dječja kolekcija inspirirana radom coco chanel

56
Dječja kolekcija inspirirana radom Coco Chanel Rubčić, Ana Undergraduate thesis / Završni rad 2017 Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: University of Zagreb, Faculty of Textile Technology / Sveučilište u Zagrebu, Tekstilno-tehnološki fakultet Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:201:876585 Rights / Prava: In copyright Download date / Datum preuzimanja: 2021-10-09 Repository / Repozitorij: Faculty of Textile Technology University of Zagreb - Digital Repository

Upload: others

Post on 16-Oct-2021

3 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

Dječja kolekcija inspirirana radom Coco Chanel

Rubčić, Ana

Undergraduate thesis / Završni rad

2017

Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: University of Zagreb, Faculty of Textile Technology / Sveučilište u Zagrebu, Tekstilno-tehnološki fakultet

Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:201:876585

Rights / Prava: In copyright

Download date / Datum preuzimanja: 2021-10-09

Repository / Repozitorij:

Faculty of Textile Technology University of Zagreb - Digital Repository

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

TEKSTILNO-TEHNOLOŠKI FAKULTET

ZAVRŠNI RAD

DJEČJA KOLEKCIJA INSPIRIRANA RADOM COCO CHANEL

Doc.dr.sc.Irena Šabarić Ana Rubčić, 9450/TMD

ZAGREB, Rujan 2017

UNIVERSITY OF ZAGREB

TEXTILE-TECHNOLOGICAL UNIVERSITY

UNDERGRADUATE DISSERTATION

CHILDREN'S COLLECTION INSPIRED BY COCO CHANEL'S WORK

Doc. dr. sc. Irena Šabarić Ana Rubčić, 9450/TMD

ZAGREB, September 2017

Prijedlog povjerenstva:

1. Dr.sc. Blaţenka Brlobašić Šajatović zn. Suradnik, predsjednik

2. Doc.dr.sc. Irena Šabarić, član

3. Doc.art. Koraljka Kovač Dugandţić

4. Marin Sovar, predavač

SAŢETAK

U svom završnom radu će se proučavati razvojne faze rasta i razvoja djeteta, proporcije

dječjeg tijela te sustav orijentacijskih crta i njihov utjecaj na projektiranje dječje odjeće.

Ovaj rad je inspiriran radom dizajnerice Coco Chanel, stoga će se istraţivati njezina

modna vaţnost i obiljeţja modnog stila.

Dječja kolekcija je inspirirana Chanel-ovim modnim stilom i pogledom na modu te

kolekcija odiše dječjom razigranošću, maštom i veseljem.

Za potrebe rada izraĎena je konstrukcija kroja za haljinu šestogodišnje djevojčice koja

je posluţila za razradu kroja za haljinu.

KLJUČNE RIJEČI: Coco Chanel, dječja odjeća, projektiranje kolekcije, šestogodišnja

djevojčica, konstrukcija

SUMMARY

In my undergraduate dissertation I will study developing phases of growth and

development of a child, physical proportions of a child's body and the system of

orientation lines and their influence in designing childrens clothing. This work is

inspired by work of the designer Coco Chanel, therfore it will study her fashion

pertinence as well as features of fashion style.

Children's collection is inspired by Chanel's fashion style and overview of fashion that

exudes child's playfulness, imagination and happiness.

For the purpose of this dissertation construction of a six year old girl which served in

creation of collection.

KEYWORDS: Coco Chanel, children's clothing, collection design, six year old girl,

collection

Prijedlog povjerenstva:

1. Dr.sc. Blaţenka Brlobašić Šajatović, zn. Suradnik, predsjednik

2. Doc.dr.sc. Irena Šabarić, član

3. Doc.art. Koraljka Kovač Dugandţić

4. Marin Sovar, predavač

Sadrţaj

1. Uvod ...................................................................................................................................... 9

2. Razrada ................................................................................................................................ 10

2.1. Razvoj i rast djeteta ......................................................................................................... 10

2.2. Proporcije dječjeg tijela................................................................................................... 12

2.3. Utjecaj okoline na odijevanje .......................................................................................... 13

2.4. Razvojna razdoblja čovjeka ............................................................................................ 14

2.5. Likovno projektiranje dječje odjeće ................................................................................ 15

3. Coco Chanel ........................................................................................................................ 17

3.1. Biografija ........................................................................................................................ 17

3.2. Stil ................................................................................................................................... 19

3.3. Modna kuća ..................................................................................................................... 20

3.4. Parfem i mala crna haljina ............................................................................................... 21

4. Povijest mode: 1950-e ......................................................................................................... 22

5. Konstrukcija dječje haljine .................................................................................................. 27

5.1. Konstrukcija temeljnog kroja haljine za djevojčice ........................................................ 29

6. Modeliranje haljine ............................................................................................................. 37

7. Dječja kolekcija za šestogodišnju djevojčicu ...................................................................... 40

8. Zaključak ............................................................................................................................. 53

9. Literatura ............................................................................................................................. 54

1. Uvod

U radu je razraĎena i projektirana kolekcija namjenjena djevojčici u dobi od šest

godina. Kolekcija je inspirirana jednostavnom ali elegantnom Coco Chanel.

U početku je potrebno analizirati tjelesnu graĎu i uzrast šestogodišnjih djevojčica kako

bi se odgovorila na sve ţelje djece zbog funkcionalnosti kroja koji mora omogućavati

nesputano kretanje u igri. Dječja odjeća je projektirana od ugodnih materijala,

ponajprije od pamuka.

Kolekcija odiše jednostavnošću koja je karakteristična za Chanel, ţivim bojama te

zanimljivim detaljima.

Coco Chanel je poznata po svojim ţenstvenim kolekcijama koje se mogu projektirati na

serijsku prizvodnju u većim ili manjim serijama.

Slika 1: Chanel sako u dječjoj veličini

2. Razrada

2.1. Razvoj i rast djeteta

Pod pojam razvoja smatramo kvalitativne promjene koje od nedefiniranog i nezrelog

dovode do visoko organiziranog i zrelog psihičkog stanja te uključuje sve promjene

koje dovode do sazrijevanja čovječeg tijela.

Fizički je razvoj najuočljiviji te se zbiva u prvih dvadeset godina ţivota. Najbrţi se

razvoj dogaĎa u prenatalnoj fazi, a nakon roĎenja razlikuju se tri faze razvoja˙:

1. do 5.godine ţivota – fizički razvoj ima najveću brzinu,

2. izmeĎu 5. i 12. godine ţivota – fizički je rast postupniji,

3. izmeĎu 12. i 20.godine – rast je ponovno ubrzan i neujednačen.

Kod tjelesne visine sve je u genetici, dijete tijekom razvoja dostigne visinu koja mu je

odreĎena nasljeĎem. Tijelo ne raste kao cjelina zbog čega se tjelesne proporcije tijekom

rasta mijenjaju.

Kod roĎenja novoroĎenčada glava iznosi 70% glave odraslog čovjeka. Tijekom prve

godine ţivota najviše se razvija trup i dojenče raste oko 25 cm u duţinu kako bi se s

navršenih godinu dana dostiglo visinu od 75 do 80 cm. Od 2. do 12. godine najbrţe

rastu noge, dok poslije se najviše razvija trup.

Tjelesna teţina nije u potpunosti odreĎena genetikom, većinom ovisi o uvjetima ţivota i

prehrambenim navikama. NovoroĎenče u prosjeku teţi oko 3,4kg. Krajem prve godine

dijete bi trebalo utrostručiti, a krajem druge godine učetverostručiti svoju poroĎajnu

teţinu. U trećoj, četvrtoj i petoj godini ţivota dijete raste u prosjeku oko 6 cm te

povećava masu za 2 kg svake godine.

Od šeste do sedme godine dijete i dalje raste 5 do 6 cm na godinu. Tek u pubertetu

dolazi do naglog porasta tjelesne mase. Kako se dječni organizam stalno

mijenje,povećeva i sazrijeva, odjeća mora ponajprije biti funkcionalna i u skladu s dobi

djeteta.(1 )

1Fabečić-Sabadi, V.: Rast i razvoj djeteta, u: Fabečić-Sabadi, V., Hajnţić, T. F. i sur. Pedijatrija,

Školska knjiga, Zagreb, 1999., 23. – 40.

Slika 2: Grafički prikaz promjena proporcija od djeteta prema odrasloj osobi

Literatura: Vinković, M.: Likovno projektiranje odjeće I, Tekstilno-tehnološki fakultet Sveučilišta u

Zagrebu, Zagreb, 1999.

2.2. Proporcije dječjeg tijela

Dječje proporcije su znatno različitije od proporcija odraslih. Dijete se raĎa u drugačijim

omjerima nego odrastao čovjek. Kod dojenčadi glava zauzima jednu četvrtinu duljine

tijela, a opseg glave je veći od opsega prsa. Glava u početku raste usporedno s tijelom

dok se kasnije njezim rast uspori. Trbuh je takoĎer velik s obzirom na proporcije

odraslog čovjeka. Udovi su im kratki i slabi zbog neaktivnosti, pogotovo noge te djeca

najčešće prohodaju poslije 1. godine dok malo učvrsnu.

Dijete pri roĎenju ima otprilike jednu četvrtinu visine odraslog čovjeka, no ubrzo,

odnosno do treće godine ţivota, dosegne dvostruku svoju visinu što je otprilike 90 cm.

S dvanaest godina naraste do tri četvrtine visine odraslog čovjeka, a zadnju četvrtinu

dosegne do svoje dvadesete godine.

Na početku projektiranja dječje odjeće potrebno je razlikovati četiri skupine rasta i

razvoja čovjekova tijela zbog toga što oni prikazuju najuočljivije razlike u

proporcijama tijela i promjenama prema kojima treba prilagoditi kolekciju odjeće s

naglaskom na dječje i mladenačke linije kroja, uzorke materijala i boje.

To su:

1. novoroĎenče i dojenče,

2. dvogodišnje dijete,

3. šestogodišnje dijete,

4. dvanaestogodišnje dijete. (2)

2 Vinković, M.: Likovno projektiranje odjeće I, Tekstilno-tehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu,

Zagreb, 1999.

2.3. Utjecaj okoline na odijevanje

Kod projektiranja odjeće najviše je potrebno pripaziti na funkcionalnost i estetsku

vrijednost odjeće,opreme i modinh dodataka. Kod novoroĎenčadi se koristi odjeća

izraĎena od prirodnih vlakana te se najčešće rabe njeţne boje. Rade se razlike izmeĎu

dječaka i djevojčice. Dječake obično odjenu u odjeću svjetloplavih tonova, a djevojčice

u odjeću ruţičastih tonova.

U četvrtoj i petoj godini djeca mogu ispravno odrediti spol drugih osoba u njihovoj

okolini te tako dječaci počinju oponašati muškarce,a djevojčice ţene. Kako djeca rasto

tako se i razlike izmeĎu spolova sve više naglašavaju.

U razdoblju predškolske dobi dječaci i djevojčice počinju se zajedno igrati te tako

razvijaju fizičke sposobnosti i socijalne uloge. Kod toga je vaţna odjeća koju nose te ta

odjeća mora biti udobna i funkcionalna te ih ne smije sputavati u igri. Ne smije

sputavati pokret i treba biti prilagoĎena njihovoj dobi i uzrastu. TakoĎer, opet se javljaju

naglašene razlike u odijevanju izmeĎu djevojčica i dječaka. Djevojčicama su majke

uzor te se u toj dobi već počinju brinuti o svom izgledu, dok dječaci i dalje njeguju

leţeran, sportski način odijevanja. Djeca u toj dobi razvijaju svoj ukus u odijevanje sve

češće tako što prate medije i modne informacije su im dostupnije.

Pubertet kod djevojčica najčešće počinje u desetoj godini dok kod dječaka on dolazi

nešto kasnije ali zato traje duţe. U pubertetu dolazi do velikih promjena na čovjekovu

tijelu, od fizičkih gdje su se izraţenije spolne osobine muškog i ţenskog tijela, do

psihičkih promjena. U ranim tinejdţerskim godinama mladi traţe društvenu skupinu

kojoj će pripadati, a pripadnost pokazuju izborom svoje odjeće, frizure, modnih

dodataka, te načinom govora i vrstom glazbe koju slušaju. (3)

3 Vinković, M.: Likovno projektiranje odjeće I, Tekstilno-tehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu,

Zagreb, 1999.

2.4. Razvojna razdoblja čovjeka

U razvoju čovjeka moţe se razlikovati nekoliko razdoblja. U najširoj se podjeli mogu

razlikovati četiri temeljna razvojna razdoblja čovjeka, a to su: djetinjstvo, mladenačko

doba, doba zrelosti i doba starosti.

Najčešća je ova periodizacija:

1. prenatalno doba – od začeća do roĎenja

2. novoroĎenče – prva dva tjedna

3. rano djetinjstvo – od roĎenja do kraja 2. godine

4. mlaĎa predškolska dob – od kraja 2. godine do

kraja 4. godine

5. starija predškolska dob – od kraja 4. godine do

kraja 6. godine

6. školska dječja dob – od kraja 6. godine do kraja

12. godine

7. mladenaštvo (adolescencija) – od kraja 12.

godine do kraja 20. godine

8. zrela dob – od kraja 20. godine do kraja 40.

godine

9. srednja dob – od kraja 40. do kraja 65. godine

10. starost – iznad 65. Godine (4)

Slika 3. Crteţ osnovnih mijena rasta i razvoj čovječjeg tijela od novoroĎenčeta do odraslog čovjeka

4 Vinković, M.: Likovno projektiranje odjeće I, Tekstilno-tehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu,

Zagreb, 1999.

2.5. Likovno projektiranje dječje odjeće

Likovni projekt dječje odjeće najbolje je prikazati u pokretu. Na projektu modnog lika

djeteta ucrtane su orijentacijske crte koje su usporedne prema simetrali tijela. Modni lik

djeteta podloga je za projektiranje dječje odjeće upravo prema poloţaju orijentacijskih

crta. Kod dojenčadi i dvogodišnjeg djeteta pri pokretu simetrala tijela izlazi iz okomice,

no nije ravna, već je blago zakrivljena zbog izraţenog trbuščića kod djece pa se pri

crtanju rabe zaobljene linije. Simetrala i orijentacijske crte oble su kao i poprečne linije.

Rastom djeteta tijelo se izdulji i poprima plosnati, manje zaobljen oblik.

Slika 4: Orijentacijske crte u likovnom projektiranju dječjeg modnog lika i

odjeće za šestogodišnje dijete

Nakon izrade likovnog projekta dječje odjeće radi se konstrukcija koja ima svoja pravila

u odnosu prema konstrukciji odjeće za odrasle. Ono gdje dolazi do odstupanja jest

odnos izmeĎu tjelesnih mjera i odjevnih veličina. Te razlike postaju sve manje izraţene

što je dijete starije. (5)

5 Vinković, M.: Orijentacijske crte u likovnom projektiranju dječje odjeće, Tekstil Vol. 52, No.8,

(2003.) 357. – 367.

Danas je uobičajeno konstruirati odjeću prema tjelesnim mjerama djeteta, a prije se

stavljao naglasak na godine. Kod novoroĎenčeta i dojenčeta tijelo djevojčice i dječaka

pribliţno je jednakih mjera, a u kasnijoj dobi dolazi do odstupanja. U predškolskoj se

dobi prvi put pojavljuju veće razlike mjera izmeĎu dječaka i djevojčica, a u pubertetu je

razlika najveća.

Odjeća za novoroĎenčad najčešće se projektira na modnom dječjem liku u leţećem

poloţaju. Dojenče staro više od 6 mjeseci crta se u sjedećem poloţaju tako da je tijelo

naslonjeno na nešto. Dvogodišnje, šestogodišnje i dvanaestogodišnje dijete crta se u

pokretu tijela prema njihovu uzrastu.

3. Coco Chanel

3.1. Biografija

Pravo ime Coco Chanel je Gabrielle Bonheur Chanel.

RoĎena je u Saumur-u 1883. te je umrla u Parizu 1971. Bila je Francuska modna

kreatorica i pionirka u svijetu mode. Smatra se najznačajnijom osobom modnog dizajna

u 20. stoljeću.

Bila je vanbračno dijete. Otac nikad nije bio prisutan u njenom ţivotu, nije htio preuzeti

odgovornost.

Kad joj je bilo 11 godina, umrla joj je majka. Otac ju je smjestio u sirotište. Tamo je

naučila šivati. Zapravo, otkrila je elemente koje će od nje učiniti veliku modnu

kreatoricu: mješavinu tame i svjetla, crnog i bijelog. Biseri, na primjer, koji su veliki dio

stila Coco Chanel, podsjećaju na zrna krunice koje su nosile časne sestre, kao i pojasevi

koje su nosile oko struka. Nakon što je otišla iz sirotišta, počela je raditi kao kabare

pjevačica,tamo je dobila nadimak Coco. Novcem koji joj je darovao ljubavnik

započela je biznis izrade i prodaje šešira.

1909. godine otvara prvi dućan za prodaju ţenskih šešira, te postaje toliko uspješna da

se u roku od jedne godine preseljava u Rue Cambon, vrlo prestiţnu lokaciju u Parizu.

Iako je bila genijalka, najviše je se pamti po dva izuma: parfemu Chanel No. 5, koji je

lansiran 1923. Godine, Coco je smatrala da je ţena bez parfema ţena bez budućnosti,

i Chanel odijela koji se sastoji od suknje do koljena i sakoa. Iako su suknje postojale i

prije nje, Coco Chanel ih je pretvorila u obvezni standard. (6)

6 Coco Chanel, https:// www.biography.com/people/coco-chanel-9244165

Posljednje godine ţivota provela je u švicarskom gradu Lausanni, u čijem hotelu Ritz i

umire 1971. godine. Imala je 88 godina. Tamo je i pokopana, a grob joj okruţuje pet

kamenih lavova. Nakon dugih borbi za vodstvo kuće Chanel, na njeno čelo došao je

Karl Lagerfeld.

Slika 5 : Coco Chanel 1970.

3.2. Stil

Unatoč tome što je prošlo nekoliko desetljeća od njene smrti, modna pravila Coco

Chanel vrijede i danas. Kako je Coco znala reći, „Mala crna haljina prolazi u svim

prilikama.“

Sve uspomene Chanel zasigurno su jedan koncept - savršenstvo. A nije ni čudo, jer je

haljina Coco Chanel - skladan spoj elegancije i praktičnosti, ţenstvenosti i suzdrţanost,

i stalnu ţelju za jednostavnošću i velikodušnosti.

Osnova stila čine suknje, haljine, torbe i pravokutne klasične kostime. Isto tako bitne

značajke skoro sve slike su originalni pribor koji nije mogao biti bolji oţivjeti

jednostavne stvari, što ih više boja i zanimljiv. (7)

7 Justine Picardie: Coco Chanel the legend and the life, It books, 2013.

3.3. Modna kuća

Prvi značajniji uspjeh u modnom svijetu Coco je postigla 1912. godine nakon što je

poznata kazališna glumica Gabrielle Dorziat nosila njezin šešir u predstavi Bel Ami.

Slika 6: Utjelovljenje elegancije

Svoju drugu trgovinu otvorila je 1913. godine u francuskom gradu Deauvilleu gdje se

predstavila kao kreatorica luksuzne, ali leţerne odjeće namijenjene za trenutke

opuštanja i sport.

Već je dvije godine poslije još jedan butik otvorila u turističkom gradu Biarritzu u

kojemu je ljetovala bogata španjolska klijentela i gdje se nisu toliko osjećale posljedice

I. svjetskog rata koji je bio u punom zamahu.

Jedna od njezinih zaštitnih znakova postala je odjeća od dţerseja od kojega se tada

šivalo donje rublje za muškarce. Do 1919. godine bila je registrirana kao krojačica te je

otvorila svoju „modnu kuću“. (8)

8 Justine Picardie: Coco Chanel the legend and the life, It books, 2013.

3.4. Parfem i mala crna haljina

Moţda je ipak prava povijest Chanel-a kao industrije započela tek 1924. godine kada je

Coco sklopila ugovor s braćom Wertheimer, vlasnicima „Bourgeoisa”, već poznatim

proizvoĎačima parfema. Dogovorili su nastanak nove tvrtke i branda „Parfums Chanel“

,a u ugovoru su potpisali da braća Wertheimer financirati proizvodnju, reklamiranje i

distribuciju parfema Chanel No. 5.

Coco je, dajući svoje ime, dobila 10 posto dionica, s time da se nije miješala u posao.

No, kako se ispostavilo kasnije, Coco nije bila zadovoljna postignutim dogovorom te se

gotovo 20 godina borila kako bi dobila punu kontrolu nad „Parfums Chanel“.

Jedan od najvećih misterija je sigurno broj 5 u imenu parfema. Jedna je od verzija da je

poznati kemičar Ernest Beaux, koji je i stvorio parfem, na početku napravio pet

različitih parfema, a Coco je odabrala upravo tu zadnju, petu verziju.

Uz parfem koji će obiljeţiti cijeli njezin ţivot, tu je i kreacija male crne haljine koju je

prvi puta predstavila 1926. godine. Naime, do tada su crnu haljinu nosile ţene u koroti,

a ona ju je preobrazila u elegantnu i ţenstvenu haljinu za sve prigode. Prva mala crna

haljina nije imala rukave i bila je malo iznad koljena što je u to vrijeme bilo vrlo smjelo

i revolucionarno. Kult male crne haljine, iako su se modeli mijenjali, prisutan je sve do

danas. (9)

Slika 7 : Parfem Chanel N°5

9 Biografija Coco Chanel, http://www.biography.com/people/coco-chanel-9244165#legacy, 4. rujna 2016.

4. Povijest mode: 1950-e

Slika 8: 1950-e

Pedesetih godina došlo je do potpune revolucije stila te je ratnu odjeću zamijenila je

elegantna i glamurozna odjeća. U to doba odjeća je predstavaljala jedan miks

konzervatizma i glamura iz kojeg je zračila čista ţenstvenost.

Ţene su izašle iz skromne odjeće prošlog razdoblja te dobile priliku biti graciozne,

elegantne i ţenstvene u novoj odjeći i novom stilu pedesetih. (10)

10

Povijest mode, glamurozne 1950.-e, http://www.sminkerica.com/moda-stil/povijest-mode-glamurozne-

1950-e/, 2. rujna 2016.

Glavne karakteristike ovog modnog razdoblja su figura pješčanog sata koja je isticala

ţenske obline na pravi način, istaknut struk, voluminozne suknje visokog struka te

neistaknuta ramena.

1950-ih ţene su prigrlile ulogu domaćica koja je i uskoro postala ideal ţene tadašnjeg

društva.

Unatoč tome što je većina dizajnera kreirala sofisticiranu i nimalo casual odjeću, ţene

su počele sve više nositi hlače, i duge i kratke, sportsku odjeću, haljine bez naramenica,

te je casual stil postao iznenaĎujuće popularan.

Hlače su se najčešće nosile kod kuće i za neformalne prilike. Imale su popularan detalj

koji je bio zatvarač sa strane kako bi hlače činio elegantnima i ţenstvenijima.

Nosila su se vrlo ţenstvena krojena odijela uskog struka i naglašenih bokova. Iako je

Coco Chanel predstavila svoju verziju odijela koja je bila opuštenija i udobnija, figura

pješčanog sata ostala je jednako popularna.

Odjevni predmeti koji su takoĎer nošeni su uske pencil suknje, bluze s Petar Pan

kragnom kakvu i ja koristim u svojoj kolekciji, polo majice i haljine te trikoi. (11)

Slika 9: Uska pencil suknja

11

Povijest mode, glamurozne 1950.-e, http://www.sminkerica.com/moda-stil/povijest-mode-glamurozne-

1950-e/, 2. rujna 2016.

Nakon tmurnih boja četrdesetih, printovi su se vratili na velika vrata. TakoĎer sam i ja

kompjuterski ureĎivala svoje radove ubacivajući printeve. Cvijeće raznih boja, točkice,

većinom crvene, modre i bijele, pruge različitih debljina i boja ukrašavale su najčešće

suknje i haljine, a na rubove suknji su se dodavali i šivali razni ukrasi i motivi. Osim

printova sve se više počinju nositi ţive boje. Crveni, narančasti, rozi kaputi, suknje,

haljine i kaputi postali su pravi hit..

Jedan od modnih dodataka koji je vrlo popularan i danas su mačkaste naočale koje su

dolazile u raznim bojama i varijacijama. U radovima sam crtala naočale kao modni

dodatak.

Pedesetih godina tinejdţeri su napokon došli na svoje i dobili priliku izraziti vlastiti stil.

Ozbiljnija odjeća koja bi ih postarala i učinila ih sličnijima roditeljima postala je dio

prošlosti. Djevojke su počele nositi bluze s Petar Pan kragnom u kombinaciji s

pastelnim dţemperom, a neke su za malo opušteniji dojam čak nosile muške košulje

kombinirajući ih s trapericama. TakoĎer nosile su i sveprisutne pune midi suknje u

ţarkim bojama zajedno s uskim bluzama uguranim u suknju.

Slika 10: Petar Pan kragna

Slika 11 i 12 : Šareni dezeni i ţive boje na haljinama 1950.-ih

Slika 13: Tinejdţeri 1950-ih

5. Konstrukcija dječje haljine

Konstrukcija dječje odjeće se u osnovi ne razlikuje od one za odrasle. Razlike

postoje u bitno drugačijim odstupanjima mjera izmeĎu veličina. Te razlike nisu jednake

za svaku dječju dob. U razvoju dječjeg tijela razlikujemo tri razdoblja. Razlika izmeĎu

dječaka i djevojčica od roĎenja nije velika tek u središnjem razdoblju djetinjastva dolazi

do većih razlika u razvoju njihovih tijela i mjera.

Hrvatske norme odreĎuju označavanje veličina za dječju gornju odjeću na osnovi

godina ţivota i tjelesne visine. (12)

Slika 14: Tabice tjelesnih mjera za djevojčice

12

Marijan Hrastinski: Konstrukcija 1, Modus, 2013

Visina za djevojčicu od šest godina iznosi 116cm. Pa iz tablice isčitavam osnovne

mjere. A to su opseg grudi, struka i bokova.

Tv=116cm

Og=60cm

Os=56cm

Ob= 6cm

Na temelju kojih izračunavamo konstrukcijske mjere.

Do= 1/20 Og+10 cm + dodatak 1 do 1.5 cm= 17cm

Dl= ¼ Tv =29cm

Db= Dl+ Do (bez dodataka) = 45cm

Dk= ½ Tv +4 cm= 62cm

Švi= 1/20 Og +2 cm= 5cm

Vp= Dl+ 1/20 og-1cm= 31cm

Šl= 1/8 + 4.5 do 5 + dodatak 1 cm= 13cm

Šo= 1/8 Og -1 + dodatak 2cm= 8.5cm

Šg= ¼ Og – 3.5 do 4 cm + dodatak 2.5 cm= 12.5cm

Šs= ¼ Os -1 = 13cm

Rukav

Vri- izmjereno na temeljnom kroju= 27cm

Oor- izmjereno na temeljnom kroju= 30cm

Vro= ½ Vri – 2/10 Šo= 11.9 cm

Krš= ½ Oor -0.5 do 1 cm= 14.5cm

Dr= 41.4cm

Odr= 25cm

5.1. Konstrukcija temeljnog kroja haljine za djevojčice

Konstrukcija prednjeg i straţnjeg dijela haljine.

1 je početka točka, povući okomitu liniju. Točka 1 je vrh straţnje sredine i označava

mjesto sedmog vratnog kralješka na tijelu.

1 do 2 mjeriti dubinu orukavlja.

1 do 3 mjeriti duljinu leĎa

1 do 4 mjeriti duljinu kroja. Iz točke 1 povući kracu liniju vodoravno u lijevo, a iz

točaka 2,3,4,5 dulje vodoravne linije.

3 do 6 i 5 do 7 mjeriti 1.5cm i meĎusobno spojiti da se dobije linija straţnje sredine i

označavi točka 8.

3 do 9 mjeriti širinu leĎa. Iz točke 9 povući okomitu liniju do visine bokova i do

vodoravne linije iz točke 1 i označiti točku 10.

9 do 11 cm mjeriti 2/3 šo. Povući okomitu liniju do visine bokova i označiti točku 12.

Ostaviti razmak izmeĎu točaka 11 i 13 cm barem 10cmza odvajanje prednjeg i straţnjeg

dijela. Povući okomitu liniju označiti točku 14.

13 do 15 mjeriti 1/3 širine orukavlja.

15 do 16 mjeriti širinu grudi. Provjeriti duţine 8 do 11 i 13 do 16, što ukupno treba

iznositi ½ og + dodatak za udobnost.

Iz točke 16 nacrtati okomitu liniju prednje sredine, a od točke 15 nacrtati okomitu liniju

do struka i prema gore. Označiti toke 17 i 18.

16 do 19 mjeriti 1/10 Og + 0.5 cm. Nacrtati okomitu liniju iz točke 19.

18 do 20 mjeriti visinu prednjeg dijela. Iz točke 20 povući vodoravnu liniju desno i

označiti točku 21.

1 do 22 mjeriti širinu vratnog izreza. Povući kratku okomitu liniju.

22 do 23 mjeriti 2 cm. Nacrtati okruglinu vratnog izreza od točke 1 do 23.

10 do 24 mjeriti 1 cm. Spojiti točke 23 i 24 i produljiti liniju lijevo.

25 je 1/2 visine ramena straţnjeg dijela (9 do 24). Povući vodoravnu liniju desno do

straţnje sredine.

26 je 1/2 duţine 9 do 25. Povući kratku vodoravnu liniju lijevo.

26 do 27 mjeriti 1.2 cm (točka sastava rukava straţnjeg dijela, SSR). (13)

13

Marijan Hrastinski: Konstrukcija 1, Modus

15 do 28 mjeriti isiti iznos kao i 9 do 26.

23 do 29 mjeriti 2.5 cm. Povući okomitu liniju i označiti točku 30.

25 do 31 i 25 do 32 mjeriti 0.5 com. Nacrtati oba kratka ušitka (30 do 31 i 30 do 32) i

produljiti liniju lijevo od okomice 1.1 cm.

24 do 33 mjeriti 1.5 cm za širinu ramena. Od točke 11 preko 27 i ušitaka te dalje do 33

oblikovati orukavlje straţnjeg dijela.

19 do 34 mjeriti 1 cm za visinu grudi. Kada je Vg (visina grudi) izmjerena na tijelu,

mjeri se od točke 21 dolje, što dolazi 1 cm ispod točke 19, a ovisi o dubini orukavlja.

15 do 35 mjeriti duţinu 9 do 24 – 1.5 cm. Iz točke 35 izvući šestarom kratak luk desno

sa središtem u točku 15. Isto tako izvući luk iz točke 21 sa središtem u točki 34.

35 do 36 mjeriti 1/20 Og – 0 do 1.5 cm. Spojiti točke 28 i 36 ravno i oblikovati

orukavlje prednjeg dijela (13, 28, 36).

36 do 37 mjeriti duţinu 23 do 33 (širina ramena straţnjeg dijela). Spojiti točke 36 i 37.

20 do 38 mjeriti širinu vratnog izreza.

20 do 39 mjeriti širinu vratnog izreza + 1 cm. Točku 20 spojiti s točkom 15.

20 do 40 mjeriti širinu vratnog izreza + 0.5 cm. Oblikovati okruglinu vratnog izreza

prednjeg dijela (38, 40, 39).

37 do 41 mjeriti isti iznos kao od 21 do 38. Spojiti točke 34 i 41.

34 do 42 mjeriti isti iznos kao od 34 do 41 da se izjednače duljine ovaju krakova

prsnog ušitka. Spojiti 38 i 42.

17 do 43 mjeriti širinu struka. Označiti točku 44.

43 do 45 mjeriti 1/2 Os + 2 do 4 cm dodataka za ugodnost nošenja (treba izmjeriti bez

meĎuprostora koji dijeli prednji od straţnjeg dijela).

44 do 46 mjeriti 1/2 Ob + 2 do 4 cm. Označiti točke 47, 48 i 49.

Iznosi 18 do 43 i 6 do 45 nazivaju se „višak“ (ovdje 5 + 1.6 cm) i predstavljaju dodatnu

širinu u odnosu prema ţeljenoj (potrebnoj) u području struka (1/2 Os + iznos dodataka

za ugodnost nošenja odnosno komociju), koja se rasporeĎuje na ušitke i zaobljenost

bočnih šavova.

Iznos od straţnje sredine, odnosno točke 46 do točke 47 naziva se „manjak“ (ovdje 1

cm) i predstavlja nedostatak širine u odnosu prema ţeljenoj (potrebnoj) u području

bokova (1/2 Ob + iznos dodataka za ugodnost nošenja odnosno komociju), koja se u

pravilu rasporeĎuje na proširenje kod bočnih šavova. (14)

14

Marijan Hrastinski: Konstrukcija 1, Modus

48 do 50 i 49 do 51 mjeriti 1 cm. Nacrtati kratke vodoravne linije.

50 do 52 i 51 do 53 mjeriti 1 + 0.2 cm za oblikovanje bočnog šava.

12 do 54 i 14 do 55 mjeriti 1/2 „manjka“ (46 do 47). Spojiti točke 52 i 54 te 53 i 55 i

produljiti linije do duljine kroja.

Pripaziti da proširenje na duljini kroja se bude veće od 2 cm nego što je na bokovima.

Inače treba na duljini kroja mjeriti iznos proširenja na bokovima + 1 do 2 cm. Spojiti

točku 11 i 0.2 cm kod točke 52 ravno. Na isti način spojiti točke 13 i 53.

Zaobliti stuk prednjeg i straţnjeg dijela.

56 je 1/2 duţine 6 do 52. Nacrtati okomitu liniju.

56 do 57 i 56 do 58 mjeriti 13 cm za duljinu ušitaka. Kod točke 56 mjeriti lijevo i desno

1 do 1.5 cm i nacrtati ušitak straţnjeg dijela. U struku prednjeg dijela označiti točku 59 i

mjeriti lijevo i desno 1/2 iznosa 18 i 43.

59 do 60 mjeriti 10 cm i nacrtati ušitak prednjeg dijela.

Za premještanje ramenog šava prema naprijed treba mjeriti 1 cm na prednjem dijelu

prema dole i izvući usporedne linije te označiti točke 38a, 42a, 41a i 36a. Isti iznos koji

je oduzet na prednjem dijelu treba dodati na straţnji, produljiti liniju vratnog izreza i

orukavlja te označiti točke 23a i 33a.

15 do 61 mjeriti 1/4 širine orukavlja. 61 označava točku prednjeg sastava rukava (PSR).

(15)

15

Marijan Hrastinski: Konstrukcija 1, Modus

Slika 15: Konstrukcija prednjeg i straţnjeg dijela

Slika 16: Moja konstrukcija temeljnog kroja

Mjere za konstrukciju rukava:

Vri Visina rukavnog izreza = 32.30 cm Izmjereno na kroju

Oor Opseg orukavlja = 38.70 cm Izmjereno na kroju

Dr Duljina rukava = 54.60 cm

Vro Visina rukavne okrugline = 13.00 cm 1/2 Vri – 2/10 Šo

Kšr Kosa širina rukava = 18.80 cm 1/2 Oor – 0.5 do1 cm

Odr Opseg duljine rukava = 26.00 cm

1 je početna točka, povući okomitu liniju.

1 do 2 mjeriti visinu rukavne okrugline.

1 do 3 mjeriti duljinu rukava.

3 do 4 mjeriti 2 cm za prednju duljinu rukava (2 do 4).

2 do 5 mjeriti 1/2 duţine 2 do 4 – 1 cm. Iz točaka 1, 2, 3 i 5 povući vodoravne linije

desno.

2 do 6 mjeriti 1/4 širine orukavlja. Točka 6 (predenji sastav rukava – PSR) odgovara,

odnosno spaja se s točkom 61 na prenjem dijelu

6 do 7 mjeriti kosu širinu rukava. Iz točke 7 povući okomitu liniju do duljine rukava.

4 do 8 mjeriti 1/2 opsega duljine rukava. Nacrtati liniju 4, 8 i produljiti ju desno.

Označiti točku 9.

10 je 1/2 duţine 1 do 7. Nacrtati okomitu liniju i označiti točku 11.

10 do 11 i 11 do 13 mjeriti 1 cm.

7 do 14 mjeriti 1/4 širine orukavlja + 0.5 cm. Spojiti točke 12 i 14.

14 do 15 mjeriti 0.5 cm. Spojiti točke 13 i 15.

16 je 1/2 duţine 1 do 12. Spojiti točke 6 i 16.

17 je 1/2 duţine 6 do 16. Spojiti točke 17 i 12.

18 je 1/2 duţine 17 do 12. Na liniju 17, 12 i točku 18 nacrtati liniju pod pravim kutom.

19 je 1/2 duţine 12 do 14. Na liniju 12, 14 i točku 19 nacrtati liniju pod pravim kutom.

18 do 20 mjeriti 1 cm.

19 do 21 mjeriti 0.6 cm. Pomoću točaka 17, 20, 12, 21 i 14 oblikovati rukavnu

okruglinu gorenjeg dijela rukava. Od vodoravne linije iz točke 2, mjeriti gore 0.5 cm i

povući kratku vodoravnu liniju. Oblikovati okruglinu donjeg dijela rukava do točke 6 i

14. (16)

16

Marijan Hrastinski: Konstrukcija 1, Modus

6 do 22 mjeriti okruglinu izmeĎu točaka 13 i 61 s prednjeg dijela. Točka 22 odgovara

točki 13 na prednjem dijelu odnosno pri ušivavanju rukava u orukavlje to je ista točka.

Iz točke 22 nacrtati okomitu liniju i označiti točku 23.

Slika 16. prikazuje modeliranje donjeg dijela rukava i označavanje ureza na rukavnoj

okruglini. Za označavanje ureza na rukavnoj okruglini obavezno treba označiti točku

6(PSR – točka prednjeg sustava rukava) i točke 22a i 22b.

22b do 24 (SSR – točka traţnjeg sastava rukava) mjeriti duljinu krivulje 11 do 27 sa

straţnjeg dijela + 0.5 cm za nadrţavanje.

14 do 15 mjeriti duljinu krivulje 17 do 33 na straţnjem dijelu umanjeno za iznos ušitka

+ 1 cm za nadrţavanje rukava.

6 do 26 mjeriti duljinu krivulje 61 do 36a na prednjem dijelu + 1 cm za nadrţavanje

rukava. Točka 26 treba doći na točku 25. Inače je potrebno provjeriti prethodno

izmjerene iznose, kao i prije utvrĎn iznos opsega orukavlja odnosno proračun kose

širine rukava. (17)

Slika 17: Konstrukcija rukava

17

Marijan hrastinski, Konstrukcija odjeće 1, Modus

Slika 18: Moja konstrukcija rukav

6. Modeliranje haljine

Slika 19: Modelirani dijelovi haljine

Slika 20: Slika izvaĎenih krojnih dijelova

Slika 21 i 22: Prikaz kroja iz pak papira prednja i straznja strana

7. Dječja kolekcija za šestogodišnju djevojčicu

Kolekcija sastoji se od 10 skica, stilski povezana i usklaĎena. Brzim crteţima i

kreativnim idejama stvorila sam uvod u općeniti izgled planirane kolekcije. Na temu

kolekcije za šestogodišnjakinje inspirirane Coco Chanel-om izdvojila sam nekoliko

autorskih skica koje sam dodatno uredila na računalu ubacivajući printeve, detalje i boje

inspirativne na temu. Najviše sam koristila dezen točkica i cvijeća budući da se radi o

dječjoj kolekciji smatram da bi djeci to bilo najzanimljivije.

Kolekcija je inspirirana veselim bojama,motivima cvijeća, šarenilom, neobičnim

kombinacijama boja. Modeli u kolekciji su uglavnom haljine razraĎene u cijelinu.

Silueta je jednostavna zbog razigranosti djece i ugodnosti nošenja.

Materijali su pamučni. Krojevi su modelirani svaki sa malim pomakom u igri s

ovratnicima, mašnama, rezovima i dţepovima a naglasak stavljam na sam dezen

odjevnih predmeta.

Slika 23 Brzi crteţi

Slika 24: Skica za kroj

ILUSTRACIJE

Slika 26: Ilustracija 1

Slika 27: Ilustracija 2

Slika 28: Ilustracija 3

Slika 29: Ilustracija 4

Slika 30: Ilustracija 5

Slika 31: Ilustracija 6

Slika 32: Ilustracija 7

Slika 33: Ilustracija 8

Slika 34: Ilustracija 9

Slika 35: Ilustracija 10

8. Zaključak

Počevši proučavati temu ovog završnog rada ţeljela sam postići jednu orginalnu

kolekciju dječje odjeće. Izabrala sam lagane i udobne materijale kako nebi smetali

djevojčicama u trčanju,skakanju te ostalim dječjim zanimacijama. Koristila sam ţive

boje, vesele motive te sam uklopila neke od značajnijih detalja Chanel-a. Kao što su

zanimljivi printevi i ovratnici.

Kod Chanel-a mi se najviše sviĎa jednostavnost te sam ju pokušala uklopiti u dječji

svijet ali opet da bude zanimljivo djeci.

Današnja djeca sve ranije počinju sama odlučivati što ţele nositi dok su nekada to radili

roditelji. U posljednje vrijeme sve češće se prate modni trendovi djece te su zbog toga

velike marke započele trend „odraslih“ kolekcija dječje odjeće, tako stvarajući ţelju

roditelja da vlastito dijete odijevaju moderno poput sebe. Upravo zbog toga je sloţeno

modnim dizajnerima kod projektiranja dječje odjeće zato što trebaju paziti da odjeća

prati modni trend, ali i da je ujedno udobna i od prirodnih, prozračnih materijala.

Kolekcijama Chanel-a sam se oduvijek divila, tim jednostavnim ali elegantnim

potezima, pa sam upravo zbog toga i uzela ovu temu.

9. Literatura

1. Fabečić-Sabadi, V.: Rast i razvoj djeteta, u: Fabečić-Sabadi, V., Hajnţić, T. F. i

sur. Pedijatrija, Školska knjiga, Zagreb, 1999., 23. – 40.

2. Vinković, M.: Likovno projektiranje odjeće I, Tekstilno-tehnološki fakultet

Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 1999.

3. Vinković, M.: Orijentacijske crte u likovnom projektiranju dječje odjeće, Tekstil

Vol. 52, No.8, (2003.) 357. – 367.

4. Justine Picardie: Coco Chanel the legend and the life, It books, 2013.

5. Biografija Coco Chanel, http://www.biography.com/people/coco-chanel-

9244165#legacy, 4. rujna 2017.

6. Povijest mode, glamurozne 1950.-e, http://www.sminkerica.com/moda-

stil/povijest-mode-glamurozne-1950-e/, 4. rujna 2016.

7. Marijan Hrastinski: Konstrukcija 1, Modus, 2001.

8. Povijest Chanel-a, https://branka992.wordpress.com/istorijat/, 8. rujna 2016.

9. Chanel malena ţena velikih misli, http://arhiva.dalje.com/hr-zivot/coco-chanel--

malena-zena-velikih-misli/271183, 12. rujna 2016.

Popis korištenih slika:

Slika 1: Chanel sako u dječjoj veličini .............................................................................. 9

Slika 2: Grafički prikaz promjena proporcija od djeteta prema odrasloj osobi .............. 11

Slika 3: Crteţ osnovnih mijena rasta i razvoj čovječjeg tijela od novoroĎenčeta do

odraslog čovjeka .......................................................................................................... 154

Slika 4: Orijentacijske crte u likovnom projektiranju dječjeg modnog lika i odjeće za šestogodišnje dijete........................................................................................................15 Slika 5: Coco Chanel 1970. ............................................................................................ 18

Slika 6: Utjelovljenje elegancije ..................................................................................... 20

Slika 7: Parfem Chanel N°5 ............................................................................................ 21

Slika 8: 1950-e ................................................................................................................ 22

Slika 9: Uska pencil suknja ............................................................................................. 23

Slika 10: Petar Pan kragna .............................................................................................. 24

Slika 11 i 12: Šareni dezeni i ţive boje u haljinama 1950.-ih ........................................ 25

Slika 13: Tinejdţeri 1950.-ih .......................................................................................... 26

Slika 14:Tablice tjelesnih mjera za djevojčice ............................................................... 27

Slika 15: Konstrukcija prednjeg i straţnjeg dijela .......................................................... 32

Slika 16: Moja konstrukcija temeljnog kroja .................................................................. 33

Slika 17: Konstrukcija rukava ......................................................................................... 35

Slika 18: Moja konstrukcija rukava ................................................................................ 36

Slika 19: Modelirani dijeli haljine .................................................................................. 37

Slika 20: Slika izvaĎenih krojnih dijelova ...................................................................... 38

Slika 21 i 22: Prikaz kroja iz pak papira prednja i straţnja strana .................................. 39

Slika 23: Brzi crteţi ....................................................................................................... 40

Slika 24: Skica za kroj......................................................................................................41 Slika 26: Ilustracija 1 ...................................................................................................... 43

Slika 27: Ilustracija 2 ...................................................................................................... 44

Slika 28: Ilustracija 3 ...................................................................................................... 45

Slika 29: Ilustracija 4 ...................................................................................................... 46

Slika 30: Ilustracija 5 ...................................................................................................... 47

Slika 31: Ilustracija 6 ...................................................................................................... 48

Slika 32: Ilustracija 7 ...................................................................................................... 49

Slika 33: Ilustracija 8 ...................................................................................................... 50

Slika 34: Ilustracija 9 ...................................................................................................... 51

Slika 35: Ilustracija 10 .................................................................................................... 52

PRILOZI

10 ilustracija šetogodišnjih djevojčica na temu Coco Chanel.