit in developmental dyslexia, Trends in Cognitive Sciences, Vol.4, No.6, June 2000. G. Eden, et al, Abnormal processing of visual morion in dyslexia revealed by functional brain imaging, Nature, Macmillan Publishers Ltd, London, Vol. 382 pp. 66-69, 4th July 1996. 6 Ronald D. Davis, Eldon M. Braun, Dar disleksije, Alinea, Zagreb, 2001.

8

PamenjeKratkorono pamenje jedno je od triju faza pamenja7 i u itanju ima vrlo vanu ulogu. Ono obuhvaa sposobnost zadravanja sekvenci neke trenutne radnje ili misli u svijesti tijekom dvadesetak sekundi.8 Disleksija, iz nekog razloga, pogaa upravo tu fazu kratkoronog pamenja, i tako onemoguuje suptilnu usklaenost pretvaranja slova u glasove i stvaranje slogova koji se niu jedan za drugim i oblikuju jasne rijei koje se izgovaraju u itanju na glas ili se misle ako se ita u sebi. Dakle, ako kratkotrajna memorija ne omoguuje pamenje slijeda tih slogova, nije ih mogue glatko povezati u rije, i onda se pojavljuje onaj, u netenom itanju tako uoljivi, zastoj i pokuaj da se ponovnim mukotrpnim iitavanjem nadoknadi proputeni slog ili glas. Disleksija koji put obuhvaa i tekoe s dugotrajnom memorijom. Tada je ona veliki problem u savladavanju kolskoga gradiva. No, velika je vjerojatnost da se ove tekoe s dugotrajnom memorijom nadograuju na tekoe u organizaciji materijala koji se ui, na svojevrsnu sklonost dezorijentaciji.

Tekoe sekvencioniranjaOve tekoe podrazumijevaju da se dijete teko snalazi u vremensko - prostornim sljedovima. Ono esto ne zna koji je dan u tjednu prije, a koji slijedi; isto tako, teko ui slijed mjeseci u godini i slijed godinjih doba. Teko se snalazi i unutar dnevnog slijeda zbivanja pa, koji put, neprecizno odreuje je li kazalina predstava bila prije ili nakon nastave, je li prethodnog dana sat tjelesnog bio prije ili poslije sata prirode. Slino moe biti i u pamenju nekog slijeda u prostoru. Je li uionica iz matematike prva ili trea u hodniku? Je li omiljena trgovina s tenisicama iza knjiare i trgovine s odjeom? Je li mogue na prijateljevu adresu doi nakon jednog ili dva skretanja - este su dileme djece u prostornoj orijentaciji i pamenju nekoga prostornog slijeda.

Tekoe u organizaciji informacijaOve su tekoe u osnovi viesatnog, a opet neuspjenog sjedenja za knjigom, zbog kojeg uenje djeci s disleksijom daje tamne tonove cjelokupnom kolovanju. Ona esto ue pojedinanu lekciju ne stvarajui vee ili manje cjeline u koje bi nauene podatke mogla smjestiti. Ovladavanje tehnikama

Postoje tri faze pamenja kroz koje informacija prolazi: senzorno ili perceptivno, kratkorono i dugorono (prema: Predrag Zarevski, Psihologija uenja i pamenja, Naklada Slap, Jastrebarsko, 2002.) 8 Kratkorono pamenje naziva se jo i radno pamenje. Ono osim ogranienog trajanja (dvadesetak sekunda) ima i ogranieni kapacitet. U radnom pamenju moemo istodobno baratati s oko sedam jedininih informacija (Miller,1956., prema: Vlasta Vizek Vidovi, Psihologija obrazovanja, Udbenici Sveuilita u Zagrebu, IEP, Vern, Zagreb, 2003.)

7

9

uenja, npr. stvaranje tzv. kognitivnih mapa9 u koje se injenice svrstavaju na posebno organiziran nain, prema pojmovnoj hijerarhiji, uz crtanje tih mapa na veim papirima, ploama ili kompjutorskim programima, poput Power Pointa, umnogome utjeu da se dezorganiziranost u prikupljanju i obradi informacija tijekom uenja smanji.

Osobitosti u nainu uenja novih sadrajaU vrstoj vezi s organiziranjem informacija je i pojam obrade ili procesiranja informacija. Naime, postoje etiri temeljna naina na koja svatko od nas prima i obrauje informacije iz vanjskoga svijeta: auditivni (sluanjem), vizualni (gledanjem), taktilni (dodirom) i kinestetski (pokretom). U kolovanju se koristi svim tim nainima pri usvajanju novoga gradiva. Najei je auditivni nain prezentiranja informacija, u kojem nastavnik tumai, a djeca sluaju. Postoji miljenje10 da je auditivni nain predstavljanja informacija prilino nedostatan, ako je jedini u izlaganju novoga gradiva u uenju djece s disleksijom. Ako se osvrnemo na tekoe u fonolokoj obradi i tekoe u kratkotrajnoj memoriji, moemo zakljuiti kako je polusatno usmeno predavanje nastavnika prilino nekorisna prezentacija novoga gradiva za dijete s disleksijom jer se ono pritom moe, esto, posve izgubiti. To uistinu ne znai da sluanje neke, izraajnim tonom proitane lektire na audio kaseti, ne bi djetetu s disleksijom bilo jako zanimljivo. Njima, jednako tako, moe biti zanimljiv i koristan nain izlaganja nekih nastavnika jer im u zadravanju usmjerene panje pomae izraz lica, pokret i upeatljiv ton u govoru tog nastavnika. O jasnoi i jednostavnosti govora kao presudnim imbenicima nastavnikovoga uspjeha u privlaenju aktivne panje uenika, ne treba niti govoriti. Osim auditivnog ili slunog naina prezentiranja novih informacija postoji i vizualni, u kojemu se informacije predoavaju dijagramima, mapama, fotografijama, filmovima i zemljovidima. Ni u ovome nainu nisu djeci sva sredstva podjednako laka i prihvatljiva. Znajui za njihove vizualne tekoe, sloeni dijagram ili tabela mogu biti prilino konfuzni. Ali, razliitim bojama i sliicama istaknuta raspodjela pojmova neke lekcije ili teksta, dokumentarni ili igrani film o nekoj temi, mogu biti itekako poticajno sredstvo u uenju nekog novog sadraja. Osim tih dvaju naina postoje jo i taktilni i kinestetski naini procesiranja. Taktilni znai dodir s razliitim materijalima i predmetima, oblikovanje i uenje s pomou modaliteta dodira. Ovdje se nadasve dobrom pokazala glina kao jedno od osnovnih sredstava za oblikovanje slova i rijei u metodi amerikog autora Rona Davisa. Kinestetski nain podrazumijeva uenje kroz pokret, u plesu,

9 Termin "kognitivne mape" prvi se put spominje u: Tony Buzan, Koristite svoju glavu, Izvori, Zagreb,1999. Kognitivne mape su prikaz informacija iz nekog teksta na vizualno organiziran nain koji slijedi hijerarhijsko pojmovno naelo za razliku od uobiajenog naina pravocrtnog ili linearnog nizanja informacija jedne za drugom kako se predstavljaju u udbenicima i biljekama napisanima u koli (detaljnije u: Ines Gali-Jui, djeca s tekoama u uenju, Ostvarenje, Lekenik, 2004.)

10

Lindsay Peer, Gavin Reid, Introduction to Dyslexia, David Fulton Publishers, London, 2003.

10

dramatizaciji, igri uloga. Taktilni i kinestetski nain pokazali su se vrlo korisnima u uenju djece s disleksijom.

Jezine i pojmovne tekoeDjeca s disleksijom mogu imati i jezinih tekoa. One esto ne moraju biti vidljive u svakodnevnom govoru. No, zahtjevnije govorne situacije, poput opisivanja nekoga dogaaja ili situacije, otkrivaju one prave nijanse u stupnju razvoja djejeg jezika. Te nijanse najee znae nemogunost da se upotrijebe tone rijei za prostorne odnose u nekoj situaciji ili zbivanju, kao pored, izmeu, prednji, zadnji, ovdje ili tamo. Te su nijanse i nesigurnost u upotrebi pojmova prije, poslije, prethodi, slijedi za vremenski protok dogaaja. Takoer, u svom govoru djeca mogu upotrebljavati i gramatiki nepravilne oblike nekih glagola, kao ideju ili moeju ili pogrene padene oblike za neke imenice, pa mogu rei: imam mraka u sobi ili posudio je bicikla. ini se da govorni jezik u neke djece s disleksijom esto na poetku kolovanja odstupa manje od njihovih vrnjaka nego u kasnijim godinama kolovanja. Razlog tomu je to se napredni govorni jezik - dakle, gramatiki pravilne rijei i reenice, bogatiji rjenik i sigurna uporaba pojmova, najvie grade uenjem pisanog jezika tekstova koji se itaju ili piu u koli i izvan nje. Neka djeca s disleksijom, bez obzira rade li to samostalno ili uz pomo terapeuta i roditelja, puno itaju, piu, analiziraju jezik. Tako napreduju u svojem jezinom i pojmovnom razvoju. U djece s kojom roditelji i terapeuti ne rade na obogaivanju jezika, a ona sama ne itaju, tijekom godina razvijajui ak i jak otpor prema itanju i pisanju, propada prilika da se iskoristi bogatstvo pisanog jezika kao najsnanijeg pokretaa govorno-jezinog i spoznajnog razvoja. U takve djece, na alost, postoji velika ansa za pretvaranje disleksije u tekou pri uenju u onom najdrastinijem obliku koji je ozbiljna prepreka svakom uspjenom kolovanju.

Neujednaenosti u sposobnostimaOno to esto prati djecu s disleksijom jest tvrdnja njihovih roditelja i uitelja kako su to djeca koja imaju izraene sposobnosti u nekim podrujima i slabosti u drugima. To zorno potvruju i testovni rezultati njihovih kognitivnih sposobnosti. Tako se danas esto pie kako djeca s disleksijom imaju na Wechslerovoj skali inteligencije11 tzv. ACID-profil ili niske rezultate u podtestovima raunanja, informiranosti i pamenja brojeva, dok su im rezultati iz testova pronalaenja slinosti, razumijevanja i sastavljanja kocki jako dobri12.

11

Wechler Inteligence Scale for Children (WISC-R), mjerna skala za utvrivanje stupnja intelektualnog razvoja u djece. (Narcisa Vojnovi u: Ines Gali-Jui, Djeca s tekoama u uenju, Ostvarenje, Lekenik, 2004.) 12 Michael E.Thompson, E. J. Watkins, Dyslexia, A Teaching Handbook, Whurr Publishers, London, 2000.

11

Sline se neujednaenosti mogu vidjeti i u iskazivanju sposobnosti u svakodnevnom ivotu. Tako djeca koja s mukom itaju prijevode filmova, a o samostalno proitanim lektirama jo e dugo sanjati, mogu biti sklona istraivanju funkcioniranja elektrinih naprava i aparata, a ponekad i sama imati vrlo kreativna rjeenja u konstruiranju takvih naprava. Neki su od njih domiljati u informatikom polju i vrlo se vjeto slue kompjutorskim programima. Neka djeca (ee djevojice) u viim razredima osnovne kole usprkos kaskanju u pravopisu i gramatici pisanog jezika, piu prie i pjesme pokazujui matovitost i snalaenje u vjetom pripovijedanju i isprepletanju radnje, ili u poetskom izrazu. Neka se, pak, zarana posvete prouavanju biljnog i ivotinjskog svijeta ili prirodnih znanosti, i vladaju zavidnom koliinom informacija s toga podruja. Isto tako, neka djeca razviju napredno miljenje jer ih njihovi roditelji pouavaju na nain koji je poticajan za razvoj pojmova i analitikog miljenja. Ima djece s disleksijom koja su najnadareniji crtai stripova i grafita u svojim kolama.

DISLEKSIJA U IREM I UEM SMISLUInes Gali-Jui, prof. logoped Nabrojena bitna obiljeja disleksije opisuju ovaj sindrom u irem smislu te rijei. Ono to disleksiju opisuje u uem smislu jesu smetnje u brzini i tonosti itanja. Ove su smetnje razliite od nespecifinih poremeaja itanja uzrokovanih zaostajanjem u mentalnom razvoju, oteenjem vida ili sluha, nedovoljno razvijenim govorom ili zanemarenou djece iz nepovoljnih obiteljskih prilika. One su brojnije i stabilnije u svojem pojavljivanju. To znai da se podjednako mogu pojavljivati u kraim i duim rijeima, u poznatim i u manje poznatim rijeima. Ono to disleksiju ini specifinim poremeajem pri itanju je i znaajan izostanak napretka u nekim aspektima itanja (kod svakoga je to individualno), kao to su: razumijevanje kraih rijei apstraktnog znaenja, rijei kojima se imenuju prostorno-vremenski odnosi, sloenica kojima hrvatski jezik obiluje i drugih. Naa je udruga radi jednostavnosti za svoj naziv odabrala termin disleksija u irem smislu rijei, to znai da su podruja naeg interesa tekoe pri itanju (disleksija u uem smislu), tekoe pri pisanju (disgrafija), tekoe u matematici (diskalkulija) i ostale srodne tekoe (uenja, pamenja, organizacije vremena i prostora itd.), koje su u svake pojedine osobe zastupljene na razliit nain i u razliitom intenzitetu. To znai da neka osoba vrlo teko ita ali dobro pie, netko drugi imat e problema npr. s pisanjem i matematikom, a itanje e svladavati s lakoom. Osobe s disleksijom esto su nespretne, ali meu njima e se nai i vrhunskih sportaa, esto teko ue strane jezika, ali neke e ba u tome biti vrlo uspjene. Upotreba termina disleksija u ovakvu smislu rijei uobiajena je i u stranoj popularnoj i strunoj literaturi (engl. dyslexia, njem. Legasthenie, tal. dislessia, franc. dyslexie).

12

UZROCI DISLEKSIJEInes Gali-Jui, prof. logoped Poput mnogih drugih govorno-jezinih tekoa kao to su npr. posebne jezine tekoe, uzroci disleksiji nisu posve jasno utvreni. Moe se ipak rei da veliki dio njih lei u konstituciji osobe, ali i u onome to toj konstituciji pridonesu faktori okoline, od najranijih dana intrauterinog razvoja, ranog djetinjstva i okruenja u kojem se odrastalo pa do naina poduavanja vjetine itanja. Konstitucija je ono to nasljeujemo genetskim kodom i ono to stjeemo u razdoblju prije i tijekom samog roenja. Neposredno nakon roenja svatko od nas ima ve svoju specifinu konstituciju. To je ono s ime dolazimo na svijet. Dio konstitucije jest i sklonost disleksiji.

to se zapravo dogaa tijekom itanja?Proces itanja ukljuuje mnoge nae mentalne funkcije. Potpuno analizirati ono to inimo kada itamo prema rijeima amerikog istraivaa E. B. Hueya13, bio bi gotovo vrhunac znanstvenog postignua, jer bi to znailo opisati mnoge od najzamrenijih radnja ljudskoga mozga. itanje nije postupak koji se moe objasniti mehanikim modelom; znamo da se odvija u nekim odreenim podrujima mozga, ali ta podruja nisu jedina koja sudjeluju u toj zamrenoj aktivnosti. Postupak itanja, kao i miljenja, ovisi o naoj sposobnosti da odgonetnemo i koristimo se jezikom, instrumentom uma kojim se misli pretau u rijei i reenice. Zbog toga je i traenje uzroka disleksiji prilino teko. Da bismo razumjeli to se dogaa nekomu tko ima disleksiju, potrebno je ukratko objasniti to se dogaa tijekom aktivnosti itanja i pisanja. Ti su procesi iznimno sloeni i u njima sudjeluje vie meusobno povezanih sustava. Tako u itanju sudjeluju vizualni dijelovi korteksa (kore velikog mozga) u kojima se odvija vizualno-prostorna analiza slova i njihovih kombinacija, kojom se nizovi simbola prepoznaju, obrauju tono odreenim redoslijedom, razumijevaju i pohranjuju u radnoj memoriji, koja je poput lako dostupnog skladita gdje pohranjujemo sve ono to trenutno itamo. Taj slijed: slovo - rije - reenica - niz reenica, istodobno razumijevanje i memoriranje, ovisan je o radu sukcesivnih funkcija (procesi razlikovanja, pamenja i reproduciranja vremenskog redoslijeda stimulansa, aktivnosti ili simbola). One su odgovorne za razlikovanje, pamenje i reproduciranje vremenskog i prostornog redoslijeda nekog podraaja, u ovom sluaju rijei. U itanju sudjeluju analitiki jezini procesi kojima se prepoznaju slova, pretvarajui se u glasove i povezujui se sa znaenjima, oblicima i rasporedom rijei u reenici. Mi, zahvaljujui tim analitikim procesima, tono

Edmund Burke Huey, The psychology and pedagogy of reading, MA: MIT Press, Cambridge, 1968. (originalno tiskano: Macmillan, New York, 1908.)

13

13

znamo itajui rije muka da slovo m tu rije razlikuje od sline rijei buka, a da je rije ala drukija od rijei sala. Ono to je isto tako presudno u itanju je neprestana interakcija slunog i vidnog primanja i obrade informacija, ili vidnog i slunog procesiranja. Bilo da je rije o poetnom ili razvijenom itanju, ono se uvijek odvija pretvaranjem slova u glasove.

Disleksija i modane polutkeCijeli je niz znanstvenika posvetio prouavanju uzroka disleksiji mnoge godine svojega znanstvenog traganja. Meu njima treba svakako izdvojiti Alberta Galaburdu; njega je istraivanje uzroka disleksiji zaokupilo jo prije vie od dvadeset godina, a i danas se jo aktivno njime bavi. Krajem 70-ih godina, zajedno sa svojim kolegom Normanom Geschwindom, postavlja teoriju po kojoj disleksija, mucanje i autizam mogu biti posljedicom kanjenja u razvoju lijeve modane polutke. Naime, zbog nekog razloga, u sredini trudnoe (ovi autori su na poetku osnovnim uzrokom toga drali viak mukoga spolnog hormona u krvi majke, to njihovim istraivanjem 1985. nije potvreno, ali je sam tijek dogaanja dosta uvjerljiv) dolazi do nedostatne prokrvljenosti mozga. Iz tog razloga stanice odreene za govor koje bi se trebale smjestiti u lijevoj polutki, poloaju koji je veini denjaka mjesto predodreeno za govor i jezik, detektiraju da ona jo nije pogodna za njihov smjetaj, pa se zato premjetaju u desnu polutku, manje prikladnu za prihvaanje govorno-jezinih funkcija, ali jo uvijek bolju od lijeve, koja je, zbog razloga ve spomenute slabije prokrvljenosti, u tom trenutku razvoja, sasvim neodgovarajua. Tako desna strana mozga ostaje neko vrijeme, a u neke djece i trajno, dominantna za mnoge aktivnosti. Kako je desna modana polutka vezana vie uz funkcije sinteze, dakle potpune slike bilo vizualnoga, bilo akustikog sadraja, analiza rijei ili pamenje tonog oblika pojedinanog slova, koji bi bili vie u domeni lijeve polutke, postaju tee dostupni. Stoga, djeca s dominacijom desne polutke imaju drukiji nain primanja, obrade i pohranjivanja informacija ili drugaiji kognitivni stil. Iako se termin - kognitivni stil - u ovom kontekstu ne podudara s uvrijeenim tumaenjem te rijei u psiholokoj znanosti, ovdje ga moemo shvatiti uvjetno, kao svojevrsni kognitivni profil u disleksiji.14 Taj stil esto nije podudaran s nainom poduavanja itanja u kojem prevladava analitika metoda s krajnje skraenom fazom sinteze, i to osobito slogovne sinteze. Naime, slog kao cjelina umnogome pomae spajanju glasova u rijei i jedan je od prijelaznih stupnjeva ka iitavanju cijele rijei. U naim je kolama, na alost, faza slogovnog povezivanja gotovo potpuno zanemarena, ve se tijekom prvog

14

O tome piu: Lindsay Peer i Gavin Reid (urednici), Dyslexia - Successful Inclusion in the Secondary School, David Fulton Publishers, 2001. Michael E.Thompson, E.J. Watkins, Dyslexia, A Teaching Handbook, Whurr Publishers, London, 2000. Ronald D. Davis, Eldon M. Braun, Dar disleksije, Alinea, Zagreb, 2001.

14

polugodita prvog razreda prelazi na itanje cijelih rijei, to je za djecu s disleksijom jako otegotna okolnost.

Novija istraivanja: nature vs. nurture - geni ili okruenje ?Ono to je u posljednjem desetljeu otkriveno u vezi s ranim neuralnim razvojem embrija jako se uklapa u sliku disleksije kao posljedice drukije migracije stanica tijekom trudnoe. Naime, stanice migriraju, ali, kako to objanjavaju neki autori15, kad neka ivana stanica nakon diobe u prvim mjesecima trudnoe otpluta od svoje stanice majke na mjesto gdje e poeti stvarati veze s drugim neuronima, to gdje e se ona smjestiti i koju e ona funkciju obavljati, ne ovisi najvie o genetskoj uputi koju nosi, ve o okruenju u kojem e poeti stvarati svoje sinapse (mjesto kontakta izmeu dviju ivanih stanica). Dakle, ako to mjesto na kojem e ivana stanica poeti iriti svoje ogranke, i nije iz nekog razloga upravo ono za koje je ona genetski predodreena, ona e se u tom novom okruenju najee sasvim skladno stopiti sa svojim novim susjedstvom, a svoj e genetski kod ostaviti neupotrijebljen. Tako su neke stanica genetski kodirane za vidni korteks. No, ako putujui neuralnom cijevi u tijeku embrionalnog razvoja dou do slunih dijelova korteksa, tu e poeti graditi veze s drugim stanicama. Tada e je u njezinom novom okruenju upravo njezine sinapse prema stanicama slunog korteksa uiniti stanicom koja e regulirati neku od funkcija sluha, a ne vida. Ovo je epohalno otkrie posluilo neuroznanstvenicima da se jo jasnije nadoveu na Darwinove postavke iz daleke 1886. i objasne izvanredno brzu sposobnost prilagodbe uvjetima okoline tijekom evolucije homo sapiensa. Dakle, spoznaja o migraciji stanica i brzoj preinaci ivanih stanica u nekom okruenju, govori nam o krajnjem plasticitetu naeg ivanog sustava. Taj nam plasticitet omoguuje da i neka patoloka zbivanja do kojih dolazi tijekom trudnoe zbog raznih razloga, mozak zapravo prilino dobro kompenzira. Ovakvi nalazi znanstvenika daju nam potvrdu za razmiljanje kako je disleksija potencijalno stanje nastalo na kon takvih preinaka koje mogu donijeti tekoe u klasinom nainu uenja vjetine itanja, ali i neke nove kvalitete ba zbog tih pomalo drugaijih stanica to u svojem novom okruenju stvaraju i pomalo drugaije funkcije, zbog kojih se onda, razvijaju i specifine nadarenosti u neke od djece s disleksijom. Postoje podaci da u cjelokupnom ljudskom genomu (skupini kromosoma koja se prenosi kao cjelina od roditelja na potomstvo) ima samo 80.000 gena (materijalnih nositelja nasljednih svojstava). Njima se ne moe pokriti enormno bogatstvo od kvadrilijuna sinapsa, koliko ih u nekom razdoblju djetinjstva ima. Te se injenice uklapaju u sliku velikog zahuktalog mikrokozmosa naeg mozga u razvoju u kojemu se biljunima interakcija gradi ono to nazivamo svijeu, znanjem i osobitou svih naih

Pitanje: "geni ili okruenje", odnosno, da li je psiholoka struktura uma vie produkt priroenih kvaliteta ivota ili ivotnih iskustava, fasciniralo je mislioce jo od antikih vremena. Kenneth B. Chiacchia, Cell Milieu Directs Cortex Development, Drs. Cepko and Walsh Trace Progeny of Developing Brain Neurons, Focus, News from Harvard Medical, Dental and Public Health Schools January23rd,1992(http://bidmc.harvard.edu/display.asp?leaf_id=5853)

15

15

funkcija. Da je tome tako, svjedoe i najnovija razmiljanja amerikog znanstvenika Alberta Galaburde16. On nakon svojih zadnjih istraivanja 1996. istie neke anatomske razlike u mozgu djece s disleksijom, kao to je simetrino postavljena regija u modanoj kori koja je inae ira u lijevoj modanoj polutki, i time ini jednu od poznatih modanih asimetrija. U djece s disleksijom ova je regija podjednako iroka i lijevo i desno, dakle je simetrina, to moe biti posljedicom migracija neurona predodreenih za lijevu, inae jezinu polutku, u desnu modanu polutku. U tom je podruju lijeve modane polutke, tom tankom trokutu modane kore, smjetena i Wernickeova zona, odgovorna za razumijevanje govora. Simetrija ovog vanog podruja, prema miljenju Galaburde, jedan je od biolokih temelja disleksije. Uz nju ovaj autor istie i minimalne promjene u zonama mlaih dijelova modane kore, ili neokorteksa, to sve skupa rezultira sporijim procesiranjem u vizualnom i auditornom dijelu modane kore, zbog kojih je toliko oteano usvajanje itanja jer je za to potrebno upravo meudjelovanje slunog i vidnog procesiranja.

Novo ozraje optimizmaDa u neurologiji djejeg razvoja, pa i neurologiji disleksije ima razloga za optimizam, pokazuju nam izvanredno vani radovi dviju znanstvenica, Lise Eliot i Marian Diamond17, i njihove interpretacije najnovijih znanstvenih otkria o plastinosti i produljenim kritinim fazama za razvoj mnogih sposobnosti ljudskog mozga. Naime, za svaku nau sposobnost postoje optimalna razdoblja kada se ta sposobnost najbolje razvija. to je funkcija egzistencijalno vanija, to je razdoblje ranije i krae. Tako vid i sluh, presudni za preivljavanje, svoje kritino razdoblje imaju u vrlo ranoj dojenakoj dobi. Sposobnosti poput govora, miljenja, percepcije ovladavanja notama, slovima ili brojkama puno se dulje razvijaju, pa su i njihova kritina razdoblja za razvoj mnogo dua, a za neke i doivotna. Tako unato tomu to materinski jezik, kao svoj prvi jezini sustav, moramo nauiti do pete godine,18 pa do este ili najkasnije sedme19 jer e veliki broj neurona nakon toga usahnuti, mi i nakon tog doba moemo usavravati mnoge jezine funkcije. Da je tako, svjedoi i mogunost uenja drugih jezika u starijoj dobi. Ono je moda neto tee, ali mnogi e od nas posvjedoiti da smo i u kasnijoj dobi, prije svega adolescenciji, nauili jo neke jezike. Osnovna je znaajka naeg mozga njegova plastinost Annette R. Jenner, Glenn D. Rosen, Albert M. Galaburda, Neuronal asymmetries in primary visual cortex of dyslectic and nondyslectic brains, Annals of Neurology, American Neurological Association, 1999, Volume 46, Issue 2, Pages 189-196 17 U ovoj knjizi poznata istraivaica mozga dr. sci. Marian Diamond iz Kalifornijskog sveuilita u Berkeleyu, na temelju dugogodinjeg rada i znanstvenih istraivanja otkriva kako djetetov mozak fiziki odgovara na utjecaj okruenja i kako svojoj djeci moemo pruiti odgoj i stimulaciju koji su im potrebni za rast i razvoj. To se bazira na njezinom zapaanju da se uz odgovarajuu mentalnu, fiziku i senzoriku stimulaciju, meusobno povezani neuroni mozga produljuju i razgranjuju. Knjiga je prevedena na hrvatski jezik: Marian Diamond, Janet Hopson, arobno drvee uma, Ostvarenje, Lekenik, 2002.18 19 16

Vladimir Stani, Marta Ljubei, Miljenje, jezik i govor, Hrvatska sveuilina naklada, Zagreb, 1994. Marian Diamond, Janet Hopson, arobno drvee uma, Ostvarenje, Lekenik, 2002.

16

ona je najizraenija u djetinjstvu, od zaea pa do adolescencije. U tom e razdoblju bujati arobno drvee uma, kako je to u istoimenoj knjizi opisala znanstvenica M. Diamond, koje e nam omoguivati da unato mnotvu neurona zalutalih na neko krivo mjesto, te iste neurone ili neke druge osposobimo za potrebnu nam funkciju - jednostavno tako to emo svojim ponaanjem i ciljanim postupcima uenja i terapije utjecati na njih jer su oni jako prijemivi na najrazliitije utjecaje. Dajui im poticaj za rast bogatstvom utisaka, glasova, boja, rijei, oblika, znaenja, melodija ili poruka, mi emo ih uiniti sposobnima da se razvijaju, rastu i, doslovno, cvjetaju s tisuama novih sinapsa kojima e propupati posvuda oko sebe. Tako e i neki od njih koji moda i nisu ba iz iste prie, doputovali moda s nekog drugog kraja mozga i bogato stimulirani stvarati plodove i razvijati se ba tamo gdje ih je na poticaj zatekao. Spoznaja da do adolescencije sigurno, a za neke mentalne funkcije i poslije toga, postoji ansa da se obnavljaju i usavravaju, proistekla iz dugogodinjih radova neuro znanstvenika - terapeutima, roditeljima i uiteljima daje novi pogled na disleksiju. Ona je, dakle, stanje na koje se moe utjecati jer se jezik dade usavravati, vizualna percepcija njegovati, miljenje uslonjavati do petnaeste godine ivota sigurno, a, po svoj prilici, i poslije20. Nai neuroni imaju zadivljujuu mogunost grananja i stvaranja novih veza, i to time to se ee podraavaju nekim sadrajem i u naim glavama, doslovno, moe itav ivot cvasti razgranato drvee ogranaka naih ivanih stanica s tisuama sinapsa, elektrino-kemijskih mostova zbog kojih smo ivi i aktivni puno, puno vie nego to smo uope toga svjesni.

UTJECAJ JEZIKA I NAINA POUAVANJA ITANJA I PISANJA NA DISLEKSIJUInes Gali-Jui, prof. logoped Ima li jo neto to treba znati u vezi s uzrocima disleksije osim gena i neurologije? Da, naini pouavanja itanja i pisanja Tri su osnovne metode u poduavanju itanja i pisanja: analitiko-sintetika metoda, koja polazi od slova glasa i sloga, globalna metoda, koja polazi od cijele rijei, te njihova kombinacija. Hrvatski jezik ubraja se u jezike kojima je temeljno naelo pisanja glasovno naelo (kako ujemo tako i piemo). Zato je sposobnost analiziranja glasovne strukture rijei nuna poradi ispravnog pisanja i itanja. Metoda kojom se poduava itanje i pisanje je preteno analitiko-sintetika. U naoj koli zadnjih desetljea prevladava ubrzaniji ritam uenja itanja i pisanja u kojem se gotovo izostavlja slogovno povezivanje ili drugi aspekt te metode, aspekt sinteze u itanju. Razlog za to je dijelom sve

17

vei broj djece itaa na poetku prvog razreda, koji ovladaju preditakim vjetinama, pa i poetnim itanjem, ve tijekom zadnje godine predkolske dobi. S druge strane, u svakom je razredu jedno do dvoje djece koja e imati disleksiju. Uiteljice svoj nain poduke itanja usmjeravaju prema djeci koja ve itaju, izostavljajui slogovno iitavanje, vjebe kojima se uspostavlja istodobno vra veza slova i glasa, ali i zahvaa cjelina, to jest slog. Na taj nain bi uz analizu rijei (rastavljanje na slova) bila i sinteza (slog), koja je, kao to znamo iz nekih naznaka o stilu primanja i obrade informacija djece s disleksijom, za njih laka od analize. Ravnopravnom raspodjelom analize i sinteze, uz vie vremena provedenoga na takvu slogovnom itanju rima iz pjesama i polaganom zapoinjanju itanja proznih tekstova, disleksija bi zasigurno imala manje plodne uvjete za svoj razvoj u podruju itanja. Jednako tako, kad bi se dostatno potovala injenica da je pisani jezik jedan posve novi oblik jezika kojim i mnoga djeca bez disleksije teko ovladavaju, postojalo bi vie prostora za individualne razliitosti u poduavanju, koliini uvjebavanja i oekivanom ritmu ovladavanja itanjem i pisanjem. S vie svijesti u uitelja to bi se sve dalo postii i malim pomacima prema alternativnim nainima uenja itanja, prikladnima za nekolicinu djece u razredu, disleksija bi imala puno manje anse da se razbukta i uini poetak uenja itanja i pisanja tekim bremenom na leima malih aka.

DISLEKSIJA I ITANJEInes Gali-Jui, prof. logoped

Kako sve djeca mogu vidjeti slova, rijei, reenice, redoslijede reenica, tekst?Na ovo nam pitanje djeca mogu dati najrazliitije odgovore. Neka e nam rei da vide rije koja se okree u razliitim smjerovima, da slova pleu. Da se reenice stapaju. Da uope ne vide niti jednu toku ili zarez i da uope ne mogu pratiti pogledom rijei prema krajevima reenica. Da im pogled poskakuje. Da nikako ne mogu uhvatiti red. Jedan je djeak uporno odbijao slogovno itanje i slovkao je i onda kada je po njegovu dobrom razumijevanju proitanog i po ovladavanju znaenjem i gramatikim ustrojem reenice, bilo jasno da bi mogao puno bre itati samo ako prestane iitavati slovo po slovo. On je to ovako komentirao: Ali ja samo tako mogu zaustaviti ta slova koja poskakuj;, ona e mi opet pobjei ako ih ne itam jedno po jedno, i ja namjerno neu nikad poeti itati drukije jer ovako barem znam to sam proitao.

20

Marian Diamond, Janet Hopson, arobno drvee uma, Ostvarenje, Lekenik, 2002.

18

Kako sve djeca s disleksijom mogu itati?Djeca s disleksijom mogu itati na mnogo razliitih naina jer je disleksija skup razliitih simptoma i razliitih stupnjeva svih tih simptoma. Neko e dijete recimo, iitavati slovo po slovo, itat e sporo, ali e razumjeti veinu rijei jer ima bogat rjenik. Poneke e rijei izokretati zbog slinosti oblika ili nemogunosti da otkrije redoslijed slijeva nadesno za rijei do i od, no pomoi e mu okruenje u tekstu ili kontekst pa e sve opet dobro posloiti i, unato velikoj sporosti, moi e razumijevati tekst. Ako se u tekstu neke rijei stalno ponavljaju, neka e ih djeca drugi ili trei put odmah vidjeti i proitati teno, a neka e ih tegobno svaki put iitavati kao da ih vide prvi put. Tu se pojavljuje ono to nazivamo radnom memorijom ili sposobnou lakog dosjeanja i aktivne uporabe onoga to se nekoliko trenutaka prije toga ulo, italo ili spomenulo, to uz jezinu kompetenciju i perceptivne osobitosti u najveoj mjeri utjee na stupanj same disleksije i na mogunosti njezina lakeg ili teeg otklanjanja tijekom terapije. Ima i situacija kad e dijete itati slogovno i ponekad gotovo teno itati, a onda e se zaglaviti na nekoj rijei koju ne razumije i nakon toga e izgubiti nit razumijevanja proitanoga. Poneka se djeca jako teko mogu koristiti kontekstom jer im je rjenik oskudan, ili teko razumiju neke odnose meu rijeima, pasivne oblike glagola ili ne mogu domisliti nastavak rijei ako u brzini itanja pogledom obuhvate samo korijen rijei, kao to se to dogaa prosjeno dobrom itau. Dakle, ta djeca, jednostavno, moraju proitati svaki dio rijei jer im ono jezino, gramatiko znanje ne omoguuje rekonstruiranje ostatka rijei. To moemo vidjeti na primjerima itanja sljedeeg teksta: Bili smo na izletu u Botanikom vrtu, gdje smo promatrali ribe u ribnjaku i vidjeli mnoge ribe kako ga brzo preplivavaju. Neke su ribe bile vie u dubini, a neke su plivale po povrini ribnjaka. Neko e dijete u ovim reenicama oba puta tegobno iitavati rije ribnjak iako je za oekivati da e je lake proitati nakon to je proitalo rije riba i da e mu ta osnova omoguiti da samo ovla pogleda rije ribnjak i domisli njezin krajnji oblik ili nastavak a za genitiv jednine u ribnjaka. Rije preplivavaju isto bi mogla biti shvaena prema kontekstu jer se spominju ribe i ribnjak, ali e ona ponekad biti gotovo nepremostiva tekoa i za izgovor i za razumijevanje. Neko e je dijete zapoeti itati, onda e odustati i izostaviti s rupom u razumijevanju znaenja i rijei i reenice, a neko e je pretvoriti u plivaju ili, ee, u pliva. Ako u trenutku kad je dijete izostavilo takvu jednu teku rije ili zastalo u itanju pitamo to doista vidi kad je proitalo tu reenicu, ono e nam tono na tom mjestu koje nije proitalo rei da ima praznu sliku, a konana slika cijele reenice moe zbog toga biti posve drugaija od stvarnog znaenja reenice. Tako dijete moe rei da ribe, recimo, samo plivaju po ribnjaku, to je drugo znaenje od onoga da ga one preplivavaju. Ona djeca koja sporo itaju i imaju slabiju radnu memoriju e rije ribnjak, ako se pojavi i dalje u tekstu, dakle i trei i etvrti put itati jednako sporo i teko kao i prvi put.

19

Primjeri kako sve moe zvuati ono to djeca itaju1. Tekst Prostorno uenje iz asopisa Drvo znanja: Dobro pamenje osnova je mnogih oblika uenja i mnoge ivotinje zapanjujue dobro pamte odreene oblike informacija. Losos pamti okus rijeke u kojoj je roen, enka tuljana zna toan poloaj svog mladunca u brojnoj koloniji enki i mladunaca. ITANJE DJEAKA IZ PETOG RAZREDA: Dobro pamenje osnova je mnogih oblika uenja i mnoge ivotinje za-pa-... ne mogu ja to proitati (uzdah muke, pokuava jo jednom) za-pa nju-jue od-bro (do postaje od; nakon stanke ponavlja tono) dobro pamte odreene oblike informacija. Losos pamti oku-s rijeke u kojoj roen enku tuljana zana (Izostavlja pomoni glagol je i nastavlja s dijelom reenice iza zareza, pravi stanku jer ne uspijeva povezati prvi dio reenice s drugim, mijenja rije enka u enku i rije zna u zana, i tu prestaje razumijevanje proitanog. Tada ponovo pokuava.) Losos pamti oku-s rijeke u kojoj je roen, enku tuljana zna toan poloaj svojih mladunca u brojnoj koloniji enki i mula- mladunca. (U ponovnom pokuaju dobro iitava vei dio reenice, mladunaca zapoinje s mula, a onda se dosjea da je to mladunaca, ali izostavlja a.) 2. Tekst Gospodin Nosko trai prijatelja: Jedne noi je hodajue drvo gospodina Noska ponovo otilo do nastambe gavranova. Gospodin Nosko je bio jako sretan kad je to vidio. Ali je onda iz prkosa rekao sam sebi da vie nikad prvi nee prii gavranu. Gavran bi se njemu trebao ispriati. Ali gavran nije doao. Dugo nije doao. Tako dugo dok gospodin Nosko nije postao nestrpljiv i ipak otiao k drugim gavranima i pitao gdje je njegov prijatelj. ITANJE DJEVOJICE IZ PETOG RAZREDA: Jedne noi hodati e drvo gospodina Noska ponovo da (zastaje, ita prvi dio rijei nastamba, ali je ne moe iitati, odustaje i izgovara: nasta) nastave gavrana. (Nastamba je pretvorena u rije nastave i reenicu nije razumjela.) Gospodin Nosko bio je jako sretan kad je to vidio, ali je on (Stanka, razmilja je li to b ili d.) onda iz - izprosio i rekao sam sebi da vie nikad nee prii gavranu. (Rijei iz prkosa pretvorene su u izprosio to nije ugrozilo razumijevanje ostatka reenice.) Ali gavran nije doao. Dugo nije doao tako dok gospodin Nosko nije po, nestao i ipak otiao drugim gavranima i pitao gdje je njemu prijatelj. (U drugoj se reenici brie toka, i ona se stapa s treom, rijei postao nestrpljiv se stapaju inverzijom u nestao, rije njegov postaje njemu, to sve zajedno prilino naruava razumijevanje.) 3. Tekst: to se nalazi u unutranjosti podmornice? iz Djeje enciklopedije: Kada se spremnici za balast napune morskom vodom, podmornica postaje tea od vode koja je okruuje te tone. Kada se u spremnike pumpama dovede zrak i tako izbaci voda, podmornica gubi na teini pa se uzdie na povrinu. ITANJE DJEAKA IZ TREEG RAZREDA: 20

K-a-d-a se spremi za da-dalast n-ap-u-n-i m-o-r-s-k-e vode podmornica p-o-s-tav-i se te, tea do-od vode koja je o-k-r-u--u-j-e u-z-di--e (Gubi smisao i provjerava je li preskoio red, vraa se.) okru-uje te tone. (ita slovo po slovo, rije balast zbog zamjene d i b pretvara u dalast, razumije reenicu i na pitanje to je to dalast, odgovara da je to neko specijalno gorivo koje je teko da podmornica moe biti to tea.) Kada se u s-p-r-e-m spremnike pu-mpa pumpa bo-do-v-dovede z-r zrak i tako i-z-da-c-i izbaci voda podmornica g-ub-i pa se uz-bi--e uzdie na p-o-vr--i-n-u. (Nastavak itanja pokazuje da djeak jako dobro vlada kontekstom i mada poinje iitavati sprem, jako se brzo prisjea da je to rije spremnike. Iako preskae dio reenice: gubi na teini, nastavlja uz razumijevanje dalje. Rije uzdie poinje krivo itati jer se d pretvara u b, ali opet, zbog dobrog kontekstualnog razumijevanja, brzo je prepravlja u uzdie.)

DISLEKSIJA I PSIHOLOKI PROBLEMIInes Gali-Jui, prof. logoped Disleksija nije bolest. Ona je sindrom ili skup osobina primanja, obrade i pohranjivanja informacija u neke osobe zbog kojeg ona ima odreeni stil spoznavanja sebe i svijeta oko sebe. U tomu su izvori tekoa, ali i moguih nadarenosti, o emu svjedoe mnoge poznate osobe s disleksijom koje su ostvarile natprosjene rezultate u razliitim podrujima. Ipak ono s ime se svako dijete s disleksijom najvie mora nositi jesu tekoe u savladavanju vjetina itanja i pisanja, te kolskoga gradiva. Ova vjetina podrazumijeva teno i pravilno itanje, te tumaenje i razumijevanje pisanih poruka. Za djecu s disleksijom itanje postaje muna, teko savladiva, a ponekad i nepremostiva tekoa zbog koje osjeaju neuspjeh i zamor to polako prelazi u frustriranost kolom i nezadovoljstvo sobom zato jer su drukiji. Takav razvoj za posljedicu moe imati niz psiholokih problema, kao to je nepoznavanje vlastitih potencijala pa to rezultira odsutnou istinske samosvijesti. Put do destruktivnog i samodestruktivnog ponaanja u agresiji, delinkvenciji ili ovisnostima to daju lane nadomjeske temeljnom nedostatku pozitivnog samovrednovanja, svima nam je, naalost, danas dobro poznat. Zato su pravodobno prepoznavanje, suradnja roditelja, uitelja i terapeuta koji se bave disleksijom, posebno vani. Simptomi disleksije mogu se ukloniti, ublaiti, oblikovati i, samim time, pobijediti jer prestaju biti okosnicom onoga to ini negativni identitet.

ODNOS DISLEKSIJE I DRUGIH TEKOAInes Gali-Jui, prof. logoped Osim to disleksija moe postojati samostalno ona zna biti i kombinirana s jo ponekim stanjima kao to su poremeaj panje, ADHD-deficit panje/ hiperaktivni poremeaj, neke vrsta djejih epilepsija itd. 21

Moe biti povezana s tzv. PJT-posebnim jezinim tekoama. Iz tog razloga lijenik pedijatar, nakon to kolski logoped ustanovi da je kod djeteta rije o disleksiji, moe zatraiti od roditelja da se napravi dodatna medicinska pretraga, najee EEG - elektroencefalografija, kojom se utvruje stanje elektrine aktivnosti mozga. Ova pretraga uglavnom moe potvrditi postojanje specifinih promjena u toj aktivnosti, ako je rije o spomenutim stanjima. Ona je razlogom to se dijete alje neurologu jer on procjenjuje nalaz te pretrage - elektroencefalogram. Dijete s disleksijom koje nema takvih dodatnih smetnja najee nema promijenjen EEG.

KAKO PREPOZNATI DISLEKSIJU - SIMPTOMI DISLEKSIJEJadranka Bjelica, prof. logoped

Rani signali mogueg razvoja disleksije - predkolska djecaVeina istraivanja na podruju disleksije bavi se pokuajem da se otkrije uzrok nastanku disleksije, to je bez sumnje, vrlo vano. Potvreno je da je disleksija uglavnom konstitucionalno uvjetovana, sa sve veom sigurnou moemo tvrditi da moe biti genetski uvjetovana, ali zna se dogoditi da bude i steena tijekom ivota kao posljedica fizike traume u odreenim podrujima mozga. Vano je rei da svi rizini faktori tijekom trudnoe, prije, za vrijeme i neposredno nakon poroda, mogu, ali i ne moraju biti uzrocima pojavi disleksije. Zbog toga se takvi anamnestiki podaci ne mogu uzimati kao kriterij rizika nastanka disleksije. Ali vano je znati i da, ako se u djeteta pojave simptomi disleksije, jako je bitno prouiti sve anamnestike podatke koji nam mogu dati smjernice za tretman i terapiju. Posebno ako je rije o tzv. rizinoj djeci, koja se i inae longitudinalno prate. Pritom je dobro napraviti jo neke dodatne preglede i pretrage (EEG npr.). Najvanije je, ipak, promijeniti uobiajeno miljenje i zabludu prema kojoj osoba mora prvo biti neuspjena kako bismo je prepoznali kao osobu s disleksijom.

Upitnik za roditelje - zaokruiti DA ili NE 1. Obiteljska anamneza - je li netko u obitelji imao sline tekoe? DA NE 22

2. Je li bilo veih problema tijekom trudnoe? 3. Je li bilo veih problema neposredno prije, za vrijeme i neposredno nakon poroaja? 4. Je li kasnio razvoj motorike? 5. Je li kasnio razvoj govora? 6. Je li dijete dulje upotrebljavalo fraze koje zamjenjuju rijei? 7. Ima li dijete tekoe pri pravoj uporabi neke rijei? 8. Je li dijete konfuzno u prostoru i vremenu? 9. Ima li dijete tekoe u verbalnom izraavanju svojih misli? 10. Pokazuje li dijete udnu motoriku nespretnost u nekim podrujima (spoticanje,

DA NE DA NE DA NE DA NE DA NE DA NE DA NE DA NE

preskakanje...), a neoekivanu spretnost u drugima (npr. manipulacije Lego - kockama )?DA NE 11. Je li dijete nesigurno u tomu koju ruku upotrijebiti u uobiajenim i inae automatskim postupcima? 12. Ima li dijete i dalje tekoe s oblaenjem, obuvanjem, vezivanjem? 13. Pokazuje li dijete udne tekoe u uenju pjesmica s rimom? 14. Ima li dijete tekoe pri ponavljanju i oponaanju ritma? 15. Ima li dijete neuobiajene tekoe pamenja (zaboravlja vremenski bliske dogaaje, a pamti vremenski puno zahtjevnije...)? 16. Pokazuje li dijete posebno zanimanje za sluanje pria? 17. Ima li dijete tekoe pri praenju i ponavljanju slijeda rijei u reenici (teko igra igre rijeima gdje treba ponavljati to je ulo)? 19. Ima li dijete razdoblja blistavosti i potpunih blokada? 20. Ima li dijete dobre i loe dane bez vidljivog razloga? 21. Ima li dijete tekoe u organiziranju radnog dana i slobodnog vremena? Ako je odgovor na veinu ovih pitanja DA, bilo bi mudro potraiti savjet strunjaka. DA NE DA NE DA NE DA NE 18. Ima li dijete tekoe u pamenju i svladavanju dviju i vie govornih instrukcija u nizu? DA NE DA NE DA NE DA NE DA NE DA NE DA NE

Simptomi disleksije - kolska djecaPrilikom utvrivanja postojanja disleksije dobro je znati podatke iz prije navedenog upitnika za roditelje - oni mogu dodatno potvrditi sumnju i usmjeriti ispitivanje. Dobro je jo usmjeriti pozornost na sljedee: Kako prepoznati dijete s disleksijom u razredu - opi pokazatelji - za uitelje (zaokruite DA ili NE) 1. ini li vam se da vas dijete esto zbunjuje, a ne znate razlog? 2. Jesu li standardi njegova rada nepostojani, nepouzdani? 3. Ima li tekoe zapamtiti nekoliko instrukcija? DA NE DA NE DA NE 23

4. Pravi li udne pogreke u itanju i pisanju? 6. Ima li tekoe ili radi matematiku na udan nain? 7. Iznenauje li vas koliinom truda koji ulae u rad i slabim rezultatima rada? 8. Je li nespretno u nekim podrujima, a vrlo spretno u nekim drugim? 10. ini li vam se da vas uglavnom ne slua? 11. ini li vam se da je lijeno i da mu nije stalo? 12. ini li vam se da nije koncentrirano, da je lako otklonjive panje? 13. Ima li dobre i loe faze i dane? 14. Je li zbunjeno u prostoru i vremenu, posebno u odreivanju lijevo - desno? 15. Puno je bolje u usmenom izraavanju? Specifine tekoe povezane s itanjem tekoe u povezivanju grafema s fonemom (slovo - glas), tekoe u povezivanju glasova i slogova u rijei, strukturalne pogreke - premjetanje ili umetanje (vrata-trava, novi-vino),

DA NE DA NE DA NE DA NE DA NE DA NE DA NE DA NE DA NE DA NE

9. Ponaa li se esto kao razredni klaun, a vama se ini da nije stvarno veselo i sretno?DA NE

zamjene grafiki slinih slova (b - d, b - p, m - n, n - u, a - e, s - z, - , dobar - bodar, bebica dedica, bili - pili, nema - mene), zamjene fonetski slinih slova (d - t, g - k, b - p, z - s, dri - tri, brati - prati, grije - krije), zamjene slogova (on - no, ej - je, mi - im, do - od), zamjene rijei - pogaanje (mrani - maka, dobar - obad), izostavljanje slova i slogova (brada - barada, mrkva - markva, brod - borod), ponavljanje dijelova rijei (nasmijanini, ramemena), tekoe u praenju slovnog ili brojanog niza (slon - soln, 12 - 21), tekoe u slijedu smjera itanja (gore - dolje, lijevo - desno), vraanje na ve proitani redak, izostavljanje rijei i cijelih redaka, itanje jedne rijei na nekoliko pogrenih naina.

Nespecifine tekoe povezane s itanjem - mogu ih imati i djeca koja nemaju disleksiju sporost, razliite blokade i stanke, poremeen ritam i izraajnost itanja, nejasna i povrna artikulacija, itanje napamet i po prilici, slabo razumijevanje proitanoga.

Specifine tekoe povezane s pisanjem tekoe u povezivanju fonema s grafemom, zamjene grafiki ili fonetski slinih slova, 24

-

produljeno zrcalno pisanje slova ili brojki, strukturalne pogreke (umetanje, dodavanje, premjetanje), izostavljanje slova, dijelova rijei ili rijei, tekoe u slijedu smjera pisanja.

Nespecifine tekoe povezane s pisanjem - esto ih imaju i djeca bez disleksije sporost, neurednost u radu, slabija itljivost rukopisa, tekoe pri uporabi pravopisnih i gramatikih pravila, naruen osjeaj za sintaksu.

Osim simptoma povezanih s itanjem i pisanjem, esto osobe s disleksijom imaju i specifine tekoe u nastavi matematike, to je detaljnije objanjeno u poglavlju Disleksija i matematika. Veina navedenih simptoma moe se pojaviti u velikog broja djece koja nemaju disleksiju, to esto zbunjuje roditelje i uitelje. Meutim, osnovna je razlika kvantitativna i kvalitativna. Simptomi u osoba s disleksijom su brojniji, jae izraeni i dugo traju.

Simptomi disleksije u odraslih osobaOpi simptomi nerazmjer izmeu opih sposobnosti i jezinih vjetina, variranje razine rada - dobri i loi dani, konfuznost, tekoe u organizaciji radnog dana i slobodnog vremena, slabija kratkotrajna radna memorija, nedostatna preciznost u prostoru i vremenu ( lijevo - desno, istok - zapad ... ), tekoe u sekvencioniranju (abecedni red, mjeseci u godini, tablice, liste instrukcija, roendani), problemi u pamenju vremena, gubljenje vremena, tekoe u uoavanju rime, tekoe u razumijevanju humora izraenoga rijeima, tekoe u konverzaciji - treba im vremena za procesiranje, pronalaenje pravog izraza, tekoe u koordinaciji prostora, vremena i dogaaja, netona (uglavnom loija ) slika o sebi - lijen sam, nedostatno paljiv...

Simptomi povezani s uenjem i edukacijom spori i nesigurni u itanju, (posebno glasnom), tekoe u razumijevanju proitanoga, a time i donoenju zakljuaka, problemi u dekodiranju novih znanstvenih rijei, terminologije, injenica, brzo zaboravljanje nauenoga - teko nalaenje neeg to su ve radili u knjizi, 25

-

siromane strategije pohranjivanja informacija u dugotrajnu memoriju, tekoe u brzom pisanju (hvatanje biljeki) - ne mogu sluati i pisati u isto vrijeme, tekoe u samostalnom pismenom izraavanju (slaganje ideje i koncepta, uporaba rjenika, gramatike i sintakse), tekoe u organizaciji uenja, projekata, baze podataka, problemi povezani s rukopisom (neurednost, neitljivost), mogua obrtanja brojeva i simbola pri sluenju kalkulatorom, tekoe u generaliziranju i primjeni novih pravila, problemi tijekom rada u okolini punoj buke ili drugih podraaja, potreba da im se informacija kae vie puta, zbog sporog itanja i slabijeg razumijevanja, stalno su u vremenskom tjesnacu, obino imaju tekoe i u uenju stranih jezika.

Je li to doista disleksija ?Tijekom kolovanja, mnoga djeca u odreenim fazama grijee i pokazuju simptome koji se spominju uz disleksiju, a nemaju disleksiju. Vrlo je vano, posebno za uitelje, prepoznati o kojim je tekoama rije kako bi se mogao prilagoditi nain rada i pomoi djeci koja imaju tekoe. Uoene su tri osnovne skupine djece s tekoama u itanju i pisanju: 1. DJECA KOJA IMAJU PROLAZNE TEKOE U ITANJU I PISANJU Djeca koja dolaze iz sredine to im ne prua dostatno stimulacije za razvoj vjetina potrebnih za usvajanje itanja i pisanja - pedagoki zaputena djeca. Djeca koja su u fazi poetnog itanja i pisanja esto bila odsutna iz kole zbog bolesti i sama ne mogu nadoknaditi proputeno. Djeca koja su psihiki odsutna iako su redovito na nastavi; uzroci mogu biti razliiti (emocionalne tekoe zbog situacije u obitelji - preseljenja, razvod roditelja ... ). Nedostatno zrela djeca kojima je tempo odvijanja nastave prebrz, a metodiki postupci ne odgovaraju njihovu kognitivnom stilu. Djeca s blaim pasivnim ili aktivnim poremeajima u ponaanju - u otporu su ili agresiji i im se ukloni uzrok takva ponaanja, i rezultati u radu su bolji. Sva ova djeca imaju normalno razvijene intelektualne sposobnosti i sposobnosti za usvajanje itanja i pisanja. Pomo im se moe pruiti usporavanjem procesa usvajanja itanja i pisanja, dopunskim radom i vjebama. Problemi uglavnom nestaju uz pravi tretman.

26

2. DJECA KOJA IMAJU TRAJNE TEKOE U ITANJU ILI PISANJU UZ OPENITO DOBRE SPOSOBNOSTI - DISLEKSIJA Kod ove djece su izrazito smanjene sposobnosti usvajanja pravilnog itanja i pisanja, simptomi su jai, brojniji i dulje traju. Ope sposobnosti su prosjene ili natprosjene. Djeca iz ove skupine vrlo su brzo u opasnosti da zaostanu i u ostalim podrujima u kojima je vano itanje i pisanje. Ubrzo poinju razvijati razliite kompenzatorne mehanizme kako bi prikrili svoje tekoe, i ako im se ne prui odgovarajua pomo, postaju neuspjeni i tako se osjeaju. Potrebne su im posebne vjebe sa strunjacima i velika podrka okoline. 3. DJECA KOJA IMAJU TRAJNE TEKOE U ITANJU I PISANJU U OKVIRU OPENITO SMANJENIH SPOSOBNOSTI Veoma teko svladavaju sve kolske vjetine - itanje, pisanje, raunanje, i tijekom cijelog kolovanja imaju probleme zbog toga. Potrebno im je odrediti stvarne sposobnosti i prema tome im omoguiti oblik kolovanja uz program primjeren njihovim sposobnostima. Uitelji bi trebali znati osnovne karakteristike djece iz ovih skupina kako bi na vrijeme prepoznali vrstu tekoe i izbjegli pogreke svrstavajui dijete u pogrenu skupinu.

DISGRAFIJAIlona Posokhova, prof. logoped, prema dijelovima iz knjige: Ilona, Posokhova (ur.), Kako pomoi djetetu s tekoama u itanju i pisanju, Ostvarenje, Lekenik, 2000.

to je disgrafija?Disgrafija je stabilna nesposobnost djeteta da svlada vjetinu pisanja (prema pravopisnim naelima odreenoga jezika), koja se oituje u mnogobrojnim, trajnim i tipinim pogrekama. Tekoe, tj. pogreke, nisu povezane s neznanjem pravopisa, i trajno su zastupljene bez obzira na dovoljan stupanj intelektualnog i govornog razvoja, normalno stanje osjetila sluha i vida te redovito kolovanje. U velikom broju sluajeva disleksija i disgrafija su u djeteta istodobne, u jedinstvu. Ipak, u mnogim sluajevima specifine tekoe u pisanju postoje zasebno. Takvo dijete moe imati tekoe u itanju samo na poetku kolovanja, a ozbiljne tekoe u pisanju ostaju mnogo due, kada je itanje ve svladano. Statistika istraivanja pokazuju da su poremeaji u pisanju u uenika 4., 5. i 6. razreda osnovne kole 2-3 puta ea pojava nego poremeaji u itanju.

27

Disgrafija je, kao i disleksija, sloeni sindrom, koji se ne ograniava na tekoe u ovladavanju pisanjem, ve ukljuuje tekoe u formiranju raznih predintelektualnih funkcija i jezika. Kao i disleksija, disgrafija ima sloenu psiho-neuroloku osnovu. Meutim, u nastanku mnogih oblika disgrafije vanu ulogu imaju i jezine tekoe, tj. tekoe u ovladavanju odreenim elementima jezinog sustava. Zbog sloenog isprepletanja neuropsiholokih i jezinih imbenika, disgrafija moe poprimati veoma razliite oblike. Kao i u disleksiji, razliiti oblici disgrafija nastaju zbog djelovanja skupa uzroka. Ipak, u svakom od oblika moe se izdvojiti dominantni mehanizam i, s obzirom na to, vrsta tipinih pogreaka u pisanju.

Oblici disgrafijeA. Prema uzrocima: 1. Nasljedna disgrafija (prema miljenju strunjaka, nasljedni imbenik sam za sebe rijetko kad uzrokuje disgrafiju, to znai da u povoljnim uvjetima disgrafiju moemo esto sprijeiti) 2. Tekoe u pisanju uzrokovane djelovanjem vanjskih nepovoljnih imbenika na dijete u razvoju 3. Kombinirani oblik (najei uzrok disgrafije - kombinacija predispozicija s djelovanjem dva do tri vanjska nepovoljna imbenika) B. Prema stupnju izraenosti: 1. Laka disgrafija 2. Izraena disgrafija 3. Agrafija (potpuna nesposobnost pisanja, obino je prijelazno stanje koje nakon prve do druge godine kolovanja prelazi u stabilnu disgrafiju; popraena je ozbiljnim specifinim tekoama u poetnom uenju - dijete ima velikih problema u uenju slova). C. Prema dominantnom sindromu: 1. Fonoloke disgrafije Pogreke u pisanju su uzrokovane tekoama u izgovoru i/ili meusobnom slunom razlikovanju glasova. U pismenim radovima djece one se manifestiraju na razini slova i sloga, a prepoznajemo ih po mnogobrojnim zamjenama i mijeanjima slova i glasova slinih po zvuenju i izgovaranju. 1.1. Artikulatorno-akustika disgrafija dijete neispravno izgovara glasove i svoje pogreke iz izgovora prenosi u pisanje - dijete pie tako kako izgovara (na primjer: gora - kora, rijeka - jeka itd.) 1.2. Fonemska (akustika) disgrafija dijete ima tekoe u meusobnom slunom razlikovanju glasova koji se slino izgovaraju i zvue (na primjer: tavno umjesto davno, sagonetka umjesto zagonetka, isalka umjesto iarka itd.) 28

2. Jezine disgrafije 2.1. Disgrafija jezine analize i sinteze To je, prema zapaanjima strunjaka, oblik disgrafije koji je najei. U njegovoj osnovi lei neformiranost jezine analize i sinteze na razliitim stupnjevima: fonemske, slogovne, morfoloke i sintaktike analize i sinteze (posljednji stupanj se bavi podjelom teksta na reenice i reenica na rijei). Jednostavnije reeno, djetetu je teko rastavljati tekst na reenice, reenice na rijei, rijei na morfeme (korijen, prefiks, sufiks), slogove i foneme. Vjetina jezine analize i sinteze jedan je od oblika mentalne aktivnosti i neposredno ovisi o stupnju jezine zrelosti djeteta i razvijenosti njegovih predintelektualnih funkcija, osobito sluno-govorne memorije, analitike panje i dr. (na primjer: za plakao umjesto zaplakao, ja je umjesto jaje, nadrvo umjesto na drvo, pas tele boja umjesto pastelna boja, svakamen umjesto svaki kamen, tamrlja umjesto tamna mrlja, glupatka umjesto glupa patka) 2.2. Disgramatina disgrafija Uglavnom se manifestira u pogrekama na razini reenice. Tu vrstu pogreaka nazivamo disgramatizam, jer se radi o poremeaju gramatikoga oblikovanja rijei i reenica: u neispravnom povezivanju rijei. Promjena rijei prema kategorijama broja, roda, padea i vremena podrazumijeva usvajanje sloenog sustava kodiranja kojim dijete ovladava prvo neposredno, na temelju praktine govorne komunikacije s odraslima u predkolskoj dobi, a zatim svjesno - tijekom uenja jezika u koli. Tu vrstu disgrafije esto susreemo u djece koja u predkolskoj dobi nisu stekla dostatnu jezinu zrelost. Ipak, susreemo je i u pismenim radovima djece s dobro razvijenim i gramatiki ispravnim usmenim govorom. To su obino djeca s tekoama u kratkoronoj sluno-govornoj memoriji i panji. (na primjer: medvedni rep", vodna biljka", olujano more", veliko plavo mrlja", njega nije zadovoljavalo ivot na selu") 3. Vizualna disgrafija Vizualna disgrafija je povezana s tekoama u vizualno-prostornoj percepciji, analizi i sintezi vizualnoprostornih podataka i prostornog razlikovanja. Djeca s tim oblikom disgrafije imaju uglavnom dobro razvijen usmeni govor. Teko se snalaze jedino u verbaliziranju prostorno-vremenskih odnosa, dakle u upotrebljavanju rijei koje imaju prostorno i vremensko znaenje. Gotovo nikada ne upotrebljavaju ili u govoru mijeaju prijedloge: ispred, iza, iznad, izmeu, parove pridjeva tanak - debeo, uzak - irok, kratak - dugaak, visok - nizak i sl. U veini sluajeva zamjenjuju ih rijeima: veliki - mali. Teko im je razlikovati suptilno znaenje svakoga od tih pojmova. Iako gotovo sva djeca s poremeajem u itanju i pisanju teko usvajaju pojmove lijevo - desno, za ovu kategoriju djece taj je zadatak osobito naporan. U pisanju se neformiranost vizualno-prostorne percepcije i orijentacije manifestira u mijeanju i deformiranju slova. Kako moemo prepoznati vizualne pogreke? Dijete veoma teko usvaja grafiki oblik (optiku sliku) pojedinih slova, a u kasnijim razredima mijea vizualno slina slova. Veina djece imaju iste tekoe i u svladavanju itanja (vizualna disleksija). Tako se, na primjer, pisana slova n i 29

u i tiskana b i d razlikuju samo poloajem u prostoru (isti oblik je drugaije okrenut u prostoru u odnosu na promatraa). 4. Motorika disgrafija Motorika disgrafija je povezana s nedostatnom razvijenou suptilnih motorikih funkcija, a manifestira se u trajnim i brojnim mijeanjima slova prema bliskosti njihova naina pisanja i u nestabilnom, neitljivom rukopisu. Djeca ne mogu automatizirati tzv. motoriku formulu slova, tj. poteze pisanja. Ona dopisuju elemente slova, dodaju suvine elemente, zamjenjuje motoriki slina slova (koja na poetku imaju isti potez pisanja), piu sporo, brzo se umaraju, a kada piu brzo, ine i mnogo drugih njima netipinih pogreaka. Njihov je rukopis obino neravan, neujednaen (neka slova su vea, a neka manja, mijenja se nagib pisanja). to dijete due pie, to je kvaliteta loija.

Pogreke u pisanim radovima uenika s disgrafijomDjeca s disgrafijom esto ine neobine (specifine) pogreke, ali isto tako esto njihove pogreke izgledaju dosta uobiajeno. Kada uitelj promatra rad djeteta s disgrafijom, prvo to e uoiti jest da se ODREENE pogreke STALNO ponavljaju. Odreenost greaka (veoma su tipine) i njihova stalnost i mnogobrojnost kljuni su za prepoznavanja disgrafine simptomatike u djejim pisanim radovima. Odreene pogreke u djejem pismenom radu ne nastaju bez razloga. Svaki tip pogreke pokazuje da je u djeteta nedostatno formirana odreena vjetina. Evo o kojim pogrekama se moe raditi: 1. Pogreke na razini slova i sloga (izostavljanja, premjetanja, dodavanja suvinog slova ili sloga, zamjene i mijeanja, perseveracije i anticipacije) Izostavljanje pokazuje da uenik ne uoava sve glasovne komponente u sastavu rijei (na primjer: zc" - zec", ptka" - patka"). Premjetanje je manifestacija tekoa pri uoavanju redoslijeda glasova u rijei uz nedostatnu razvijenost panje i samokontrole. Dijete uspijeva uoiti svaki glas, ali neispravno biljei njihov redoslijed (na primjer: jenda" - jedna", tapka" - patka", bart" - brat"). Dodavanje suvinih slova dogaa se pri neispravnom unutarnjem izgovaranju rijei tijekom pisanja. Izostavljanje, premjetanje i dodavanje tipine su pogreke za djecu s nedostatno formiranom vjetinom glasovne analize (na primjer: varat" - vrat", ekola" - kola"). U osnovi zamjena i mijeanja slova lei tekoa meusobnog razlikovanja glasova koji se slino izgovaraju i slino zvue te nestabilnog povezivanja fonema (glasa) s grafemom (slovom), kada se nije uspostavila vrsta veza izmeu znaenja i vizualne slike slova. 30

Posebno mjesto zauzimaju pogreke perseveracije (zaglavljivanje na prijanjem inu) i anticipacije (istravanje unaprijed) - kada se potrebni glas zamjenjuje drugim glasom koji je bio u prijanjem slogu ili rijei, ili koji je u iduoj, a mogua su i dodavanja. To su vrlo specifine pogreke koje esto nastaju zbog tekoa u sukcesivnim procesima. Dijete ne moe ispravno rasporediti redoslijed svojih radnja; pri perseveraciji dijete ne moe odrediti koji je sljedei potez i kako na njega prijei, pa stalno ponavlja isti potez (primjer perseveracije - magazim, djedojka, planinina; primjer anticipacije - gogor umjesto logor, malgo ( umjesto mnogo male djece). 2. Pogreke na razini rijei (rastavljeno pisanje dijelova iste rijei, sastavljeno pisanje nekolicine rijei, remeenje granica izmeu rijei). Pogreke neispravnog rastavljanja i sastavljanja rijei i remeenje njihovih granica upuuju na tekoe individualizacije pojedinih rijei u usmenom govoru. este su u djece s nedostatno razvijenim govorom ili s neto snienom kognitivnom inteligencijom (ipak u granicama normale). 3. Pogreke na razini reenice (pogreke povezivanja rijei unutar reenice, neispravna interpunkcija) Takoer su este u djece s nedostatno razvijenim govorom ili s neto snienom kognitivnom inteligencijom (u granicama normale) (na primjer: patke su izale na jezero dole do vode vodenema, Obasjanim suncem grad je veoma lijep).

KAKO DISLEKSIJA I DISGRAFIJA UTJEU NA OVLADAVANJE MATEMATIKOMIlona Posokhova, prof.logoped, dijelovi iz knjige: Matematika bez suza: Kako pomoi djetetu s tekoama u uenju matematike, prema prof. Maheshu Sharmi sastavila i pripremila Ilona Posokhova, Ostvarenje, Lekenik, 2001.

Tekoe s matematikom i disleksijaU osnovi specifinih tekoa u itanju nalazi se nedostatna razvijenost odreenih viih psihikih funkcija koje zajedniki ine funkcionalni temelj u procesu itanja. To su: kratkorona sluno-govorna memorija, vizualna percepcija, vizualno-motorika koordinacija, sukcesivne funkcije odravanja prostornog i vremenskog redoslijeda, prostorna orijentacija i dr. Budui da veina tih funkcija sudjeluje

31

i u uenju matematike, mnoga djeca sa specifinim tekoama u itanju imaju dodatne tekoe u uenju matematike. Prema izvjetajima Richarda Ashcrofta21, predstojnika Odsjeka za matematiku na Mark koledu britanskoj specijalnoj koli za djecu s disleksijom, oko 75 posto uenika s umjerenom i tekom disleksijom imaju ozbiljne tekoe s matematikom. Tekoe u svladavanju matematike nastale zbog disleksije bitno se razlikuju od diskalkulije jer u djece s disleksijom primarno nije poremeeno matematiko miljenje nuno za usvajanje matematikih koncepata. U mnogim primjerima djeca s disleksijom imaju dobre matematike sposobnosti, razvijeno matematiko miljenje i zbog toga imaju dobar potencijal za razumijevanje matematikih koncepata. Ali zbog nedostatne razvijenosti odreenih psihikih funkcija, u njih se remeti proces manipuliranja numerikim simbolima22 , dakle proces razumijevanja i pamenja tih simbola. Zato uitelj treba biti svjestan razlike izmeu matematike openito i aritmetike.

Primjeri tekoa u svladavanju matematike koje mogu imati djeca s disleksijom: tekoe u itanju i razumijevanju uputa i zadataka rijeima (dijete esto ne rjeava zadatak ili ne moe nauiti novi koncept, jer nije u stanju proitati upute iz udbenika ili zbirke zadataka) slabo poznavanje matematikog rjenika (mnoga djeca s disleksijom imaju siromaan rjenik opih pojmova pa im je teko svladati specifini matematiki rjenik); rotacije, inverzije, zamjene, izostavljanja, dodavanja, premjetanja znamenka u brojevima, tekoe u usvajanju vizualnog izgleda pojedinih simbola; tekoe u usvajanju pojma mjesne vrijednosti, odnosa meu brojevima i tekoe u uporabi brojevnog pravca; tekoe u pamenju i automatiziranom reproduciranju svih vrsta numerikih nizova; tekoe u uenju, pamenju i reproduciranju aritmetikih tablica (npr. tablice mnoenja); tekoe u uenju, pamenju i reproduciranju redoslijeda postupaka u algoritmima (pa su zbog toga este proceduralne pogreke u jednostavnim raunskim radnjama); tekoe u automatiziranoj aktualizaciji matematikih podataka iz memorije (npr. da bi dalo odgovor na pitanje Koliko je 6 x 7? dijete s disleksijom nije se u stanju odmah sjetiti gotovoga automatiziranog odgovora: 42, nego treba provesti cijeli postupak raunanja23; tekoe u usvajanju mnogih aritmetikih koncepata i postupaka koje se temelje na razumijevanju i poznavanju vremenskih i prostornih odnosa (redoslijed obavljanja raunskih operacija i smjer raunanja, upotreba znakova , mjerenje vremena i raunanje s jedinicama za vrijeme).21 22 23

Richard Ashcroft Thomson, 1984 Miles, 1989

32

Jedan od oblika disleksije koji stvara specifine tekoe u uenju matematike je vizualna disleksija. U njezinoj je osnovi nesposobnost tumaenja znaenja tiskanih jezinih simbola, a tako i matematikih. Veina djece s vizualnom disleksijom vidi odreena slova, brojeve i simbole zrcalno i inverzno. itanje cijelih rijei u reenici se kod takva djeteta pretvara u potpunu zbrku. Osim to pogreno percipira pojedina slova i dijelove rijei takoer vidi obrnuto. Zbog takve zbrkane percepcije dijete s vizualnom disleksijom radi veoma sporo, do rezultata aritmetikih zadataka dolazi sporo i oprezno. Takvo dijete esto ne stigne napisati test u ogranienom vremenskom razdoblju koje je odredio uitelj.

Jo jedan veliki problem uenika s disleksijom su tekoe vizualiziranja simbola u potrebnom redoslijedu i poloaju. Zbog toga ono teko svladava rad s brojevnom crtom, pojam vrijednost brojeva, te pogreno ita i zapisuje velike brojeve. Pamenje i slijeenje redoslijeda koraka u obavljanju raunskih operacija za njega je takoer iznimno teko. Zamjenjuje redoslijed pojedinih koraka, izostavlja jedan ili vie koraka i ini druge proceduralne pogreke. Djeca s disleksijom imaju mnogo tekoa u imenovanju matematikih simbola, postupaka, geometrijskih likova i dr. Dugo ne mogu nauiti matematiku terminologiju (npr. pribrojnik, zbroj, zbrajanje, oduzimanje, umanjenik, umanjitelj, razlika, plus, minus, jednako, vei od, manji od, nazive geometrijskih likova itd.). ak i kada naui nazive, djetetu je potrebno vie vremena da ih se prisjeti u potrebnom trenutku. Brzo automatizirano imenovanje je uglavnom nemogue. 24 Mnoge tekoe djece s disleksijom u aritmetici e se ukloniti s pomou primjerene metodike poduavanja. im uenik dobije dobrog uitelja koji poznaje matematiku, metodiku poduavanja i prirodu djetetovih tekoa, problemi poinju nestajati. Meutim, ima djece sa specifinim tekoama u itanju i pisanju koja nemaju tekoa u uenju matematike. Neka djeca s disleksijom imaju posebne sposobnosti to ih mogu uiniti natprosjenim, nadarenim matematiarima. Istina je da tekoe u itanju esto uzrokuju neuspjeh u matematici. Ali ponekad sama priroda matematike pomae ueniku s disleksijom uoiti i razvijati natprosjene sposobnosti. Tako, neka djeca s disleksijom posjeduju odline sposobnosti vizualizacije zbog kojih mnogo lake svladavaju matematiku nego njihovi vrnjaci. Moemo to uvidjeti iz sljedeega biografskog teksta poznatog matematiara K. M. Jansonsa: 25 U ranoj dobi otkrio sam da mi je mnogo lake misliti bez rijei. To bi, meni, uglavnom, ali ne uvijek, znailo misliti slikama, pogotovo kada sam pokuavao shvatiti zamreni mehanizam neke tehnoloke naprave. Moj otac misli na isti nain. Uskoro sam shvatio da mogu lako stvarati modele u sebi i24

Denckla & Rudel, 1967

33

manipulirati njima. Iako nemam fotografsku memoriju, razvio sam veoma dobru vizualnu memoriju. Na primjer, kada sam gradio Meccano modele (konstrukcijska igraka), prvo sam iskuavao razliite varijante u sebi i tek nakon toga stvarno gradio. Prve godine na Millfieldu imao sam veoma slabe ocjene iz matematike i nisam imao fiziku. Jednome od uitelja svidjelo se to mi je matematika dosadna, jer je shvatio da to nije zato to mi ne ide, nego zato to matematika na toj razini nije bila dostatno fleksibilna. Premjestili su me u vii matematiki razred u kojem je nastavu drao predstojnik odsjeka gospodin Sherlock. On je bio izvrstan uitelj i zahvaljujui njemu brzo sam se zainteresirao za matematiku, a poslije i za biologiju i kemiju. Oduevio me je vrlo kompaktan sustav oznaivanja, u kojem nisam imao tekoa s itanjem i pisanjem, pa sam se mogao poigravati s matematikim idejama i pri tome jako malo itati.