Dječji vrtić VRTULJAK

Zaprešić, Mokrička 59

GODIŠNJE IZVJEŠĆE

ZA RADNU 2018. / 2019. GODINU

Zaprešić, 2019. Godine

2

SADRŽAJ 1. USTROJSTVO RADA ..................................................................................................... 3

1.1. Redoviti desetosatni program .................................................................................... 3 1.2. Program predškole ..................................................................................................... 5 1.2. Kraći programi ........................................................................................................... 6 1.3. Organizacija rada u ljetnom razdoblju ..................................................................... 11

2. MATERIJALNI UVJETI RADA ................................................................................... 12 2.1. Osiguravanje materijalnih uvjeta za rad .................................................................. 12 2.2. Financiranje ............................................................................................................. 14

3. NJEGA I SKRB ZA PSIHOFIZIČKO ZDRAVLJE I RAST DJECE ........................... 15 3.1. Posebne potrebe ....................................................................................................... 15

3.1.1. Identifikacija posebnih potreba ........................................................................ 15 3.1.2. Identifikacija darovite djece ............................................................................. 15

3.1.3. CAP program .................................................................................................... 18 3.1.4. Prilagodba na vrtić ............................................................................................ 18 3.1.5. Procjena spremnosti djece za polazak u školu.................................................. 20

3.2. Zdrava prehrana ....................................................................................................... 21

3.3. Boravak na zraku ..................................................................................................... 22 3.4. Odgojno-zdravstveni programi ................................................................................ 23

3. 5. Praćenje zdravlja i psihofizičkog razvoja djece ......................................................... 24 3.5.1. Zdravstveno praćenje ............................................................................................ 24

3.5. Logopedsko praćenje i tretman ................................................................................ 26

3.6. Defektološko praćenje i tretman .............................................................................. 29 4. ODGOJNO-OBRAZOVNI RAD ................................................................................... 32

4.1. Ostvarivanje odgojno-obrazovnog rada u redovitom desetosatnom programu ....... 32 4.2. Razvojno primjereni kontekst i aktivnosti s djecom ............................................... 34

4.2.1. Ostvarivanje razvojnih zadaća .......................................................................... 39 4.3. Odgojno – obrazovni rad u ljetnom razdoblju ......................................................... 57 4.4. Ostvarivanje Programa rada s djecom predškolske dobi ......................................... 66

4.5. Ostvarivanje odgojno-obrazovnog rada u programu predškole ............................... 69 5. NAOBRAZBA I STRUČNO USAVRŠAVANJE ......................................................... 71

6. SURADNJA S RODITELJIMA ..................................................................................... 74 6.1. Skupni oblici suradnje s roditeljima ........................................................................ 75 6.2. Individualni oblici suradnje s roditeljima ................................................................ 76

6.3. Neposredno sudjelovanje roditelja u odgojno-obrazovnom procesu ....................... 76 6.4. Ostali oblici suradnje ............................................................................................... 77

7. SURADNJA S VANJSKIM USTANOVAMA ............................................................. 78 8. RAD STRUČNOG TIMA .............................................................................................. 81

8.1. Najvažniji doprinosi pojedinog člana stručnog tima na unaprjeđivanju prakse u pedagoškoj godini 2018./2019. ........................................................................................... 83

8.1.1. Ravnateljica ...................................................................................................... 83 8.1.2. Pedagoginja ...................................................................................................... 86 8.1.3. Logopedinja ...................................................................................................... 90

8.1.4. Psihologinja ...................................................................................................... 93 8.1.5. Zdravstvena voditeljica..................................................................................... 96

8.1.6. Defektologinja .................................................................................................. 99

3

1. USTROJSTVO RADA

1.1. Redoviti desetosatni program

Tijekom radne 2018./2019. godine u Vrtić je bilo prosječno upisano 554 djece u 25 odgojnih

skupina na dvije lokacije (Mokrička 59 i Dubravica) (Tablica 1.). PO Dubravica od

01.03.2019. ne djeluje u sklopu DV Vrtuljak, već je u sastavu DV Smokvica Pojatno.

Tablica 1. Ustrojstvo rada DV Vrtuljak u redovitom desetosatnom programu tijekom

2018./2019. god.

Lokacija Broj skupina Prosječan broj

upisane djece

Prosječan broj

upisane djece

po skupini

Mokrička 59,

Zaprešić 16 354 23

PO Mokrička 57 8 175 22

Dubravica 1 25 25

UKUPNO 25 554 22

Radno vrijeme prilagođeno je potrebama roditelja, tako da za djecu vrtić radi od 5.30-

17.30 sati, u što je uključeno jutarnje i poslijepodnevno dežurstvo. Rad odgojno-

zdravstvenih djelatnika bio je organiziran u dvije smjene: jutarnja od 6-13, a

poslijepodnevna od 10-17 sati. U sklopu smjena radno vrijeme je organizirano prema

uzrastu djece u skupinama. Godišnje zaduženje radnog vremena po djelatniku iznosilo je

1992 radnih sati (bez blagdana) u sklopu 40-satnog radnog tjedna. Privremena odsutnost

radnika rješavala se preraspodjelom poslova nazočnih odgojiteljica. Ove godine imali smo 5

rodiljnih dopusta pa smo uzeli zamjenu za iste. Broj bolovanja odgojnog kadra iznosio je

11.416 sati, od toga 5.024 sati rodiljnog dopusta (tab.2.). Malo opterećenje činilo nam je i

korištenje starog godišnjeg odmora, te odsustvo iz drugih razloga (pravo na korištenje

plaćenih dana prema Pravilniku o radu). Broj sati bolovanja kod ukupnog broja djelatnika u

odnosu na prošlu godinu je manji je za 1.758 sati.

4

Tablica 2. Ostvarena odsutnost s posla od 01.06.2018. do 31.8.2019. zbog bolovanja

Radno mjesto Broj zaposlenih

Broj radnika koji

je ostvario

bolovanje

Ostvareno sati

bolovanja

Ravnatelj i stručni

tim 6 1 96

Odgojiteljice 55 31

(5 rodiljnih)

11.416

(od toga rodiljni

5.024)

Administrativno-

računovodstveni

radnici

5 ½ rodiljni 960

Tehnički radnici 23 15 2,126

Ukupno

89

47

14.598

Tablica 3. Skupine dječjeg vrtića u redovitom 10-satnom programu i evidencija

prisutnosti po skupinama od rujna 2018. do lipnja 2019. godine

Odgojna

skupina

Najviše djece u

mjesecu

Najmanje

djece u

mjesecu

Odgojiteljice koje

su radile u skupini

1 NOINA LAĐA

22

( 11. mj)

17

( 01. mj)

Matijević - Tuđa

2. CIPELIĆI

20

( 02 mj )

17

( 01.mj )

Melita Prša-

Antonia Karaula

3. VRAPČIĆI

19

( 11. mj.)

13

( 1. I 2., mj)

Iva Skender-

Zdenka Huško

4. LOPTICE

20

( 3.mj.)

18

(1 mj )

Edin Maglić-

Snježana Filković

5. LASTAVICE

15

( 4 mj )

7

( 10. mj )

Slavica Šetinc

Kristina Mandić

6. IVANČICE

16

( 9 mj.)

10

( 2 mj )

Nataša Kiš- Ana

Gregor

7.

TOČKICE 17

( 1. mj. )

14

(2. mj.)

Jelena Bisić

Selimagić-Marijana

Andrec

8. DOMAĆI

18

2. mj)

14

( 12. mj)

Sandra Čičić-

Željka Smetiško

9 JEŽIĆI

19

(9 . mj )

15

( 3 mj )

Gordana Vasović-

Danica Prišćan

5

10. SOVICE

19

( 10 mj )

15

( 3. mj)

Sandra Vuković-

Mirjana Petreković

11. SRČEKA

21

( 2 mj )

18

(12. mj )

Snježana Trnka-

Ana Brlek Pavlič

12. MRAVIĆI

20

( 12. Mj

12

( 3 mj.)

Vlatka Strahonja-

Ines Unger

13. SUNCE

21

11. mj )

17

02. mj.)

Ivanka Baketa- Ana

Brčić Jakovina

14. SUNCOKRETI

24

(2 mj )

20

( 4 mj. )

Nada Limani-

Božica Maričević

15. MAČIĆI

25

11. mj )

20

1. mj

Tajana Polek-

Ivana Džoja

16. JAGLACI

24

09 . mj

18

4 mj

Zorica Rogić-

Nevenka Saill

17. LJUBIČICE

13

11 i 4. mj

10

2 mj.

Ivana Novoselec-

Marija Gjermek

18.

KRIJESNICE 15

4 mj

12

1. mj

Dijana Đ. Sinovčić-

Branka K .

Matijačić

19.

ŠAPICE 15

11 mj

13

3 mj

Ljubica Kelava –

Nikolina

Mikašinović

20. LISTIĆI

19

11 mj

17

2.mj.

Ivana Jelić – Ana

Požega

21. JABUČICE

20

3.mj

16

4.mj

Nikolina Plenar-

Ljiljana Kramarić

22. KIKIĆI

21

11 mj.

15

1.mj

Sandra Herceg-

Jasmina Kostanjski

23. SLONIĆI

23

12.mj

19

4 mj.

Jelena Škrbec-

Željka Krasnić

24. ZMAJČEKI

23

11 .mj

20

1.mj

Ivana Radoš-

Mirjana Novak

Srpanj i kolovoz nismo uzeli u obzir radi korištenja godišnjih odmora te se skupine spajaju,

a i dosta djece se u tim mjesecima ispisuje iz vrtića, naročito djeca koja kreću u školu.

1.2. Program predškole

Program predškole trajao je od 01.10.2018. do 31.05.2019. Ove godine programom je

obuhvaćeno 18-ero djece. Program je ostvaren u jednoj odgojnoj skupini u Zaprešiću.

Program predškole vodila je odgojiteljica Ivana Džoja u prostorijama vrtića. Trajanje

programa bilo je u jutarnjem terminu od 8 do 11 sati (jedan tjedan 3 puta, a drugi 2 puta po

tri sata naizmjenično / ovisno o smjeni odgojitelja).

6

1.2. Kraći programi

Tablica 5. Kraći programi

Program Obuhvat

djece

Vrijeme

ostvarivanja

Mjesto

ostvarivanja

Nositelji

programa

ENGLESKI JEZIK 42 tijekom

godine

svi objekti

Vrtića

„Anglo“ – škola

stranih jezika

RITMIKA 21 tijekom

godine vrtić

Pučko otvoreno

učilište Zaprešić

ŠPORTSKI PROGRAM 31 tijekom

godine vrtić Športsko društvo

„Minići“

JUDO 26 tijekom

godine vrtić Judo klub

„Panda Pušća“

NJEMAČKI JEZIK 7 tijekom

godine vrtić „Anglo“ – škola

stranih jezika

PRIČAONICE (vrtićka interesna skupina)

Održano je 111 susreta. „Pričepričala“

KREATIVNI POKRETI

Održan je 71 susret

vrtićka interesna

skupina

MALE GLAZBENE IGRAONICE

Održano je 50 susreta.

vrtićka interesna

skupina

PREDSTAVE

Frkafuljak

(Noina lađa, Sunce,

Suncokreti, Mačići,

predškola Bistrići /Jaglaci,

Jabučice, Slonići,

Zmajčeki)

175 05. 11. u 9,30

i 10,30

dvorana

područnog

objekta

Kazalište

Lutonjica iz

Zagreba

Veliko putovanje maloga

puža

Cipelići, Vrapčići,

Loptice,Domaći,Sovice,Sr

čeka,Mravići, Krijesnice,

Šapice, Listići, Kikići)

204

29.11.2018.

dvorana

područnog

objekta

Produkcija Z iz

Splita

Čarobni semafor

(Domaći, Sovice, Srčeka, 243

10. 12. u 9,30

i 10,30 dvorana

područnog

Josip Alajbeg

(Jozo Bozo)

7

Krijesnice, Šapice, Listići,

Jabučice, Kikići, Slonići-

Zmajčeki / Noina lađa,

Cipelići, Vrapčići,

Loptice, Mravići, Sunce-

Suncokreti- Mačići-

Jaglaci neklizači, )

objekta

Violinski božićni koncert

(Noina lađa, Vrapčići,

Domaći, Ježići, Sovice,

Srčeka, Mravići,

Krijesnice, Listići, Šapice /

Cipelići, Loptice, Sunce,

Suncokreti, Mačići,

Jaglaci, Jabučice, Kikići,

Slonići, Zmajčeki )

378

21. 12. 2018.

u 9,30 i 10

sati

dvorana

područnog

objekta

sestre Nika i

Ema Pavlič

U proljeće, kad potok

poteče

(Noina lađa, Cipelići,

Vrapčići, Loptice, Srčeka,

Kikići)

117 08. 04.

9,30

dvorana

područnog

objekta

Lutkarski studio

„Kvak“ iz

Zagreba

Pismo iz Zelengrada

(Mačići, Bistrići / Noina

lađa, Sunce, Suncokreti,

Jaglaci, Jabučice, Slonići)

121 15. i 16. 04. u

10 sati

Pučko otvoreno

učilište

Zaprešić

Zaprešićko

kazalište za

djecu i mlade

Tko sam, što sam

(Domaći, Ježići, Sovice,

Mravići, Krijesnice,

Šapice, Listići, Bistrići PŠ

110 10. 05. u 9

sati

dvorana

područnog

objekta

Produkcija Z iz

Splita

Vuk koji je ispao iz knjige

(Sunce, Suncokreti,

Mačići,Bistrići predškola /

Jaglaci, Jabučice,

Slonići,Zmajčeki, Noina

lađa)

166 29. 05. u 9,30

i 10,30

dvorana

područnog

objekta

Kazalište

Lutonjica iz

Zagreba

ŠETNJE, POSJETE, SUSRETI , IZLETI

Bliža okolica (naselje,

prometnice, objekti, šuma,

potok i sl.)

(Noina lađa, Vrapčići,

Loptice, Mačići, Šapice,

Mravići, Listići, Slonići,

212

09.,10., 02.,

03, 06.mj.

Ljudevita Gaja,

Mokrička,

Skurjenijeva

Trg. dr. Franje

Tuđmana,

Zelengaj)

Odgojitelji

8

Kikići, Jabučice, Mravići,

Suncokreti, Jaglaci)

Javna vatrogasna

postrojba i DVD Zaprešić

(Suncokreti, Jaglaci)

48 09. mj. Zaprešić,

Zelengaj Odgojitelji

Komunalno Zaprešić

(Suncokreti, Zmajčeki) 47 09. mj.

Zaprešić,

Zelengaj Odgojitelji

Novi Dvori

(Cipelići, Jaglaci, Slonići,

Loptice )

93 09. , 11. mj.

Zaprešić

Odgojitelji

Judo dvorana

(Mačići) 26 09. mj. Zaprešić, Tržna

Gradska knjižnica Ante

Kovačića Zaprešić

(Jaglaci, Mačići,

Suncokreti)

65 10., 02.,

05.mj.

Zaprešić, Trg

žrtava fašizma

knjižnica i

odgojitelji

Srednja škola Ban Josip

Jelačić

(Suncokreti)

21 10. mj. Zaprešić,

Zelengaj

odgojitelji i

roditelj

Reiffeisen banka

(Cipelići) 20 10. mj.

Zaprešić, Ante

Starčevića

odgojitelji i

roditelj

Fašničke povorke

okolicom

(Mravići / Kikići, Jabučice

/ Suncokreti, Jaglaci /

Zmajčeki)

135 13. 02.

Ljudevita Gaja,

Mokrička, Trg

dr. Franje

Tuđmana

odgojitelji

skupina

OŠ Ljudevita Gaja

(Bistrići, Jabučice /

Slonići, Suncokreti /

Zmajčeki / Noina lađa,

Sunce /Mačići / Jaglaci

153 03. mj. Zaprešić

ul. Lj.Gaja

Vrtić i OŠ

Ljudevita Gaja

Novi Dvori

(Vrapčići, Loptice) 45 05. mj. Zaprešić Odgojitelji

Hitna pomoć

(Cipelići) 20 06. mj.

Zaprešić, Pavla

Lončara Odgojitelji

Ivanina kuća bajki

(Mačići, Zmajčeki) 05. mj. Ogulin

Trakostyan tours

i Vrtić

9

Rimske igre

(Sunce, Suncokreti) 05. mj.

Varaždinske

toplice

Trakostyan tours

i Vrtić

Medičarsko gospodarstvo

Gladović

(Jaglaci, Slonići/Cipelići,

Jabučice, Slonići)

05. mj. Klenovnik Trakostyan tours

i Vrtić

ODGOJNO-ZDRAVSTVENI PROGRAMI

15. sportski susret

zaprešićkih vrtića

(Noina lađa,Sunce,

Suncokreti, Mačići,

Jaglaci, Jabučice, Slonići,

Zmajčeki)

192 14. 11.

u 10 sati

Zaprešić,

Sportsko-

rekreativni

centar Zaprešić

DV Vrtuljak,

DV Maslačak i

ŠŠS „Zaprešićki

kraj“

Obuka rolanja

(Noina lađa,Sunce,

Suncokreti, Mačići,

Jaglaci, Slonići, Zmajčeki)

63 od 15 do 19.

10.

Dvorana

sportskog

centra Kuna,

Zagreb

Sportski klub

Medo

Obuka klizanja

(Noina lađa,Sunce,

Suncokreti, Mačići,

Jaglaci, Jabučice, Slonići,

Zmajčeki)

95

od 03. do 17.

12. (devetodnevni

program)

Zaprešić

Škola rolanja i

klizanja Rolica,

DV Vrtuljak

Obuka plivanja

(Jabučice, Slonići,

Zmajčeki, Noina lađa,

Suncokreti / Sunce,

Mačići, Jaglaci)

82 01. – 12. 04.

2019.

Tuheljske

toplice PK „Olimp“

Tablete nisu bomboni

(Mačići, Jabučice-školski

obveznici)

09. 05., 9 sati zagrebačke

ljekarne

Sunčalica

(Noina lađa – školski

obveznici, Slonići)

09. 05., 10

sati

zagrebačke

ljekarne

NASTUPI DJECE (interni, javni)

Otvorenje izložbe „Kaži to

cvijećem – Djeca gradu za

rođendan“

(Slonići)

4 04. 10.

Puško otvoreno

učilište

Zaprešić

Vrtić

10

Otvorenje logopedskog

kabineta

(Jabučice)

16. 10.

Zdravstveni

centar Sjever,

Zaprešić

Vrtić

Nastup za sv. Nikolu

(Lavić Simba) 15 05. 12. 2018.

Osnovna škola

Dubravica

Osnovna škola

Dubravica i vrtić

8. dječji fašnik

(Sunce) – osvojeno1.

mjesto

21 05. 02. 2019. Zaprešić, Trg

Ivana Pavla II

Grad Zaprešić

Turistička

zajednica

Zaprešić

NATJEČAJI ZA LIKOVNE RADOVE, IZLOŽBE i sl.

Kaži to cvijećem: Gradu

za rođendan

(Noina lađa, Domaći,

Suncokreti, Mačići,

Jaglaci, Slonići, Zmajčeki)

od 59

izloženo

25

radova

otvorenje 04.

10.

Zaprešić

galerija

„Razvid“ i

Dom zdravlja

Zaprešić

DV Vrtuljak i

Maslačak i

Turistička

zajednica grada

Zaprešića

4. Međunarodno likovno

natjecanje „The Little

Fairy Tale – My Loveliest

2019.“

(Suncokreti, Mačići,

Jabučice, Kikići )

poslano

15

radova

04. mj. 2019. Republika

Slovačka

Udruga Branch

J. D. Gallery of

J.L

Uskršnje zekanje

(Vrapčići, Točkice,

Domaći, Srčeka, Kikići)

22. 04. 2019. Trg Ivana Pavla

II Radio Zfm

Ivana Brlić Mažuranić 26 16. 05. 2019.

Knjižnica Ante

Kovačića,

Zaprešić

odgojna skupina

Mačići i gradska

knjižnica

HUMANITARNE, EKOLOŠKE I DRUGE AKCIJE

Plastičnim čepovima do

skupih lijekova

(roditelji i djelatnici)

djelatnici

i roditelji 9. – mj. Zaprešić

Udruga oboljelih

od leukemije i

limfoma

Čakovec

I u mom srcu Vukovar

svijetli

(djeca i djelatnici)

349 16. 11. 2018. dvorište vrtića sve odgojne

skupine

Za zeleni Zeprešić –

sadnja sadnica jela

(Cipelići, Ježići, Sovice,

Srčeka, Mravići, Sunce,

Sucokreti, Mačići, Jaglaci,

128 24. 04. 2018. dvorište vrtića Grad Zaprešić

11

Jabučice, Slonići,

Zmajčeki)

SIGURNOSNO - ZAŠTITNI KRAĆI PROGRAMI I AKTIVNOSTI

Vidi i klikni mala

prometna škola – 6

edukativnih radionica za

školske obveznike

(Bistrići predškola, Noina

lađa, Jabučice /

Suncokreti,

Slonići/Zmajčeki/ Sunce/

Mačići/ Jaglaci

134 18. i 19. 02. polivalent

Mokrička 59 MUPi HAK

OSTALO

Jesenska svečanost

„Zdrava jesen za zdravu

zimu“

12. 10.2019. Vrtić Vrtić

Otvaranje Vrtuljkovih

dana „Veselo i zdravo u

Vrtuljkove dane“

10. 05. 2019. Vrtić Vrtić

1.3. Organizacija rada u ljetnom razdoblju

U odnosu na zadovoljavanje potreba djece, odgojno-obrazovni rad i suradnju svih djelatnika

i roditelja naglasak je bio na:

• pravovremenoj i točnoj razmjeni informacija o svim potrebama djece i roditelja te

dostupnosti svih bitnih podataka o djeci i roditeljima

• kvalitetnom prijenosu informacija između odgojitelja te roditelja i odgojitelja

(pravovremeno obavješćivanje o promjenama u organizaciji rada u ljetnom razdoblju,

promjenama mjesta boravka djece, međusobno informiranje o djetetu, osiguravanje

odjeće, obuće, zaštitnih sredstava i drugih materijala za zdrav i ugodan boravak djeteta u

vrtiću i sl.)

• dostupnost i primjenjivanje postojećih protokola

• uvažavanje klimatskih uvjeta

• briga o urednosti prostora i inventaru soba u kojima će se raditi

12

2. MATERIJALNI UVJETI RADA

2.1. Osiguravanje materijalnih uvjeta za rad

U održavanju objekata Mokrička 59, Mokrička 57 i PO Dubravica nastojali smo

voditi brigu o prioritetima i hitnosti. Manje popravke rješavali smo odmah (zamjena slavina,

utičnica, wc daski, kvaka, cilindar bravica, farbanje garderoba....), a za veće zahvate

angažirali smo vanjske izvođače (odčepljivanje kanalizacijskih odvoda), popravak klime

(veći kvar u područnom objektu) i drugo.

Od kapitalnih ulaganja imali smo:

- Izmjenu vodovodnih i kanalizacijskih cijevi u starom dijelu vrtića te sanaciju

sanitarnog čvora (školjka, umivaonik, vodokotlić, pločice, ogledalo) kod

računovodstva.

- Balansiranje sistema, ugradnja balansnih ventila, pojačavanje laminiranog

grijača vode za opskrbu sustava grijanja, ventili i prigušnice

- Oprema u glavnoj i pomoćnoj kuhinji starog dijela vrtića

Od donacija dobili smo:

- Mini linija od Judo kluba „Panda Pušća“

- Laptop od Bišćan d.o.o. i Plivački klub Olimp

- Tepih od Benton

- Komunalno d.o.o. Zaprešić – rušenje dotrajalih stabala, šišanje živice

- Mihaliček d.o.o. – donacija zemlje

Kontinuirano ulažemo i u stručno usavršavanje djelatnika, stručnu literaturu, informatizaciju

i drugu opremu (tri printera i jedan ekran).

Nabavljali smo zaštitnu odjeću i obuću prema potrebi i mogućnostima. Kupili smo materijal

za izradu radnih kuta i posteljine.

Sadašnjim stanjem objekata uglavnom smo zadovoljni te ćemo ih u skladu s mogućnostima

grada i vrtića stalno poboljšavati.

13

Tablica 6. Struktura osiguravanja materijalnih uvjeta rada s okvirnim iznosima za razdoblje

srpanj 2018. – srpanj 2019.

OPIS IZNOS

1. Izdatci za zaposlene 9.383.339,00

2. Službena putovanja 5.294,00

3. Naknade za prijevoz i rad na terenu 472.700,00

4. Seminari i stručni ispiti 41.727,66

5. Uredski materijal, materijal za čišćenje, higijenu i radna odjeća i obuća 130.236,43

6. Potrošni i didaktički materijal, didakta za opremanje skupina, stručna literatura 34.036,86

7. Namirnice 849.083,30

8. Energija 291.078,09

9. Materijal i dijelovi za održavanje – domari 38.602,79

10. Sitni inventar – suđe, posteljina, auto-gume i sl. 18.149,40

11. Usluge telefona i prijevozne usluge 38.899,35

12. Usluge tekućeg i investicijskog održavanja 396.800,19

13. Tisak – oglasi 2.954,60

14. Komunalne usluge 151.202,65

15. Najam i zakupnine 2160,00

16. Zdravstvene usluge 112.791,83

17. Autorski honorari, usluge odvjetnika i pravnih savjetnika 0,00

18. Usluge vještačenja i javnog bilježnika 0,00

19. Računalne usluge 0,00

20. Ostale usluge 48.344,46

21. Naknade članovima predst. i izvršnih tijela 35.797,50

22. Premije osiguranja 43.399,78

23. Reprezentacija 8.038,18

24. Tuzemne članarine 0,00

25. Ostali rashodi poslovanja 85.218,71

26. Usluge banaka 157,30

27. Zatezne kamate iz posl. Odnosa 0,00

28. Oprema za održavanje, hlađenje i zagrijavanje 35.375,00

29. Oprema , AV- oprema, dječji namještaj, knjige u knjižnici i druga oprema za djelatnost predškolskog odgoja

13.000,00

UKUPNO 12.238.387,08

14

2.2. Financiranje

Redoviti program roditeljima sufinanciraju gradovi i općine. Puna ekonomska cijena za

redoviti program iznosila je 1.830,00 kn, a od 01.01.2019. 1870,00 kn. U Tablici 7. naveden

je broj korisnika po općinama, a u Tablici 8. sudjelovanje roditelja u ekonomskoj cijeni

programa.

Tablica 7. Podaci o korisnicima programa u odnosu na prebivalište roditelja – redoviti s

predškolom

Jedinica lokalne uprave

i samouprave

Prosječan godišnji broj djece

Redoviti program Predškola Redoviti + predškola

Grad Zaprešić 520 18 538

Općina Kraljevec na Sutli 2 0 2

Općina Dubravica 25 0 25

Općina Brdovec 5 0 5

Zagreb 2 0 2

Ukupno svi 554 18 536

Tablica 8. Sudjelovanje roditelja u punoj ekonomskoj cijeni prema svom prebivalištu

Grad

Zaprešić

Općina

Kraljevec

na Sutli

Općina

Dubravica

Općina

Brdovec Zagreb

595,00 915,00 845,00 720,00 595,00

15

3. NJEGA I SKRB ZA PSIHOFIZIČKO ZDRAVLJE I RAST DJECE

3.1. Posebne potrebe

Kao preduvjet za rad u području posebnih potreba bila je senzibilizacija za individualne

potrebe djece na čemu smo sustavno radili i ove pedagoške godine, i to putem:

• planiranja (godišnjeg, višemjesečnog, tjednog i dnevnog) te provedbe sadržaja koji

promoviraju načela zaštite prava svakog djeteta, inkluzije djece s teškoćama u

razvoju

3.1.1. Identifikacija posebnih potreba

Za identifikaciju posebnih potreba korišteni su podaci iz više različitih izvora:

razgovora s roditeljima (pri upisu u vrtić i tijekom radne godine), inicijalnih intervjua,

dostupne medicinske i druge dokumentacije, opažanja djetetova ponašanja od strane

odgojitelja i stručnih suradnika, postojećih testova, upitnika, lista praćenja, suradnjom s

drugim ustanovama i individualnog rada s djecom. Nakon uvida u postojeću dokumentaciju

ili prepoznavanja posebnih potreba od strane odgojitelja, članovi stručnog tima su

opservirali djecu, procjenjivali razvojni status i testirali djecu ukoliko se ukazala potreba. Uz

pomoć psihologijskih mjernih instrumenata testirano je ukupno 20 djece. Od tog broja, 4-

ero djece upućeno je na detaljniju procjenu u specijalizirane ustanove.

U cilju što ranije identifikacije djece s posebnim potrebama potrebno je sustav i dalje

unaprjeđivati kako bi se kvalitetnije objedinili podaci o dječjem razvoju, a samim time i

omogućilo pravodobno reagiranje. Potrebno je veće i aktivnije senzibiliziranje i uključivanje

roditelja u proces identifikacije posebnih potreba, prevencije i rane intervencije. Posebnu

pažnju potrebno je posvetiti edukaciji i jačanju stručne kompetencije odgojitelja i asistenata,

poticanju suradničkog odnosa i jasnom definiranju uloga pojedinih članova odgojno-

obrazovnog procesa u odnosu na djecu s teškoćama u razvoju.

Potrebno je i dalje ustrajati u stvaranju kvalitetnije i intenzivnije suradnje sa

stručnjacima iz vanjskih ustanova kako bi proces rane intervencije bio što obuhvatniji i

kvalitetniji. Uz roditelje djece s posebnim potrebama, potrebno je više pažnje posvetiti

senzibiliziranju djece, ali i drugih roditelja iz skupine. Identifikacija posebnih potreba u što

ranijoj dobi, pravodobno reagiranje i poduzimanje potrebnih mjera te ostvarivanje što

kvalitetnije zaposlenika vrtića, roditelja i stručnjaka iz vanjskih ustanova ostaje cilj i u

budućnosti.

3.1.2. Identifikacija darovite djece

16

Identifikacija darovite djece provodila se tijekom cijele pedagoške godine, a procesom

identifikacije obuhvaćena su djeca od pete godine do polaska u školu. Dijagnostika

potencijalno darovite djece provodi se uz pomoć posebno osmišljenog postupka

identifikacije i prilagođenog instrumentarija. Postupak identifikacije uključuje razgovore s

odgojiteljima o uočenim sposobnostima, interesima, motivaciji, kreativnosti i obilježjima

ličnosti djece kao i pristupu pojedinim aktivnostima i zadacima, načinu rješavanja zadataka

i različitim uracima. Podaci prikupljeni od odgojitelja dopunjuju se podacima iz Liste za

opažanje ponašanja svojstvenih bistrom i darovitom djetetu, te podacima dobivenima

psihologijskim testiranjem, pri čemu se koriste Progresivne matrice u boji, Urban-Jellen test,

zadaci iz priručnika „Možeš i drukčije“ te različite „Smart games“. Prilikom identifikacije

važni su i podaci dobiveni od roditelja.

Posebne potrebe

• Febrilne konvulzije 6

• Afebrilne konvulzije 2

• Astma 1

• Alergije (nutritivne) 24

• Bolesti urogenitalnog trakta 1

• Bolesti gastrointestinalnog trakta 3

• Motoričke smetnje 9

• Zaostajanje u psihofizičkom razvoju 8

• Poremećaji iz autističnog spektra 4

• Odstupanja u ponašanju i socio-emocionalnoj zrelosti 22

o Motorički nemir i/ili distraktibilnost, Neposlušnost,

Verbalna i/ili fizička agresija, Emocionalne teškoće,

Ostala rizična ponašanja 15

• Specifična obiteljska situacija 8

o Samohrani/Razvedeni roditelj,

Smrt i/ili teška bolest užeg člana obitelji,

Pristup u radu s djecom u vrtiću je bio određen prema prirodi posebne potrebe. Nastojali

smo osigurati:

• važne informacije svim osobama uključenim u rad s djetetom,

17

• specifična sredstva i aktivnosti za učinkovit rad,

• stručnu pomoć i podršku,

• stručnu literaturu i prisustvo drugim oblicima stručnog usavršavanja vezanog uz

posebne potrebe.

Poduzeti koraci:

1. individualizirano planiranje i vrednovanje rada u vrtićkoj ili skupini predškole

usklađeno s djetetovim specifičnostima (u sklopu orijentacijskog periodičnog

planiranja)

2. timsko praćenje, uz uključivanje roditelja i informiranje s vanjskim institucijama

(dosjei djece)

3. individualiziran pristup unutar skupine, dodatni individualni rad (u skladu s

mogućnostima)

4. izrada individualiziranog plana rada za pojedinu djecu

5. konzultacije, odnosno savjetodavni rad s roditeljima

6. upućivanje roditelja na suradnju s institucijama izvan Vrtića

7. suradnja s vanjskim institucijama – razmjena informacija, edukacija, savjetovanje,

planiranje

Vezano uz probleme djece sa zdravstvenim teškoćama i specifičnostima, prilagodbu

prehrane, stručne savjete i osiguravanje potrebnih uvjeta maksimalno se angažirala

zdravstvena voditeljica.

Uz prolazne i trajne posebne potrebe, te njihove specifične manifestacije, za rad s

odgojiteljicama, roditeljima i asistentima, pisanje IOOP-a, suradnju s vanjskim ustanovama,

osobito se angažirala psihologinja.

Oko problematike jezično – govornog razvoja te razvoja vještina usko vezanih za

jezično – govorne sposobnosti (npr. predčitačke i grafomotoričke vještine) osobito se

angažirala logopedinja savjetodavnim i izravnim individualnim radom.

Oko problematike djece s teškoćama u razvoju, njihovog praćenje, pisanja i provedbe

IOOP-a, suradnje s roditeljima i vanjskim ustanovama osobito se angažirala defektologinja.

18

Zajedničko rješenje složenih problema tražilo se i u dogovoru ravnateljice i stručnog

tima – pedagoginja, psihologinja, glavna medicinska sestra, logopedinja, defektologinja, a

prema potrebi proširenog odgajateljicama skupine i drugim djelatnicima, roditeljima djece, a

sve u cilju stvaranja optimalnog okruženja tijekom djetetova boravka u vrtiću.

I u ovom području pokazala se izuzetna važnost timskog rada. U rješavanju problema

surađivali su roditelji, odgojiteljice, članovi stručnog tima, drugi radnici Vrtića, te razni

vanjski suradnici.

Poštivanje posebnih potreba i maksimalno moguća individualizacija pristupa

ostaje naša zadaća i za ubuduće. Ostvarenje ove zadaće bitno nam otežavaju postojeći

pedagoški normativi, broj dolazeće djece u skupinama tijekom godine te materijalni

uvjeti.

3.1.3. CAP program

Praćenje i rad na posebnim potrebama odražava se i kroz provedbu CAP programa

(Child Assault Prevention), odnosno programa prevencije zlostavljanja djece. CAP program,

u organizaciji Udruge roditelja “Korak po korak”, namijenjen je djeci školskim

obveznicima, a sastoji se od prikazivanja četiri igrokaza kroz dvije radionice za svaku

skupinu djece. Radionice se uobičajeno provode tijekom studenog i prosinca. Cilj CAP

programa je naučiti djecu prepoznati zlostavljanje i podučiti načinima učinkovitog

suočavanja, prevencije i obrane od zlostavljanja.

Radionice za djecu vode oni koji su educirani za njihovo provođenje: psiholog

logopedinja, zdravstvena voditeljica i četiri odgajateljice. Prije početka provođenja

programa održan je radni dogovor voditeljica radionica te potom informativni roditeljski

sastanak. Roditelji su upoznati sa sadržajima koji će biti prezentirani djeci i senzibilizirani za

problem zlostavljanja djece. Radionice su provedene tijekom dva dana sa svom djecom

školskim obveznicima koja su uključena u redoviti program te djecom koja polaze program

predškole. Na radionicama je sudjelovalo 150-ak djece iz skupina Mačići, Sunce, Jaglaci,

Suncokreti, Zmajčeki, Jabučice, Slonići, Noina lađa te polaznici programa predškole.

3.1.4. Prilagodba na vrtić

• Ukupno je upisano u natječaju 120 djece (104 u redoviti 10-satni program i 16 u

program predškole). Naknadno je, u periodu od rujna 2018. do svibnja 2019.

19

godine upisano je 35 nove djece (33 u redoviti 10-satni program, a 2 u program

predškole).

• Formirane su četiri potpuno nove jasličke skupine, dok su ostale skupine popunjavane

prema normativima za svoju kronološku dob

• Od ukupno 25 odgojnih skupina imali smo novoupisanu djecu u 23 odgojne skupine

pa time i pojačane napore u tim skupinama za osiguravanje kvalitetnih uvjeta za što

bezbolniju prilagodbu

• Prije ulaska u skupine roditelji su imali prilike saznati o karakteristikama i važnosti

razdoblja prilagodbe na prvom roditeljskom sastanku još u lipnju 2018. te putem letaka,

plakata i razgovora s članicama stručnog tima

• Odgojiteljice su održavale konzultacije s roditeljima novoupisane djece vezano uz tijek

prilagodbe

Praćenje tijeka prilagodbe

Temeljne zadaće u procesu prilagodbe djece na vrtić su priprema odgajatelja, roditelja i

same novoprimljene djece na razdoblje prilagodbe.

U praćenje prilagodbe uključene su odgojiteljice, roditelji i članovi stručnog tima.

Smjernice za održavanje kvalitete procesa prilagodbe djece:

• informiranje odgajatelja o specifičnostima i potrebama svakog novoupisanog djeteta.

Razmjena informacija među članovima stručnog tima, provođenje inicijalnog intervjua,

dobivanje informacija od roditelja

• suradnja s roditeljima u cilju upoznavanja roditelja s procesom prilagodbe djece na vrtić,

mogućim reakcijama djece i upute roditeljima kako treba reagirati da bi se djeca što prije

i bezbolnije prilagodila na vrtić

• poticanje roditelja na osiguravanje slobodnog vremena u vrijeme polaska djeteta u vrtić

prvih 15 dana prilagodbe ili duže (u slučaju potrebe)

• sastavljanje optimalnog rasporeda dolaska nove djece u skupine na prilagodbu ovisno o

dobi djece, staroj ili novoj skupini te potrebi svakog pojedinog djeteta

• praćenje i uvid u korištenje dostavljenih podataka o djeci u skupinama, posebno za djecu

s posebnim potrebama (vezano uz prehranu, alergije i sl.)

20

• rad obiju odgajatelja u jutarnjoj smjeni tijekom prvih tjedana prilagodbe u novim

skupinama

• pravovremeno prenošenje važnih informacija roditeljima u pismenoj i usmenoj formi

(letci, obavijesti i plakati)

• grupni roditeljski sastanak za sve roditelje novoupisane djece održan je u lipnju, a

njegove zadaće su bile: upoznavanje novih roditelja s radom i programom vrtića,

međusobnim pravima i obvezama, važnost osiguravanja kvalitete i karakteristike procesa

prilagodbe u jaslicama/vrtiću, informacije o bitnim zdravstvenim aspektima rada u vrtiću

• organiziranje roditeljskih sastanaka u rujnu, posebno u svakoj skupini s ciljem pružanja

grupne podrške prvih dana boravka djece u vrtiću. Upoznavanje s psihofizičkim

karakteristikama razvoja djece određene dobi, specifičnostima vezanim uz ponašanje

djece jasličke dobi (griženje, prkos i inat, potrebe za prijelaznim objektima)

• radionica na samom početku pedagoške godine za odgojitelje koji će raditi u novim

skupinama. Kako organizirati socijalni i materijalni kontekst u svrhu olakšavanja

prilagodbe na vrtić. Na koje postupke vezano uz higijenu i njegu obratiti posebnu

pažnju.

3.1.5. Procjena spremnosti djece za polazak u školu

Tijekom ove pedagoške godine vrtić je polazilo ukupno 134 djece – školskih

obveznika u redovnom 10-satnom programu te 18 djece u programu predškole. Na početku

pedagoške godine pedagoginja, logopedinja i psihologinja su zajedničkim radnim

dogovorom s odgajateljima skupina u kojima su školski obveznici informirale odgajatelje o

aspektima dječje spremnosti za školu, načinima poticanja te spremnosti, ali i detaljima oko

provođenja psihologijskog testiranja u svrhu procjene spremnosti za školu.

Prije upisa u prvi razred provedeno je testiranje spremnosti djece za polazak u školu.

Tijekom siječnja, veljače i ožujka provedeno je psihologijsko testiranje sve djece školskih

obveznika. Testom spremnosti za školu (TSŠ), koji ispituje različite konstrukte prediktivne

za uspješnost u prvom razredu osnovne škole, poput grafomotorike, vizualne percepcije,

okulomotorne koordinacije, numeričkog rezoniranja te poznavanja činjenica. Nakon

testiranja održane su konzultacije s odgojiteljicama na kojima su razmijenjene informacije

21

vezane uz rezultate testiranja i funkcioniranje djece u skupini. Prema potrebi, održane su i

konzultacije s roditeljima na kojima su im preneseni rezultati testiranja te dane smjernice i

materijali s aktivnostima za poticanje vještina spremnosti za školu koje su se pokazale

nedovoljno razvijenima. Ove preporuke donesene su na temelju poznavanja djeteta od strane

odgajatelja, psihologijskog testiranja u vrtiću, dodatnih informacija o djetetu od strane

roditelja te su primarno služila kao povratna informacija roditeljima i odgajateljima o

trenutnoj spremnosti djeteta za školu te potrebi dodatnog poticanja pojedinih područja u

odgojnoj skupini, ali i izvan vrtića. Prema potrebi održane su konzultacije s roditeljima na

temu spremnosti za školu.

Na zahtjev roditelja, izdana su tri psihologijska mišljenja o spremnosti za školu.

I ove godine je radionica za roditelje i djecu „Mala škola za veliku školu”. Radionicu su

vodile defektologinja, pedagoginja, logopedinja, psihologinja i odgojiteljice koje rade u

predškolskim skupinama. Ciljevi radionice bili su: predstaviti roditeljima aktivnosti

poticajne za razvoj vještina spremnosti za školu i potaknuti ih da neke od tih aktivnosti

provode kod kuće. Radionica je provedena u ožujku, a na njoj je sudjelovalo 16 roditelja s

djecom.

3.2. Zdrava prehrana

Pravilna i zdrava prehrana planirana je prema Programu zdravstvene zaštite djece, higijene i

pravilne prehrane djece u dječjim vrtićima (članak 18.stavak 1. i 3. Zakona o predškolskom

odgoju i naobrazbi). Jelovnici i normativi koje primjenjujemo u praksi proizašli su iz

priručnika „Prehrambeni standardi za planiranje prehrane djece u dječjim vrtićima.”

Prilikom izrade jelovnika ostvarivala se suradnja s Dječjim vrtićem Maslačak.

Planirajući jelovnike vodila se briga o:

▪ prehrambenim potrebama djece za energijom, hranjivim tvarima, vitaminima i

mineralima potrebnim za normalan rast i razvoj djeteta

▪ socijalnom i razvojnom aspektu hranjenja primjerenog dobi djeteta kao što su razvoj

motorike, stjecanje prehrambenih navika itd.

▪ mogućnosti prevencije patoloških stanja i kroničnih bolesti

▪ posebnim prehrambenim potrebama

22

Kod planiranja jelovnika koristili smo glavne skupine namirnica: žitarice i proizvode od

žitarica, voće i povrće (uglavnom sezonsko), meso, mesne prerađevine, jaja i mahunarke,

masnoće, šećer, soli i napitke (voda, voćni sokovi, čaj). U potpunosti smo izbacili umjetne

sokove s konzervansima. Uvažavali smo posebnosti jasličke dobi djece te smo prilagođavali

jelovniik njihovim navikama i potrebama. Veliki broj nutritivnih alergija i posebnosti u

prehrani, zahtijevao je posebni angažman kuharica, odgojiteljica, zdravstvene voditeljice i

roditelja.

U vrtićkoj kuhinji implementiran je HACCP sustav te prema preporuci nadležnih institucija

uzorkovanja hrane i mikrobiološki brisevi rađeni su prema planu uzorkovanja:

• mikrobiološke analize briseva ruku djelatnika kuhinje te radnih površina i pribora

u centralnoj kuhinj - 10 brisova/otisaka 2 x godišnje

• mikrobiološke analize briseva ruku djelatnika kuhinje te radnih površina i pribora

u čajnoj kuhinji Mokrička 57a - 5 brisova/otisaka 2 x godišnje

• mikrobiološke analize briseva ruku djelatnika kuhinje te radnih površina i pribora

u čajnoj kuhinji, područni objekat, Dubravica - 5 brisova/otisaka 1 x godišnje

• ispitivanje mikrobiološke ispravnosti uzorka hrane - 4 puta godišnje po 2 uzorka

• ispitivanje kalorijske vrijednosti i protektivnog sastava obroka hrane - 1 uzorak 3

x godišnje

• ispitivanje zdravstvene ispravnosti vode za ljudsku potrošnju centralna kuhinja 1x

godišnje

• ispitivanje zdravstvene ispravnosti vode za ljudsku potrošnju u čajnoj kuhinji,

područni objekat, Dubravica 1 x godišnje

Rezultati obavljenih analiza obroka gotove hrane što se tiče kalorijske vrijednosti i

protektivnog sastava te mikrobiološke ispravnosti prema preporučenim normativima bili su

dobri.

Odgojiteljske procjene pokazuju da su djeca samostalna (sukladno dobi) u

zadovoljavanju potreba za jelom i pićem.

3.3. Boravak na zraku

23

Zajednička organizacija boravka na zraku od strane stručnog tima i odgojitelja bila je dobra.

Pronalazili su se novi prostori za boravak na zraku da bi se rasteretio prostor unutar dva

objekta.

Tijekom čitave godine vodila se velika briga da bi prostor bio siguran i udovoljavao

higijenskim uvjetima boravka na zraku:

* svakodnevno čišćenje i pripremanje vanjskog prostora za boravak djece na zraku

* uklanjanje opasnih predmeta s vrtićkog dvorišta

* zaključavanje vrata ograde vrtića i terase

* pravovremeno otklanjanje opasnih nedostataka (sprave, ograda)

Boravak na zraku planiran je svakodnevno i usklađivan s vremenskim prilikama i

specifičnim potrebama skupine, pri čemu se vodila posebna briga da su djeca

odgovarajuće odjevena.

Skupne odlaske u prirodu ostvarili smo na nivou skupina, poštujući sigurnosne

kriterije (odlasci u bližu okolicu Vrtića).

3.4. Odgojno-zdravstveni programi

Za godinu 2018./2019.planirana su 3 odgojno- zdravstvena programa: klizanje,plivanje i

rolanje.

Program škole rolanja odvijao se u prostoru sportskog centra Kuna, Jozefa Antalla bb,

Zagreb (kod klizališta Velesajam). Trajao je 5 radnih dana, od 15. do 19.10.2018. godine.

Obuhvaćeno je 8 skupina: Zmajčeki, Slonići, Noina lađa, Cipelići, Sunce, Suncokreti,

Mačići i Jaglaci. Za školu rolanja prijavilo se 63 djece, jedno dijete je slomilo nogu te uopće

nije krenulo, drugo dijete je zbog bolesti odustalo. Djeca su išla u dvije grupe.

Program klizanja koji je bio dogovoren u suradnji s Sportskim društvom rekreacije Rolica,

sa sjedištem u Zagrebu, Dragutina Golika 34. Djeca su odlazila na klizalište koje je bilo

postavljeno u Zaprešiću. Pojam pohađanja programa škole klizanja podrazumijevao je

organizaciju i provođenje treninga u trajanju od 10 termina po 45 minuta pod vodstvom

stručnih voditelja, kineziologa.

24

Program se provodio svaki radni dan od 3.12.-17.12.2018. g. od 9.00 - 11.00 sati po

grupama:

1.grupa 9.00 – 9.45 sati, 2.grupa 10. - 10.45 sati.

Na klizanje su išla djeca predškolskih skupina te djeca predškolci iz mješovitih skupina:

Zmajčeki, Slonići, Suncokreti, Mačići, Jabučice, Noina lađa, Sunce i Jaglaci. Prijavljeno je

92 djece iz 8 odgojnih skupina, 2 djece je odustalo nakon prvog dana klizanja zbog

zdravstvenih razloga .Programu klizanja prisustvovalo je 90 djece.

Odgojno - zdravstveni program obuke neplivača smo realizirali u Tuheljskim toplicama u

vremenu od 01. do 12.04.2019. godine (10 dana) u suradnji sa Plivačkim klubom "Olimp“.

Za obuku neplivača prijavljeno je 83 djece iz 8 skupina. Programom smo obuhvatili djecu

predškolskih skupina te djecu predškolce iz mješovitih skupina.Do polaska i u tijeku obuke

neplivača odustalo je 4 djece.

Izvešće o održanoj obuci neplivača:

Provjera polaznika obuke izvršena je 12.04.2019.

Provjeri je pristupilo 74 djece iz 8 skupina (4 djece je odustalo od obuke plivanja, 5 djece

nije redovito pohađalo školu plivanja te nije pristupilo polaganju koje je bilo zadnji dan).

REZULTATI OBUKE NEPLIVAČA:

Plivač 41

Plivač početnik 5

Poluplivač 8

Plutač 20

3. 5. Praćenje zdravlja i psihofizičkog razvoja djece

3.5.1. Zdravstveno praćenje

Pobol djece

25

Tijekom godine 2018./2019. prikupljeno je i obrađeno ukupno 1097 liječničkih

ispričnica. Od toga:

Mokrička 59. 707 ispričnica

Mokrička 57a. 361 ispričnica

PO Dubravica 29 ispričnica.

U Tablici 10. navedeni su podaci o pobolu djece po mjesecima.

Tablica 10. Pobol djece po mjesecima (bez obzira na dijagnozu)

IX. X. XI. XII. I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII.

Mokrička

59 i 57a

118 135 117 69 117 151 142 96 86 16 16 5

Dubravica 6 7 5 2 5 4

UKUPNO: 124 142 122 71 122 155 142 96 86 16 16 5

Tablica 11. Pobol djece prema knjizi evidencije bolesti i cijepljenosti djece (prema

dijagnozama)

Dijagnoza Broj bolesne djece

Zarazne bolesti A00 – B99 103

Bolesti dišnog sustava J00 – H99 559

Bolesti oka i uha H00 – H95 134

Bolesti probavnog sustava K00 – K93 12

Ostalo 289

Ozljede

26

Ove godine imali smo 18 ozljeda djece u vrtiću.

Broj ozljeda prema mjestu gdje su se dogodile:

• soba dnevnog boravka 5

• garderoba 2

• dvorana 4

• dvorište vrtića 5

• klizalište Zaprešić 2

Lakše ozljede zbrinute su u vrtiću (zdravstvena voditeljica i odgojiteljice). Teže

ozljede (prijelom ruke na klizalištu) zbrinute su trenutno na klizalištu potom je dijete

upućeno u DZ.

I ove pedagoške godine vodi se Zapisnik o ozljedi u DV Vrtuljak koji nam se

pokazao jako korisnim. Na jednom mjestu imamo sve potrebne informacije. Dogovorili smo

se da će odgajatelji nakon zbrinjavanja ozljede ispuniti zapisnik koji zdravstvena voditeljica

fotokopira te original uzima sebi a kopiju predaje odgajateljima u skupini.

Tijekom radne godine suradnja s pedijatricama Doma zdravlja u Zaprešiću i ostalim

odabranim liječnicima naših korisnika bila je jako dobra, uvijek su spremni primiti dijete i

pregledati ga bez obzira radi li se o njihovom pacijentu ili o pacijentu drugih liječnika.

Epidemiološke indikacije

Tjekom cijele godine suradnja s epidemiološkom službom u Zaprešiću odvijala se

kvalitetno i kontinuirano. Zdravstvena voditeljica prema svom programu rada redovito je

odlazila u epidemiološku službu te se konzultirala s epidemiologicom o stanju u Vrtiću i o

mjerama koje treba poduzimati u posebnim situacijama. Ove godine nije bilo potrebe za

izvanrednim akcijama.

3.5. Logopedsko praćenje i tretman

Logopedska trijaža

27

Početkom pedagoške godine provedena je logopedska trijaža kod djece starije od 4

godine.

Kod školskih obveznika ispitana je sposobnost fonološke svjesnosti i obrade

(glasovna analiza i sinteza)

Jezično – govorni razvoj djece mlađe od 4 g. praćen je prvenstveno prikupljanjem

usmenih i pismenih informacija od odgojitelja i roditelja (konzultacije) te

opservacijom pojedinog djeteta u skupini.

Na temelju dijagnostičkih nalaza pojedine djece i opservacijom ponašanja pojedine

djece u skupini, u suradnji sa stručnim timom evidentirana su djeca kod kojih je

odstupanje u jezično – govornom razvoju jedan od simptoma kompleksnijih

poremećaja, tj. dijagnoza.

Instrumentarij

Od standardiziranih testova prilikom trijaže korišten je ‘’Test artikulacije’’ Dušanke Vuletić.

Uz njega su korišteni ostali dostupni tiskani, slikovni i didaktički materijali organizirani

kako bi poslužili u svrhu ispitivanja jezično – govornog statusa i uz njega vezanih vještina.

Osim toga korišten je i ‘’Reynell’’ test za ispitivanje jezičnog razumijevanja.

Logopedska dokumentacija

Nakon trijaže, sastavljen je popis djece s jezično – govornim teškoćama sistematiziran s

obzirom na dob djeteta i pripadajuću odgojnu skupinu.

Za svako dijete s kojim je provođen logopedski tretman, u dokumentaciji postoji dosje uz

priložene eventualne nalaze logopeda i ostalih stručnjaka iz vanjskih ustanova.

Postupci nakon trijaže

Obavljeni su savjetodavni razgovori s odgojiteljima i roditeljima u vezi uključivanja

djeteta u logopedski tretman.

Roditelji su pozvani na suradnju i upućeni kako poticati jezično – govorni razvoj i

doprinjeti saniranju ili ublažavanju postojeće teškoće kod djeteta.

Kod pojedinih slučajeva ( 5 ) roditelji su upućeni na daljnju specijalističko -

dijagnostičku obradu

Edukacija i informiranje roditelja

Edukacija i informiranje vrši se putem pisanih obavijesti, edukativnih tekstova i letaka

s logopedskom tematikom te na individualnim konzultacijama.

Upoznavanje roditelja s ulogom logopeda i načinom logopedskog rada u vrtiću vrši se

na plenarnom roditeljskom satanku.

28

Logopedski tretman

Napravljen je popis djece za logopedske vježbe prema određenim kriterijima kao što su: dob

djeteta, vrsta teškoće i zainteresiranost roditelja za suradnju.

Logopedske vježbe za svako uključeno dijete provođene su jednom ili dva puta tjedno

(ovisno o individualnim potrebama djeteta) – tijekom ljetnih mjeseci s nekom je djecom

provođen intenzivniji tretman (tri puta tjedno) zbog manje prisutnosti djece tijekom ljeta.

Djeca koja nisu uključena u kontinuirani logopedski tretman povremeno su praćena te se

nalaze se na listi čekanja ili su upućena na tretman van ustanove.

Statistički podaci

U pedagoškoj godini 2018./'19. identificirano je 133 djece s jezično – govornim teškoćama

raznih vrsta, stupnjeva i uzroka.

Zastupljenost s obzirom na vrstu jezično – govornog poremećaja:

• Artikulacijski i fonološki poremećaji (različith uzroka i vrsta) utvrđeni su kod 93 djece.

• Jezične teškoće (zakašnjeli ili usporen razvoj jezika, razvojne disfazije, specifične jezične teškoće) utvrđene su kod 26 djece.

• Poremećaji ritma i tempa govora (mucanje, brzopletost) utvrđeni su kod 7 djece.

U DV ‘’Vrtuljak’’ integrirano je 7 djece sa specifičnim dijagnozama (komunikacijski

poremećaji, mentalne retardacije, motorička oštećenja) kod kojih se poteškoće na području

jezično – govorne komunikacije pojavljuju kao dio kliničke slike.

U kontinuirani logopedski tretman u vrtiću bilo je uključeno 51 dijete. Kriteriji za uključenje

u tretman bili su dob djeteta, hitnost reagiranja s obzirom na teškoću koju dijete ima te

zainteresiranost roditelja.

Ostala djeca bila su u praćenju što znači da se prati njihov jezično - govorni razvoj (od

strane logopeda i odgojitelja).

Neki roditelji su se umjesto praćenja djeteta u vrtiću odlučili za logoterapiju van vrtića:

privatno (uglavnom je to bio nastavak već započetog tretmana), u SUVAG ili neku drugu

specijaliziranu ustanovu zbog svojih specifičnih problema.

NAPOMENA: Logopedinja Jelena Mustafić prekida s radom u DV Vrtuljak 31.ožujka

2019., a logopedinja Andreja Buhin počinje s radom od 8. svibnja 2019. – uključuje se u

postupak upisa i provedbe inicijalnih razgovora, nastavlja individualni logopedski tretman

kod određenog broja djece te se uključuje u ostale aktivnosti logopeda i stručnih suradnika u

dječjem vrtiću.

29

3.6. Defektološko praćenje i tretman

Defektološko praćenje

Rad s djecom s TUR-u obuhvaćao je opservaciju djeteta, procjenu djetetovog

razvojnog statusa, pisanje Individualiziranog odgojno-obrazovnog plana, individualni rad s

djecom i pružanje podrške odgajateljima u procesu inkluzije i roditeljima djece s TUR-u., te

rad s osobnim asistentima.

podaci o djeci s teškoćama u razvoju prikupljeni su uvidom u dosjee djece, pedagošku dokumentaciju, u suradnji s psihologinjom, te usmenim prikupljanjem

informacija od odgojitelja i roditelja (konzultacije)

defektološkim praćenjem obuhvaćena su sva djeca s teškoćama u razvoju na temelju dijagnostičkih nalaza pojedine djece, opservacijom funkcioniranja djece s

teškoćama u razvoju u skupini te u razgovoru s odgojiteljima otkrivena su djeca koja

imaju odstupanja:

❖ na području spoznajnog razvoja (intelektualne teškoće), ❖ razvoja fine i grube motorike, grafomotorike ❖ teškoća u socijalizaciji i komunikaciji (slabo razumijevanje datih uputa,

komunikacijske teškoće i poremećaj iz spektra autizma)

❖ djeca sa teškoćama na području senzorne integracije

Izvori podataka za defektološko praćenje

Podaci o djeci s teškoćama u razvoju prikupljeni su prilikom razgovora s

odgojiteljima i roditeljima, uvidom u pedagošku dokumentaciju, na temelju opservacije

djetetovog fukcioniranja u grupi, prillikom individualnog rada s djecom te u suradnji s

ostalim članovima stručnog tima. Od instrumentarija su korištene Opservacijske liste iz

Programa odgoja, naobrazbe i skrbi za djecu s umjerenim, težim i teškim intelektualnim

teškoćama i Razvojna mapa djetetovog razvoja. Korišteni instrumentarij je nestandardiziran,

a temelji se na procijeni razvojnog statusa djeteta i koliko su odstupanja na području razvoja

spoznaje, grube i fine motorike, komunikacije (receptivne i ekspresivne) i emocionalno-

socijalnog razvoja, s obzirom na kronološku dob djeteta. Uz te testove korišteni su i svi

dostupni didaktički materijali organizirani kako bi poslužili u svrhu ispitivanja razvojnog

statusa djeteta.

Defektološki tretman

Defektološki tretman je obuhvaćao:

❖ individualni rad s djecom s teškoćama u razvoju ❖ rad s roditeljima ❖ pomoć odgojiteljima u integraciji djeteta s teškoćama u razvoju u skupinu ❖ rad s asistentima djece s teškoćama u razvoju

30

S obzirom na veliki broj detektirane djece s TUR-u, te s obzirom da je defektologinja

zaposlena u DV samo na pola radnog vremena, nije bilo moguće svu djecu uključiti u

kontinuirani defektološki tretman.

Napravljen je popis djece prema određenim prioritetima kao što su vrsta teškoće i

zainteresiranost roditelja na suradnju.

U suradnji s odgojiteljima, asistentima i roditeljima postavljeni su ciljevi IOOP-a koji su

trebali biti evaluirani i revidirani svaka tri mjeseca, ali su na kraju, zbog nedostatka

vremena, bili evaluirani na kraju pedagoške godine (evaluirano je 7 IOOP-a). Ovdje i dalje

postoji prostor za poboljšanje u smislu praćenja djetetovog razvoja u korelaciji s IOOP-om,

te u postavljanju jasnijih i kratkoročnijih ciljeva koji bi se onda vrednovali i revidirali na

tromjesečnoj razini. Aktivnosti u IOOP-u su bile uglavnom usmjerene na razvoj

samostalnosti (prilikom jela, oblačenja i svlačenja, obavljanja osobne higijene), razvoj

svijesti o vlastitom tijelu, sposobnosti diskriminacije, upoznavanje uže i šire okoline, grube i

fine motorike. Poseban se naglasak stavljao na razvoj komunikacijskih i socijalizacijskih

vještina kod djece s poremećajima iz spektra autizma.

Obavljeni su savjetodavni radovi s roditeljima u vezi uključivanja njihove djece u

defektološki tretman. Roditelji su upućeni kako poticati razvoj pojedinih razvojnih područja

kod kuće. Stručni tim je dao roditeljima na uvid Individualizirani odgojno-obrazovni plan, te

je upoznao roditelje sa ciljevima i dao upute kako da potiču razvoj pojedinog područja.

Kod određenih broja slučajeva roditelji su upućeni na specijalističko-dijagnostičku

obradu u specijalizirane ustanove.

Pomoć odgajateljima u integraciji djece s teškoćama u razvoju bila je kontinuirana i

kada se god za to ukazala potreba i to u obliku individualnih konzultacija, pružanju pomoći i

podrške odgojiteljima u planiranju i provođenju strategija u radu s djetetom s teškoćom u

razvoju. Individualni dogovori bili su vezani uz specifičnost pojedine TUR-u,, te načinu

prilagodbe prostora skupine, didaktičkih sredstava i pomagala, kako bi djetetu s TUR-u

boravak u skupini prošao što ugodnije i bezbolnije i kako bi od toga imali najviše koristi

kako dijete s TUR-u, tako i ostala djeca. Nastojao je senzibilizirati odgajatelje i pružiti im

podršku u rad s djecom s TUR-u, te pružiti pomoć i podršku u prilagodbi aktivnosti

razvojnim potrebama djeteta. U suradnji s odgojiteljima napravljeni su IOOP-i za djecu s

TUR-u, te evaluacija istih

Ove pedagoške godine u DV Vrtuljak je bilo zaposleno 9-ero asistenata na 4 sata, s

tim da je deveti asistent uveden krajem travnja radi naknadnog upisa još jednog djeteta s

TUR-u. Rad s asistentima djece s teškoćama u razvoju odvijao se kontinuirano tijekom

godine i prilikom toga asistenti su bili upoznati sa specifičnom poteškoćom pojedinog

djeteta, upućeni u metode i postupake rada specifične za rad s djecom s određenom vrstom

teškoće i načinom prilagodbe didaktičkih sredstava i pomagala (upute su dobivali uglsvnom

prilikom individualnog rada s djecom u kabinetu defektologa). Problematika vezana uz

asistente je da se zapošljavaju iz redova studenata, nisu uvijek odgovarajuće struke i često

se mjenjaju. Najveći problem vezan je uz česte promjene asistenata jer na taj način nije

osiguran kontinuitet u radu s djecom s TUR-u. Bio je potreban veliki angažman članovaa

stručnog tima na pronalaženju novih asistenata. Budući da asistenti uglavnom nisu

31

odgovarajuće struke, pokazala se i velika potreba za dodatnom edukacijom asistenata što je

teško izvedivo radi čestih promjena. Na taj način se pronašlo djelomično riješenje za djecu s

TUR u DV jer i dalje ostaje problematika da su osobni asistenti uglavnom osigurani za djecu

sa komunikacijskim teškoćama (4-ero asistenata), višestruke teškoće (3 asistenta),

poremećaji u ponašanju (2 asistenta). Problem u nepokrivenosti asistentima ostaju djeca s

lakšim teškoćama u razvoju koja zbog teškoća samoregulacije, motoričkog planiranja, te

impulzivnosti imaju poteškoće u savladavanju redovnog programa predškolskog odgoja i

obrazovanja.

Dokumentacija

Za svako evidentirano dijete s teškoćom u razvoju u defektološkoj dokumentaciji

postoji individualni dosje djeteta s teškoćom u razvoju uz priložene eventualne nalaze

ostalih stručnjaka iz vanjskih ustanova.

Statistički podaci

Tijekom godine opservirano je 37 djece s teškoćom u razvoju.

Od ukupno 37 opservirane djece, u kontinuiraoi defektološko praćenje i tretman u

vrtiću bilo je uključeno 18-ero djece (tokom godine ili u određenom dijelu godine, ovisno

o potrebi i napretku djeteta). Zbog specifičnog radnog vremena defektologa (pola radnog

vremena), nije bilo moguće češće uzimati djecu na individualni tretman, te se u ovom

kontekstu ne može niti govoriti o tretmanu nego o kontinuiranom praćenju. Budući da u

opis poslova defektologa ide i pratnja djece na vanjske programe (plivanje, rolanje,

klizanje, izleti), inicijalni intervjui s roditeljima koji su predali Molbu za upis djeteta u

DV, te rad u Povjerenstvu za upise, zna se dogoditi da djece uključena u defektološki

tretman u tom periodu budu uzimana i rjeđe. Djeca s teškoćama fne motorike i

grafomotorike uzimana su u defektološki tretman povremeno radi kontinuiranog praćenja

njihovog napredka. Nekoliko djece je imalo potrebu za pojačanim individualnim radom

na području spoznajnog razvoja i roditelji su dobili pisane i usmene upute za rad kod

kuće, te su također u kontinuiranom praćenju. Kontinuirano se prati i funkcioniranje djece

s teškoćama u razvoju u skupini (od strane defektolog, psihologa i odgojitelja). Kriteriji

za uključenje u tretman su vrsta djetetove teškoće, hitnost reagiranja s obzirom na teškoću

koju dijete ima te zainteresiranost roditelja. Nakon opservacije, a radi nužnosti

prikupljanja daljnjih podataka o djetetu, u suradnji s roditeljima i psihologinjom 4-ero

djece je poslano na daljnje specijalističke obrade izvan vrtića. Nekoj djeci je s obzirom

na specifičnost njihove teškoće, uz tretaman defektologa u vrtiću bio potreban i

defektološki tretman izvan vrtića te su na terapije išli i u specijalizirane ustanove izvan

vrtića (Kabinet za razvojnu podršku Korneo, Specijalna bolnica Goljak, Centar za odgoj i

obrazovanje Vinko Bek).

32

4. ODGOJNO-OBRAZOVNI RAD

4.1. Ostvarivanje odgojno-obrazovnog rada u redovitom desetosatnom

programu

Razvojne zadaće odgojno-obrazovnog rada ostvarivale su se integrirano kroz četiri područja:

a. tjelesnog i psihomotornog razvoja

b. socio-emocionalnog razvoja i razvoja ličnosti

c. spoznajnog razvoja

d. govora, komunikacije, izražavanja i stvaralaštva

Planovi rada bili su usmjereni na čitavu skupinu i pojedinu djecu, a ostvarivali su se i

individualizirani programi za 11 djece

Smjenske radionice planiranja održane su za sljedeća četiri planskih razdoblja:

I. rujan – na Odgojiteljskom vijeću 31. 08. 2018.

II. listopad – prosinac – 2 radionice 01. i 02. 09. 2018.

III. siječanj – ožujak – na 2 radionice planiranja 18. i 19. 12. 2018.

IV. travanj – lipanj – na 2 radionice planiranja 26. i 27. 03. 2019.

V. srpanj – kolovoz. – na 2 radionice planiranja 11. i 12. 06.2019.

Planiranje za rujan obavljeno je prema pismenom naputku i usmenim informacijama na

Odgojiteljskom vijeću održanom 31. 08. 2018.

Na kraju svakog planskog razdoblja vršilo se periodično vrednovanje postignuća na temelju

stalnih kriterija: Organizacijsko-materijalni uvjeti (Ponuda kutića); Vrednovanje razine

ostvarenosti pojedinih zadaća u četiri razvojna područja(ostvareni i nadograđivani

dječja inicijativa, spontana ponašanja i stvaralaštvo, ostvarene važne razvojne zadaće tj.

razvijanje kompetencija djece - posebno uspješne aktivnosti, sklopovi, projekti za

ostvarivanje zadaća – problemi u radu);Uočene posebne potrebe djece; Suradnja s

roditeljima(individualne konzultacije – roditeljski sastanci - boravak roditelja u skupini-

33

posjete obitelji i radnom mjestu roditelja – donacije i druga pomoć od strane roditelja –

problemi u suradnji); Potrebna pomoć u radu;

U periodično vrednovanje uvođeni su dodatni - povremeni kriteriji: za rujan: pravilno

postavljeni, opremljeni i iskorišteni centri za igru u sobi dnevnog boravka, centri za igru

izvan sobe dnevnog boravka, korisni postupci za upoznavanje dječjih navika i sposobnosti -

korisni postupci za razvoj emocionalne sigurnosti i privrženosti; zastupljeni zadaci iz

programa za djecu predškolskog uzrasta; za listopad, studeni i prosinac: promjene

prostorno-materijalnog konteksta - broj djece te postupci i aktivnosti djece u diferenciranom

pristupu dnevnom odmoru; za siječanj, veljaču i ožujak: za siječanj, veljaču i ožujak:

korisni postupci za unapređivanje postojećih prostorno-materijalnih uvjeta - pozitivni i

negativni efekti postojećih prostornih uvjeta u skupini ; za travanj, svibanj i lipanj: novi

kutići – korisni postupci za sigurnost i nadzor djece u vrijeme boravka na zraku –

ovogodišnji projekti – primjena novostečenih znanja u radu ; za srpanj i kolovoz: Kako

ste ostvarili pomake u kvaliteti zatečenih prostorno-materijalnih uvjeta: a) u SDB b) izvan

SDB – Pozitivni i negativni efekti organizacijsko-materijalnih uvjeta - Kakva je bila

kvaliteta informacija o djeci s posebnim potrebama i na koji ste sve načine dolazili do njih –

Koji su postupci i aktivnosti bili korisni za a)upoznavanje dječjih potreba, navika i

sposobnosti i interesa b) za razvoj emocionalne sigurnosti i privrženosti c) za poticanje

stvaranje grupne kohezije d) za sigurnost i nadzor djece u vrijeme boravka na zraku -

Ostvareni projekti i sklopovi aktivnosti – Ostvarene posjete unutar i izvan vrtića –Izlaganje

uradaka, foto izložbe, plakati, dječje izjave...) - Ostvarivanju kojih dječjih kompetencija ste

osobito doprinijeli u području: a ) tjelesnog i psihomotornog razvoja b) socio-

emocionalnog i razvoja ličnosti c)spoznajnog razvoja d)govora, komunikacije,

izražavanja i stvaralaštva – Koje oblike suradnje s roditeljima ste ostvarili - Eventualni

problemi u suradnji s roditeljima – Suradnja sa sustručnjacima, timom i ostalim

zaposlenima - Nešto drugo

Periodično vrednovanje obavljale su timski oba odgojitelja za svoju skupinu osim za

razdoblje ljetnog rada koje su odgojitelji, prema prilagođenim kriterijima, vrednovali

individualno zbog organizacijskih specifičnosti (veće fluktuacije djece, spajanja skupina i

sl.) .

Stručni dio rada na podizanju kvalitete u području planiranja, ostvarivanja i vrednovanja

neposrednog rada s djecom bio je usmjeren na ostvarivanje ovih važnih zadaća:

• upoznavanje dječjih navika i sposobnosti

• razvojno primjereno planiranje rada

34

• osiguravanje svih uvjeta te provođenje integriranog poticanja dječjih razvojnih

sposobnosti

• prilagođavanje individualnim potrebama, sposobnostima i interesima djeteta

• praćenje potreba i napretka djeteta i vrednovanje rezultata rada

• rad u podskupinama u vrijeme preklapanja smjena

Za bolje upoznavanje dječjih navika i sposobnosti korisnima su se pokazali: temeljito

proučavanje inicijalnog upitnika djeteta,razgovor i razmjena informacija s roditeljima

(svakodnevna komunikacija i individualne konzultacije), boravak roditelja u odgojnoj

skupini, informacije s roditeljskog sastanka, razmjena informacija sa sustručnjacima koji su

radili s djetetom, razgovor s djetetom (individualno, u krugu na razini skupine),

svakodnevno praćenje ponašanja djece u raznim situacijama (interakciji s vršnjacima,

spontanoj igri, isprobavanju i istraživanju, aktivnostima koje je organizirao odgojitelj,

suradničkoj igri s vršnjacima i odgajateljem itd.), uspostavljanje socio-emocionalne veze s

djetetom, pravovremeno zadovoljavanje djetetovih potreba, davanje uputa, poticanje

stečenih pozitivnih navika i interesa, individualni rad, vođenje i uvidi u razvojnu mapu

djeteta, vođenje druge dokumentacije o djetetu i dnevnih zapažanja, nuđenje raznovrsnih

poticaja i igre u centrima, pomicanje razvojne težine zadataka, poticanje samostalnosti u

brizi za sebe (obuvanje-izuvanje, svlačenje-oblačenje, upotreba WC-a, pranje ruku ...),

pohvaljivanje kod obavljanja aktivnosti, poticanje pozitivne slike djeteta o sebi, druženje i

igre s djecom iz susjednih skupina, prilagođavanje pristupa djeci s posebnim potrebama i

drugo.

4.2. Razvojno primjereni kontekst i aktivnosti s djecom

Sigurnost

Radi bolje sigurnosti djece rad je bio usmjeren na ostvarivanje sljedećih važnih zadaća:

• stalno prisustvo s djecom i nadzor

• odabir sigurnih i za zdravlje primjerenih aktivnosti i sredstava

• osiguravanje preglednog i bezopasnog prostora za kretanje i igru

35

• navikavanje na korištenje dogovorenog dopuštenog prostora za igru

• povećani nadzor nad pojedinom djecom (sklonom izdvajanju, neprimjerenom

ponašanju i sl.)

• nadzor nad igrom u unutarnjem prostoru ili u vrijeme BNZ-u

• pravovremeno reagiranje kod opažanja potencijalno opasnih ponašanja, sredstava,

prostora

• poticanje djece na ponašanja pozitivna sa stajališta osobne sigurnosti,

druge djece, odnosa prema stvarima i sl

Za veću sigurnost i nadzor djece u vrijeme boravka na zraku korisnima su se

pokazali: poštivanje rasporeda korištenja vanjskog prostora i osiguranih sredstava u

spremištima, korištenje travnatih dijelova dvorišta, pripremanje i korištenje dovoljno

raznovrsnih sredstava i drugih poticaja za igru na otvorenom , dogovor i upute o mjestu igre

i načinu korištenja i pospremanja sredstava te inzistiranje na pridržavanju istoga,

određivanje granice za kretanje na vanjskom prostoru, poštivanje potreba i želja djeteta

sukladno zdravstveno-sigurnosnim kriterijima, procjena rizika od strane odgojitelja, nadzor

nad aktivnostima djece, asistiranje kod aktivnosti na pojedinim spravama, češće

prebrojavanje djece, odstranjivanje opasnih predmeta samostalno ili suradnji s domarima,

suradnja s drugim odgajateljima koji s djecom borave u blizini skupine, obvezno javljanje

odgojiteljima u slučaju potrebe udaljavanja (npr. odlazak na WC), zaključavanje vrata

boravaka, korištenje uvijek istog puta prilikom izlaska i ulaska, poticanje svih dječjih

kompetencija, a osobito samostalnosti i prosocijalnog ponašanja.

Prostorno – materijalni uvjeti

Korisnim postupcima za unaprjeđivanje postojećih prostorno-materijalnih uvjeta

pokazali su se :

• obogaćivanje ponude u postojećim centrima uvođenjem novih materijala za

manipuliranje, istraživanje, oblikovanje (npr. kinetički ili obični pijesak, glina,

glinamol, izrađene smjese za oblikovanje kao što su tijesto, domaći plastelin, i dr.,

povećala itd.)

36

• formiranje novih i različitih centara za igru (npr. božićni istraživački, obiteljske kuće,

magnetizma, papira, plodina i drugog pedagoški neoblikovanog materijala, za poticanje

senzomotorike, opreme za liječnika, globusa i zemljopisnih karata, maketa i

konstrukcija, glazbeni instrumenti, životinjske nastambe i figure, građevinski,.

istraživanja svjetlosti, zvukova, godišnjih doba, adventski, kruha, trgovine, osjećaja,

promete, raznih životinja, presvlačenja, pošte, voćarnice, cvjećarnice, pekarnice, malog

laboratorija i dr.)

• razmještaj i preoblikovanje postojećih centara u sobi boravka, formiranje ili promjene u

centrima izvan sobe boravka (informatički, predčitački, lego konstrukcijski, tihih

aktivnosti za nespavače i dr.)

• osmišljavanje prostora koji podsjeća na obitelj i dom (npr. mirni, obiteljski, osame i sl.)

Pozitivni efekti prostorno-materijalnih uvjeta

Uočili smo neke pozitivne efekte osiguranih prostorno-materijalnih uvjeta:

• djeca vole promjene centara ili njihovo nadopunjavanje i reorganiziranje – povećan je interes za ponuđene poticaje i igra je dugotrajnija

• poticanje dječje zajedničke igre, suradnje, inicijative i kreativnosti

• mogućnost stvaranja boljih prostornih kombinacija (olakšano kretanje djece, dovoljno svjetlosti, dostupnost vodi, češće korištenje prostora izvan sobe boravka, proširivanja

prostora za istraživanje)

• istodobna organizacija poticaja i na hodnicima, terasama proširuje prostor za dječje aktivnosti

• djeci preglednost prostora i dostupnost sredstava olakšava snalaženje, izbor aktivnosti, potiče ih na uredno odlaganje i sortiranje, a odgajatelju olakšava nadzor nad skupinom

• organizacija igre u manjim skupinama djece smanjuje konflikte u uvjetima brojnosti

• primjerenost didakte i ponuđenih poticaja (posebno pripremljenih, izrađenih ili posuđenih) osigurava dječji aktivitet i pravilno utječe na njihov razvoj

• mogućnost cirkulacije i aktivnosti djece dvaju susjednih boravaka pruža mogućnost druženja i veći izbor poticaja

37

• funkcionalan namještaj za veći broj skupina daje mogućnost osamostaljivanja djece u brizi za osobne stvari, samoorganiziranja prostora za igru i sl.

Negativni efekti prostorno-materijalnih uvjeta

Negativni efekti prostorno-materijalnih uvjeta najviše se odnose na:

• početnu zbunjenost neke djece nakon uvođenja promjena u rasporedu prostora i igračaka

• preostali nefunkcionalni namještaj

• preakustičnost boravaka uvjetovanu vrstom podne podloge

• potrebu za dovoljnim brojem krevetića u najmlađim jaslicama,što smanjuje prostor za kretanje i druge aktivnosti djece

• otežan nadzor nad mlađom djecom u vrijeme korištenja sanitarnih čvorova u centralnom objektu (ulaz iz hodnika)

• potreba dopune nekim sredstvima za boravak na zraku za mlađu djecu (tricikli, poligoni i sl.)

Ponuda poticaja po centrima za igru

2 U odgojnim skupinama tijekom godine u skupinama nuđeni su različiti centri aktivnosti

(“kutići”) od kojih su neki bili cjelogodišnji, a neki povremeni. Većina ih je formirana u

sobama dnevnog boravka, a jedan dio u drugim prostorima izvan sobe boravka (hodnički i

garderobni prostori, sanitari, terasa i dvorište). Centri su planirani ovisno o dobi djece i

njihovim razvojnim potrebama, prostornim i materijalnim uvjetima, pokazanim interesima

djece, aktualnostima i projektima u skupini te zbivanjima u djetetovoj neposrednoj okolini.

U sobama boravaka tijekom godine stalno ili povremeno osmišljavani su raznovrsni

centri za igru. Najučestalije dopune različitim sadržajima tijekom godine odnosile su se na

centre obiteljskih i dramskih igara te istraživačko spoznajni, što je bilo sukladno sklopovima

aktivnosti, provođenim projektima te godišnjem kalendaru.

Stalno ili povremeno djeci su na raspolaganju najčešće bili sljedeći centri:

• obiteljskih i dramskih igara (liječnika, frizera, salon uljepšavanja, kuhinje, lutaka,

presvlačenja,tržnice, zubara, banke, obitelji, majstora, pekara, voćarne, ljekarne, stolno-

manipulativnih igara )

38

• spoznajno-istraživački (istraživanja biljaka, životinja, ekoloških tema, vremenskih

pojava, društvene okoline, prirodnih zakonitosti, zvukova, magneta, svjetla, sjena,

zanimanja, tradicionalnih vrednota i blagdana, sportova, slikovnica, boja, Hrvatske dr.)

• građenja i konstruiranja

• motorički (krupna i fin motoriku)

• likovnog izražavanja

• mirne/tihe igre i osamljivanje

• predčitački i matematički

• glazbe

• igara pijeskom i vodom

• društveno-zabavni

• scenskog izražavanja

• specifični (vjerski, blagdanski, štednje, osamostaljivanja, hranjenja, osobnih stvari i dr.)

U prostorima izvan soba boravaka (hodnicima, terasama, sanitarima) djecu su na

raspolaganju najčešće bili sljedeći centri:

• stolno-manipulativnih igara

• spoznajno-istraživački (plodina, godišnjih doba, slikovnica, enciklopedija i dr.)

• likovnog izražavanja

• motorički (gađanje, stolni tenis, igre za finu motoriku)

• građenja

• specifični (vjerski, blagdanski, hranjenja, osobnih stvari, mirnih igara i osamljivanja i dr.)

• obiteljskih i dramskih igara (frizera, kućica lutaka)

• početnog čitanja i pisanja

• glazbeni

• društvenih igara

• igara pijeskom i vodom

Sredstva

Tijekom godine nastojali smo osigurati i primjenjivati razvojno primjerena i poticajna

sredstva.

39

Korisni postupci u osiguravanju poticajnih sredstava bili su:

- stalna dostupnost sredstava djeci

- postavljanje novih kutića

- dopunjavanje postojećih kutića novim, razvojno primjerenim sredstvima nabavom iz

vrtićkih sredstava

- razmještaj kutića u prostoru

- izrada sredstava od strane odgojitelja

- odgojiteljeva donošenja različitih prirodnih, poluoblikovanih i drugih sredstava i

materijala za istraživanje

- roditeljsko prikupljanje različitih sredstava, materijala ili donacije

- donacije od strane odgojitelja i drugih radnika Vrtića

- sudjelovanje djece u izradi različitih sredstava zajedno s odgojiteljima (korištenje

uradaka iz aktivnosti s djecom u njihovoj daljnjoj igri)

- popravci postojećeg fonda sredstava i opreme

- kreativne radionice za djecu i roditelje

- posudba didaktičkog fonda iz drugih skupina

- korištenje igračaka djece privremeno donesenih od kuće

- praćenje interesa djece

- svakodnevna ponuda različitih materijala za aktivnosti djece

- uključivanje u aktivnosti u neposrednoj okolini (npr. posjete ustanovama, prostorima i

sl.)

4.2.1. Ostvarivanje razvojnih zadaća

Podaci koje donosimo temeljeni su na stalnom praćenju rada, a odnose se na unaprjeđivanje

razvojnih kompetencija za svako razvojno područje kao i na neke problemske situacije

koje smo rješavali tijekom godine. Podaci u ovom poglavlju odnose se na sve skupine osim

onih sa djecom školskim obveznicima ( rezultati rada na razvijanju kompetencija za dob od

6 – 7 godina života prikazani su u poglavlju 4.2. Ostvarivanje Programa rada s djecom

predškolske dobi).

Tjelesni i psihomotorni razvoj

40

Slijedi pregled kompetencija iz područja tjelesnog i psihomotornog razvoja koje su najčešće

bile u fokusu:

NAJČEŠĆE POTICANE KOMPETENCIJE IZ PODRUČJA TJELESNOG I

PSIHOMOTORNOG RAZVOJA

Jaslički uzrast

(1 – 3 g. života)

RAVNOTEŽA: stajanje - saginjanje – ustajanje uz pomoć, čučanje i

ustajanje bez pomoći. – stajanje (na jednoj nozi - uz pridržavanje – na

nečemu) – okretanje oko sebe

KRETANJE : puzanje na koljenima - penjanje - hodanje uz

pridržavanje za predmete / ruku - samostalno hodanje spuštenih ruku i

suženijeg razmaka stopala , naprijed – unazad – postrance – po suženoj

površini – s promjenom smjera – s guranjem, vučenjem),– penjanje i

silaženje stepenicama uz držanje za ruku - hodanje penjanje i silaženje

(stubama - preko prepreke u visini trbuha – na vrh penjalice), – trčanje

sa zaustavljanjem i promjenom pravca kretanje - na cijelom stopalu – sa

zaustavljanjem – s promjenom pravca kretanja – skakanje s odskokom

na jednu nogu – doskok s niskog na obje noge, sunožno na mjestu –

doskakivanje s niskog na obje noge

BARATANJE PREDMETIMA :bacanje i odbacivanje

predmeta,bacanje i hvatanje (lopte u određenom smjeru – hvatanje u

visini prsa), - guranje lopte nogom – šutiranje lopte (guranje nogom –

udaranje nogom), fina motorika (ubacivanje i umetanje predmeta

stavlja predmete - okretanje listova - hvatanje prstima - stavljanje

kocke na kocku – građenje tornjića od 3 kocke - gradnja tornja 5-8

kocaka – slaganje kocke do kocke - zavrtanje/odvrtanje – presavijanje

papira na 2 dijela – listanje slikovnice – korištenje škaricama - držanje

olovke oponašanje šaranje olovkom, šaranje: okomito / vodoravno /

točkasto / sitnijim šarama / kružnim šarama

Vrtićki uzrast

(3 – 6 g. života)

RAVNOTEŽA

stajanje bez pomoći na jednoj nozi, – stajanje i hodanje na prstima ,

skupljenih nogu – na dominantnoj nozi 3 – 5“ - hodanje na gredi širine

20 cm izmjeničnim korakom – sjedenje prekriženih nogu („po turski“), -

na jednoj nozi prekriženih ruku 8-10“ - zatvorenih očiju

hodanje izmjeničnim korakom po 10 cm uskoj i 50 cm povišenoj

površini (gredi) – saginjanje i doticanje nožnih prstiju bez savijanja

koljena ,

KRETANJE

hodanje po crti – nogu pred nogu – silaženje pridruživanjem noge jednu

k drugoj - ravno prema cilju uz održavanje ritma kraće vrijeme -

naprijed – nazad - postrance - na prstima - dugim koracima - po

kružnoj liniji - po crti stopalom ispred stopala – prekoračivanje više

prepreka i međusprostora – na suženoj površini s dodatnim zadatkom -

po crti oko 3m –u ritmu glazbe – prekoračivanje prepreke u visini

41

koljena u koloni - po jedan - u parovima

penjanje i silaženje izmjenjujući noge - na prepreku u visini prsiju –

samostalno penjanje i spuštanje niz tobogan / s penjalice /dugačkim

stubama izmjenjivanjem nogu - na /sa ljestvi/penjalica - provlačenje

ispod prepreka bez zapinjanja i udaranja glavom - prekoračivanje

prepreke visoke/ široke 30 cm), na prepreke - preko prepreka - dugim

ljestvama -na stup /stablo

trčanje ( na veće udaljenosti - s naglim zaustavljanjem uz promjenu

pravca kretanja, na prstima s nagibom trupa prema naprijed – na veće

udaljenosti, - povezano sa skakanjem /bacanjem /penjanjem / udaranjem

nogom – brzo na 40 m i više – u paru – u koloni- udaranjem lopte –

uza stube

poskakivanje iskakanje (sunožno u mjestu – sunožno do 20 cm na

jednoj nozi s najniže stube –uvis više od 40 cm - u dalj 75 cm / 100 cm

- u koracima preko prepreka - uvis / udalj sa zaletom – preko vijače u

dalj s mjesta oko 45 cm - 4 -5 puta na jednoj nozi – s podloge u visini

koljena - s mjesta: u vis /u dalj / u dubinu – preskakanje rupe/jarka

širine 25 cm - uvis oko 60 cm - udalj oko 60 cm) - s noge na nogu –

skok naprijed na jednoj nozi 2-3 m oko 10 puta – preko konopca -

igranje „školice“

BARATANJE PREDMETIMA