djeČji vrtiĆ „gustav krklec“ krapina magistratska 11/1 49 ... · program odgojno-obrazovnog...

DJEČJI VRTIĆ „GUSTAV KRKLEC“ KRAPINA

Magistratska 11/1

49 000 KRAPINA

e-mail: [email protected]

IZVJEŠĆE O RADU

DJEČJEG VRTIĆA „GUSTAV KRKLEC“ KRAPINA

ZA PEDAGOŠKU GODINU 2016./2017.

Ravnateljica: Ksenija Ostojić

mailto:[email protected]

Na temelju članka 8. Pravilnika o obrascima i sadržaju pedagoške dokumentacije i evidencije

o djeci u Dječjem vrtiću (Narodne novine broj 83/01) uz prethodnu raspravu i zaključke

Odgojiteljskog vijeća, Upravno vijeće na 25. sjednici 31.8.2017. godine donosi

IZVJEŠĆE O RADU

DJEČJEG VRTIĆA „ GUSTAV KRKLEC“ KRAPINA

ZA PEDAGOŠKU GODINU 2016./2017.

KLASA: 601-02/17-01/54

URBROJ: 2140-37-02-17-02

Krapina, 31.08.2017.

Sadržaj

1. USTROJSTVO RADA .......................................................................................................................1

Kadrovi vrtić .........................................................................................................................................1

Program predškole ................................................................................................................................5

2. MATERIJALNI UVJETI RADA .....................................................................................................6

3. NJEGA I SKRB ZA TJELESNI RAST I ZDRAVLJE DJECE ....................................................8

3.1 Djeca s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama i postupci za zadovoljavanje istih ...............12

4. ODGOJNO-OBRAZOVNI RAD ………………………………………………………………..14

4.1 Analiza odgojno-obrazovnog rada po razvojnim područjima ......................................................14

4.2 Procjena razvojnih postignuća djece ............................................................................................19

4.2.1.Tjelesni razvoj…………………………...………………………………………………….20

4.2.2. Socio-emocionalni razvoj .....................................................................................................21

4.2.3. Spoznajni razvoj ...................................................................................................................22

4.2.4. Izražavanje i komunikacija ...................................................................................................24

4.3. Period prilagodbe.........................................................................................................................27

5. STRUČNO USAVRŠAVANJE……………….…………………...………………...........……….28

5.1 Stručno usavršavanje u vrtiću .......................................................................................................28

5.2 Stručno usavršavanje izvan vrtića ................................................................................................28

6. SURADNJA S RODITELJIMA……………………………………………...……………..…….30

7. SURADNJA S DRUŠTVENIM ČIMBENICIMA ………..……………..……………………..34

8. VREDNOVANJE PROGRAMA …………………………………………...………….…..…….37

9. PLAN I PROGRAM RADA RAVNATELJICE I ČLANOVA STRUČNOG TIMA.…..…….48

9.1. Izvješće o realizaciji programa rada stručne suradnice logopedinje ……..……..……………48

9.2. Izvješće o realizaciji programa rada stručne suradnice psihologinje ……..……..……………57

9.3. Izvješće o realizaciji programa rada ravnateljice …......…………………….………………...59

PRILOG: Izvješće o radu programa predškole ................................................................................60

1

1. USTROJSTVO RADA

Dječji vrtić “Gustav Krklec” Krapina predškolska je ustanova koja djeluje na

području grada Krapine. Potrebu smještaja djece imali su i roditelji iz općina: Đurmanec,

Radoboj, Jesenje, Petrovsko i Sveti Križ Začretje.

U pedagoškoj godini 2016./2017. bio je organiziran redovit deset-satni primarni

program odgojno-obrazovnog rada s djecom rane i predškolske dobi. Radno vrijeme vrtića

bilo je prilagođeno potrebama roditelja od 5:30 sati do 16:30 sati.

Kao i protekle godine u periodu od 24.7. do 4.8.2017. godine zbog smanjenog broja

djece te korištenja godišnjih odmora djelatnika organiziran je odgojno-obrazovni rad sa

djecom iz svih skupina u vrtiću.

Primarni program realizirao se u osam odgojnih skupina s djecom rane i predškolske

dobi. Uz desetosatni program u suradnji sa vanjskim suradnicima organizirali smo kraće

programe: a) rano učenje engleskog jezika (Versus jezici d.o.o.)

b) sportski program (plesno sportska udruga EMA-DIV)

KADROVI VRTIĆ

r.b. opis posla stručna sprema zaposlenih Napomena

1. RAVNATELJICA VSS 1

2.

STRUČNA SURADNICA

PSIHOLOGINJA VSS 1

3.

STRUČNA SURADNICA

LOGOPEDINJA VSS 1

Zaposlena od

1.11.2016.godine

3. ODGOJITELJI

SSS 1

VŠS 21

4 odgojiteljice

zaposlene na

određeno vrijeme

za rad u programu

predškole;

1 pripravnica na

struč.

osposobljavanju

4. KUHARICA SSS 1

5. POMOĆNA KUHARICA SSS 1,5

6. SPREMAČICE SSS 2,5

NKV 1

7.

VODITELJ

RAČUNOVODSTVA VSS 1

8. DOMAR SSS 1

2

Poslove ravnatelja obavljala je Ksenija Ostojić. Stručne suradnice vrtića zadužene za

rad sa djecom, roditeljima i odgojiteljima su Snježana Večerić Topolovec, dipl.psih. i Janja

Klasić Klanjčić, mag.logoped.

Radnici u tehničkoj službi:

- administrativno-računovodstveni poslovi, Ivana Konjić, mag.oec.

- glavna kuharica, Štefica Kamenečki

- pomoćna kuharica, Anita Artić

- pomoćna kuharica, Josipa Leljak (pola radnog vremena)

- na održavanju čistoće prostorija za boravak djece, sanitarija i ostalih pratećih

prostorija, pranja, glačanja i spremanju ležaljki: Josipa Leljak (pola radnog vremena),

Anica Cvilko, Jasna Kušar i Andrea Zubić

- domar - tekuće održavanje i nadzor plinske kotlovnice, Josip Krog

U suradnji s Hrvatskim zavodom za zapošljavanjem, na temelju programa Mjera

aktivne politike zapošljavanja, na ugovor o stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja

radnog odnosa na odrađivanju pripravničkog staža zaposlena je prvostupnica predškolskog

odgoja:

1. Helena Turibak, od 26.4.2017. do 25.4.2018.

Pripravnica je raspoređena po svim odgojno-obrazovnim skupinama, te njen plan

stažiranja teče sukladno Programu stažiranja.

Na odrađivanju stručno pedagoške prakse, u periodu od 1.3.2017. do 31.5.2017., jednom

tjedno, bile su:

Andreja Sever, studentica 3.godine sveučilišnog preddiplomskog studija Ranog i

predškolskog odgoja i obrazovanja

Anamaria Puh, studentica 2.godine sveučilišnog preddiplomskog studija Ranog i

predškolskog odgoja i obrazovanja

3

Svi naši djelatnici tijekom godine uložili su maksimalan napor i ljubav u radu s djecom.

Roditelji su u svim kontaktima iskazivali puno pohvala za rad sa djecom koji ulažemo u našoj

sredini.

Smještajni kapaciteti vrtića su i dalje nepromijenjeni, drugim riječima – nedovoljni. Odluka o

upisu regulirana je Pravilnikom o upisu djece, veliki broj neupisane djece je s područja grada

Krapine te susjednih općina. U vrtić je u rujnu 2016. godine bilo upisano 168 djece.

Neupisano je ostalo 66 djece. Upisi koji su vršeni tijekom godine obavljeni su sukladno

Pravilniku o upisu djece, što znači da su prioritet upisa imala djeca s područja grada Krapine.

Tablica 1: Prikaz ustrojstva odgojno-obrazovnih skupina u pedagoškoj godini 2016./2017.i

raspored odgojiteljica.

Odgojno - obrazovna

skupina

Broj upisane djece

1.9.2016.

Broj upisane

djece 31.8.2017.

Odgojitelji

„Radoznalci“

(novoformirana)

-djeca u trećoj godini života

14 18

Mirjana Družinec

Dubravka Glavač

„Loptice“

-djeca u četvrtoj godini života 18

18 Davorka Klasić

Zdravka Galović

„Kreativci“

-djeca u četvrtoj i petoj

godini života

20 21

Dubravka Dolovčak

Tihomira Risek –

Prpić

„Bistrići“

-djeca u petoj i šestoj godini

života

20 19

Fanika Vojnović

Jadranka Čavužić

„Leptirići“

- od 5 godine do polaska u

školu

23 19

Lidija Dlesk

Ana Artić

„Srčeka“

-od 5 godina do polaska u

školu

23 13

Zorka Klobučar

Božena Šimunić

„Ribice“

-u 6. i 7. godini života 24

10 Mirjana Gumbas

Božena Kavać

„Pčelice“

-u 6. i 7. godini života 26

8 Milica Petek

Biserka Vešligaj

UKUPAN BROJ DJECE 168

126

Sukladno Pravilniku o upisu djece, upisi su vršeni tijekom čitave godine.

4

Tablica 2: Kretanje broja djece tijekom pedagoške godine 2016./2017.

Odgojna

skupina

Broj upisane

djece

1.9.2016.

Upis

tijekom

godine

Ispis

tijekom

godine

(do

31.8.)

Broj

upisane

djece

31.8.2017.

RADOZNALCI 14 5 1 18

LOPTICE 18 1 1 18

KREATIVCI 20 2 1 21

BISTRIĆI 20 1 2 19

LEPTIRIĆI 23 0 4 19

SRČEKA 23 2 12 13

RIBICE 24 2 16 10

PČELICE 26 0 18 8

Ukupno: 168 13 55 126

Otežavajuće faktore u radu smatramo:

Nedostatak dvorane za tjelesno vježbanje, čime je otežano izvođenje određenih

aktivnosti za tjelesni razvoj djece

Nedostatak medicinske sestre i poslovi vezani za izradu jelovnika, zdravstvenog

nadzora djece, vođenje propisane zdravstvene evidencije i redoviti nadzor higijenskih

uvjeta u grupama.

Bolovanja:

- bolovanje na teret radne organizacije iznosilo je 1824 sati.

- bolovanje na teret HZZO iznosilo je 328 sati.

Ispisi i upisi tijekom pedagoške godine

Najveći broj ispisa (47) imali smo u lipnju, a odnosi se na djecu koja će najesen krenuti u prvi

razred osnovne škole. Preostalih nekolicina djece ispisano je iz vrtića zbog slijedećih razloga:

preseljenje u drugi grad (2), preseljenje u drugu odgojnu skupinu (1), zdravstveni razlozi (1),

uključenje u specijalizirani predškolski program u Krapinskim toplicama (1), teška prilagodba

(3).

5

PROGRAM PREDŠKOLE

Pored osam odgojno-obrazovnih skupina redovitog programa u vrtiću, organiziralo se i

provođenje programa predškole u 18 dislociranih odgojnih skupina čijim su programom bila

obuhvaćena sva djeca u godini dana prije polaska u osnovnu školu s područja grada Krapine i

općina Đurmanec, Radoboj, Petrovsko i Jesenje. U sklopu rada programa predškole bilo je

obuhvaćeno 227 djece.

Tablica 3: Organizacija rada predškole za pedagošku godinu 2016./2017.

Voditelj Mjesto Naziv Br.

djece

Prostor(veličina

u m²) Vrijeme Dan u tjednu

Nad

a K

ralj

,

od

go

jite

ljic

a (V

ŠS

) PŠ Lepajci Lepajci 8 Učionica 1.razreda

(50)

11,00 –

14,00 Utorak, četvrtak

DV „Gustav

Krklec“

Krapina

Krapina A 17 Starije vrtićne

skupine (70)

15,45 –

18,15

Ponedjeljak, srijeda,

petak (svaki drugi)

DV „Gustav

Krklec“

Krapina

Krapina B 20 Starije vrtićne

skupine (70)

15,45 –

18,15

Utorak, četvrtak,

petak (svaki drugi)

Mar

ina

Hm

elin

a,

od

go

jite

ljic

a (V

ŠS

)

OŠ Đurmanec Đurmanec

A 8

Prostorija samo za

ovaj Program (50)

8,00-

11,00


petak


B 7

Prostorija samo za

ovaj Program (50)

8,00-


PŠ Putkovec Putkovec 7

Prostorija samo za

ovaj Program (30)

11,30 –


OŠ Gornje

Jesenje Jesenje 7

Prostorija samo za

ovaj Program

(50)+ prostor šk.

Knjižnice

12,00 –

15,00 Ponedjeljak, srijeda

Mar

ina

Ko

zin

a,

od

go

jite

ljic

a (V

ŠS

) PŠ Hromec Hromec 4

Prostorija samo za

ovaj

Program (60)

8,00 –


PŠ Macelj Macelj 5

Učionica 1.razreda

(50)

12,00 –

15,00


četvrtak

PŠ Podgora Podgora 7 Učionica

1.razreda(50)

12,00 –

15,00 Utorak, petak

Krapina C Krapina C 12

Starija mješovita

vrtićka skupina

(50)

15,45 –

18,15


četvrtak

San

ja Č

avu

žić

Ko

zin

a,

od

go

jite

ljic

a (V

ŠS

)

PŠ Škarićevo Škarićevo 5

Prostorija samo za

ovaj

Program (50)

8,00 –

11.00 Ponedjeljak, četvrtak

OŠ

A.Mihanovića

Petrovsko

Petrovsko 16

Učionica za

likovnu kulturu

(50)

7,30 –

11.00 Srijeda, petak

PŠ Slatina Slatina 5 Prostorija samo za

ovaj Program (30)

11,00 –

13,00 Srijeda, petak

PŠ Donja

Šemnica

Šemnica

Donja 12

Učionica u

prizemlju škole

(50)

12,00 –


Tan

ja P

eček

,

od

go

jite

ljic

a (V

ŠS

) OŠ Side

Košutić

Radoboj

Radoboj 16 Prostorija samo za

ovaj Program (30)

14,00 –

17,00


petak

PŠ Jazvine Jazvine 12

Učionica u

prizemlju škole

(40)

12,30 –


PŠ Šemnica

Gornja

Šemnica

Gornja 3

Prostorija samo za

ovaj Program (30)

9,30 –


6

2. MATERIJALNI UVJETI RADA

Prema iskazanim potrebama zaposlenika, u skladu s financijskim sredstvima nabavljala se

tijekom godine potrebna oprema, didaktika, sitni inventar, stručna literatura, likovni i potrošni

materijal. Kako bi djeca dobila poticajnu sredinu za kvalitetan odgoj i obrazovanje potrebno

je stalno unaprjeđivati i poboljšavati materijalne uvjete rada u vrtiću.

Odabir opreme i nabava didaktike bazirala se na:

- kvaliteti materijala

- funkcionalnosti i estetici

- namjeni

- ekonomskoj cijeni

Radovi koje smo realizirali tijekom pedagoške 2016./2017.godine:

Tekuće održavanje:

- izmjena pvc stolarije (prozori i vrata u ''novom'' dijelu)

- ličenje prostorija nakon radova

- izmjena WC školjke i daski

- zamjena neispravnih slavina

Nabava opreme za održavanje i zaštitu:

- videonadzor zaštita

Nabava opreme za spremanje dokumentacije:

- vatrootporni ormar za arhivu

Za potrebe čišćenja i održavanja:

- perilica rublja

- 1 usisavač

- sitni inventar i ostala pomagala prema iskazanoj listi potreba tijekom godine

Za ugodniji boravak i rad kupljen je:

- kvadratni stol sa stolcima za rad s djecom.

Za ured logopeda kupljen je jedan laptop kao neophodno sredstvo za rad te potrebna didaktika

za logopedske vježbe.

7

Realizirana je također i dopuna:

- konstruktivnog drvenog građevnog materijala

- slikovnica i enciklopedija

- stručne literature i časopisa

- igračaka za razvoj motorike, istraživačke i spoznajne aktivnosti

- sitnog inventara

Dobivena je donacija računala od Mikrobita za rad sa djecom na usvajanju informatičke

pismenosti.

Za sve zaposlenike u vrtiću nabavljena je radna obuća i odjeća prema iskazanoj potrebi.

Za narednu godinu potrebno je osigurati veća financijska sredstva iz gradskog proračuna za

tekuće održavanje, opremu i didaktiku, kao i za proširenje smještajnih kapaciteta vrtića.

Tijekom godine radila se analiza prostorno-materijalnog konteksta po skupinama te

čitavog prostora vrtića. Odgojiteljice su kroz tu analizu navele svoje osobne doprinose

ostvarivanju ugodnog ozračja u sobama dnevnog boravka, te su navele sva izrađena

didaktička i druga sredstava kojima su obogatile odgojno-obrazovni rad u svojim grupama.

Odgojiteljice su tijekom godine:

- konstantno nadopunjavale prostor raznovrsnim sadržajima, prirodnim

materijalima, plodinama i raznim potrošnim neoblikovanim materijalom

- izradile didaktička sredstava za igru

- u suradnji s roditeljima stalno se prikupljao pedagoški neoblikovani materijal,

plodine, kao i razna didaktička sredstva

Na kraju pedagoške godine odgojiteljice su napravile vlastitu procjene prostorno-

materijalnog konteksta SDB u kojoj je boravila njihova skupina. Procjena je napravljena na

skali od 1 do 5, gdje je 1 označavalo izrazito loše, 2 - loše, 3 – umjereno, 4 – vrlo dobro, 5 -

odlično.

8

Tablica 4: Prosječne procjene (M-aritmetičke sredine) prostorno-materijalnog konteksta

SDB jasličnog i vrtićnog dijela.

PROSTORNO-MAT.

KONTEKST JASLICE VRTIĆ

Funkcionalnost samog prostora 3,0 2,9

Ozračje prostora 3,0 4,0

Funkcionalnost centara igara u sobi 3,0 3,1

Primjerenost opreme i didaktike 2,0 3,0

Dostatnost opreme i didaktike 2,0 3,0

Iz gore prikazanih rezultata može se uočiti kako i nadalje treba nastaviti sa

unapređenjem prostorno-materijalnog konteksta u cjelokupnom vrtiću, a naročito je potrebno

nastaviti kontinuirano nadopunjavati sobe dnevnog boravka primjerenom opremom i

didaktikom, naročito u jasličkoj skupini. Većina odgojiteljica je istaknula veliku potrebu za

dobno primjerenu opremljenost prostora namijenjenog za poslijepodnevni rad djece iz svih

skupina. Prijedlozi i ideje za unapređenje rada navedeni su u godišnjim izvješćima

odgojiteljica skupina te će nam biti smjernice za rad u narednoj pedagoškoj godini.

3. NJEGA I SKRB ZA TJELESNI RAST I ZDRAVLJE DJECE

Predškolsko razdoblje najosjetljivije je i najranjivije životno doba. Oštećenje zdravlja

u ovoj dobi često ostavlja trag na cijeli čovjekov život, zbog toga pravilna i odgovorna njega i

skrb za tjelesni rast i zdravlje djece jedna su od naših najvažnijih zadaća. U tom segmentu

veliku ulogu imaju i naši lokalni pedijatri i ostali medicinski djelatnici s kojima usko

surađujemo. Radi utvrđivanja zdravstvenog statusa svakog pojedinog djeteta, neposredno

prije uključivanja u skupinu obavljeni su sistematski pregledi djece, od strane njihovog

liječnika pedijatra. Prilikom inicijalnih razgovora s roditeljima upoznati smo sa svim

informacijama o djetetovom dosadašnjem razvoju i njegovom zdravstvenom statusu.

Zdravstveni odgoj i zdravstvena kultura bazira se na više područja. To je zdravo tijelo

(znanje, stavovi i navike), briga za zdravu okolinu (izvori bolesti i ozljeda), zatim zdrav

životni stil (prehrana, kretanje, ovisnosti), zdrava ličnost (stresne situacije i izvori poremećaja

u kući i u vrtiću) te zdravi odnosi (socijalne vještine, prosocijalno ponašanje). U

svakodnevnom radu s djecom prioritet nam je razvijanje pozitivnih stavova djece prema

zdravim stilovima života što se realizira neposrednim radom u odgojnoj skupini potičući

djecu da i oni to čine (konzumiranje zdrave hrane, svakodnevne tjelesne aktivnosti te

9

održavanje osobne higijene i higijene prostora u kojem dijete boravi). Cilj nam je da djeca

usvoje kulturno higijenske navike u održavanju osobne higijene, u održavanju zdrave okoline,

jer sigurna i zdrava okolina podloga je za uspješan pedagoški rad. Nastojimo poučiti djecu

koliko čistoća utječe na zdravlje i kako se ponašati ako smo bolesni te koliko smo i sami

odgovorni za probleme sa zdravljem.

Iako nam i nadalje nedostaje adekvatan, odnosno zakonski propisan stručni kadar -

zdravstveni voditelj, briga o zdravstvenoj zaštiti djece i prehrani vodila se zajednički: glavna

kuharica, ravnateljica i odgojiteljice. Svjesni smo da smo sukreatori djetetovog cjelovitog

razvoja stoga i na području prehrane imamo jasnu viziju kako izgraditi zdrav odnos prema

hrani i pravilnoj prehrani. Pravilna prehrana provodila se kroz planiranje jelovnika prema

preporukama i smjernicama Prehrambenih standarda za planiranje prehrane djece u dječjem

vrtiću – jelovnici i normativi (2007) te pripremu hrane za djecu s posebnim potrebama u

prehrani (alergije). Početkom svakog mjeseca, u kutić roditelja, izvješen je jelovnik za tekući

mjesec. Posebna pažnja kod prehrane posvećivala se raznolikosti ponuđene hrane, nastojale su

se pripremati sezonske namirnice. Vodilo se računa o prikladnom serviranju hranu, kao i

samoposluživanju djece, naročito djece starijih vrtićkih skupina. Trudit ćemo se u narednoj

pedagoškoj godini još više uskladiti jelovnik prema propisanim standardima.

Svakodnevno se provodila i dezinfekcija sanitarnih čvorova, redovito su se

dezinficirale igraonice i igračke koje djeca koriste kao i ukupno suđe i posteljina. Redovitu

sanitarnu kontrolu prostora, suđa, zaposlenih te analizu hrane vršio je Zavod za javno

zdravstvo KZŽ iz Zlatara dok je dezinfekciju, dezinsekcije i deratizacije izvodila tvrtka

Salubris.

Gradsko društvo Crvenog križa Krapina provelo je u našem vrtiću radionicu za djecu u

godini dana pred polazak u osnovnu školu. Na radionici je prvo djeci kroz razgovor približena

aktivnost Crvenog križa (dobrovoljno darivanje krvi, pomoć starijim osobama, prikupljanje

humanitarne pomoći), a potom su djeca kroz male praktične aktivnosti i vježbe mogli i sami

iskusiti kako djeluje služba spašavanja života na vodi te kako pružiti prvu pomoć – kako

zamotati svog medu.

Osim toga, na području zdravstvenog odgoja uspostavljena je suradnja sa Zavodom za

hitnu medicinu Krapinsko-zagorske županije. Profesionalni tim hitne medicinske službe

proveo je u našem vrtiću edukaciju za djecu i odgojitelje. U jutarnjim satima održana je

edukacija za djecu starije vrtićke skupine „Pčelice“, a u popodnevnim satima za odgojitelje i

stručne suradnike vrtića. Djeca su upoznata sa osnovnim informacijama o djelovanju hitne

medicinske službe, naučila su kada je potrebno zvati hitnu medicinsku pomoć na broj 194, te

10

koje podatke je potrebno reći prilikom poziva. Uz informativni dio za djecu su organizirane i

vježbe pružanja prve pomoći (kod opeklina, porezotina, lomova, masaže srca prilikom

oživljavanja i sl.). Edukacija za odrasle također se sastojala od teoretskog i praktičnog dijela o

postupcima pružanja prve pomoći.

Ovaj vid suradnje sa društvenim čimbenicima iz lokalne sredine provodimo već

godinama i kod djece uvijek izazove pozitivne reakcije, a ujedno je i sastavni dio preventivnih

programa koje provodimo u vrtiću.

Odgojiteljice su tijekom čitave godine pratile i evidentirale sve ozljede, bolesti te

epidemiološke indikacije, a također su provodile antropometrijska mjerenja sve upisane djece.

Ove pedagoške godine evidentirane su slijedeće ozljede zadobivene u vrtiću:

- prignječenje prstiju na ruci ulaznim vratima (2);

- posjekotina brade prilikom igre na stepenicama (1);

- besvjesno stanje (kratkotrajno) neposredno nakon pada na ledu (1) – intervencija

hitne pomoći

- prijelom ruke prilikom pada sa penjalice (1)

Najveći broj izostanaka djece zbog bolesti zabilježen je u zimskim i proljetnim

mjesecima. Djeca su najčešće bolovala od:

- bolesti dišnog sustava (akutni bronhitis)

- bolesti oka i uha (upale)

- bolesti probavnog sustava (crijevne viroze, rota virus)

- bolesti genito-urinarnog sustava (upale mokraćnih putova)

Nakon izostanka djeteta zbog bolesti, roditelji su bili obvezni donijeti odgojitelju

potvrdu kojom liječnik dozvoljava ponovni boravak djeteta u Vrtiću, što je većina roditelja

uredno poštovala.

Antropometrijska ili morfološka mjerenja provedena su dva puta godišnje (najčešće

početkom i sredinom pedagoške godine) u svim skupinama. Mjerenja su pokazala kako je

većina djece prosječne težine i visine, dok su kod svega nekolicine zabilježena odstupanja od

očekivanog prosjeka i to u oba smjera (ispod donje granice prosjeka, odnosno iznad gornje

granice prosjeka).

Iako djeca sve manje donose slatkiše u vrtić i nadalje je potrebno nastaviti sa

edukacijom djece i roditelja o zdravoj prehrani. Svakodnevnim razgovorima o zdravoj hrani i

11

poticanjem djece na konzumiranje zdravih namirnica ostvareni su značajni pomaci kod

pojedine djece koja su odbijala konzumirati određenu hranu (voće, povrće, krem juhe od

povrća i sl.).

Svakodnevno se nastojalo zadovoljiti potrebu djece za boravkom na svježem zraku,

sukladno vremenskim prilikama. Kroz brojne tjelesne aktivnosti i sudjelovanje u sportskim i

edukativnim sadržajima organiziranim na lokalnoj i županijskoj razini, a koji su bili sastavni

dio vrtićkog kurikuluma, poticali smo djecu na aktivne načine života koji doprinose

usvajanju zdravih životnih stilova i pravilnom tjelesnom razvoju.

Za djecu od 4.godine života do polaska u školu organizirane su rekreativno-sportske

aktivnosti u koje smo se uključivali na nivou KZŽ. Izdvajamo:

MALA ŠKOLA KLIZANJA na klizalištu kod Osnovne škole „Ljudevit Gaj“ u

Krapini u organizaciji Klizališta „Pingvin“ iz Zagreba, iako predviđena, ipak nije

održana zbog nemogućnosti organizatora.

16. OLIMPIJSKI FESTIVAL DV KZŽ koji je održan 17. svibnja 2017. godine. Naš

je vrtić predstavljalo 40-ero djece iz skupina „Pčelice“, „Ribice“ i „Srčeka“.

Zahvaljujući darovitosti djece, sportskom i borbenom duhu te dobroj pripremi djece,

naš je vrtić postigao odlične rezultate u raznim disciplinama, te smo proglašeni

sveukupnim pobjednikom natjecanja između 16 zagorskih dječjih vrtića.

Otvorenje XVI. SPORTSKIH IGARA UČENIKA održano je 20. lipnja 2017.

godine u sportskoj dvorani SŠ Krapina. Već tradicionalno na otvorenje igara pozovu

se svi DV KZŽ. Iz našeg vrtića, u natjecateljskim igrama osmišljenim za polaznike

dječjih vrtića naše županije, sudjelovalo je 30-ero djece u dobi od pet godina do

polaska u školu. Za uložen trud i sudjelovanje svi sudionici proglašeni su

pobjednicima, a svako dijete dobilo je majicu Društva sportskih igara učenika,

medalju, diplomu i bočicu za vodu. Djeca su s velikim ponosom i ushitom ispričala

doživljaje svojim roditeljima.

12

3.1. Djeca s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama i postupci za zadovoljavanje istih

Tijekom pedagoške godine 2016./2017. obavljena su 73 inicijalna razgovora s

roditeljima novoprimljene djece, uključujući i dio djece s područja grada Krapina za koje je

podnesen zahtjev za upis, ali zbog nedovoljno smještajnih kapaciteta nisu primljena te se do

ostvarivanja uvjeta za upis nalaze na listi čekanja. Putem inicijalnih razgovora prikupljeni su

svi osnovni podaci o djetetu kojim smo utvrdili trijažni psihofizički status pojedinog djeteta.

Odgojitelji su dobili informacije o djeci prije ulaska djeteta u odgojnu skupinu te su prema

tome prilagođavali rad njegovim potrebama, olakšali prilagodbu i pratili razvoj s obzirom na

posebnu odgojno-obrazovnu potrebu pojedinog djeteta.

Redovitim praćenjem razvoja djece od strane odgojiteljica u slučajevima uočavanja

posebnih odgojno-obrazovnih potreba kod djece nastojalo se za tu djecu osigurati sve

potrebne oblike stručne pomoći u sklopu same Ustanove. Ukoliko je bilo potrebno,

roditeljima je bilo preporučeno da svoje dijete odvedu u nadležne ustanove na specijalistički

pregled, dijagnostiku i eventualni tretman.

U želji da svakom djetetu s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama osiguramo

odgovarajuće uvjete rada i ostvarimo napredak u njegovu cjelovitom razvoju iznimno nam je

bitna dobra suradnja s roditeljima koju smo tokom čitave godine s većinom roditelja

uglavnom uspješno realizirali. Prema ukazanim potrebama uspostavljena je suradnja sa

vanjskim suradnicima specijalistima (Specijalna bolnica Krapinske Toplice, ERF – kabinet za

razvojnu procjenu i podršku, pedijatri, logopedi sa područja naše županije…), ovisno o

poteškoći djeteta. Zbog velikih potreba, a premalog broja specijaliziranih ustanova, izrazito su

duge liste čekanja na specijalističke obrade kao i uključivanje u odgovarajući tretman, što

nam je svima otežavajuća okolnost za ostvarivanje napretka djeteta, ali i odgovarajuću

realizaciju odgojno-obrazovnog rada.

Analize nam pokazuju da svake godine imamo sve više djece s teškoćama u razvoju,

od lakših prema težim teškoćama, te postoji izrazito velika potreba za dodatnim stručnim

radom sa tom djecom. U slijedećoj tabeli prikazani su podaci za određenu grupu posebnih

odgojno-obrazovnih potreba koje su odgojiteljice navele u svojim izvještajima. Ti podaci se

mogu promatrati izolirano, što znači da je za neku djecu trebalo zadovoljiti više različitih

potreba te su brojčano navedeni u nekoliko grupa.

13

Tablica 5: Prikaz posebnih odgojno-obrazovnih potreba za ped.god.2016./2017.

Vrsta posebnih odgojno-obrazovnih potreba

Broj djece

1. OŠTEĆENJE VIDA

- korekcija vida (nosi naočale) 6

- strabizam (razrokost) – bez nošenja naočala 1

2. POREMEĆAJI U GLASU I GOVORU

- usporeni razvoj govora 8

- dyslalia 57

- brzopletost u govoru 6

- mucanje 4

- selektivni mutizam

3

3. OŠTEĆENJE SLUHA

- nagluhost 1

4. TJELESNA OŠTEĆENJA , DEFORMACIJE I

BOLESTI

- alergije 1

- motorička oštećenja i deformacije lokomotornog aparata 1

- febrilne konvulzije 1

5. SPECIFIČNI RAZVOJNI POREMEĆAJI

- motorni nemir 8

- neposlušnost 9

- kratka i nekvalitetna pažnja 8

- ADHD (susp.) 4

- agresivnost

fizička 4

verbalna 5

- teška prilagodba 1

- povučeno dijete 1

- ljubomora 1

- strah/fobija (bezrazložno jaki strah) 1

- opsesija – nesvrsihodno, često ponavljanje neke radnje 1

- nespretnost 2

- loša grafomotorika 11

- tik 1

- dudanje prsta 3

- grizenje noktiju 2

- masturbacija 1

- poremećaj hranjenja 11

- enureza/enkompreza 7

- poremećaj spavanja 1

- poremećaj rada crijeva 1

14

6. OBITELJSKA SITUACIJA

- živi s jednim roditeljem/starateljem 3

- teže bolesti i stanja u obitelji 1

- ostale obiteljske specifičnosti koje mogu utjecati na

dijete

6

7. DAROVITOST

- posebno izražen interes i poznavanje marki automobila,

brojeva i slova

3

- likovno izražavanje 3

- sport 3

- glazba 1

4. ODGOJNO-OBRAZOVNI RAD

I ove pedagoške godine, njegujući humanistički pristup u odgojno-obrazovnom radu

naša djelovanja bila su usmjerena podizanju kvalitete življenja djece i odraslih,

zadovoljavanju osnovnih potreba djece i roditelja što se ogledalo u kontinuiranom radu na

unapređenju kulture vrtića. Sve veća pažnja u radu pridaje se fleksibilnosti u svim odgojno-

obrazovnim procesima kako bi se što više prilagodili utvrđenim mogućnostima, potrebama i

interesima djece, ali i odraslih. Tom načelu potrebno je i nadalje pridavati sve veći značaj

kako bi s vremenom još više unaprijedili kurikulum vrtića.

Kroz čitavu godinu u radu s djecom rukovodili smo se kurikulumom vrtića te tako

svakom djetetu maksimalno nastojali osigurati osobnu, emocionalnu i tjelesnu, obrazovnu i

socijalnu dobrobit. Zadaci postavljeni u Godišnjem planu i programu uspješno su realizirani

uz uvažavanje dječjih potreba, interesa, osobina i psiholoških uvjeta razvoja djece predškolske

dobi.

4.1. Analiza odgojno-obrazovnog rada po razvojnim područjima

Planiranje odgojno-obrazovnog rada provodilo se u pravilu tromjesečno. Neka su

razdoblja zahtijevala drugačiji vremenski pristup, kao npr. rujan – razdoblje prilagodbe koje

je zahtijevalo planiranje na mjesečnoj bazi. Ali također i neka događanja i aktivnosti tijekom

godine gdje je bilo potrebno promišljeno isplanirati jednomjesečnu ili dvomjesečnu cjelinu.

Izvedbeni program ostvarivao se kroz različite razvojno primjerene aktivnosti uzimajući u

obzir zahtjeve Nacionalnog kurikuluma kao i trenutačnu razvojnu razinu i interese svakog

djeteta u skupini. Sve provedene aktivnosti osmišljavale su se i provodile na način da se

svakom djetetu pomogne da dosegne višu razinu razumijevanja ili sposobnosti.

15

Stalnim stručnim usavršavanjem odgojitelja (cjeloživotno učenje) osiguravalo se

obogaćivanje odgojno-obrazovnog rada novim spoznajama, ali i zadovoljila jedna od

temeljnih zadaća Nacionalnog kurikuluma, a to je osiguravanje kontinuiteta u odgoju i

obrazovanju.

U godišnjim izvješćima odgojiteljice su procijenile koliko su često tijekom ove

pedagoške godine, kroz provedene aktivnosti, obuhvatile rad na pojedinim razvojnim

zadaćama (na skali od 1-nikada do 5-vrlo često), u kojoj mjeri su odgojiteljice zadovoljne

realizacijom zadataka po razvojnim područjima (na skali od 1-nezadovoljna, 2-djelomično

nezadovoljna, 3-djelomično zadovoljna do 4-zadovoljna), te kako su djeca sudjelovala u

pripremljenim aktivnostima (na skali od 1-uopće ne, 2-nerado, 3-rado do 4-vesele se/traže te

aktivnosti). U nastavku slijedi statistički prikaz zbirno obrađenih podataka za jasličke te za

vrtićke skupine.

Tablica 6: Prikaz prosječnih procjena (aritmetička sredina) učestalosti rada na pojedinim

razvojnim zadacima, prosječnog stupnja zadovoljstva odgojiteljica radom (mod) na pojedinim

razvojnim područjima te postotkom najčešće ocjene.

JASLICE VRTIĆ

RAZVOJNE ZADAĆE UČES

TALO

ST

RADA

ZADOVOLJSTVO

REALIZACIJOM

SUDJELOVANJE

DJECE

UČES

TALO

ST

RADA

ZADOVOLJSTVO

REALIZACIJOM

SUDJELOVANJE

DJECE

(MOD-

najčešća

ocjena)

%

(MOD

-

najčeš

ća

ocjena

)

% (MOD-

najčešća

ocjena)

%

(MOD

-

najčeš

ća

ocjena

)

%

TJELESNI I PSIHOMOTORNI RAZVOJ

opća motorika 5,0

3 100% 4 100%

4,57

4 57%

4 100% fina motorika 5,0 4,86

razvoj posebnih motoričkih

vještina (igre, sportovi…) 1,0 4,14

socijalne interakcije 5,0

4 100% 4 100%

4,6

4 57% 3 57%

odgovornost 4,0 4,57

norme ponašanja 4,0 4,57

pridržavanje pravila 5,0 4,57

nenasilno rješavanje sukoba 5,0 4,71

iskazivanje i reguliranje emocija 3,0 4,57

uvažavanje tuđih emocija 3,0 4,71

samostalnost 5,0 4,86

pozitivna slika o sebi 3,0 4,43

samopouzdanje - 4,43

ustrajnost u aktivnosti - 4,43

moralni razvoj (prosocijalni

razvoj, stvaranje vrijednosnog

sustava)

- 4,14

SPOZNAJNI RAZVOJ

spoznavanje vanjskog svijeta

kroz istraživačke aktivnosti 5,00

4 100% 4 100% 4,0

3 57% 4 57%

stjecanje pojmova 5,0 4,71

16

uočavanje veza i odnosa među

predmetima i pojavama 3,0 4,57

razvoj mišljenje i rješavanje

problema 4,00 4,1

razvoj pažnja, koncentracija,

pamćenje 4,00 5,00

GOVOR, KOMUNIKACIJA, IZRAŽAVANJE I STVARALAŠTVO

govorni razvoj (artikulacija,

rječnik, jezik) 5,00

4 100% 4 100%

4,57

4 86% 4 86%

razvoj komunikacijskog sustava

(neverbalno, verbalno,

simbolički)

4,00 4,57

razvoj različitih oblika

izražavanja (govornog, scenskog,

likovnog, glazbenog, tjelesnog…)

5,0 5,0

razvoj stvaralaštva/kreativnosti 3,0 4,9

Odgojiteljice su uglavnom iskazale svoje zadovoljstvo realizacijom planiranih

aktivnosti kao i sudjelovanjem djece u istima. Uvidom u gore navedene rezultate možemo

utvrditi kako je na području tjelesnog i psihomotornog razvoja najlošije procijenjena

učestalost rada na razvoju posebnih motoričkih vještina, naročito kod jasličke skupine (1,0).

Razlog tome je nedostatak adekvatnog prostora za provođenje takvih aktivnosti (dvorana za

tjelesno vježbanje) te nedovoljan broj potrebnih rekvizita.

Po ostalim razvojnim područjima uglavnom su se prosječne procjene učestalosti rada

po razvojnim zadaćama kretale između ocjena osrednje (3) do vrlo često (5). Nastojat će se

uvažiti sve primjedbe odgojiteljica koje su navedene u njihovim izvješćima kako bi se u

idućoj pedagoškoj godini ostvarili što bolji uvjeti za unaprjeđenje odgojno-obrazovnog rada

po svim razvojnim područjima.

U odgojno-obrazovnom sustavu potrebno je kontinuirano poboljšavati kvalitetu

odgojno-obrazovnih usluga. Stoga se osnovni program redovito oplemenjuje preventivnim i

razvojnim programima. Glavni cilj ovih programa je smanjenje pojave rizičnih ponašanja u

djece i odraslih u sustavu predškolskog odgoja kao i unapređenje zaštite zdravlja djece

predškolske dobi te poticanje cjelovitog razvoja djeteta.

U nastavku slijedi prikaz prosječnih procjena učestalosti rada na preventivnim i

razvojnim programima te prosječnih procjena postignuća djece u primjeni preventivnih i

razvojnih programa. Odgojitelji su procijenili učestalost rada na preventivnim i razvojnim

programima na skali od 1 do 4 (1- nikada, 2 – jednom, 3 – nekoliko puta tijekom godine, 4 –

kroz čitavu godinu), a postignuća u primjeni preventivnih i razvojnih programa procijenili su

17

na skali od 1 do 3 (1 - malo, 2 – srednje, 3 – veliko). Rezultati su prikazani zbirno za sve

odgojno-obrazovne skupine.

Tablica 7: Prikaz prosječnih procjena učestalosti rada i postignuća u primjeni preventivnih i

razvojnih programa koje su odgojitelji integrirali u odgojno-obrazovni rad s djecom

Učestalost

rada

Procjena

postignuća

odgoj za ljudska prava 2,5 1,67

poticanje prosocijalnog ponašanja 3,1 2,38

okoliš i održivi razvoj 3,17 2,40

prevencija i suzbijanje ovisnosti 1,40 1,25

zdravstveni odgoj i pravilna prehrana 3,83 2,67

sigurnost djece 3,67 2,67

prometni odgoj 3,00 2,17

priprema za školu 3,00 2,33

Uvidom u prosjeke ocjena koje su same odgajateljice davale, vidljivo je kako su

gotovo svi preventivni i razvojni programi provođeni u većini odgojnih skupina, neki većim,

a neki manjim intenzitetom.

Najvećim se intenzitetom radilo na zdravstvenom odgoju i pravilnoj prehrani,

sigurnosti djece, te okolišu i održivom razvoju.

Kao i protekle pedagoške godine, najmanje atraktivan preventivni program bio je

prevencija i suzbijanje ovisnosti zbog malog broja dodirnih točaka ove teme sa

predškolskim uzrastom ako govorimo o opojnim sredstvima. No, proširimo li nagodinu ovo

područje na sve češću ovisnost djece o elektronskim medijima, mogli bi osvijestiti djeci, ali i

odraslima, opasnosti i negativnih posljedica koje stoje iza prekomjernog korištenja istog.

Još uvijek postoji prostor za unapređenje rada na svim preventivnim i razvojnim

programima u narednoj pedagoškoj godini.

Slijede podaci iz opisnih ocjena dobiti za djecu.

18

Tablica 8: Prikaz dobiti za djecu u primjeni preventivnih i razvojnih programa koje su

odgojiteljice navele kao važne

DOBITI

odgoj za ljudska prava

- Usvajanje pojma ''prava'' te na što djeca u vrtiću imaju

pravo

- Promicanje i zaštita osobnog dostojanstva, jednakosti i

odgovornosti

- Stjecanje znanja o sebi i drugima (sličnosti i razlike), te

važnosti i vrijednosti svakog djeteta u skupini, a samim

time i svih drugih ljudi

- Usvajanje i njegovanje temeljnih humanih vrijednosti kao

što su prijateljstvo, suosjećanje, solidarnost i nenasilje

- Podržavanje i izgrađivanje pozitivnih osobina ličnosti

(samopouzdanje, samopoštovanje, samosvijest,

emocionalna stabilnost, samokontrola, samokritičnost,

odgovornost, samostalnost, kreativnost, radoznalost,

spremnost na suradnju, empatija)

- Razvijanje intelektualnih (rješavanje problema) i socijalnih

vještina (suradnja, nenasilno rješavanje sukoba kroz

korištenje JA-poruke)

poticanje prosocijalnog

ponašanja

- Stjecanje pozitivne slike o sebi, svijest o neprihvatljivom

ponašanju, usvajanje vještina poput brige o drugima,

pomaganje, nesebično dijeljenje, asertivnost, nenasilno

rješavanje konfliktnih situacija, suosjećanje s drugima

okoliš i održivi razvoj

- Usvajanje terminologije – priroda, planet, okoliš

- Upoznavanje sa prirodom s ciljem podizanja svijesti i

znanja o važnosti očuvanja okoliša kroz recikliranje starih

predmeta

- Važnost cjeloživotnog učenja o ekološkoj svjesnosti

- Razvijanje osjećaja za zaštitu okoliša (ljudskog, biljnog i

životinjskog)

prevencija i suzbijanje

ovisnosti

- Razumijevanje pojmova vezanih uz štetna ponašanja te

važnosti usvajanja zdravih životnih stilova

zdravstveni odgoj i

pravilna prehrana

- Usvajanje osnovnih higijenskih navika i praktičnih vještina

za očuvanje zdravlja

- Podizanje svijesti o zdravim namirnicama te usvajanje

navike konzumiranja zdrave hrane

sigurnost djece

- Usvajanje znanja o opasnim situacijama i igrama

te primjena prikladnog ponašanja u određenoj situaciji

- Upoznavanje sa sigurnosnim kamerama u vrtiću

prometni odgoj - Kroz česte šetnje gradom, usvojena su osnovna ponašanja

za sigurno kretanje u prometu

priprema za školu

- Usvajanje predvještina čitanja i pisanja te

predmatematičkih vještin - Ostvarivanje kvalitetnih pomaka u spoznajnom i socio-

emocionalnom razvoju

19

4.2 Procjena razvojnih postignuća djece

Odgojiteljice su tijekom čitave pedagoške godine pratile razvojni napredak, procese

učenja i postignuća svakog pojedinog djeteta. Na osnovi godišnjeg izvješća odgojiteljica,

koji je standardiziran, dobiveni su podaci o razvojnim postignućima djece, po razvojnim

područjima. Podaci su obrađeni, zasebno za jasličku skupinu, a potom i vrtićke skupine te

je analiza podataka prikazana sljedećim grafikonima. Postignuti rezultati izraženi su u

postocima po kategorijama: unutar očekivanog za dob djeteta, odnosno ispod/iznad

očekivanog za dob djeteta.

Visok postotak je u skladu s dobi, a niži postoci su u pozitivnom ili negativnom

odstupanju. Kao što je vidljivo iz niže navedenih grafičkih prikaza, uglavnom većina djece

u svim dobnim skupinama, odnosno po svim razvojnim područjima, ostvarila su prosječne

rezultate, dok je nešto manji broj u odstupanju od prosjeka (iznad ili ispod očekivanog za

dob). Odstupanja se mogu argumentirati. Gotovo u svakoj odgojnoj skupini imamo

nekolicinu djece s teškoćama u razvoju, koje se kreću od lakših prema težim, a također i

postoje individualna odstupanja između djece po pojedinim razvojnim područjima što

može biti posljedica više faktora (urođene sposobnosti, radne navike od kuće, osobni

interesi i sl.) .

Ovakve analize su nam potrebne kako se ne bi dogodilo da nam promaknu veća

odstupanja, a da ne poduzmemo odgovarajuće korake za rješavanje istih. Pored toga,

pokazatelji odstupanja uvijek nas potaknu da istražimo eventualne probleme u pojedinim

razvojnim područjima te da nastojimo osigurati uvjete i sredstva da se negativna

odstupanja svedu na minimalnu razinu, a da pozitivna odstupanja potičemo i podižemo na

veću razinu. Između ostalog, smatramo da negativna odstupanja u pojedinim područjima,

mogu najčešće biti razvojna, pa zadržavamo fleksibilan stav u odnosu na dobivene

podatke.

Slijedi grafički prikaz procjene postignutih rezultata po razvojnim područjima.

20

4.2.1. TJELESNI RAZVOJ

100% 100% 100%

0%

20%

40%

60%

80%

100%

120%

osnovni i prirodnioblici kretanja

fina motorika posebnemotoričke vještine

Tjelesni razvoj - jaslice

Unutaročekivanog

Ometajući čimbenici u realizaciji zadataka tjelesnog razvoja:

- nedostatak adekvatnog prostora (dvorana za tjelesno vježbanje) i opreme (sprave i rekviziti)

za provođenje tjelesnog vježbanja

- različite individualne potrebe djece

Prijedlozi i ideje za poboljšanje kvalitete rada s djecom na zadacima tjelesnog razvoja:

- nadopuniti sredstva za poticanje tjelesnog razvoja djecu jasličke dobi

- osmisliti uvjete u vanjskom prostoru, nadopuniti opremljenost svih vanjskih igrališta

- potreba za sportskom dvoranom

- nadopuniti postojeće rekvizite u novom dijelu

21

4.2.2. SOCIO-EMOCIONALNI RAZVOJ

100% 100% 100% 100% 100% 100% 100% 100% 100% 100% 100%

0%20%40%60%80%

100%120%

Socio-emocionalni razvoj - jaslice

Unutar očekivanog

11%1%

8% 8%1% 6%

14%8%

1%8% 4%

77% 81% 82% 78% 74% 75%66%

82%72%

65%

92%

0%10%20%30%40%50%60%70%80%90%

100%

Socio-emocionalni razvoj - vrtić

Ispod očekivanog

Unutar očekivanog

Iznad očekivanog

Ometajući čimbenici u realizaciji zadataka socio-emocionalnog razvoja:

- prevelika dobna razlika među djecom u pojedinim skupinama što je najčešće uzrok čestih

sukoba

- razvojne poteškoće i specifične potrebe pojedine djece

- nepodudaranje odgojnih stavova roditelja i odgojitelja u smislu nepodržavanja prosocijalnih,

nenasilnih metoda rješavanja sukoba među djecom (npr. stav nekolicine roditelja – „ako on

tebe udari, vrati mu“)

- nedovoljno vremena za individualni rad s djecom kojima je ovo područje slaba strana

22

Prijedlozi i ideje za poboljšanje kvalitete rada s djecom na zadacima socio-emocionalnog

razvoja

- intenzivirati rad u pojedinim skupinama na ovom području zbog uočenih poteškoća (nisko

samopouzdanje, problemi sa samoregulacijom, nedovoljna privrženost skupini itd.)

- dolazak vrtićke psihologinje u skupinu s ciljem poticanja razvoja prosocijalnih vještina

- suradnja sa stručnom suradnicom psihologinjom kroz radionicu nenasilnog rješavanja

sukoba bila je izvrstan primjer kvalitetnog rada

- pomoć u uvođenju novih aktivnosti, pomagala i tehnika u radu s djecom

- nabaviti još više stručne literature i ciljanih didaktičkih igara potrebnih za realizaciju

zadataka socio-emocionalnog razvoja

- edukacija roditelja o važnosti nenasilnih metoda rješavanja sukoba

- upotreba raznih didaktičkih i društvenih igara, te korištenje terapijskih priča s ciljem jačanja

socio-emocionalnog razvoja djeteta

- intenzivirati timski rad sa stručnom službom sa ciljem jačanja djece koja imaju odstupanja

na socio-emocionalnom planu

4.2.3. SPOZNAJNI RAZVOJ

23

Ometajući čimbenici u realizaciji zadataka spoznajnog razvoja:

- nemogućnost formiranja stalnih centara za istraživačke aktivnosti

Prijedlozi i ideje za poboljšanje kvalitete rada s djecom na zadacima spoznajnog

razvoja:

- nadopuniti postojeću didaktiku u jaslicama, nabaviti nekoliko manjih bazena za istraživačke

aktivnosti

- osigurati sredstva i materijale za provođenje istraživačko-spoznajnih aktivnosti po svim

dijelovima

24

4.2.4. IZRAŽAVANJE I KOMUNIKACIJA

A) Govorno izražavanje i komunikacija

Ometajući čimbenici u realizaciji zadataka govornog izražavanja i komunikacije:

- neprimjerenost didaktike za uzrast djece (jaslička skupina) – djeca su „prerasla“ dostupnu

didaktiku

- razvojne jezično-govorne poteškoće pojedine djece

- česta prolaznost svih djelatnika kroz SDB

Prijedlozi i ideje za poboljšanje kvalitete rada s djecom na zadacima govornog

izražavanja i komunikacije:

- češće posjete kulturnim znamenitostima i ustanovama na razini Grada s ciljem opisivanja

doživljenog, poticanje djece na iznošenje osobnih doživljaja

- uključenje što većeg broja djece u logopedski tretman u Vrtiću, dobra suradnja sa

logopedinjom

- dopuniti SDB najmlađe skupine (djeca u trećoj godini života) odgovarajućom didaktikom

- kroz igre dramatizacije (kutić kazališta), raznim aplikacijama/sliko pričama poticati djecu na

govorno izražavanje

- nabaviti diktafon za lakše praćenje/bilježenje napretka djetetova govornog izražavanja

25

B) Likovno izražavanje i komunikacija

Ometajući čimbenici u realizaciji zadataka likovnog izražavanja i komunikacije:

- nedovoljna količina zaštitnih pregača za djecu

- nedostatak stalnog prostora za likovno izražavanje

- opremiti jasličku skupinu sa više rastresitih, senzomotoričkih sredstava

Prijedlozi i ideje za poboljšanje kvalitete rada s djecom na zadacima likovnog


- kontinuirano nadopunjavanje postojećih materijala za likovno izražavanje sa novim

materijalom (više listova, listovi većeg formata, kolaž – papir, novi kistovi, pastele zaštitna

folija za stolove, materijal za oblikovanje)

- nadopuniti postojeću količinu zaštitnih pregača

- formiranje postojećeg likovnog centra u svim SDB kako bi djeci uvijek bilo dostupno

likovno izražavanje

- upoznavanje djece s novim tehnikama likovnog izražavanja (npr. pastele + akvarel i sl.),

slikanje uz klasičnu glazbu

26

C) Glazbeno izražavanje i komunikacija

Ometajući čimbenici u realizaciji zadataka glazbenog izražavanja i komunikacije:

- skučenost SDB ne dozvoljava formiranje stalnog glazbenog centra

- povučenost djece, odbijanje sudjelovanja u glazbenom izražavanju

Prijedlozi i ideje za poboljšanje kvalitete rada s djecom na zadacima glazbenog


- izrađivanje instrumenata s djecom

- obnoviti postojeći fond glazbenih CD-a te nabaviti nove CD playere

- potreba za edukacijom i novim spoznajama na području korištenja glazbe/plesa u odgojno-

obrazovne svrhe

- gostovanje glazbenika u skupini uz glazbu i ples

27

4.3. PERIOD PRILAGODBE

Iz prikazanih rezultata vidljivo je kako se većina djece, uglavnom prilagodi kroz

nekoliko dana što je očekivano vrijeme za uredan period prilagodbe. Svega je kod nekolicine

djece starije djece prilagodba trajala do 20 dana.

Ometajući čimbenici u toku perioda prilagodbe:

- neredoviti dolasci, česta pobolijevanja djece i nedovoljno dobra emocionalna pripremljenost

pojedinih roditelja

Prijedlozi i ideje za poboljšanje kvalitete rada u periodu prilagodbe:

- informiranost, educiranost, dobra suradnja i razgovor s roditeljima

- odlaganje dnevnog odmora djeteta dok ono ne stekne određenu sigurnost

28

5. STRUČNO USAVRŠAVANJE

Stručno usavršavanje odgojitelja provedeno je putem individualnog usavršavanja,

grupnog (Odgojiteljska vijeća, radni dogovori) i usavršavanja u Ustanovi i izvan nje

(seminari, radionice).

5.1. Stručno usavršavanje u vrtiću

a) Individualno stručno usavršavanje postavljeno je na razinu osobne odgovornosti

svakog djelatnika. Angažman u istom najviše je vidljiv u primjeni stečenih znanja, iz

stručne literature, u svakodnevnom radu kroz odabir razvojnih zadaća, uvjeta i

aktivnosti, koji je primjeren dobi djece u skupini s kojom se trenutno radi.

b) Odgojiteljska vijeća

Sjednice Odgojiteljskog vijeća održane su uvijek u poslijepodnevnim satima, a

trajale su u prosjeku do dva sata. U ovoj pedagoškoj godini održano je 6 sjednica

Odgojiteljskog vijeća na kojima se raspravljalo o aktualnim temama i događanjima u

vrtiću, ali i izvan njega. Između ostalog svrha Odgojiteljskog vijeća je stručno

usavršavanje pa se tako na gotovo svakoj sjednici međusobno prenosilo znanje i

informacije dobivene na održanim stručnim seminarima izvan Ustanove.

5.2. Stručno usavršavanje izvan vrtića

Tijekom čitave pedagoške godine, u skladu s financijskim mogućnostima, sudjelovali

smo u oblicima permanentnog stručnog usavršavanja koji su realizirani u organizaciji

Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, Agencije za odgoj i obrazovanje ili drugih

stručnih institucija.

29

Tablica 9: Prikaz stručnog usavršavanja odgojno-obrazovnih radnika za ped.godinu

2016./2017.

Rb. Tema stručnog skupa Datum Mjesto

održavanja Prisutni

1. Državni stručni skup psihologa –

Izazovi u radu s djecom i mladima

14.-

14.9.2016.

Varaždinske

Toplice

Snježana Večerić

Topolovec

2. Emocionalna inteligencija – poticanje

pozitivnog razvoja djece putem

emocionalnog opismenjavanja

7.10.2016. Zagreb

Snježana Večerić

Topolovec

3. Jesenska škola učitelja i odgojitelja 24.-

26.10.2016. Opatija Ksenija Ostojić

4. Zakon o radu u vrtiću 13. i 14. 1.

2017. Zagreb Ksenija Ostojić

5. Povezivanje i razmjena primjera

odgojne prakse različitih vrtića 3. 2. 2017.

DV „Rožica“

Veliko

Trgovišće

Mirjana Družinec,

Lidija Dlesk,

Snježana Večerić

Topolovec,

Janja Klasić Klanjčić,

6. Načini rukovođenja i izbori u

predškolskoj ustanovi 28. 3. 2017. Zadar

Ksenija Ostojić

7. NTC sustav učenja i daroviti učenici 12. 4. 2017. Oroslavje

Zdravka Galović,

Tihomira Risek-Prpić,

Snježana Večerić

Topolovec

8.

Suvremene strategije učenja i uloga

odraslih u afirmaciji izvornih procesa

učenja djece rane i predškolske dobi

27. 4. 2017.

DV „Maslačak“

Krapinske

Toplice

Tanja Peček,

Sanja Čavužić Kozina,

Marina Sladić,

Dubravka Dolovčak,

Dubravka Glavač,

Marina Hmelina,

9.

Važnost profesionalnog razvoja

odgojitelja za stvaranje kvalitetnog

kurikuluma dječjeg vrtića

16. 5. 2017. DV ''Zipkica''

Zabok

Lidija Dlesk,

Helena Turibak,

Janja Klasić Klanjčić,

Ksenija Ostojić,

Zdravka Galović,

Božena Šimunić,

Nada Kralj

10. Stručno-metodička priprema za

polaganje stručnog ispita 1. 6. 2017.

DV ''Kustošija''

Zagreb

Lidija Dlesk,

Helena Turibak

Prijedlozi odgojitelja za iduću pedagošku godinu:

- nastaviti sa kontinuiranim radom podizanja svih segmenata kulture vrtića na viši nivo,

a naročito što se tiče stvaranja poticajnog socijalnog okruženja vrtića

30

6. SURADNJA S RODITELJIMA

Značajno mjesto u ukupnom odgojno-obrazovnom radu s djecom zauzima i suradnja s

roditeljima. Zadaci u suradnji s roditeljima djeteta isprepliću se sa zadacima odgojno-

obrazovnog rada, gdje je međusobna razmjena informacija o djetetu važna za prepoznavanje i

zadovoljavanje djetetovih potreba u cilju jedinstvenog pristupa.

U pedagoškoj 2016./2017. godini suradnja s roditeljima je realizirana putem:

- roditeljskih sastanaka

- individualnih konzultacija s roditeljima

- svakodnevne komunikacije s roditeljima prilikom dovođenja i odvođenja djece iz vrtića

- informiranje putem roditeljskih kutića

- druženja i svečanosti

- radionica djece, roditelja i odgojitelja

- konzultacija roditelja sa članovima stručnog tima

- edukativno-informativnih letaka

Po zastupljenosti suradnje vrtić-obitelj, na prvom mjestu su kratke povratne informacije o

djeci prilikom dolaska djeteta u skupinu i odlaska djeteta iz skupine.

U lipnju je održan roditeljski sastanak za roditelje novoupisane djece, gdje su roditelji bili

upoznati s radom ustanove, djelatnicima, programima i periodom prilagodbe.

Za poboljšanje suradnje s roditeljima odgojitelji su i sami iznijeli neke prijedloge:

- ponuditi roditeljima kroz pedagošku godinu planirane teme za komunikacijski

roditeljski sastanak kako bi se pripremile roditeljima aktualne teme

- uključenje roditelja u odgojno-obrazovni rad (sudjelovanje u dječjim projektima,

predstavljanje pojedinih zanimanja …)

31

Tablica 10: Prikaz održanih roditeljskih sastanaka u ped. god. 2016./2017.

ODGOJNO-OBRAZOVNA

SKUPINA /ODGOJITELJI

TEMA

OBLIK

VRIJEME ODRŽAVANJA

SKUPINA

„Radoznalci“

Mirjana Družinec

Dubravka Glavač

Osvrt na vrijeme

prilagodbe +

informacije

Komunikacijsko-

informativni uz

prezentaciju foto i

video zapisa

3.11.2016.

Godine prve, zašto

su važne

Komunikacijski –

predavanje vrtićke

psihologinje

23.3.2017.

Prilagodba i

upoznavanje s

organizacijom rada u

grupi

Komunikacijsko-

informativni 29.5.2017.

SKUPINA

„Loptice“

Zdravka Galović

Davorka Klasić

Roditelj i njegova

slika o djetetu Komunikacijski 26.10.2016.

Godine prve, zašto

su važne

Komunikacijski-

predavanje vrtićke

psihologinje

23.3.2017.

Otvorena vrata za

roditelje

Igra i druženje

roditelja i djece u

SDB

14.6.2017.

SKUPINA

„Kreativci“

Dubravka Dolovčak

Tihomira Risek – Prpić

Važnost raznovrsnih

aktivnosti i poticaja u

cjelokupnom razvoju

djece

Komunikacijski uz

prezentaciju foto

zapisa

Prosinac 2016.

Samostalnost djece

predškolske dobi Komunikacijski Svibanj 2017.

Godine prve, zašto

su važne

Komunikacijski-

predavanje vrtićke

psihologinje

23.3.2017.

Zajedničko druženje

djece, roditelja i

odgojitelja uz roštilj

Druženje djece i

odraslih Lipanj 2017.

SKUPINA

„Bistrići“

Fanika Vojnović

Psihološke osobine i

optimalni uvjeti

razvoja za dijete u

dobi od 5 godina +

Komunikacijsko-


32

Jadranka Čavužić

planiranje dnevnih

aktivnosti

Radionica– izrada

kaširanih maski

Radionica -

druženje djece,

roditelja i

odgojitelja

16.2.2017.

SKUPINA

„Leptirići“

Lidija Dlesk

Ana Artić

Samostalnost djece Komunikacijski 8.11.2016.

Ususret školi

Komunikacijsko-

informativni u

suradnji sa

vrtićkom

psihologinjom

4.10.2016.

Uskršnja radionica –

ukrašavanje jaja

Radionica -

druženje djece,

roditelja i

odgojitelja

6.4.2017.

Informativni

roditeljski sastanak Komunikacijski 31.5.2017.

Završna svečanost -

oproštajna priredba

od budućih školaraca

Druženje djece i

odraslih

13.6.2017.

SKUPINA

„Srčeka“

Zorka Klobučar

Božena Šimunić

Ususret školi

Komunikacijsko-

informativni u

suradnji sa

vrtićkom

psihologinjom

4.10.2016.

Informativni

roditeljski sastanak

Komunikacijsko-


Božićna radionica

Radionica -

druženje djece,

roditelja i

odgojitelja

13.12.2016.




Druženje djece i

odraslih

5.6.2017.

33

SKUPINA

„Ribice“

Božena Kavać

Mirjana Gumbas

Komunikacijske

vještine Komunikacijski Studeni 2016.

Ususret školi

Komunikacijsko-

informativni u

suradnji sa

vrtićkom

psihologinjom

4.10.2016.




Druženje djece i


SKUPINA

„Pčelice“

Milica Petek

Biserka Vešligaj

Ususret školi

Komunikacijsko-

informativni u

suradnji sa

vrtićkom

psihologinjom

4.10.2016.

Božićna radionica –

izrada snjegovića

Radionica –

druženje djece,

roditelja i

odgojitelja

14.12.2016.

Informativni

roditeljski

Komunikacijski svibanj 2017.




Druženje djece i


Prostorna ograničenja razlog su što nam ponuda programa u poslijepodnevnim satima

nije veća, jer se tada održava program predškole.

34

7. SURADNJA S DRUŠTVENIM ČIMBENICIMA

U ostvarivanju ciljeva i zadataka planiranih Godišnjim planom i programom rada DV

„Gustav Krklec“, uspostavljena je dobra suradnja sa:

- Ministarstvom znanosti i obrazovanja RH

- Agencijom za odgoj i obrazovanje RH

- Gradom Krapina – ured gradonačelnika i stručnom službom

- Uredom državne uprave u KZŽ

- Sportskom zajednicom Krapinsko-zagorske županije

- Otvorenim učilištem

- Gradskom knjižnicom Krapina

- Galerijom grada Krapine

- Turističkom zajednicom Krapina

- Domom zdravlja KZŽ - ispostava Krapina

- Dječjim vrtićima Krapinsko - zagorske županije

- Župnim uredom Krapina

- Hrvatski Olimpijskim odborom

- Osnovnom školom „Ljudevit Gaj“ Krapina

- Osnovnom školom „August Cesarec“ Krapina

- Zavodom za javno zdravstvo KZŽ

- „Društvom naša djeca“ Krapina i „Društvom naša djeca“ Zabok

- Općinama Đurmanec, Radoboj, Petrovsko i Jesenje

- Gradskim društvom crvenog križa Krapina

- Centrom za socijalnu skrb Krapina

- Centrom za rehabilitaciju Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta

- Udrugom distrofičara Krapina

- Hrvatskim šumama

- Medijima (novine, Radio Krapina)

- Dobavljačima s kojima naša ustanova ima potpisan ugovor i svih onih koji su

prepoznali važnost predškolskog odgoja i uključili se u akcije donacija (u radu i

materijalu).

U sklopu redovitog programa nastojalo se i dodatnim sadržajima obogatiti život djece.

35

Tablica 11: Dodatni sadržaji za obogaćivanje života djece

SADRŽAJI ZA OBOGAĆIVANJE ŽIVOTA DJECE

POSJETE

posjet Gospodarskom zboru u Tjednu kajkavske

kulture

posjet Muzeju Grada Krapine

posjet izložbi maski i pisanica

posjet OŠ ''August Cesarec''

posjet djece i razrednice 8. razreda OŠ ''Ljudevit

Gaj'' skupini ''Kreativci''

posjet Galeriji Grada Krapine („Izložba maski“,

„Izložba pisanica“)

posjet parku Hušnjakovo

posjet Muzeju krapinskih neandertalaca – skupina

„Leptirići“

posjet poslovnici Zagrebačke banke

posjet uskrsnoj izložbi

posjet Starom gradu

posjet poslovnici PBZ banke u Krapini povodom

Dana štednje

posjete Gradskoj knjižnici Krapina

posjet krapinskog župnika Tomice Šestaka u

skupini ''Loptice''

posjet bake djeteta iz skupine ''Loptice'' te donacija

didaktike

posjet Udruge distrofičara s edukativnom

radionicom ''Različitost je dio nas''

posjet trgovini cipela ''Planet obuća''

posjet Udruge za održivi razvoj

IZLETI izlet u Zagreb na kazališnu predstavu i ručak na

Sljemenu

KAZALIŠNE PREDSTAVE

''Četiri godišnja doba'' (odradile odgojiteljice)

''Plava boja snijega'' – Žar ptica

''Čarolija godišnjih doba'' – studio Kvak

„Vilko i dlakavi prijatelji“ – u sklopu

Gospodarskog zbora

„Ogledalce“ – literarno-dramska skupina OŠ

„Ljudevit Gaj“

''Čarobni Božić u ZOO'' – Klaun Čupko

NEŠTO DRUGO

sudjelovanje na Dječjem korzu u sklopu Tjedna

kajkavske kulture

obilježavanje Dječjeg tjedna prigodnim

aktivnostima

Dan zahvalnosti za plodove zemlje

Božićne radionice za roditelje i djecu

Jesenska svečanost u vrtiću

sudjelovanje na „Pregradskim dječjim

berbarijama“ u Pregradi

36

suradnja s policijskim djelatnikom

sudjelovanje na Malom županijskom fašniku u

Humu na Sutli

sudjelovanje na gradskom Fašniku u Krapini

odlazak na „Kiki festival“ u Krapini –

međunarodni festival animiranih filmova za djecu

sudjelovanje djece na Olimpijskom festivalu DV

KZŽ

sudjelovanje na otvorenju Sportskih igara učenika

u SŠ Krapina

u suradnji sa roditeljima sudjelovanje u akciji

GDCK Krapina solidarnost prikupljanja

prehrambenih proizvoda

šetnje gradom, upoznavanje sa znamenitostima i

važnim ustanovama u gradu

edukativna radionica na Hušnjakovom (fosili i

minerali) pod stručnim vodstvom djelatnika

Muzeja krapinskih neandertalaca

Ovogodišnja suradnja sa društvenom sredinom bila je uspješna, što ponovno potvrđuje

senzibilitet naše sredine prema važnosti predškolskog odgoja. Polažemo nade u daljnji

nastavak kvalitetne suradnje sa širom društvenom zajednicom, koju ćemo informirati o

unapređenju rada, te stvaranju poticajnih uvjeta za odgoj i obrazovanje djece u vrtiću.

Nastojalo se uvažiti primjedbe od prošle godine, te su organizirani sadržaji za sve

dobne skupine. Prema mišljenju odgojiteljica sadržaja za obogaćivanje života djece u sklopu

vrtića bilo je dovoljno, te su bili dobro organizirani, no postoje ideje za daljnje proširivanje.

Predloženo je da se nagodinu organizira još više kazališnih predstava, za sve dobne skupine,

što u izvedbi kazališnih kuća, a što u osobnoj izvedbi odgojiteljica. Također je predloženo da

se proširi suradnja sa lokalnom zajednicom (npr. proširivanje suradnje sa osnovnim školama i

glazbenom školom, obilazak znamenitosti našeg zavičaja, posjet seoskom gospodarstvu ili

OPG-u, pomoć u berbi jesenskih plodova i sl.), više izleta tokom pedagoške godine, naročito

posjet kazalištu.

37

8. VREDNOVANJE PROGRAMA

Vrednovanje, kao proces sustavnoga i kontinuiranog praćenja, analiziranja i

procjenjivanja uspješnosti rada temelj je ostvarivanja napretka u kvaliteti rada ustanova. Kao

referentne točke vrednovanja i samovrednovanja koristili smo vodič i polazišta iz Priručnika

za samovrednovanje ustanova ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja NCVVO.

Unutarnja procjena kvalitete

Unutarnja procjene kvalitete bila je usmjerena na samovrednovanje. Ono predstavlja

sustavan, unutrašnji proces usmjeren na osvjetljavanje trenutačnog stanja u ustanovi, na

ustanovljavanje pozitivnih postignuća, detektiranje problema i predlaganje strategija njihova

rješavanja, kao i unapređenja postojećeg stanja.

Jedan dio praćenje i vrednovanje godišnjeg plana i programa rada od strane stručnih

osoba vrtića zabilježen je putem godišnjih izvješća. Rezultati ovog samovrednovanja već su

prikazani u prethodnom dijelu izvješća za svako područje djelovanja zasebno.

Odgojitelji su vršili svoju valorizaciju i samovrednovanje provedenih aktivnosti na

temelju samostalne analize prikupljenih etnografskih zapisa i prevođenja istih u pedagošku

dokumentaciju, kroz timska planiranja, te na kraju ciklusa pedagoške dokumentacija (najčešće

tromjesečno).

Ravnateljica i stručni tim pratili su odgojno-obrazovni rad kroz praćenje rada u

odgojnim skupinama, uvidom u pedagošku dokumentaciju odgojne skupine te kroz timske

osvrte na sastancima planiranja i dogovorima.

Suradnja s roditeljima pratila se putem pedagoške dokumentacije odgojne skupine i ostalih

oblika dokumentiranja, evaluacijskim listama roditeljskih sastanaka, uvidom u provedbu

roditeljskih sastanaka, analizom učestalosti, raznolikosti i svrhovitosti organiziranih oblika i

načina suradnje te odaziva roditelja, kao i procjenama i samoprocjenama roditelja i odgojitelja

o kvaliteti ostvarene suradnje (upitnici-ankete).

U dolje prikazanoj tablici navedeni su i rezultati procjene odgojiteljica ostvarenom

suradnjom u pojedinim segmentima djelovanja kao i procjene zadovoljstva radom.

38

Tablica 12: Prikaz prosječnog stupnja zadovoljstva odgojiteljica (mod) ostvarenom

suradnjom u pojedinim segmentima djelovanja (pri čemu 1 znači nezadovoljna, 2-

djelomično nezadovoljna, 3-djelomično zadovoljna te 4-zadovoljna) i postotak odgojiteljica

koje su dale određenu procjenu zadovoljstva.

SURADNJA I ZADOVOLJSTVO

RADOM

STUPANJ

ZADOVOLJSTVA

(MOD-najčešća

ocjena)

%

Zadovoljstvo vlastitim radom 4 68,75

Zadovoljstvo komunikacijom

Odgojitelj-dijete 4 94%

Odgojitelj-roditelj 4 69%

Odgojitelj- članovi stručnog tima vrtića 3/4 38% / 56%

Odgojitelj-pomoćno osoblje 4 63%

Zadovoljstvo atmosferom

U odgojnoj skupini 4 81%

U vrtiću kao cjelini 3 63%

Iz dobivenih rezultata vidljivo je da još uvijek ima prostora za rad na poticajnom socijalnom

okruženju vrtića što će nam biti jedan od ciljeva kako bi još više unaprijedili kulturu vrtića. Iz

tog razloga, ove pedagoške godine uveli smo vrednovanje od strane roditelja kroz anketne

upitnike dva puta godišnje (studeni 2016. i svibanj 2017.).

Anketa je bila anonimna. U studenom 2016. podijeljeno je 160 anketa, od čega je

vraćeno 109 (68%).

92%

65%84% 79% 78%

45%58% 61%

0%

20%

40%

60%

80%

100%

Broj vraćenih anketa u postocima - studeni 2016.

Dobiveni rezultati i informacije služili su nam kao smjernice za unapređivanje „postojećeg

najboljeg“ i otklanjanju utvrđenih nedostataka već tijekom ove pedagoške godine, ali i za

narednu. Kako bi utvrdili jesmo li u tome uspjeli, krajem pedagoške godine, u svibnju

2017.neposredno prije početka korištenja godišnjih odmora i ispisa školskih obveznika,

39

ponovljena je anketa, ali u nešto drugačijoj formi. Podijeljeno je ukupno 159 anketa, od čega

je vraćeno 88 anketa (svega 55,35%). Kao što se vidi iz prikazanih grafova, zamjetan je trend

lošijeg odaziva roditelja djece starijih skupina, što nam je ujedno poticaj da nagodinu dodatno

motiviramo roditelje djece starijih skupina na veći odaziv. Odnosno, u svim skupinama kod

kojih je prilikom oba ispitivanja, odaziv bio manji od 60%, trebamo produbiti suradnju s

roditeljima i osmisliti bolji način prikupljanja anketa.

Zbog nedovoljnog broja vraćenih anketa u svibnju (< 60%) dobiveni rezultati nisu

vjerodostojan odraz slike procjene kvalitete odgojno-obrazovne prakse, ali i vrtića u cjelini.

No, ukoliko rezultate gledamo izdvojeno, na razini pojedinih odgojno-obrazovnih skupina

gdje je više od 60% korisnika izrazilo svoje mišljenje, možemo dobivene rezultate smatrati

objektivnim i pouzdanim odrazom procjene kvalitete usluga.

Slijedi prikaz dobivenih rezultata, za pojedina područja odgojno-obrazovne prakse, ali i

ustanove u cjelini.

40

Kao što je vidljivo iz prikazanih grafova, roditelji su uglavnom vrlo zadovoljni svim

segmentima vrtića budući da je prosjek ocjena kreće u rasponu od 4,04 – 4,71. Sva područja

djelovanja koja su niže procijenjena nastojali smo tijekom godine unaprijediti, uvažavajući

pritom prijedloge roditelja sukladno mogućnostima.

4,4 4,39 4,38 4,48 4,42 4,3912345

Kako ste se kao roditelj najčešće …

41

Također smo nastojali uvažiti sve primjedbe roditelja vezane uz prostorno-materijalni

kontekst vrtića u skladu s financijskim mogućnostima. Svjesni smo da prostora za napredak

još uvijek ima, stoga se kontinuirano, već duži niz godina, radi na podizanju kvalitete

prostorno-materijalnog konteksta.

4,24

3,88

4,31 4,11 4,12

4,384,394,12

4,56

JASLICE NOVI DIO VRTIĆ

Opremljenost vanjskog prostora

Sigurnost vanjskog prostora

Ugodnost prostora vrtića

Kao što je vidljivo iz gornjeg grafa, velikoj većini roditelja radno vrijeme vrtića odgovara.

Preostalih 16% roditelja koji nisu zadovoljni radnim vremenom vrtića predlažu produženje

radnog vremena vrtića do 18 sati, odnosno uvođenje rada u dvije smjene (popodnevna

smjena).

42

Da, zadovoljni smo jer…

Djelomično smo zadovoljni jer…

Ne, nismo zadovoljni

jer…

…hrana je raznovrsna;

moje dijete veli svaki dan da

je fino papalo; dijete voli

jesti više nego doma; hrana

je raznovrsna i dostatna;

jedu zdravo; jer su i djeca

zadovoljna; prehrana je

kvalitetna i primjerena

djeci; obroci su dobro

raspoređeni; kuha se ono što

djeca vole i hrane se

kvalitetno i zdravo (jedino

bi se moglo na dežurstvu

dati nešto više); djeci je sve

ukusno i količinski

dovoljno; odgovara djeci da

jedu i varivo i meso; naše

dijete uvijek traži duplu

porciju, a hrana je zdrava;

dijete nam jede puno više

različitih namirnica, no

prije; dijete uvijek može

dobiti još ako želi i ako

dijete nešto ne jede tete se

potrude da ne ostane

gladno)

… užina bi trebala biti bogatija (ne

samo voće); trebalo bi uvesti više

zdrave hrane, manje kalorične

hrane i slatkiša (stalno se slave

rođendani); uvijek može biti bolje;

više voćnih obroka; prehrana je

raznovrsna, no bilo bi dobro

potražiti savjete nutricionista pošto

je sve veći broj pretile djece; djeci

se daje ono što je "kao zdravo", a

oni zapravo to ne jedu i ne vole; jer

ima previše "loših" slatkiša

(Krafne) i djeci se daje pašteta i

dosta je zastupljeno pohano meso

…na jelovniku je previše

šećera, djeci nije potreban

desert u vidu čok.kolača

nakon ručka, niti

napolitanke ili kroasan

punjen čokoladom; za

doručak bi se mogla više

posluživati jela poput

žganaca s mlijekom,

kukuruzna župica…a

izbjegavati paštetu,

salamu, nutellu...što se

voća i povrća tiče,

optimalno bi bilo ostvariti

suradnju sa lokalnim

OPG-ovima te djeci

ponuditi malo zdraviju

alternativu

43

Od svih ponuđenih oblika suradnje i razmjene informacija, roditeljima najviše odgovaraju

individualni razgovori s odgojiteljicama, putem kojih dobivaju sve potrebne informacije.

57%

39%

36%

85%

6%

Informacije o programu rada vrtića (studeni 2016.)

Kutići

Roditeljski

Djeca

OdgojiteljiusmenoWeb stranica

Što se tiče odgojno-obrazovnog rada odgojitelja, u oba ispitivanja roditelji su uglavnom vrlo

zadovoljni radom odgojitelja na razini vrtića. Istaknuli bi samo neke od komentare roditelja

koji to potvrđuju: „odgojiteljice i rad sa djecom odličan, djeca nauče jako puno – konkretno

moje dijete je naučilo čitati i pisati“; „pozitivno ozračje u skupini, kvalitetni i brižni

odgojitelji“; „najbolji primjer je kad moje dijete jedva čeka da ide u vrtić jer su tamo njene

tete i prijatelji“; „iz vrtića imamo samo pozitivna iskustva, riješimo sve što trebamo i moje

dijete i mi smo zadovoljni“; „trud odgojitelja, to što moje dijete napreduje i što znam da dok

sam na poslu, dijete mi je zadovoljno“; „svakom djetetu pristupaju individualno“ i još brojni

drugi pozitivni komentari. U nekim odgojnim skupinama roditelji su predložili određene

promjene kojima bi unaprijedili odgojno-obrazovni rad, te pospješili suradnju sa

odgojiteljima, odnosno kako bi bili bolje upoznati sa odgojno-obrazovnim radom skupine.

44

4,71

4,554,61 4,61 4,58 4,54

4,06

Prosjek procjena rada odgojiteljica na razini vrtića -studeni 2016.

Kroz slijedeće grafove dobili smo naznake u kojim skupinama je potrebno unaprijediti

komunikaciju s roditeljima te ih bolje upoznati sa programom rada skupine.

45

Što se tiče ponude sadržaja za obogaćivanje života djece, roditelji predlažu da se organizira

više odlazaka u kino ili kazalište u vidu kraćih izleta, te da se izleti za starije skupine

organiziraju i ranije, uključujući i mlađu djecu.

Dio roditelja predlaže da se kraći programi vrtića organiziraju u terminu redovnog radnog

vremena vrtića, što nije moguće zbog nedostatka prostora. Također predlažu da se ponuda

kraćih programa proširi kroz sportske, glazbene i sl. programe (naročito za dječake).

46

100%

72 73 71

42

90

6480

1427 22

50

10

362014 7 8

0%

50%

100%

150%

Radoznalci Loptice Kreativci Bistrići Leptirići Srčeka Ribice Pčelice

Jeste li zadovoljni suradnjom sa logopedom? -svibanj 2017.

nije bilo potrebe za suradnjom zadovoljni nismo zadovoljni

Iako se iz ovdje prikazanih rezultata može steći dojam da velik postotak djece nema potrebe

za tretmanom stručnog tima (logoped,psiholog), odnosno nije obuhvaćen istim, to nije

vjerodostojan odraz realnog rada i potreba. Budući da je mali postotak vraćenih anketa,

naročito kod starijih vrtićkih skupina koji su u najvećem postotku bili uključeni u logopedsku

terapiju, odnosno rad psihologa, ovi podaci prikazuju tek djelomičnu sliku roditelja o radu

stručnog tima sa djecom. Sve primjedbe roditelja će se uvažiti, sukladno mogućnostima.

100

86 8779

67

90

7180

14 1321

33

10

2920

0%

20%

40%

60%

80%

100%

120%

Radoznalci Loptice Kreativci Bistrići Leptirići Srčeka Ribice Pčelice

Jeste li zadovoljni suradnjom sa psihologom? - svibanj 2017.

nije bilo potrebe za suradnjom zadovoljni

47

Svega nekolicina roditelja nije zadovoljna radom Uprave (ravnatelj, računovodstvo), te

predlažu da se uvedu određene promjene u jelovniku, organizaciju rada vrtića, te radu

odgojitelja.

48

9. PLAN I PROGRAM RAVNATELJICE I ČLANOVA STRUČNOG TIMA

9.1. Izvješće o realizaciji programa rada stručne suradnice logopedinje

Organizacija rada logopeda

Logopedinja Janja Klasić Klanjčić započela je s radom 01. 11. 2016. godine u Dječjem

vrtiću ''Gustav Krklec'' kao stručni suradnik - logoped. Radno vrijeme logopeda te raspored

logopedskih vježbi bio je organiziran u skladu s potrebama vrtićkog programa te potrebama

roditelja čija djeca su bila uključena u logopedske vježbe. Ponedjeljkom je rad logopeda bio

organiziran u popodnevnoj smjeni, a od utorka do petka u jutarnjoj.

1. ZADAĆE I DJELATNOSTI U ODNOSU NA DIJETE:

Prema zadaćama i ciljevima prema planu i programu rada logopeda realizirani su sljedeći

zadatci:

Utvrđivanje potreba za pomoć u razvoju komunikacije, jezika i govora

Trijažno ispitivanje komunikacije, jezika i govora kod djece tj. procjena:

- glasa

- artikulacije

- tečnosti govora

- jezične razvijenosti (leksik, sintaksa, semantika, morfologija,

fonologija i pragmatika)

- predvještina čitanja i pisanja (fina motorika/vizuomotorna kontrola i

koordinacija, vizualna i auditivna percepcija/diskriminacija, jezik i

jezične sastavnice, rima, slogovna raščlamba i stapanje, izdvajanje

prvog i zadnjeg glasa, glasovna analiza i sinteza)

Po potrebi detaljno ispitivanje govora, jezika, glasa trijažom izdvojene djece

Pisanje mišljenja o jezično-govornom statusu svakog djeteta s

poremećajem komunikacije, jezika i/ili govora

Trijažno ispitivanje provodilo se samostalno izrađenim dijagnostičkim materijalom te ukoliko

je bilo potrebe za detaljnijom obradom, upućivanjem u specijalizirane ustanove. Trijažno

49

ispitivanje provodilo se u studenome te djelomično u prosincu kao i tijekom cijele pedagoške

godine, ovisno o potrebi.

Trijažnim ispitivanjem su procijenjena sva djeca u svim skupinama kroz logopedsko opažanje

po skupinama, kroz igru s djecom te kroz izrađene dijagnostičke materijale s obzirom na dob

djeteta. Individualnu procjenu su prošla sva djeca koja su se pokazala rizičnima tijekom

opažanja u skupini te djeca koja su prema riječima roditelja i/ili odgojitelja odstupala od

vršnjaka u određenim područjima psihofizičkog razvoja, novoupisana djeca koja su tijekom

inicijalnih intervjua na upisima pokazivala neka odstupanja u komunikacijskom i jezično-

govornom razvoju te sva djeca koja su predškolski obveznici.

Tijekom studenog odvijala se logopedska trijaža sve djece uključene u redovni predškolski

program Dječjeg vrtića ''Gustav Krklec'' te sve djece uključene u Program predškole (ukupno

18 skupina iz Lepajca, Đurmanca [2 skupine], Krapine [3 skupine], Putkovca, Gornjeg

Jesenja, Hromca, Maclja, Podgore, Škarićevog, Petrovskog, Slatine, Donje i Gornje Šemnice,

Jazvina i Radoboja).

U Dječjem vrtiću ''Gustav Krklec'' ukupno je procijenjeno 168 djece. Od njih 76 djece

iskazalo je komunikacijske i jezično-govorne teškoće.

Iz Programa predškole ukupno 81 djece je pokazalo jezično-govorne teškoće od ukupno 171

procijenjene djece.

Tablica 1. Broj testirane djece prema dobi (vrtić i predškola)

DOB DJECE BROJ TESTIRANE DJECE

2-3 god. 26

3-4 god. 47

4-5 god. 66

5-6 god. 79

6-7 god. 118

7-8 god. 3

UKUPNO 339

Iz tablice 1. je vidljivo da je ukupno ispitano 339 djece tijekom pedagoške godine i to samo

vrtićke djece i djece uključene u Program predškole. Trijažnim ispitivanjem izdvojeno je 157

djece s poremećajima komunikacije, jezika i govora što je velika brojka za samo jednog

logopeda u vrtiću.

50

U periodu od 06. do 10. veljače 2017. godine (ali i sve do sredine srpnja) obavljala se

logopedska trijaža petogodišnjaka i drugih zainteresiranih s područja općina Đurmanec,

Jesenje, Radoboj, Petrovsko i grada Krapine tj. djece koja nisu uključena ni u redovni

predškolski sustav ni u Program predškole. Za logopedsku trijažu ukupno se prijavilo 38

djece. Od njih 38 procijenjenih ukupno 20 iskazuje teže ili blaže jezično-govorne teškoće

(vidi Tablicu 2). U logopedski tretman se u svibnju uključilo 2 djece s obzirom da imaju teže

komunikacijske i jezično-govorne teškoće. Čim se ukaže prilika za uključivanjem u

logopedski tretman i ostali roditelji će biti kontaktirani. Na trijaži je obavljeno savjetovanje

roditelja kako i na kojim vještinama raditi kod kuće.

Tablica 2. Prikaz obavljene logopedske trijaže za djecu koja nisu korisnici vrtića ni predškole

GRAD/OPĆINA

BROJ PRIJAVLJENE

DJECE ZA TRIJAŽU

BROJ TESTIRANE

DJECE

BROJ DJECE S KJG

TEŠKOĆAMA

KRAPINA 13 13 8 ĐURMANEC 8 7 4

RADOBOJ 8 6 5 JESENJE 3 3 1

PETROVSKO 6 6 2 UKUPNO 38 35 20

Ukupni broj testirane djece od studenog 2016. do srpnja 2017. bio je 377 od kojih 177 djece

iskazuje neki oblik komunikacijsko jezično-govornih teškoća te potrebu za uključivanjem u

logopedski tretman. Važno je napomenuti da pojedini prijavljeni roditelji za trijažu, nisu došli

u dogovoreni termin na procjenu.

U tablici 3. prikazan je broj djece s poremećajima u komunikaciji, jeziku i govoru s obzirom

dobne skupine.

Kod djece s poremećajima komunikacije, jezika i govora pojavljuju se sljedeće vrste

poremećaja:

- artikulacijski poremećaji

- jezične teškoće

- usporen jezično-govorni razvoj

- poremećaji tečnosti govora (mucanje i brzopletost)

- nerazvijen govor (poremećaj iz spektra autizma, verbalna apraksija)

- poteškoće hranjenja (gutanje i žvakanje)

51

- komunikacijski poremećaji; pragmatični poremećaji

- hipo/hipernazalnost

- poremećaji glasa

Tablica 3. Broj djece s teškoćama u komunikaciji, jeziku i govoru

DOB DJECE BROJ DJECE S TEŠKOĆAMA U KOMUNIKACIJI, JEZIKU I GOVORU

2-3 god. 11

3-4 god. 16

4-5 god. 32

5-6 god. 51

6-7 god. 67

UKUPNO 177

Najviše odstupanja uočeno je kod djece u dobi od 4, 5, 6 godina, što je bilo i za očekivati jer

su ta odstupanja većinom poremećaji u vidu nepravilnog izgovaranja glasova te poteškoća u

usvajanju predvještina čitanja i pisanja, jezičnog izražavanja i narativnih sposobnosti, a u toj

dobi je za očekivati da takvih teškoća više nema.

Tablica 4. Pojavnost poremećaja komunikacije, jezika i govora

Sve veća je pojavnost udruženih teškoća naspram izoliranih. Najčešće su kombinacije jezičnih

i govornih problema te poremećaja tečnosti s artkulacijskim kao i artikulacijskih teškoća s

nerazvijenim predvještinama čitanja i pisanja.

U tablici 4. navedena su i djeca koja svojom anamnezom, biološkim i/ ili psihofizičkim

karakteristikama pokazuju tendenciju k razvoju posebnih potreba. One se odnose na djecu u

jasličkoj i vrtićkoj dobi koje pokazuju odstupanja vršnjaka. Faktori rizika su neurorizičnost,

genetski faktori, odstupanja u drugim psihofizičkim područjima te izostanak određenih

preduvjeta za ostvarivanje uredne komunikacije (združena pažnja, pokazna gesta, izostanak

govorne i simboličke igre).

VRSTA POREMEĆAJA UKUPNO

Artikulacijski poremećaji 70

Jezične teškoće 41

Nezrele predvještine čitanja i pisanja 35

Teškoće komunikacije 4

Motoričke teškoće 1

Poremećaji tečnosti govora 4

Poremećaj glasa 7

Rizik za nastanak teškoća 15

177

52

Tretman djece s poremećajima komunikacije, jezika i govora

S obzirom na veliki broj djece s teškoćama u komunikaciji, jeziku i govoru, u logopedski

tretman uključena su djeca prema kriteriju složenosti teškoća i njihovoj dobi.

Tablica 5. Broj djece uključene u terapiju na razini jednom tjedno

DOB DJECE BROJ UKLJUČENE DJECE

2-3 2

3-4 3

4-5 7

5-6 11

6-7 42

UKUPNO 65

Prema Tablici 5. vidljivo je da je tretmanom bilo obuhvaćeno 65 djece. Na taj broj može se

nadodati desetoro djece koja su povremeno (na mjeečnoj razini) bila u praćenju i terapiji.

Najveći broj djece uključene u logopedski tretman (42) su djeca između 6-7 godina tj. školski

obveznici.

S obzirom na veliki broj djece uključene u logopedski tretman, tretman se uglavnom provodio

jednom tjedno. S obzirom i na ostale poslove logopeda kao stručnog suradnika, nekada i

rjeđe.

Budući da svako dijete zahtjeva specifičan način rada, u terapijskim postupcima je korišten

izrađeni materijal za svako dijete (artikulacijske vježbe, slikovni rječnik, memory, vježbe

širenja rječnika, grafomotoričke vježbe, vježbe za razvijanje predvještina čitanja i pisanja,

vježbe naracije, jezične vježbe, vježbe tečnosti govora i sl.).

Tablica 6. Broj djece uključene u logopedski tretman prema mjestu prebivališta

GRAD/OPĆINA BROJ UKLJUČENE DJECE U TRETMAN

KRAPINA 41

ĐURMANEC 6

RADOBOJ 5

JESENJE 6

PETROVSKO 7

UKUPNO 65

53

Zaključak:

Ove pedagoške godine veliki je broj djece bilo uključeno u logopedski tretman. No, još je veći

broj djece na listi čekanja za logopedske vježbe. I dalje postoji potreba za povećanjem

stručnog kadra vrtića jer je jedan zaposlen logoped premalo naspram velikom broju djece koja

imaju teškoće u komunikaciji, jeziku i govoru te zbog ogromnog područja kojeg obuhvaća

(Grad Krapina i 4 okolne općine – vidi Tablicu 6.). Valja uzeti u obzir i činjenicu da će skoro

24 djece ostati u logopedskom tretmanu i u pedagoškoj godini 2017./2018. zbog težih

poremećaja i odgode od škole te će se time smanjiti broj moguće novouključene djece u

logopedski tretman.

2. REALIZACIJA POSLOVA I ZADATAKA U ODNOSU NA RODITELJE

- INTERVJUI S RODITELJIMA NOVOUPISANE DJECE

S obzirom na veliku potrebu za mjestom u vrtiću, djeca su upisivana i tijekom cijele

pedagoške godine. Jedna od češćih oblika suradnje s roditeljima upravo su bili inicijalni

intervjui koji su dali razmjenu informacija stručnjak - roditelj. Kvalitetno odrađeni inicijalni

intervju značajan je za ostvarivanje dobrih odnosa i suradnje s budućim korisnicima vrtića.

- INDIVIDUALNI RAZGOVORI I SAVJETOVANJA RODITELJA

Nakon provedenog logopedskog testiranja, roditelji djece s utvrđenim prolaznim ili trajnijim

odstupanjem u razvoju, kontaktirani su telefonski te pozvani na individualne razgovore kod

logopeda. Roditeljima djece kod koje su utvrđene teškoće, detaljno se obrazložilo u kojem

području komunikacije dijete pokazuje rezultate niže od očekivanih s obzirom na dob, uputilo

na vrstu, stupanj teškoće, način tretmana, očekivano trajanje te su davane smjernice za rad

kako bi poticali upravo to područje razvoja. Objašnjeno im je što će čini logoped u suradnji s

psihologom i odgojiteljima kako bi istovremeno s roditeljima poticali dijete i ostvarili

napredak u razvoju komunikacije, jezika i/ili govora djeteta uključenog u logopedski tretman.

Sa roditeljima djece uključene u Program predškole su se obavljale konzultacije za rad kod

kuće jednom tjedno tj. nakon svake odrađene terapije. S roditeljima djece uključene u redovni

vrtićki program su se obavljale konzultacije na inicijativu samog roditelja ili na inicijativu

logopeda kad god je za to bilo potrebe.

54

- RODITELJSKI SASTANCI

Suradnja s roditeljima ostvarivala se i putem roditeljskih sastanaka. Logoped je održao dva

roditeljska sastanka u suradnji s psihologinjom za roditelje djece školskih obveznika s temom

''Spremnost djeteta za polazak u školu''.

Zaključak:

Logopedski tretman djece u predškolskom periodu je nezamisliv bez uključivanja roditelja u

terapijski postupak te nastavak rada sa djetetom u obiteljskom domu. Zbog toga je jako bitno

upoznati roditelje sa vrstom i stupnjem poteškoće, te ih poučavati u konkretnim terapijskim

postupcima kako bi što realnije prihvatili poteškoću svoga djeteta. Suradnja s roditeljima bila

je izuzetno dobra ove pedagoške godine. Roditelji su se svaki puta spremno odazvali pozivu

logopeda i odgovorno obavljali savjetovane zadaće zbog čega je kod većine djece ostvaren

brz i kvalitetan napredak u jezično-govornom razvoju.

3. REALIZACIJA POSLOVA I ZADATAKA U ODNOSU NA ODGOJITELJE

Nakon provedene logopedske procjene, odgojitelji su obaviješteni o djeci kod koje su

utvrđene teškoće ili poremećaj. Upućeni su u teškoće koje dijete ima. Odgojitelji koji rade u

skupinama djece predškolske dobi upućeni su u potrebne vještine za upis u školu.

Tijekom godine realizirano je ukupno 37 konzultacija s odgojiteljima na kojima su odgojitelji

informirani o važnim rezultatima logopedskog ispitivanja djece te su stručno savjetovani.

Evidencija konzultacija prema dnevniku rada pokazuje da je veći broj konzultacija realiziran

u grupama gdje su prisutna djeca s teškoćama komunikacije, jezika i govora.

Zaključak:

Odgojitelji su veoma važni suradnici u stručnom radu logopeda. Tijekom pedagoške godine je

ostvarena izvrsna suradnja s odgojiteljima na zadovoljstvo djece, odgojitelja i logopeda.

55

4. REALIZACIJA OSTALIH POSLOVA I ZADATAKA STRUČNOG SURADNIKA

- Suradnja sa stručnjacima izvan vrtića

Suradnja je ostvarena s nekoliko vanjskih institucija na način upućivanja djeteta s posebnim

potrebama na obradu i tretman, razmjenjivanjem informacija važnih za boravak djeteta u

vrtiću ili implementiranjem stručnih savjeta vanjskih stručnjaka i institucija koje rade s

djecom u vrtićki program rada s djecom s posebnim potrebama. Stručnjaci i institucije s

kojima je uspostavljena suradnja su logopedi iz drugih vrtića i ustanova, kao i privatni

logopedi, profesori s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta, članovi udruge HURID,

djelatnici Poliklinike Suvag, OŠ Augusta Cesarca i OŠ ''Ljudevit Gaj''.

- Stručno usavršavanje djelatnika

Stručno usavršavanje djelatnika obavljalo se putem tjednih stručnih aktiva na različite teme

kao i kroz predavanja stručnog tima na Odgajateljskom vijeću.

- Osobno stručno usavršavanje

sudjelovanje u radu Sekcije predškolskih logopeda kroz 3 sastanka

praćenje i proučavanje stručne literature posebno iz područja vezanih uz konkretnu

problematiku djece s posebnim potrebama uključene u individualni logopedski

tretman te kroz konzultacije s odgajateljima ili savjetodavni rad s roditeljima

sudjelovanje na stručnim skupovima u DV ''Rožica'' Veliko Trgovišće i DV ''Zipkica''

Zabok

- Pisanje mišljenja, nalaza i posebnih planova programa rada

Tijekom godine napisano je 20-tak nalaza i mišljenja logopeda za djecu uključenu u

logopedski tretman.

- Rad u stručnom timu

Tijekom godine održana su ukupno 26 sastanaka stručnog tima na kojima je sudjelovao

logoped zajedno s psihologinjom (Odgojiteljska vijeća, redoviti tjedni sastanci stručnog tima s

ravnateljicom, radni dogovori s odgojiteljima itd.). Sastanci su uglavnom održani jednom

tjedno, a po potrebi i češće. Najčešće su analizirani izvršni poslovi, planirane su tjedne i

mjesečne aktivnosti na razini vrtića, ali i vlastite aktivnosti te se raspravljalo i rješavalo tekuće

probleme.

56

- Izrada Godišnjeg plana rada vrtića i izvještavanje

Krajem pedagoške godine prikupljeni su i analizirani podatci iz izvještaja odgojitelja kao i

podatke logopeda iz poglavlja suradnja s roditeljima, djeca s teškoćama te sudjelovanje u

pisanju Godišnjeg izvještaja za navedeno poglavlje.

- Planiranje i dokumentiranje rada

Tijekom godine realizirani su sljedeći poslovi: planiranje i pisanje individualnog godišnjeg

plana logopeda, pripremanje i pisanje godišnjeg izvješća rada logopeda, promišljanje i pisanje

tjednih planova rada logopeda, vođenje dnevnika rada logopeda (tablica realizacije rada),

svakodnevno ispunjavanje individualnih dosjea djece uključene u logopedsku terapiju,

osmišljavanje metoda rada, izrada materijala za redovite logopedske vježbe

- Sudjelovanje u organizaciji i realizaciji izleta djece, posjeta kazalištu, predstava u vrtiću i

drugo

Tijekom godine sudjelovala sam organizacijom, stručnom pratnjom ili pomoći odgajateljima

u realizaciji u sljedećim događanjima:

- kazališne predstave

- obilježavanje dana Maškara

- mali Božićni koncert

- edukacija Crvenog križa za pružanje prve pomoći

- predavanje Udruge distrofičara Krapina

57

9.2. Izvješće o realizaciji programa rada stručne suradnice psihologinje

Ove pedagoške godine zbog čestog bolovanja stručne suradnice nisu realizirani svi

zadaci planirani Godišnjim planom i programom rada stručnog suradnika psihologa.

A) Rad s djecom

Tijekom čitave godine vršila se procjena razvojnih potreba djece. Obavljena su 43

inicijalna razgovora prilikom upisa djece, na početku godine obavljena je trijažna procjena

razvoja djece u tri najmlađe vrtićke skupine, dok su u preostalim skupinama procijenjeni svi

školski obveznici, te djeca sa posebnim potrebama na koje su ukazivale odgojiteljice ili

roditelji. Najveći dio rada s djecom odnosio se na pripreme i procjene razvojnog statusa djece

koja su bila školski obveznici (vrtić i predškola), te individualne oblike rada sa djecom

posebnih odgojno-obrazovnih potreba (poticanje prosocijalnog ponašanja, djeca s teškoćama

u razvoju, potencijalno darovita djeca). Praćenjem razvoja i razvojnih potreba djece, u

suradnji s logopedinjom, odgojiteljima i roditeljima, jedno je dijete upućeno na dodatnu

obradu u kabinet za ranu komunikaciju ERF-a, dok je za jedno dijete u opservaciji preporučen

ispis i uključenje u program predškolskog odgoja pri Centru za odgoj i obrazovanje Krapinske

Toplice. Po završetku obrade djece dorasle za školu, napisano je 26 stručnih mišljenja; od

čega je čak 15 preporuka za odgodu, 2 za prijevremeni upis, 8 na zahtjev upisnog

povjerenstva škole (djeca s razvojnim teškoćama, emocionalno nezrelija djeca), te 1 za

potrebe specijalističke obrade na Goljaku (dijete u praćenju) i ostvarivanje prava pri CZSS.

Za djecu starijih vrtićkih skupina održano je sveukupno pet preventivnih radionica (3

radionice „Pravilo donjeg rublja“ – preventivni program seksualnog nasilja nad djecom; 2

radionice „Dva ovna na brvnu“ – nenasilno rješavanje sukoba).

B) Rad s roditeljima

Prema iskazanim potrebama vršila se razmjena informacija i mišljenja vezano uz

procjenu razvojnog statusa i potreba djeteta, kao i potreba obitelji, na temelju uvida u razvoj

djeteta, njegova ponašanja u skupini, iskaze roditelja i obiteljske anamneze (intervju,

razgovor). Najveći broj informativno-savjetodavnog rada s roditeljima odnosio se na roditelje

djece školskih obveznika za koje su održani roditeljski sastanci „Ususret školi – kako

pripremiti dijete za polazak u školu“ (vrtić i predškola Krapina) kao i savjetodavni razgovori

vezani uz povratne informacije nakon obavljene procjene spremnosti djece za školu. Za

roditelje tri najmlađe skupine održan je roditeljski sastanak o važnosti rane stimulacije za

58

cjeloviti razvoj djeteta „Godine prve – zašto su važne“. Za roditelje novoupisane djece, u

lipnju 2017. održan je plenarni roditeljski sastanak na kojem se roditelje upoznalo sa

organizacijom rada vrtića, te tijekom perioda prilagodbe. Tijekom održavane individualne, ali

i timske, konzultacije sa roditeljima djece posebnih odgojno-obrazovnih potreba. Za roditelje

su osmišljene i provedene dvije ankete s ciljem vrednovanja kvalitete odgojno-obrazovnog

rada, ali i ustanove u cjelini.

C) Rad s odgojiteljima

Najviše se bazirao na pomoći u suradnji s roditeljima novoupisane djece, te djece s

posebnim-odgojno obrazovnim potrebama. Na zahtjev odgojitelja, pružena je pomoć u

planiranju i održavanju komunikacijskih roditeljskih sastanaka na razini skupine (zajedničko

izlaganje, pomoć u pripremi materijala i sl.). Za djecu s posebnim-odgojno obrazovnim

potrebama izrađeni su IOOP kao pomoć odgojiteljima kroz konkretizirane zadatke i postupke,

te način komunikacije. Poticala se stručna kompetencija odgojitelja u planiranju, ostvarivanju

i vrednovanju odgojno-obrazovnog rada s djecom (naročito odgojitelja pripravnika).

60

PRILOG:

IZVJEŠĆE O RADU

PROGRAMA PREDŠKOLE

u pedagoškoj 2016./2017. godini

61

1. USTROJSTVO RADA

Organizacija rada i provođenje programa predškole bilo je prilagođeno potrebama

djece i roditelja.

Program rada i broj djece u skupinama planiran je prema mjerilima Državnog

pedagoškog standarda predškolskog odgoja i naobrazbe. Ove pedagoške godine formirali smo

18 skupina predškole za svu djecu u godini dana prije polaska u osnovnu školu, koja nisu bila

obuhvaćena redovitim programom predškolskog odgoja u dječjem vrtiću.

U predškoli je radilo 5 odgojiteljica. Odgojno-obrazovni rad predškole konstantno se

odvijao u suradnji sa odgojiteljima starijih skupina, ravnateljicom Dječjeg vrtića „Gustav

Krklec“ Krapina, kao i članovima stručnih timova škola u sklopu kojih se program predškole

provodio.

1.1. Raspored održavanja predškole

Raspored održavanja predškole bio je usklađen s redovitim programom Dječjeg vrtića

„Gustav Krklec“ Krapina, kao i Osnovnih i Područnih škola u čijim se prostorima provodio

program predškole u prijepodnevnim ili poslijepodnevnim satima. Polaznici programa

predškole mogli su koristiti sve didaktičke igračke, opremu i igralište (kao i djeca u

cjelodnevnom 10-satnom programu).

Program se ostvarivao kroz 2 odgojno – obrazovna razdoblja:

I. 4.10.2016. – 23.12.2016.

II. 12.01.2017. – 31.05.2017.

62

Tablica 1: Organizacija rada predškole za pedagošku godinu 2016./2017.

Voditelj Mjesto Naziv Br.

djece

Prostor(veličina

u m²) Vrijeme Dan u tjednu

Nad

a K

ralj

,

od

go

jite

ljic

a (V

ŠS

) PŠ Lepajci Lepajci 8 Učionica 1.razreda

(50)

11,00 –


DV „Gustav

Krklec“

Krapina

Krapina A 17 Starije vrtićne

skupine (70)

15,45 –

18,15


petak (svaki drugi)

DV „Gustav

Krklec“

Krapina

Krapina B 20 Starije vrtićne

skupine (70)

15,45 –

18,15

Utorak, četvrtak,

petak (svaki drugi)

Mar

ina

Hm

elin

a,

od

go

jite

ljic

a (V

ŠS

)


A 8

Prostorija samo za

ovaj Program (50)

8,00-

11,00


petak


B 7

Prostorija samo za

ovaj Program (50)

8,00-


PŠ Putkovec Putkovec 7

Prostorija samo za

ovaj Program (30)

11,30 –


OŠ Gornje

Jesenje Jesenje 7

Prostorija samo za

ovaj Program

(50)+ prostor šk.

Knjižnice

12,00 –

15,00 Ponedjeljak, srijeda

Mar

ina

Ko

zin

a,

od

go

jite

ljic

a (V

ŠS

) PŠ Hromec Hromec 4

Prostorija samo za

ovaj

Program (60)

8,00 –


PŠ Macelj Macelj 5

Učionica 1.razreda

(50)

12,00 –

15,00


četvrtak

PŠ Podgora Podgora 7 Učionica

1.razreda(50)

12,00 –

15,00 Utorak, petak

Krapina C Krapina C 12

Starija mješovita

vrtićka skupina

(50)

15,45 –

18,15


četvrtak

San

ja Č

avu

žić

Ko

zin

a,

od

go

jite

ljic

a (V

ŠS

)

PŠ Škarićevo Škarićevo 5

Prostorija samo za

ovaj

Program (50)

8,00 –

11.00 Ponedjeljak, četvrtak

OŠ

A.Mihanovića

Petrovsko

Petrovsko 16

Učionica za

likovnu kulturu

(50)

7,30 –

11.00 Srijeda, petak

PŠ Slatina Slatina 5 Prostorija samo za

ovaj Program (30)

11,00 –

13,00 Srijeda, petak

PŠ Donja

Šemnica

Šemnica

Donja 12

Učionica u

prizemlju škole

(50)

12,00 –


Tan

ja P

eček

,

od

go

jite

ljic

a (V

ŠS

) OŠ Side

Košutić

Radoboj

Radoboj 16 Prostorija samo za

ovaj Program (30)

14,00 –

17,00


petak

PŠ Jazvine Jazvine 12

Učionica u

prizemlju škole

(40)

12,30 –


PŠ Šemnica

Gornja

Šemnica

Gornja 3

Prostorija samo za

ovaj Program (30)

9,30 –


63

2. MATERIJALNI UVJETI RADA

Organizacija prostora bila je osmišljena u skladu s potrebama i dobi djece, zadacima i

uvjetima u kojima se program provodio.

Po završetku programa predškole odgojiteljice su napravile vlastitu procjenu prostorno-

materijalnog konteksta prostorija u kojima je realiziran program predškole. Procjena je

napravljena na skali od 1 do 5, gdje je 1 označavalo izrazito loše, 2 – loše, 3 – umjereno, 4 –

vrlo dobro, 5 – odlično.

Iz dolje prikazanih rezultata može se uočiti kako je prostorno-materijalni kontekst po

područjima provođenja programa predškole uglavnom procijenjen kao vrlo dobar. Još uvijek

ima prostora za njegovo unapređenje što će nam biti cilj u narednoj pedagoškoj godini

sukladno financijskim mogućnostima.

Tablica 2: Prosječne procjene (M-aritmetičke sredine) prostorno-materijalnog konteksta

prostora u kojem se odvijao odgojno-obrazovni rad

PROSTORNO-MAT.

KONTEKST

Područje

Grada

Krapine

Područje

općine

Jesenje

Područje

općine

Đurmanec

Područje

općine

Radoboj

Područje

općine

Petrovsko

Funkcionalnost samog

prostora 3,17 4,00 3,50 3,00 3,50

Ozračje prostora 3,83 4,00 4,25 3,67 4,00

Funkcionalnost centara igara

u sobi 3,50 4,00 3,75 3,33 4,00

Primjerenost opreme i

didaktike 3,83 4,00 4,25 3,67 3,50

Dostatnost opreme i

didaktike 3,33 4,00 4,00 3,67 3,50

Grupe predškole koje su koristile prostor učionica područnih škola imale su otežavajuće

materijalne uvjete budući da su dijelile prostor učionice te nije bilo mogućnosti za

ostvarivanje prostorno-materijalnog konteksta koji bi odgovarao zahtjevima programa

predškole (npr. formiranja određenih kutića i zasebnog prostora u kojem bi se mogao odlagati

materijal kako isti ne bi bio trošen od strane škole, previsoke školske klupe i stolci).

64

Prijedlozi i ideje za unapređenje kvalitete prostorno-materijalnog konteksta

Gotovo sva područja u kojima se provodio program predškole potrebno je i nadalje

nadopunjavati i opremati potrebnim sredstvima, rekvizitima, namještajem, didaktičkim

sredstvima. U planu je nabava opreme i didaktike prema iskazanim potrebama odgojitelja:

Lepajci – prema prijedlogu i u dogovoru s odgovornim osobama škole, napraviti male

građevinske zahvate u garderobnom prostoru i stvoriti zaseban prostor za program

predškole

Đurmanec - sprave i rekviziti za provođenje sata tjelesnog vježbanja (vijače, lopte,

strunjača, obruči), novi stolovi i stolice, potrebne slikovnice: Operi ruke, Lana i Pavo,

Ogledalce, Priča o prometnim znakovima, pojedine enciklopedije, nove didaktičke

igre

Putkovec - sprave i rekviziti za provođenje sata tjelesnog vježbanja (vijače, lopte,

strunjača, obruči), vanjski pano za obavijesti i kutić roditelja, plastični podlošci za

likovne aktivnosti, više slikovnica i priča, enciklopedija, memory, set frizera, set

liječnika, lutke za dramatizacije, stalak za bebe, više didaktičkih igara

Jesenje - sprave i rekviziti za provođenje sata tjelesnog vježbanja (vijače, lopte,

strunjača, obruči), kazalište, set frizera, stalak za bebe, ploču za pisanje

Podgora – nekoliko dobno primjerenijih, nižih, stolova i stolica

Jazvine – polica za odlaganje radnog materijala, popraviti postojeće stolove

(nestabilni)

Šemnica Gornja – popraviti postojeći namještaj (stolovi i stolci rasklimani)

Radoboj – pokrećiti zidove

65

3. ODGOJNO-OBRAZOVNI RAD

Zadaci i planirani sadržaji postavljeni u Godišnjem planu i programu te kurikulumu

Vrtića uspješno su realizirani, a temeljili su se na promatranju i slušanju djece i dogovaranju s

djecom, pri čemu su interesi djece i njihove individualne i razvojne mogućnosti bili najvažniji

kriterij u planiranju i realizaciji odgojno-obrazovnog rada.

Tijekom provođenja programa trudili smo se stvoriti odgovarajuće organizacijske

uvjete koje smo temeljili na shvaćanju djeteta kao cjelovitog bića, kao istraživača i aktivnog

stvaratelja znanja, kao socijalnoga subjekta sa specifičnim potrebama, pravima i kulturom,

kao aktivnoga građanina zajednice te kao kreativnog bića sa specifičnim stvaralačkim i

izražajnim potencijalima.

Sve provedene odgojno-obrazovne aktivnosti temeljene su na istraživanju, otkrivanju,

promišljanju, rješavanju problema i raspravi djeteta s drugom djecom i odgojiteljem te

korištenju različitih izvora učenja. Aktivnosti su bile raznolike, međusobno su se

nadopunjavale kako bi djeci pružile nove uvjete za nadograđivanje postojećeg iskustva,

znanja i razumijevanja djece.

U slijedećoj tablici je prikaz dobiti za djecu u primjeni preventivnih i razvojnih programa

koje su odgojiteljice navele kao važne:

DOBITI

odgoj za ljudska prava

- Usvajanje i njegovanje temeljnih humanih vrijednosti kao

što su prijateljstvo, suosjećanje, solidarnost i nenasilje

- Uočavanje i poštivanje različitosti drugih, tuđih prava,

želja i potreba

- Poticanje razvoja tolerancije i kooperativnosti

- Poštivanje pravila i dogovora u grupi

- Spoznaja da svako dijete ima pravo na slobodu igre i

učenje

poticanje prosocijalnog

ponašanja

- Prepoznavanje vlastitih i tuđih emocija

- Razvoj zajedništva i dijeljenja

- Važnost suradnje i međusobnog pomaganja

okoliš i održivi razvoj

- Upoznavanje sa prirodom s ciljem podizanja svijesti i

znanja o važnosti očuvanja okoliša kroz recikliranje starih

predmeta

- Važnost cjeloživotnog učenja o ekološkoj svjesnosti

- Razvijanje osjećaja za zaštitu okoliša (ljudskog, biljnog i

životinjskog)

prevencija i suzbijanje

ovisnosti

- Razvijanje svijesti što je zdravo i nezdravo za naše tijelo

- Razumijevanje pojmova vezanih uz štetna ponašanja te

važnosti usvajanja zdravih životnih navika

66

zdravstveni odgoj i

pravilna prehrana

- Usvajanje osnovnih higijenskih navika i praktičnih vještina

za očuvanje zdravlja

- Podizanje svijesti o zdravim namirnicama te usvajanje

navike konzumiranja zdrave hrane

- Važnost svakodnevne tjelovježbe

sigurnost djece

- Usvajanje znanja o opasnim situacijama i igrama i

njihovim posljedicama

- Usvajanje važnih telefonskih brojeva u opasnim

situacijama

prometni odgoj

- Učenje o različitim vrstama vozila i prometnih znakova

- Obrada zanimanja važnih za sigurnost u prometu

- Kroz česte šetnje gradom, usvojena su osnovna ponašanja

za sigurno kretanje u prometu

priprema za školu

- Poticanje tjelesnog i psihofizičkog razvoja djece

- Poticanje samostalnosti

- Razvoj narativnih sposobnosti i komunikacije

- Usvajanje predvještina čitanja i pisanja te matematike

- Rad na spoznajnom i socio-emocionalnom razvoju

U sklopu programa predškole nastojalo se i dodatnim sadržajima obogatiti život djece.

SADRŽAJI ZA OBOGAĆIVANJE ŽIVOTA DJECE

POSJETE

posjet gradskoj knjižnici

posjeta Djeda Božićnjaka

posjet školskoj knjižnici

posjet OŠ

posjet kino dvorani

IZLETI

izlet na Sljeme (igra na svježem zraku, ručak u

restoranu)

izlet u Zoološki vrt u Zagrebu

izleti u kazališta (Žar ptica)

KAZALIŠNE PREDSTAVE

''Čarobni Božić u ZOO''

''Pinokio''

''Mačak u čizmama''

''Klaun Čupko''

NEŠTO DRUGO

svečanost povodom Dana kruha u OŠ Gornje

Jesenje

sudjelovanje na božićnoj priredbi u OŠ Gornje

Jesenje

proslava dječjih karnevala po školama

suradnja s roditeljima na različitim radionicama

predstavljanje knjiga ''Bum Tomica''

sudjelovanje na priredbama povodom sv. Nikole

šetnje gradom i odlasci na promatranje i

upoznavanje obližnjih objekata ili elemenata iz

prirode

završne svečanosti uz dječji program i druženja s

roditeljima

67

Kao što je vidljivo iz gornje tablice i ove pedagoške godine za polaznike programa

predškole osigurani su brojni dodatni sadržaji kojima smo obogatili njihov život. Iz godine u

godinu suradnja sa područnim i osnovnim školama postaje sve bogatija i raznolikija pa samim

time doprinosi i podizanju kvalitete odgojno-obrazovnog rada u programu predškole.

Iz izvješća odgojiteljica vidljivo je kako su vrlo zadovoljne količinom i sadržajima

kojima se ove godine obogatio program predškole pa predlažu da se tako nastavi i u narednoj

pedagoškoj godini uz mogućnost organiziranja posjeta u što više institucija i znamenitosti u

neposrednoj lokalnoj zajednici, više kazališnih predstava uz mogućnost odlaska u kazalište

čak dva puta godišnje. Također je jedan prijedlog da se djeca iz programa predškole sudjeluju

na Olimpijskom festivalu DV KZŽ.

3.1. Procjena razvojnih postignuća djece

Odgojiteljice su tijekom čitave pedagoške godine pratile razvojni napredak, procese

učenja i postignuća svakog pojedinog djeteta. Na osnovi godišnjeg izvješća odgojiteljica, koji

je standardiziran, dobiveni su podaci o razvojnim postignućima djece, po razvojnim

područjima. Podaci su obrađeni, zajedno za sva mjesta provođenja programa predškole te je

analiza podataka prikazana sljedećim tablicama. Postignuti rezultati izraženi su u postocima

po kategorijama: unutar očekivanja, iznad očekivanja, ispod očekivanja. Visok postotak je u

skladu s dobi, a niži postoci su u odstupanjima. Odstupanja se mogu argumentirati. U

pojedinim odgojnim skupinama bila su djeca s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama, a

pojedina djece su imala odgojne zapuštenosti, odnosno imala su premale količine rane

stimulacije kojom se trebao poticati cjeloviti razvoj djeteta, što sve utječe na ukupne rezultate.

68

Slijedi grafički prikaz procjene postignutih rezultata po razvojnim područjima za sve grupe

predškole zbirno.

Tjelesni razvoj - razvoj motorike i samostalnost u prehrani i brizi o sebi

96%

4%0%

20%

40%

60%

80%

100%

120%

U SKLADU S

DOBI

+ -

motorika

97%

4%0%

20%

40%

60%

80%

100%

120%

U SKLADU S

DOBI

+ -

samostalnost

Ometajući čimbenici u realizaciji zadataka tjelesnog razvoja:

Gotovo na svim mjestima provođenja programa predškole nedostatak dvorane za

tjelesni odgoj u područnim školama, loša opremljenost rekvizitima i opremom za

male tjelesne aktivnosti

Prijedlozi i ideje za poboljšanje kvalitete rada s djecom na zadacima tjelesnog razvoja

osigurati djeci veći po mogućnosti zaseban prostor za tjelesno vježbanje, te rekvizite,

sprave i pomagala za vježbanje (različite lopte, vijače, strunjače, palice, obruče, žabice

za hodanje po njima te materijale za štafetne i natjecateljske igre)

svakodnevno provoditi jutarnje tjelovježbe, jedanput na tjedan imati sat tjelesne

kulture

omogućiti djeci da sudjeluju u nekim natjecateljskim sportskim aktivnostima, puštati

im skladbe koje mogu biti popraćene plesnim koracima i učiti ih plesati – stvarati

pokrete uz ritam, glazbu, ples, naučiti djecu osnovnim sportovima

davati više alata i predmeta s kojima djeca mogu baratati i pritom stjecati radne i

praktične vještine, davati im više aktivnosti koje zahtijevaju razvijanje fine motorike

(npr. sa škarama, vezicama...),

više izložiti djecu svježem zraku, provoditi aktivnosti sa djecom i u zimskim uvjetima

(npr. izrada snjegovića, sanjkanje, grudanje)

69

Prilagodba djece i socio-emocionalni razvoj:

Period prilagodbe je uglavnom protekao u skladu s očekivanjima. Većina djece se

prilagodila u prosjeku kroz pet do deset dana, dok je svega nekolicini njih (5%) bio potreban

period od mjesec dana.

Ometajući čimbenici u prilagodbi djece:

strah odvajanja od roditelja, nepoznata okolina – prostor, grupa djece, sramežljivost i

povučenost, želja za prisutnosti majke u aktivnostima, nesigurnost, loše razvijene

socijalne vještine i odnosi s vršnjacima, nedovoljna komunikacija, velika

popustljivost roditelja

Prijedlozi i ideje za poboljšanje prilagodbe djece:

na prvom roditeljskom sastanku upoznati roditelje s mogućim problemima koji se

mogu javiti u prvim danima predškole te na koji način da pripreme djecu za polazak u

predškolu

teže prilagodljivoj djeci u prvim danima omogućiti postepeno produživanje boravka u

programu predškole

prema potrebi uputiti roditelja na savjetovanje kod stručne suradnice vrtića

ostvariti partnerstvo sa roditeljima, svakodnevno izvještavati roditeljima o ostvarenim

pomacima djeteta i razmjenjivati sve ostale bitne informacije

truditi se u što bržem vremenskom periodu što bolje upoznati djecu radi ostvarivanja

dobrih odnosa dijete-odgojitelj, osjećaja pripadnosti skupini, uspostavljanja otvorenih

i prijateljskih međusobnih odnosa dijete-dijete

upoznati dijete sa svime što ga okružuje u neposrednoj okolini (čitav prostor) radi

stjecanja osjećaja sigurnosti i svođenja straha od nepoznatog na najmanju moguću

mjeru

70

Ometajući čimbenici u realizaciji zadataka socio-emocionalnog razvoja:

nedovoljna socijaliziranost pojedine djece, slaba samokontrola, zatvorenost djeteta,

djetetovo neizražavanje misli, osjećaja i želja, nesigurnost, strah i bojažljivost

sudjelovanja pred skupinom djece, ne poštivanje pravila i dogovora u grupi,

nedovoljno razvijena empatija, neprihvaćanje inicijativa i sugestija drugih,

neprihvaćanje vlastite krivnje, nedogovaranje u konfliktima, sramežljivost, starost

djeteta

Prijedlozi i ideje za poboljšanje kvalitete rada s djecom na zadacima socio-

emocionalnog razvoja

savjetovanje roditelja sa stručnim suradnicama

provoditi igre za nenasilno rješavanje sukoba

provođenje igara i aktivnosti za podizanje slike o sebi te jačanja samopouzdanja

pričanje priča o prijateljstvu, razgledavanje slikovnica o emocijama, razgovaranje

poticanje i usmjeravanje djece na razvijanju empatije i želje za pomaganjem

drugima

71

Izražavanje i komunikacija - govorno, likovno, glazbeno

Ometajući čimbenici u realizaciji zadataka govornog izražavanja i komunikacije:

izrugivanja od strane vršnjaka, zbog nepravilnog izgovora, što utječe na razvoj

niskog samopouzdanja kod djeteta, te izbjegavanja pričanja pred grupom ili

aktivnog uključivanja u aktivnosti koje iziskuju govorno izražavanje

poteškoće u pažnji i koncentraciji

loše i neprikladne komunikacijske vještine

Prijedlozi i ideje za poboljšanje kvalitete rada s djecom na zadacima govornog


nadopuna postojećih slikovnica i enciklopedija novim naslovim

poticanje slušne osjetljivosti, čitanje i prepričavanje slikovnica, kreiranje više

različitih scena i kazališta za glumu, u sobu unijeti više lutaka za dramatizacije

pojačano raditi na početnom pisanju i čitanju, svakodnevno obogaćivati vokabular

kroz razne aktivnosti, uključivati dramske igre (igre kazališta s lutkama, podijeliti

uloga u pričama i sl.), igre s pjevanjem, poticati djecu u pričanju ili prepričavanju

priča, svakodnevno koristiti jezično - govorne igre putem slikovnih materijala,

govorno – ritmičkih pjesmica s pokretom, pjevati pjesmice i stihove u rimi, više

koristiti slikopriče, uključivati likovne, glazbene i dramske aktivnosti, obogaćivati

rječnik novim pojmovima

72

Ometajući čimbenici u realizaciji zadataka likovnog izražavanja i komunikacije:

nedovoljno poticaja za likovno izražavanje, nedostatak umjetničkih djela za

pokazivanje, premalo različitih likovnih sredstva i materijala za istraživanje

različitih tehnika oblikovanja, premalo prostora za stolom i stvaranje gužve na

stolovima, premalo neoblikovanog materijala...

Prijedlozi i ideje za poboljšanje kvalitete rada s djecom na zadacima likovnog


likovno se izražavati kroz što raznovrsnije likovne tehnike, kreativno se izražavati

pedagoški neoblikovanim materijalom, osigurati što više mogućnosti likovnog

izražavanja i istraživanja likovnog materijala te im nenametljivo ukazati na

mogućnosti koje likovnost pruža

uvažavati djetetov autentični izraz, osigurati mu vrijeme i prostor za likovne

aktivnosti i upoznati ga s likovnom umjetnošću putem slikovnica, reprodukcija i

izložba, treba im omogućiti prostrane plohe za slobodno likovno izražavanje,

uključiti u program više likovnih radionica, poticati djecu da pokušaju grupno ili u

paru napraviti neki uradak,

obavezno stavljati radove na panoe ili zidove te pohvaljivati djecu na djelima,

voditi djecu u prirodu da pomoću svih osjetila nešto dožive i to prenesu na papir,

upoznavati djecu sa poznatim slikarima i umjetnicima te sa najpoznatijima djelima

u povijesti, razvijati im osjetljivost za oblikovanje na plohi, za oblikovanje u

prostoru, za kombinacije

koristiti fotografije kao predloške za dječje likovno stvaralaštvo, igrati se više

bojama, kistovima, otiscima, osigurati djeci veće kartone i papire po kojima mogu i

grupno crtati i bojati te im davati različite kartonske kutije s kojima mogu

konstruirati nešto

73

Ometajući čimbenici u realizaciji zadataka glazbenog izražavanja i komunikacije:

nedovoljno cd-a, nedostatak malih glazbenih instrumenata, nedostatak knjiga o

glazbenim instrumentima i općenito o glazbi (enciklopedija...),

nedostatak slika i aplikacija pojedinih instrumenata, premali prostor za ples i

glazbene pokrete te igre

Prijedlozi i ideje za poboljšanje kvalitete rada s djecom na zadacima glazbenog


poticati djecu na pjevanje i ples, nuditi im plesnu glazbu i pokazivati im pojedine

plesne pokrete, učiti ih koreografijama,

osmišljavati kreativne igre: igre osluškivanja, otkrivanja, prepoznavanja i stvaranja

novih zvukova izradom jednostavnih udaraljki, šuškalica, zvečki i slično

svirati malim instrumentima, kod uspoređivanja i razlikovanja npr. zvukova djecu

potaknuti na slušanje glazbu i uspoređivanje pojedine zvukove po jačini, visini i

slično; da oponašaju ritmičke ili melodične motive na instrumentu, vlastitim glasom

ili pokretom, da slušaju glazbu i pokušavaju dokučiti kako bi se kretala osoba na

ritam koji se čuje, da otkrivaju koji instrumenti sviraju i slično

primjenjivati različite igre za razvoj sluha: igra tišine, igra jeke

koristiti igre s pjevanjem ili uz instrumentalnu pratnju

djeci trebaju biti dostupne umjetnički vrijedne skladbe i učiti ih kako se sluša glazba,

upoznavati ih sa poznatim skladateljima, omogućiti im posjetu glazbenoj školi,

pokušati s njima izrađivati jednostavne instrumente od neoblikovanog materijala,

koristiti puno aplikacija i slika vezanih za glazbu

Razvijati ritam govora kroz: brojalice, recitiranje dječjih pjesmica, oponašanje

zvukova iz prirode i okoline u kojoj djeca žive (glasanje životinja, šum kiše, kucanje

sata, kucanje srca).

74

Spoznajni razvoj

Ometajući čimbenici u realizaciji zadataka spoznajnog razvoja:

nedostatak materijala za istraživačko-spoznajne aktivnosti

nedovoljno predznanje pojedine djece, loša koncentracija i pažnja djece, nedostatak

interesa pojedine djece

premali prostor za izvođenje pojedinih zahtjevnijih aktivnosti

nedovoljno neoblikovanog materijala, nedostatak didaktičkih igara, nedostatak

knjiga i enciklopedija

Prijedlozi i ideje za poboljšanje kvalitete rada s djecom na zadacima spoznajnog

razvoja:

produžiti trajanje programa predškole

nuditi mnoštvo raznih aktivnosti koje se temelje na istraživanju, otkrivanju,

promišljanju, rješavanju problema i raspravi djeteta s drugom djecom i odgojiteljem te

korištenju različitih izvora učenja.

osnaživanje istraživačkih interesa djece za matematičko-logičke i prirodoslovne

aktivnosti

75

3.2. Djeca s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

Redovitim praćenjem razvoja djece od strane odgojiteljica, a i temeljem dobivenih

informacija od roditelja, identificirana su djeca sa posebnim odgojno-obrazovnim

potrebama. Nakon identifikacije, nastojalo se za tu djecu osigurati sve potrebne oblike

stručne pomoći, što u sklopu same Ustanove, a što u suradnji sa vanjskim stručnjacima.

Brojčani podaci koji su predočeni u tabeli mogu se promatrati samo izolirano za određenu

grupu posebnih odgojno-obrazovnih potreba što znači da je za neku djecu trebalo zadovoljiti

više različitih potreba te su brojčano navedeni u nekoliko grupa.

Tablica 3: Prikaz uočenih posebnih odgojno-obrazovnih potreba kod djece polaznika

programa predškole

Vrsta posebnih odgojno-obrazovnih potreba

Broj djece

1. OŠTEĆENJE VIDA

- korekcija vida (nosi naočale) 18

2. POREMEĆAJI U GLASU I GOVORU

- usporeni razvoj govora 11

- dyslalia 17

- brzopletost u govoru 4

- selektivni mutizam 2

3. TJELESNA OŠTEĆENJA , DEFORMACIJE I

BOLESTI

- motorička oštećenja i deformacije lokomotornog aparata 1

- teže kronične bolesti i one koje zahtijevaju posebnu

pažnju (alergije, astma, tbc, bolesti srca, celiakija,

fenilketonurija)

3

4. MENTALNA NEDOVOLJNA RAZVIJENOST (MNR)

- izrazitije poteškoće u percepciji, pamćenju i izražavanju 2

5. SPECIFIČNI RAZVOJNI POREMEĆAJI

- ADHD (susp.) 1

- povučeno dijete 2

- teška prilagodba 3

- strah/fobija 1

- loša grafomotorika 2

- grizenje noktiju 1

6. OBITELJSKA SITUACIJA

- živi s jednim roditeljem/starateljem 14

- ostale obiteljske specifičnosti koje mogu utjecati na

dijete

1

7. DAROVITOST

- glazba 1

- gluma 3

76

4. STRUČNO USAVRŠAVANJE

Stručno usavršavanje odgojitelja provedeno je putem individualnog usavršavanja,

grupnog (Odgojiteljska vijeća) i usavršavanja u Ustanovi ili izvan nje (seminari, radionice).

5. SURADNJA S RODITELJIMA

Na svim područjima provođenja programa predškole održan je plenarni roditeljski

sastanak na kojem se roditelje upoznalo sa osnovnim informacijama o samom programu

(zadaci i ciljevi predškole, vrijeme održavanja i kućni red, obaveze i dužnosti roditelja,

upoznavanje sa prostorom u kojem se program provodi). Sastanke su održale ravnateljica

Dječjeg vrtića „Gustav Krklec“ Krapina i odgojiteljica-voditeljica programa predškole.

U Dječjem vrtiću održan je roditeljski sastanak „Ususret školi – kako pripremiti dijete

za polazak u prvi razred“ za polaznike predškole Krapina u suradnji sa stručnim suradnicama

vrtića. Također za područje OŠ Đurmanec i OŠ Gornje Jesenje, voditeljice predškole, u

suradnji sa stručnim timom škole, održale su roditeljski sastanak na temu: „Sistematski

pregledi, utvrđivanje zrelosti djece za prvi razred.

Ostala suradnja provodila se putem individualnih razgovora u kojima se roditelje

obavještavalo o prilagodbi i napredovanju djece, o postavljanju granica i poticanju

samostalnosti, o poteškoćama djeteta, i sl., te putem dogovora s roditeljima vezano za izlete,

planirane aktivnosti i realizaciju istih.

Prema roditeljima se djelovalo:

informativno – usmeno, pismeno (putem plakata, letaka, panoa)

edukativno – pismeno (letci, edukativni panoi)

savjetodavno – individualnim razgovorima

tematski roditeljski sastanak

Na razini odgojne skupine kroz individualne razgovore poticao se partnerski odnos

između odgojitelja i roditelja.

77

6. SURADNJA S DRUŠTVENIM ČIMBENICIMA

Suradnja s matičnim vrtićem i lokalnom zajednicom odvijala se prema potrebi.

Odgojiteljice koje su vodile Program predškole u godišnjim izvještajima iskazale su svoje

zadovoljstvo ostvarenom suradnjom sa matičnim vrtićem, odnosno školom u sklopu koje se

predškola provodila (procjena na skali od 1 do 4, pri čemu 1 znači nezadovoljna, 2 –

djelomično nezadovoljna, 3 – djelomično zadovoljna, 4 - zadovoljna).

Tablica 4: Prikaz prosječnog stupnja zadovoljstva odgojiteljica (mod) ostvarenom

suradnjom u pojedinim segmentima djelovanja i postotak odgojiteljica koje su dale

određenu procjenu zadovoljstva.

Naročito je istaknuta suradnja s matičnim vrtićem, na čelu s ravnateljicom vrtića, vezano

uz nabavu potrebnih sredstava za rad, organizacijom predstava i izleta za djecu polaznike

predškole.

Ostvarena je uspješna suradnja s predstavnicima:

grada Krapine te općinama: Đurmanec, Jesenje, Petrovsko i Radoboj

Osnovnih i Područnih škola sa područja grada Krapine, općina Đurmanec,

Jesenje, Petrovsko i Radoboj.

Nadležnim županijskim službama

Djelatnici škola u sklopu kojih se program provodio, od ravnatelja, pedagoginja, učiteljica

pa do tehničkog osoblja, uvijek su bili spremni na suradnju i dogovor, te su na taj način

doprinijeli kvaliteti rada predškole. Polaznici predškole bili su uključeni u zbivanja u školama

i vrtiću u sklopu kojih se program odvijao (kazališne priredbe, božićna priredba, završne

priredbe, igre i druženja sa djecom polaznicima nižih razreda i sl.).

SURADNJA I ZADOVOLJSTVO

RADOM

STUPANJ

ZADOVOLJSTVA

(MOD-najčešća

ocjena)

%

Zadovoljstvo vlastitim radom 4 100%

Zadovoljstvo komunikacijom

Odgojitelj-dijete 4 80%

Odgojitelj-roditelj 4 80%

Odgojitelj- članovi stručnog tima vrtića 4 100%

Odgojitelj-škola 4 100%

Odgojitelj-pomoćno osoblje 4 100%

Zadovoljstvo atmosferom

U odgojnoj skupini 4 100%

U školi 4 100%

U vrtiću kao cjelini 4 100%

djeČji vrtiĆ „gustav krklec“ krapina magistratska 11/1 49 ... · program odgojno-obrazovnog...

Documents