dnevne nezavisne novine [broj 4483, 7.2.2011]

8/7/2019 Dnevne nezavisne novine [broj 4483, 7.2.2011]

http://slidepdf.com/reader/full/dnevne-nezavisne-novine-broj-4483-722011 1/48

str. 19

www.nezavisne.com • CIJENA 1 KM(SA URA^UNATIM PDV-om)• 40 DIN• 0.5 € • 7.5 HK• 32.5 DEN• BROJ 4483•PONEDJELJAK 7. FEBRUARA 2011.

Na kon { to su Fran cus ka i Ho lan d i ja za tra ile pro v je ru v izne li be ra liza ci je

str. 5BiH ne kr{i uslo ve

be zvi znog re `i ma

Namje {taj naj ve }ibh. izvo zni adut

Ko ji su na jza s tu p l je n i ji iz vo zn ii u vo zn i p ro i z vo d i u BiH

Nesta {ica bra {nau Sara je vu

GRA \A NI GOTO VO ISPRA ZNILIOLICE U TR@NIM CENTRIMA

str. 4

SDA:FTV izmi slilaTihi}e vuizja vu

str. 3

Ranjen vo |ana vi ja~aPar tizana

str. 17

Pu cn ja va u Be o gra du

str. 44 i 45

VICA KOSTELI],najbo lji ski ja{ svi jeta,za "Ne za visne"

Janica jemojnajboljisavjetnik



D. MUMINO VI]

SARA JEVO - Stavovi politi-~ara su sazreli i omek{ali pa jemogu}e formiranje vlasti dokra ja februara, kazao je ju~erBakir Izetbegovi}, bo{nja~ki~lan Predsjedni{tva BiH i ~lanPredsjedni{tva SDA.

"Politi~ari iz Banjaluke shvata- ju da je SDP pobi jedio na izborimai da ga ne mogu tretirati kako su dosada radili. SDP shvata da su dvaHDZ-a pobi jedila na izborima i damora biti elasti~ni ji u svo jim stavo-vima. I dva HDZ-a shvata ju da nisuekskluzivni predstavnici hrvatskognaroda u BiH, te da SDP i drugehrvatske stranke ima ju bar tre}inuposlanika", oci jenio je Izetbegovi},

ko ji je bio uvodni~ar na sesi ji Klubanezavisnih intelektualaca "Krug99".

Govore}i o temi "Spoljnopoli-ti~ke pozici je BiH u kontekstuuspostave vlasti" kazao je da BiHni je izgubila ugled u svi jetu zbogneformiranja vlasti, jer ovo ni je prvislu~aj ka{njenja u implementaci jiizbornih rezultata.

Izetbegovi} je kazao da bh. pa-triote treba da budu spremne na ap-solutnu tvrdo}u i nepopustljivostkada je u pitanju cjelovitost BiH, alii maksimalnu fleksibilnost i kreati-vnost u traganju za rje{enjem.

"Rat u BiH zavr{en je bez po-bjednika. Dejton je spri je~io smrt,ali su bile potrebne neophodne ope-raci je - reforme da paci jent ozdravi.

Nakon deset godina intenzivnogbavljenja BiH, me|unarodna za je-dnica se od propasti aprilskog pake-ta vjerovatno umorila. Moramoshvatiti da drugi ne}e ri je{iti proble-me BiH. Ri je{it }e ih ljudi ko ji voleovu zemlju i ko jima je stalo do nje-ne budu}nosti", poru~io je Izetbe-govi}.

Da li je utemeljen njegov opti-mizam o formiranju vlasti do kra ja

2 7.2.2011.Doga|aji

Dra ga na RA DU[KI

LONDON - Velika Britani jalobirala je za daleko snani ju ulo-gu EU kada je ri je~ o BiH jer susmatrali da je situaci ja u ovoj ze-mlji prili~no lo{a, navedeno je udepe{i ameri~ke ambasade u Lon-donu poslatoj 28. oktobra 2008.godine.

U ovoj depe{i, ko ja je objavlje-na na sajtu Vikiliks, navedeno je da

}e Velika Britani ja iskoristiti prvi na-redni sastanak Savjeta za op{ta i spo-ljna pitanja EU (GA ERC) da upozorina stanje u BiH.

"Ve lika Bri ta ni ja seslae sa ameri~kim stanovi{tem da jepoliti~ki progres u BiH ili potpunostao ili ide u pogre{nom pravcu. Dej-zi Organ, ko ja se nalazi na ~elu timaza Bosnu pri britanskoj vladi, izjavila je da je Vlada Velike Britani je ve-oma zabrinuta nekonstruktivnom

Sta vo vi po liti~ara zre li za for mi

PobjedaSDP shva ta dasu dva HDZ-apo bi jedi la naizbo rima, re kaoIze tbe go vi}

Bakir Ize tbe go vi} na se si ji "Kru ga 99"go vorio o spo ljno po liti~komugle du BiH

Br i ta n i ja za bs ta n je m

SAJT VIKILIKS OBJAVIO NOVE DEPE[E U VEZI SA BOSNO

Smjer: Velika Bri ta ni ja se sla `e sa ame ri ~kim sta no vi{tem da je po liti~ki pro gresu BiH ili potpu no stao ili ide u po gre {nom prav cu, sto ji u de pe {i

V!ef!qf!|j!qp!tmb!upk!j{!Mpo!ep!ob!24/!gf!csv!bsb!311:/!hp!ej!of!hp!wp!sj!tf!p!Jnbksv!Eapotv!Qf!sj!kv-!csj!.ubo!tlpn!lbo!ej!eb!uv!{b!op!wph!wj!tp!lph!qsfe!tub!woj!lb-!bmj!tf!tqp!nj!okf!j!cp!kb!{bo!pe!{wb!oj!•of!Npt!.lwf-!lp!kb-!qsf!nb!nj|mkfokv!Csj!ub!ob!db-!af!mj!eb!{b!uwp!sj!PIS!qsj!kf!wsf!nf!ob/

#J!epl!kf!Wmb!eb!Wf!mj!lf!Csj!ub!oj!kf!vwkf!sf!ob!v!vt!qkfi!tfs!Eapotb!Qf!sj!kb-!qp!tf!cop!blp!tf!v{nv!v!pc!.{js!qp{jujwof!sfb!ldj!kf!lmkv!•oji!•mb!oj!db!FV!j!QJD.b-!t!esv!hf!tusb!of!kf!{b!csj!ov!ub!eb!cj!{wb!oj!•ob!Npt!.lwb!np!hmb!jt!lp!sjt!uj!uj!pemb!{bl!Nj!sp!tmb!wb!Mbk!•b!lb!lbp!j{!hp!wps!{b!qsf!sb!op!{b!uwb!sb!okf!PIS.b-!uk/!qsj!kfof!hp!CjI!jtqv!oj!twf!vtmp!wf!j!dj!mkf!wf#-!tup!kj!v!bnf!sj!•lpk!ef!qf!|j!qptmbupk!j{!Mpo!ep!ob/

Strah od Mos kve

Metju Raj kroft

Dej vid Mi liband

Miroslav Laj~ak



ovog mjeseca mogao bi pokazatisastanak zakazan za ~etvrtak, 10. fe-bruara, na kome bi predstavnici 13parti ja trebalo da razgovara ju o nas-tavku konstitutivne sjednice Predsta-vni~kog doma bh. parlamenta.

Lider SNSD-a Milorad Dodikrani je je izjavio da ni je mogu}auspostava vlasti na nivou BiH dokra ja februara, dok su iz HDZ 1990 ju~e saop{tili da }e se odazvati po-zivu na sastanak u ~etvrtak.

"Na{ stav je da one funkci jeko je pripada ju Hrvatima treba dapripadnu ~lanovima dva HDZ-a.Od toga ne}emo odstupiti", rekao jeVeso Vegar, glasnogovornik HDZ1990, dok u SDP-u i HDZ BiH ju~enismo uspjeli na}i sagovornika o te-mi formiranja vlasti.

Doga|aji 3.2.2011.

"Alka lajtu ris ta otro {ku BiH"

BA NJA LUKA - Aktuelni mi-nistar inostranih poslova BiHSven Alkalaj je ci jeli svoj man-dat proveo kao turisti~ki putnik otro{ku BiH, izjavio je Rajko Va-si}, izvr{ni sekretar Saveza neza-visnih soci jaldemokrata (SNSD)

"U svemu {to je BiH uspjelana me|unarodnom planu nemanikakve zasluge Alkala ja, jer oni njegovo ministarstvo, u ko jemvlada op{ti haos, jednostavno ni-su mogli da doprinesu tome", re-kao je Vasi} komentari{i}isaop{tenje Alkala ja u ko jem,izme|u ostalog, navodi da je on"kriv {to je BiH postala nestalna~lanica Savjeta bezbjednostiUN-a i dobro obavila posao" i da je SNSD "zadnja stranka ko jojtreba dati MIP BiH".

On je rekao da se dio me|u-narodne za jednice iz saaljenja

dobro odnosi prema BiH, a da Alkalaj u toj pri~i i tom moza-iku uop{te ne posto ji, te da"njegov zadnji pohod u Austra-li ji, gdje obilazi kengure i drugeprirodne ljepote, svjedo~i i pot-vr|u je da je to njegov diplo-matski domet". (Srna)

"Centar"pre {ao u SNSD

TREBINJE - Tri odbornika uSkup{tini op{tine Trebinjeodborni~kog Kluba "Centar",ko ji su formirali biv{i ~lanoviParti je demokratskog progresa(PDP), pre{li su u Savez nezavi-snih soci jaldemokrata (SNSD),

ko ji sada ima 15 odbornika,umjesto njih 10, koliko je imaonakon izbora.

Vlada ju}em SNSD-u pridrui-li su se odbornici Veselin Savi},Veselin Kruni} i Predrag [koro,te na~elnik Odjeljenja za privre-du @eljka Kraljevi}, direktor Agenci je za mala i srednja pre-duze}a Aleksandar Kurtovi} idirektor Doma mladih TihomirDeli}, ko ji su imenovani na ovefunkci je kao kadrovi "Centra".

Veselin Savi}, predsjednikSkup{tine op{tine Trebinje, kaeda je na ovaj na~in samo pot-vr|ena odluka ko ju su doni jelipri je dvi je godine kada su postalidio skup{tinske ve}ine. (Srna)

"Kozara" i"Sutjes ka" ja vneus ta no ve

PRIJEDOR - Nacionalni par-kovi "Kozara" i "Sutjeska" ubu-du}e vi{e ne}e biti javnapreduze}a, nego javne ustanove,{to bi trebalo da im obezbi jedisigurni je izvore finansiranja, bo-lje poslovanje i ostvarivanje vi-{eg stepena za{tite.

Odluke o promjeni oblika or-ganizovanja nacionalnih parkovadoni jela je Vlada Republike Sr-pske na posljednjoj sjednici, a uskladu sa novim Zakonom o na-

cionalnim parkovima. DraganRom~evi}, direktor Nacionalnogparka "Kozara", rekao je da jenacionalnim parkovima "Koza-ra" i "Sutjeska" budètom RS zaovu godinu predvi|eno oko 1,1milion KM, {to je znatno vi{enego rani jih godina. (Srna)

U. VUKI]

SARA JEVO - Federalna tele-vizi ja krivo je interpretirala izja-ve Sulejmana Tihi}a,predsjednika SDA, date u inter-vjuu jednom pisanom medi ju, oformiranju vlasti u FBiH i raspo-djeli funkci ja na nivou BiH, saop-{teno je iz SDA.

U saop{tenju se dalje navodi da je Tihi} iznio svoj pri jedlog da po-zici je predsjedava ju}eg Savjeta mi-nistara i ministra vanjskih poslovaBiH pripadnu kandidatima SDP-a izbo{nja~kog i HDZ BiH iz hrvat-skog naroda.

"Pored toga, Tihi} je predloioda se raspodjela hrvatskih pozici ja uzakonodavnoj i izvr{noj vlasti izvr{iprema izbornom rezultatu verifiko-vanom u hrvatskim klubovima de-legata u domovima naroda", isti~ese u saop{tenju i nagla{ava da bi ti-me SDP, HSP i NSRB dobili pribli-`no jednu tre}inu hrvatskih

pozici ja, dok bi ostatak pripao HDZBiH i HDZ 1990.

Kako kau u ovoj stranci, FTV je potpuno izmislila vi jest i objavila

da je Tihi} HDZ BiH ponudio ovedvi je funkci je, ali da su oni to odbili."To nema veze sa onim {to je

predsjednik SDA rekao u inter-vjuu", kazao je Salmir Kaplan, por-tparol SDA.

Iz ove stranke pozvali su FTV,"ko ja sebe predstavlja kao nepriko-snovenog za{titnika zakona", daispo{tu je odluku nadlenog suda i

Du{ku Juri{i} vrati na mjesto gla-vnog urednika informativnog pro-grama, te da javni emiteri treba daobjavlju ju ta~ne informaci je.

"Njihova zada}a je da profesi-onalno i objektivno rade svoj posaoi afirmi{u politi~ki di jalog, a ne is-klju~ivost ko ja na{u dràvu i dru{-tvo vodi daljim podjelama", isti~ese u saop{tenju SDA.

Podsje}anja radi, FTV je pro{lesedmice objavila tako|e la nu in-formaci ju da je biv{em ministruprostornog ure|enja FBiH SalkuObho|a{u, kadru SDA, @eljko Ko-panja, direktor "Nezavisnih novi-na", nudio novac samo da BakiraHadìomerovi}a, urednika "60 mi-nuta" na FTV, optui da mu je traìoreket. Obho|a{ je kasni je demanto-vao ovu vi jest rekav{i da mu je ne-poznata osoba nudila da svjedo~i daga je reketirao urednik magazina"60 minuta", ali da osim Hadìome-rovi}evog imena ni jedno drugo imeni je spominjano.

BI JELJINA - Leo Plo~kini},predsjednik nevladine organizaci- je (NVO) "Kroaci ja libertas",izjavio je da "ratno-hu{ka~ke pri- jetnje" bo{nja~kih politi~kih lide-

ra srpskoj i hrvatskoj javnostinisu isprazne, ve}, kako kae, me-dijsko-psiholo{ka na java budu}ihteroristi~kih napada na civile unebo{nja~kim di jelovima BiH.

On je naveo da su kontinuiraneizjave o ratnim rje{enjima ko ja }edoni jeti "trajni mir" u BiH, nemogu-}nosti mirnog dogovora izme|u tri

naroda oko novih ustavnih promje-na, te medijsko "zveckanje" i pri je-tnje oru`jem bili povod da "Kroaci jalibertas" podnese Agenci ji za istragei za{titu BiH (SIPA) krivi~nu pri javu

protiv @eljka Kom{i}a, SulejmanaTihi}a, Zlatka Lagumdì je, BakiraIzetbegovi}a i Stjepana Mesi}a.

Plo~kini} je istakao da je SIPA ozbiljno i profesionalno uzela u ra-zmatranje dokaze protiv tih osobazbog {irenja me|unacionalne i me-|uvjerske mr`nje, netrpeljivosti i po-zivanja "na ratno rje{enje u BiH".

On je naveo da se na "bo{nja-~koj teritori ji BiH danas nalazi evi-dentirano 50.000 vehabi ja spremnihda sli jede put {ehida, boraca ko ji }eumri jeti za vjeru kroz teroristi~ke na-

pade ili u eventualnim novim suko-bima".Plo~kini} je dodao da vehabi je

ima ju puno ~lanova u dràvnim bez-bjednosnim agenci jama, polici ji,OBA, Ministarstvu bezbjednosti, pa~ak i SIPA, {to ~ini, kako kae, pre-puno paralelizama u instituci jamaBiH. (Srna)

Plo ~kini}: Pri jetnjeBo{njaka ni su is pra zne

SDA: FTV izmislilaTihi}e vu izja vu

ogom Rusi je u PIC-u", sto ji u de-e{i.

U depe {i je dalje istaknutoa je Velika Britani ja tako|e zabri-uta jer smatra da je tada{nji visokiedstavnik Miroslav Laj~ak mogaoaleko bolje da identifiku je proble-e i predloi na~in kako da se kreneapri jed.

O situaci ji u BiH se govori i uepe{i od 3. novembra 2008. godinedje je navedeno da }e Dejvid Mili-and, tada{nji britanski ministar spo-nih poslova, staviti pitanje BiH nanevni red sastanka GA ERC-a, jerli da naglasi "trend pogor{anja sta-a u ovoj zemlji".

"Miliband ta ko |e èlia naglasi i neophodnost ispunjava-a ciljeva i uslova (program 5+2),i i da EU u potpunosti podrì radHR-a, jer Laj~ak mora da zna da suelika Britani ja i SAD slo`ni u vezikoracima ko je }e on preduzeti u

arednih nekoliko mjeseci", sto ji uepe{i.O produbljenju etni~kih podjela

pogor{anju stanja u BiH najkonkre-ije se govori u depe{i od 16. no-

embra 2009. godine, poslatoj nakonateralnog sastanka ameri~kog am-

basadora Mekeldauni ja sa britan-skim zvani~nicima. Na ovom sastan-ku o BiH uglavnom je govorioMetju Rajkroft, biv{i ambasador Ve-like Britani je u Sara jevu, ko ji je re-kao da je "vrlo zabrinut" zbogprodubljenja etni~ke podjele, ali ipri jetnje od novog sukoba u BiH.

On je dodao da Velika Britani javjeru je da ni je pravo vri jeme za za-tvaranje Kancelari je visokog pred-stavnika, iako mnoge evropskezemlje vr{e pritisak za brzo zatvara-nje OHR-a.

Amba sa dor Mekeldaunismatra da je rad i zalaganje DìmaStajnberga i Karla Bilta u BiH naj-bolji primjer kako SAD i EU moguza jedno da sara|u ju na pitanjima koja se ti~u spoljne politike.

Tokom sastanka se govorilo ipro{irenju EU kao i izgledima dabalkanske zemlje u|u u EU. Rajkroft je rekao da }e se Velika Britanija za-

lagati za ~lanstvo balkanskih zemaljau EU, iako je vidljivo da je usljedekonomske krize stav u vezi sa pri-manjem novih ~lanica promijenjen.

Sastanku sa ameri~kim ambasa-dorom prisustvovao je i Mark Fran-soa, ministar iz sjene iz redovaKonzervativne parti je, ko ji je tako|egovorio o Bosni i Hercegovini.

"Fransoa je naglasio da je neop-hodno da se svi daleko vi{e angau jui suprotstave problemati~nom razvo- ju doga|a ja kako u BiH, tako i u Re-pu j zemlji.

Svo je mi{lje nje o BiHizni jela je i Arminka Heli}, savjetni-ca Vili jema Hejga, ko ja je dodala dabi bilo od velike pomo}i da se Ame-rika vi{e angau je na Balkanu kako

bi stvari krenule napri jed.

Bez ve zeOno {to jeobja vi la FTV ne ma ve ze saonim {to jepred sje dnik SDA re kao, ka zaoKaplan

anje vlas tiF

O T

O N

. U G L

J E

[ A

Cb!ljs!Ib!eaj!pnf!sp!wj~!kf!v!lp!mv!noj!pckbw!mkf!opk!v!po!mbko!nb!hb!{j!ov!#Avs!obm#ob!qj!tbp!eb!kf!hmb!woj!lsj!wbd!{b!qbu!qp!{j!dj!kv!v!lp!kpk!tf!usf!ov!uop!ob!mb!{j!np!TEB-peop!top!#nf!|f!ubs!tlb!qp!mj!uj!lb!mj!ef!sb!TEB#/

Ib!eaj!pnf!sp!wj~!qj!|f!eb!kf!Uj!ij~!{b!hp!wps!ojl!qp!mj!uj!lf!#•j!kb!kf!epl!usj!ob!eb!tfep!qp!eof!nj!tmj!kf!eop-!b!pe!qp!eof!esv!hp-!uf!eb!tf!sb!ej!p!nb!oj!gft!ub!dj!kj!qp!mj!uj!.•lph!mj!df!nkfs!tuwb#/!Ib!eaj!pnf!sp!wj~!v!lp!mv!noj!gb!wp!sj!{v!kf!kf!eov!qp!mj!uj!•lv!qbs!uj!.kv!j!up!TEQ!#lp!kj!kf!qb!lupn!tb!TEB!qsp!qvt!ujp!eb!pe!CjI!ob!qsb!wj!qsb!wv!esab!wv#/

Ib!eaj!pnf!sp!wj~!v!lp!mv!noj!ob!hmb!|b!wb!eb!tf!pwji!eb!ob!ob!wmbt!uj!upn!qsj!nkf!sv!vwkf!sjp!eb!kf!Tv!mfk!.nbo!Uj!ij~!#pcj!•oj!qf!umkb!obd#-!uf!eb!tf!v!wmbtu!vtqjp!vhv!sb!uj!#wkf!|uj!opn!qsf!hp!wb!sb!•lf!pc!nb!of#/

Hadì ome ro vi} o Tihi}u

Tihi}

i nu tau BiH

I HERCEGOVINOM

Upozore njeVelika Bri ta ni jae is ko ris ti tirvi na re dnias ta nak

GA ERC-a dapo zori nata nje u BiH



4 7.2.2011.Doga|aji

Mirsa da LINGO

SARA JEVO - U ve}initr`nih centara u Kantonu Sara- jevo ju~e ni je bilo bra{na u vre-}ama od pet do 50 kilograma jersu gra|a ni u strahu od novihposkupljenja i nesta{ice poslje-dnjih dana kupovali velike koli-~ine ovog proizvoda.

U hipermarketima u "Mercato-ru", "Robot komercu" i "Konzumu"zatekli smo male koli~ine bra{na upakovanju od po kilogram, dok u

"Interexu" uop{te ni je bilo bra{na uproda ji.

Prodava~i su nam rekli da gra-|ani ve} dva dana kupu ju ogromnekoli~ine bra{na i da tr`ni centri vi{enema ju ovog proizvoda ni u skladi-{tima.

Se ad \i pa, predsjednikUdruenja pekarskih obrtnika uFBiH, isti~e da ga ne ~udi {to utr`nim centrima nema bra{na jerkriza sa p{enicom pri jeti da kulmi-nira.

"Bo jim se da }e i pekari ubrzoostati bez bra{na i da }e ve}ina njihodustati od proizvodnje hljeba. Pra-

vi}e pekarske proizvode ko ji }e imbiti isplativi ji. Pekarima ne moèmo

narediti da proizvode ne{to {to neèle", rekao je \ipa.

Iz udruenja na ~i jem je ~elu\i pa pri je 10 dana na javili su novoposkupljenje hljeba u FBiH, nakonzadnjeg od 21. decembra pro{le go-dine, kad je kruh poskupio za 15 fe-ninga ili 20 odsto. Tada je veknanarodnog kruha sa 0,95 KM posku-pjela na 1,10 KM, a nove, povi{eneci jene mogu}e su ve} ove sedmice.

"Do pos ku plje nja }evjerovatno do}i u toku ove sedmice,a mislim da }emo se svi mi voditiza Republikom Srpskom, gdje subra{no i hljeb poskupjeli u prosjekuod 10 do 20 posto", rekao je ju~e\i pa.

On tvrdi da je u Srbi ji i Hrvat-skoj ve} uvedena stroga zabranaizvoza p{enice, te da }e se to uskorodesiti i u Ma|arskoj, ko ja je do sada

najvi{e izvozila ovu itaricu.Kao i pro{li put, proizvo|a~i

kao razloge za novo podizanje ci je-na kruha navode ograni~ene koli~i-ne p{enice na svjetskom trì{tu, tenjeno stalno poskupljenje. Naveli suda je BiH osu|ena na uvoz p{enice,te podsjetili da je ci jena bra{na od juna sko~ila za 127 odsto, pa sadakilogram nami jenjen za proizvo-dnju narodnog hljeba na veliko pla-}a ju najmanje 0,90 KM pokilogramu bez PDV-a.

\i pa za aktuelne probleme op-tuu je nadlene u Direkci ji za robnerezerve FBiH. Tvrdi da rezerve od18.000 tona p{enice koliko ima uDirekci ji nisu dovoljne da se spasipekarska proizvodnja.

Mesud Lakota, sekretar Udru-ènja potro{a~a BiH, smatra datrgovci u suradnji sa pekarima pra-ve vje{ta~ku krizu i da love u mu-tnom. Vjeru je da su police sa

bra{nom sada prazne, ne samo zbogpanike me|u potro{a~ima, nego i

zbog pripreme trgovaca na nove, vi-{e ci jene ovog proizvoda.

"Ni je istina da nema bra{na.Siguran sam da su trgovci to bra{nopovukli. Nema sumnje da i narodkupu je bra{no jer se bo ji nesta{iceko ja se ve} danima na javlju je u me-di jima, ali glavni uzrok je zaradako ju treba da ostvare trgovci, peka-ri, a i dràva", rekao je Lakota.

Ali ja [a ba no vi}, dire-ktor "@itoza jednice", ko ja okupljamlinsko-pekarske firme, kazao je da

gra|ani ne treba da strahu ju da hlje-ba ne}e biti, samo {to }e biti skuplji,kao i bra{no.

"Za liha p{e ni ce je svemanje. Sve je manja mogu}nost da senabavlja iz okruènja. U Ma|arskoj,odakle je uvezeno 70 odsto p{enice,rezerve su se istanjile i ponuda jeskuplja. Sada je p{enica pre{la 300eura po toni. Mora}e se nabavljatiprekookeanska, a ona je mnogo sku-plja. Mlinovi u BiH ima ju p{enicesamo za dva mjeseca, a u ci jeloj BiHimamo oko 23.000 tona zalihe p{eni-ce. To je samo pet posto od potre-bnog", naglasio je [abanovi}.

Procjenju je da }e se pove}atiuvoz bra{na ko jem ci jena stalnoraste, a smanji}e se uvoz p{enice.

Dok se proizvo|a~i u BiH àlena nesta{icu ove ìtarice i diù ci je-ne bra{na i hljeba, iz na{e zemlje je

pro{le godine izvezeno vi{e od43.000 tona p{enice.

D. MUMINO VI]

SARA JEVO - U Bosni iHercegovini legalno su zaposle-na 2.352 strana dràvljanina injihov udjel u trì{tu rada, uodnosu na 700.000 registrova-nih zaposlenih radnika, mino-ran je, tvrde u Agenci ji za rad izapo{ljavanje BiH.

Prema podacima iz ove age-nci je, ve}ina radnih dozvola zastrance izdata je u oblasti trgovi-

ne i obrazovanja."Da bi stranac dobio dozvolu

za rad, potrebno je da poslodavactrai dozvolu ko ju je mogu}e do-biti samo za zanimanja ko jih nemana lokalnim biroma za zapo{ljava-nje. Dozvole dobi ja ju i direktoripreduze}a u BiH kao i vlasniciobrta i preduze}a jer se oni tretira- ju kao investitori", kazao je Sini{aVeselinovi}, {ef Grupe za doma}etrì{te rada u Agenci ji za rad i za-po{ljavanje BiH.

Dozvole za rad izda ju enti-tetski i kantonalni zavodi za za-po{ljavanje nakon {to Vi je}eministara BiH svake godine do-nese kvotu koliko stranih radnika je mogu}e zaposliti.

"Ove godine kvota je 2.099radnih dozvola. Uglavnom se iz-da ju velikim stranim trgova~kimlancima ko ji ima ju svo je mena-dère ovdje, a ima i puno profe-sora u obrazovanju. U ove kvotenisu ura~unate instituci je poput

EU, NA TO, EUPM i diplomat-sko-konzularna predstavni{tva",dodao je Veselinovi}, istakav{i da

je rani jih godina izdavan ve}ibroj radnih dozvola dràvljanimadrugih zemalja.

Posebno je u periodu od2003. do 2006. godine veliki brojradnih dozvola izdavan kineskimtrgovcima u BiH.

"Imamo prili~no dobar za-kon, kao i druge evropske ze-mlje, da ne zapo{ljavamo osobesa zanimanjima ko jih ima na bi-roima za nezaposlene. Posto je irupe u zakonu, tako od nas traè

da bude zaposleni trgovac ko jizna kineski jezik. Naravno datrgovaca ima na birou, ali nijedanne zna kineski jezik", rekao jeVeselinovi}.

Podsje}a da je BiH ovuoblast dobro regulisala jer je tobio jedan od uslova za liberaliza-ci ju viznog reìma.

"Kamo sre}e da je stranih ra-dnika vi{e. Uglavnom su to kvali-fikovani radnici i investitori",dodao je Veselinovi}.

Stran ci ugla vnom ra de utrgo vini i obra zo va nju

Ulaga njaKamo sre }eda je stra nihra dni ka vi {e,ka zao Vese lino vi}

GRA\A NI U STRAHU OD POSKUPLJENJAGOTOVO ISPRAZNILI POLICE U TR@NIM CENTRIMA

Ne s ta {i cab ra {na u Sa ra je v u

evra ko {tato na p{e nice

to na p{e nice upro {loj go dini

izve ze no iz BiH

od sto odne op ho dnih ko li~ina

to na tre nu tneza lihe p{e nice

u BiH

2 3 .0 0 0

5

4 3 .0 0 0

3 0 0

Pa ni ka: Kriza sa p{e nicom

pri jeti da kul mi ni ra. Bo jim seda }e i pe ka ri ubrzo os ta tibez bra {na, na gla sio \i pa

Pro fitNi je is ti na dane ma bra {na.Sigu ran sam dasu trgov ci tobra {no po vu kli,re kao La ko ta

U hiper mar ke ti mama le ko li~ine bra {nau pa ko vanjuod po ki logram

FOTO N. UGLJE[A



52.2011.

BEOGRAD - Milorad Do-k, predsjednik Republike Sr-ske, trebalo bi danas ueogradu da prisustvu je sve~a-osti dodjele priznanja li~nosti-a i kompanijama ko je su

biljeile godinu i deceni ju, gdjee mu biti dodi jeljena zlatna pla-eta za ja~anje privrednih i kul-rnih veza Srbi je i Srpske.

U okviru tradicionalnog izborarivrednika i kompanija ko je subiljeile godinu, kao i povodom0 godina te manifestaci je, ìriluba privrednih novinara Srbi je,ko jem je bilo 15 uglednih privre-

nih novinara, odlu~io je da zlatnaaketa pripadne predsjedniku Do-ku.

Zlatna plaketa privrednik ko jie obilje io deceni ju pripala jeredsjedniku Koncerna "Farma-om MB" [abac Miroslavu Bogi-evi}u, zlatna plaketa kompani jaoja je obilje ila deceni ju "MK rupi" Novi Sad, a zlatna plaketaoslovni ~ovjek godine pripala jeeneralnom direktoru preduze}anterkomerc" Beograd Goranuer~evi}u.

Dobitnicima ovih priznanja uzplaketu }e simboli~no biti uru~en i"Zlatni dinar Cara Du{ana" - darzlatare "Majdanpek".

Na pri jedlog novinara ko ji

prate kulturu, ìri je dodi jelio dvi jezlatne plakete stvaraocima ko ji suobiljeili deceni ju - Emiru Kusturi-ci i Vladimiru Veli~kovi}u.

@iri je jednoglasno odlu~io dapriznanje privredni novinar godinepripadne glavnom i odgovornomuredniku "Ekonomista" Milanu]ulibrku. (Srna)

Li jano vi} neisklju ~u je

ra dikalneme todeBA NJA LUKA - Ukoliko do

kra ja februara ne bude formiranavlast u BiH zbog fotelja{kih ape-tita i interesa po jedinaca, bi}emoprisiljeni da svim demokratskim,ali i radikalnim metodama o{trobranimo interese i volju vi{e od500.000 bira~a stranaka potpisni-ca platforme.

Ovo je izjavio ju~e MladenIvankovi} Li janovi}, predsjednikNarodne stranke Radom za bolji-tak, nakon vanredne sjednicePredsjedni{tva stranke, na ko joj je donesen proglas sa pri jedlo-gom mjera u cilju {to skori jeuspostave vlasti.

"Gra|ani Bosne i Hercegovinene smi ju trpiti posljedice prou-zrokovane od strane onih ko jiko~e implementaci ju izbornih re-zultata i formiranje vlasti u BiH",izjavio je Li janovi} nakon sjedni-ce.

B.Vu.

Z. ÊKI]

BOSANSKA KRUPA - Ra-dnici Drvne industri je "Una" izBosanske Krupe spremni su to-kom ove sedmice stupiti u {trajk gla|u zbog bezizlaznog polo a jau ko jeg su dovedeni privatizaci- jom firme u ko joj su deceni jamaradili, a potom i njenim ste~a jem.

Oni zahtijeva ju sastanak sapredstavnicima kantonalne vladekako bi ukazali na problem svogneri je{enog statusa.

"Godinama nemamo penziononi zdravstveno osiguranje. Ne mo-èmo se li je~iti, a ve}ina nas je ugodinama i imamo zdravstvene pro-bleme. Sem toga, u posljednjih petgodina ne radimo i nemamo nika-kve prihode. Pa kako onda da ìvi-mo", kaè predsjednik Sindikataradnika u ovoj firmi MehmedBrki}.

Radnici optu u ju ste~ajnogupravnika Ni jaza Dervi{evi}a da jeveliki dio imovine prodao u starogvo|e. Oni kaù kako se na taj na-~in ostvario zna~a jan dio sredstavako jima se gubi svaki trag.

"Od nadlenih instituci ja trai-mo da provedu istragu gdje su tepare. Demontirali su sve ma{ine iprodali ih u staro gvo`|e, ~ak su iprugu rastavili i prodali {ine", tvrdiBrki} doda ju}i kako je prevarenooko dvije stotine radnika ovog pre-duze}a.

Dervi{evi} tvrdi da je on samozakonski izvr{ilac odluka suda, teda je sav novac ko ji je ostvaren pro-da jom starog èljeza upotri jebljenkako bi bila izmirena dugovanjaprema povjeriocima.

"O tome }e biti podnesen deta-ljan izvje{taj nadlenim instituci ja-ma", kaè Dervi{evi}. Premanjegovim ri je~ima, plan je da dugo-

vanja prema radnicima, ko ja iznoseoko 2,3 miliona maraka, poku{a juizmiriti proda jom zemlji{ta ko je jeu vlasni{tvu firme.

Kako on kaè, ri je~ je o 52 du-numa zemlji{ta na izuzetno atrakti-vnoj lokaci ji, a pomo} u njegovojproda ji obe}ala je i ovda{nja lokal-na vlast. Radnici, me|utim, kaukako ne vjeru ju ste~ajnom upravni-ku, ko ji je, kako tvrde, potpuno uni-{tio firmu i pri jete radikalnimmjerama.

Drvna industri ja "Una" iz Bo-sanske Krupe u dva navrata je be-zuspje{no privatizirana, nakon ~ega je u ovom preduze}u pokrenut ste-~ajni postupak.

Dodiku zla tna pla ke ta

ro{ VUKI]

BANJALUKA - Zahtjev Fran-uske i Holandi je za uspostavljanjeonitoringa sprovo|enja bezvi-

nog reima za BiH i Albani ju neeba da brine gra|ane BiH, jer doada nisu uo~ene zloupotrebe slo-odnog putovanja kroz zemlje EU,azao je Osman Top~agi}.

Uspos tav ljanje monito-nga zna~ilo bi provjeru ispunjavanja

vih uslova ko ji su prethodili odobra-anju bezviznog reìma, kao i ukupneuaci je o zahtjevma za azil te bez-edonosnih pitanja.

Ove dvi je zemlje od Evropskeomisi je zatraile su mogu}nost brzedluke, bez velikih procedura, brzu

primjenu uredbe na ograni~eno vri je-me.

Top~agi} je kazao da je ve-oma va`no da bezvizni reim gra|anikoriste na propisan na~in, jer raspolo-ènje u jednom di jelu dràva ~lanicaEU i jeste takvo da bi posegle za mje-rama ukidanja bezviznog reìma ka-ko bi bila pokazana ozbiljnost dràva~lanica u vezi s ovim pitanjem.

"Prema svim informaci jama, be-zvizni reim se koristi onako kako jepropisano. Nema informaci ja o pove-}anom bro ju azilanata i nekim drugimzloupotrebama, ali prili~no je rano zakona~ne procjene", kazao je Top~a-gi}.

Ukida njem vi za za gra-|ane BiH i Albani je na snazi su ostala

dva kontrolna mehanizma, monito-ring ko jim }e se provjeravati da li se

dogovoreni i dostignuti standardi po-{tu ju i mehanizam ranog upozorava-nja u obliku stalnog di jaloga u ~i jem je fokusu pitanje azilanata.

Francuska i Holandi ja smatra juda je do{lo vri jeme za uspostavljanjetog mehanizma, a to zna~i sistemaprovjere odràvanja standarda, kao isankci ja u slu~a jevima prekr{a ja.

Diplomatski izvori iz Brisela na-

vode da je Albani ji sugerisano sre|i-vanje unutra{nje politi~ke situaci je.

BiH se ne pominje u negati-vnom kontekstu u pogledu viznogreìma, ali je u diplomatskim razgo-vorima izraèna èlja da {to pri je budekonstituisana vlast kako bi posto jaopoliti~ki garant situaci je u zemlji, patako i po{tovanje standarda viznog

re ima.Top~agi} nagla{ava da to {to smo

bili u paketu s Albani jom prilikom

odobravanja bezviznog reìma nemautica ja na eventualnu odluku prema Albani ji, jer }e biti gledana svakadràva po jedina~no, odnosno {ta vlastite dràve preduzima ju da obezbi jedepravilno kori{tenje bezviznog reìma.

Halid Genjac, predsjedava- ju}i Komisi je za evropske integraci jeParlamenta BiH, kaè da je zahtjevFrancuske i Holandi je o~ekivan, jer jeo monitoringu bilo mnogo govora ka-da je dono{ena odluka o bezviznomreimu.

"Budu}i da, o~ekivano, vlastiBiH vode brigu o tome, mislim da ne-ma razloga za strah od ukidanja odlu-ke o bezviznom reìmu, jerdosada{nje kretanje u vezi sa zahtjevi-ma za azil i stanje na granicama poka-zu ju da monitoring moèmopodni jeti", kazao je Genjac.Tanja Fa jon, izvjestilacEvropskog parlamenta za viznu libe-ralizaci ju, rekla je da nema podataka otome da li Albani ja i BiH zadovolja-va ju standarde, ali da se jo{ ni je ~uloni{ta neobi~no ili negativno te da eva-luaci ja bezviznog reìma jo{ ni je goto-va.

Evropska komisi ja objavi}e uma ju izvje{taj o tome da li se po{tu- ju standardi pod ko jima je dat bezvi-zni reìm.

Doga|aji

Rano za pro cjene: Nemain for ma ci ja o po ve}anomro ju azi lana ta i ne kim dru gim zlo upo tre ba ma,li pri li~no je ra no za ko na ~ne pro cje ne,a zao To p~agi}

Kontro leUkida njem vi zaza gra |a ne BiH i Alba ni je na sna zisu os ta la dvakon trol name ha nizma

Radni ci pri jete {traj kom gla |uRadni ci ka ù da go dina ma ne ma ju nipen ziono ni zdrav stve no osi gura nje

BiH ne kr{i uslo vebe zvi znog re ì ma

Na k o n { t o s u F ra n c u s ka

i H o la n d i ja za t ra i l e

p r o v j e r u v i z n e

l i b e ra l i za c i j e

TanjaFa jon

Kp|!oj!tnp!•v!mj!oj!|ub!of!pcj!•op!jmjof!hb!uj!wop

OsmanTop~agi}

Wf!pnb!kf!wb!aop!eb!cf!{wj!{oj!sf!ajnhsb!}b!oj!lp!sjt!uf!ob!qsp!qj!tbo!ob!•jo

HalidGenjac

Of!nb!sb!{mp!hb!{b!tusbi!pe!vlj!eb!.okb!pemv!lf!p!cf!{wj!{opn!sf!aj!nv



6 7.2.2011.Doga|aji

Nikola SA LA PURA

BANJALUKA - Svetom arhi- jerejskom liturgi jom i parastosomkod spomen-kosturnice u banja-lu~kom naselju Drakuli} ju~e je

odràn pomen na 2.315 nevinihsrpskih `rtava usta{kog pokolja,ko ji se desio 7. februara 1942. go-dine.

Svjedo~enja preìvjelih mje{ta-na govore da je ovo jedan od najma-sovni jih i najsvirepi jih zlo~ina ko jisu se dogodili na podru~ju Banjalu-ke, pri je svega zbog bro ja ubi jenih ina~ina na ko ji je to ura|eno.

Po kolj je organizovao us-ta{ki komandant za takozvanuHrvatsku Kra jinu Viktor Guti}, apredvodio ga je ùpnik banjalu~kog

samostana Petri}evac fra MiroslavMajstorovi} Filipovi}, ko ji je nakontog zlo~ina postao komandant jase-nova~kih logora i ko ji je prozvanFra Di javolo.

Pre ì vje li pri ~a ju dasu mje{tani Drakuli}a, [argovca,Motika i rudnika Rakovac pobi jeniu ovom krvavom piru, ko ji je tra jaood ~etiri do 14 ~asova, bez ijednogmetka, sjekirama, noevima, kram-povima.

Mje{tanin Rami}a, ko ji je u vrijeme zlo~ina imao 13 godina, kazao

je da su usta{e pomno pripremalepodmukli pokolj, jer su nekoliko da-na rani je popisale seljane pod izgo-

vorom da }e svi ko ji se zateknu kodku}e u nedjelju, tog kobnog 7. fe-bruara, dobiti pomo} u hrani.

"Nekoliko dana rani je usta{e sunaredile da zbog navodnog bjesnilabudu pobi jeni svi psi u tim banjalu-~kim selima, sa namjerom da za vrijeme zlo~ina lave` pasa ne bi otkrioda se ne{to ~udno de{ava", rekao jeovaj mje{tanin i naveo da je njegovasupruga, ko ja je tada imala ~etiri go-dine, preivjela zahvalju ju}i tome{to se sakrila ispod kreveta.

Ste vo Glamo ~anin,

sin \ure Glamo~anina, ~i jih je 11djece iz prvog braka pobi jeno togdana, rekao je da je svjedo~enje pre-ìvjelih zabiljeeno u dokumentar-nom filmu, ko ji je sluìo kaodokazni materi jal na su|enju fraMajstorovi}u.

"Naalost, ovaj vaàn dokaznimateri jal je skriven od javnosti i ni jepoznata njegova sudbina", kazao jeon.

Govore}i o zna~a ju obiljeava-nja dana sje}anja na ovaj gnusnizlo~in, Dragoljub Davidovi}, gra-dona~elnik Banjaluke, kazao je dasu se i 69 godina od zlo~ina okupilida oda ju po~ast ljudima ko ji sustradali samo zato {to su bili drugevjere.

"Onaj narod ko ji zaboravi svo- ju istori ju ima veliku mogu}nost danestane i zato svi treba da se sje}a-mo istori je i ovakvih doga|a ja dabi u budu}nosti znali da se za{titi-mo", kazao je Davidovi}.

An ton Ka si po vi},potpredsjednik Vlade i ministarprosvjete i kulture RS, kazao je daposto ji obaveza da se govori oovom zlo~inu ko ji ne bli jedi ve}sedam deceni ja i ko jem treba po-klanjati ogromnu panju."Ovaj zlo~in je nemjerljiv pobro ju ubi jenih, svireposti i njego-voj pro jektovanoj i smi{ljenoj na-mjeri, ko ja je bila da poku{a ubiti jedan narod", kazao je Kasipovi}.

On je kazao da povampirenousta{tvo u tom vremenu, ko je jeimalo jasnu namjeru da iskori jeni jedan narod, ni je prezalo ni od ~e-ga.

S. Â KA RE VI]

DOBOJ - Nekada{nji hotel"Bosna", ~i ja je rekonstrukci japo~ela kra jem januara, dobi}e po-tpuno novi izgled, a svi radovi, ~i ja je ukupna vri jednost oko pet mili-ona KM, bi}e zavr{eni do novem-bra.

Boro Bje lo{e vi}, ve}in-

ski vlasnik preduze}a "Ozrenturist",u ~i jem sastavu se nalazi i jedini do-bojski hotel, na javio je da }e od pos-to je}eg objekta ostati samo kostur, nako ji }e biti dogra|ivani novi sadrà ji.

"Pro{iru jemo veliku dvoranu,pove}avamo recepcijski dio, radimo wellness i spa centar i kompletan am-bi jent ko ji prati poslovno-gradski sa-

dràj, radimo kongresni centar, jerhoteli jarstvo ide u drugom pravcu.Ne moe da se ìvi samo od gostako ji spava, nego moramo ra~unati nanove sadrà je, bolje oboga}enu po-nudu, a to je kongresni turizam, ko jiobezbje|u je i dovoljan broj gosti ju",kae Bjelo{evi}.

Hotel }e na kon rekon-strukci je gostima ponuditi oko 205

kreveta, a kongresni centar, ko ji }ebiti dogra|en nad posto je}om hotel-skom kuhinjom, ima}e kapacitetoko 320 mjesta.

"Za lokalnu za jednicu je pre-dvi|ena velika dvorana, ko ja }e bitikapaciteta 420 mjesta, 13 metaraizlazimo na terasu, gdje }e se mo}iodvi jati svi lokalni doga|a ji, od ma-

turskih ve~eri do svadbenih sve~a-nosti, ili politi~ki doga|a ji, sve {tobude aktuelno", kazao je Bjelo{e-vi}.

On navodi da je sistematizaci- jom radnih mjesta predvi|eno da 70radnika bude zaposleno u hotelu, te}e biti otvorena nova radna mjesta.

Da li }e ho tel "Bosna",ko ji se nalazi u centru grada, na na ja-traktivni joj lokaci ji, dobiti novo ime,Bjelo{evi} ni je otkrio.

Hotel je svo jevremeno poslovaou sklopu nekada{njeg dràvnog pre-

duze}a "Ozrenturist", a nakon pro-mjene vlasni~ke strukture u junu2008. godine objekat je potpuno za-tvoren.

Zaokru ì vanje finansij-ske konstrukci je omogu}ilo je po~e-tak radova na njegovoj rekonstru-kci ji, a dio sredstava obezbi je|en jeod Investiciono-razvojne banke RS.

STOKHOLM - Zemir Kova-~evi}, biv{i pripadnik HVO-a, koji je trenutno u pritovoru u[vedskoj, najvjerovatni je }e bitiizru~en Bosni i Hercegovini, sa-op{tile su {vedske vlasti.

"Ne vidim razlog za{to on nebi bio izru~en BiH", rekao je tuìlacMikael Rouci za {vedske medi je.

Kova~evi} je uhap{en pro{logdecembra na osnovu me|unarodnepotjernice raspisane 2009. godine.On je osumnji~en za ubistva civilau Si jekovcu pored BosanskogBroda.

Zlo~in u Si jekovcu dogodiose u martu 1992. godine. Ubi jeno

je 47 srpskih civila, a u optu`nica-ma se navodi da su izvr{ioci biliZemir Kova~evi}, od oca Asiba izSi jekovca, ali i njegov mla|i brat,~i je ime ni je utvr|eno. Pored Ko-va~evi}a, za zlo~in u Si jekovcu jo{su osumnji~eni Marko Prka~a izSlavonskog Broda, Ni jaz âu{evi}(od oca Muniba) iz Si jekovca, teizvjesni Fulan i [erac iz sela Kora-}a u BiH.

Kova~evi} se proteklih godinakrio u malom gradu pored Oster-sunda, gdje je ìvio sa svo jom par-tnerkom, javili su {vedski medi jinakon hap{enja.

D.Ra.

Nema pre pre ka zaizru ~enje Ko va ~e vi}a

No vo ru ho ho te la "Bo sna"

Svire post:Mje{ta ni

Draku li}a,[ar gov ca,

Motika iru dni ka

Rako vacpo bi jeni bez

ije dnogmet ka,

sje ki ra ma,no è vima,kram po vima

Namje raPo vam pire nous ta{ tvo ima lo je ja snu na mje ruda is ko ri jeni jedan na rod,ka zao Ka sipo vi}

Pla no viU planupro {iren je

dvo ra ne,po ve }anjere cep cijskogdijela, otvaranjewel lnessa ispa cen tra

Hotel da nas Budu }i izgledho te la

U D ra k u l i } u, k o d Ba n ja l u k e,

o da t p o m e n

n e v i n i m r t va ma

u s ta { k o g p o k o l ja

Okuplje ni po ru ~ili da sera di o zlo ~inu ko ji ne bli jedi ve} se dam de ceni ja

F O T

O :

S .I L I ]

Zlo~in ko ji sene za bo rav lja



Doga|aji 72.2011.

Pri jetio da }e zgraduPolicijske stanice di }iu vaz duh

Farma ceutiraz go vara lio stre su

BA NJA LUKA - Okrugli stona temu "Imunolo{ki odgovorna stres", ko ji je odràn u Ba-njaluci, okupio je oko 115 far-maceuta i tom prilikom supredstavljena nova nau~na sa-znanja u ovoj oblasti.

Ovaj okrugli sto organizovalesu kompani je '"Arspharmae" izLjubljane i "Kra jinali jek" Ba-njaluka.

"Nau~ni rad o bazi~nim i no-vim saznanjima o mogu}nosti-ma terapijskog odgovora idopune sa potpuno provjerenimi prirodnim di jetetskim suple-mentima izloio je Sr|an Brki},speci jalista klini~ke imunologi- je", kazala je Biljana Jak{i},marketing menadèr "Kra jinali- jeka".

Prema njenim ri je~ima, drugirad na temu "Ljekovite gljive:Panace ja za na{ imunitet", pred-

stavio je Borut [trukelj, emi-nentni stru~njak iz ove oblasti.Ona je istakla da je Farmaceu-

tska komora RS ovo predavanjebodovala sa dva boda i da }e i unarednom periodu biti odrànoniz ovakvih edukaci ja.

B.Vu.

De vet Tu zlakaobo lje lo od tri hinoze

B. VUENO VI]

TUZLA, BANJALUKA - Uposljednjih sedam dana u Tuzli je zabilje eno devet slu~a jevaoboljenja ljudi od trihinoze, advi je osobe su zadràne na li je-~enju, potvr|eno je u Slu`bi zahigi jensko-epidemiolo{ku zdrav-stvenu za{titu Doma zdravljaTuzla.

Prema nezvani~nim informa-ci jama, svi oboljeli su jeli su{enusvinjsku kobasicu iz jedne mesniceu Tuzli. Me|utim, veterinarska in-spekci ja ko ja je iza{la na teren,uzela je uzorke mesa, za ko je jeispitivanjem ut vr|eno da nisu zara-èni.

"Po{to su oboljeli naveli da seradi o mesnici u Tuzli ko ja prome-tu je svinjskim mesom i suvome-

snatim proizvodima, sanitarniinspektori su pregledali mesnicu izatvorili objekat", kazao je Ademir Ahmetovi}, glavni sanitarni inspe-ktor u op{tini Tuzla.

On je naveo da su od proizvo-da prisutnih u mesnici uzeti uzorci,za ko je je utvr|eno da su bili nega-tivni na trihinozu, nakon ~ega je

objekat pu{ten u rad."S obzirom na to da se, kada

je u pitanju trihinoza na podru~juTuzle, moe o~ekivati sloeni ja si-tuaci ja, Inspekci ja }e svaki dannadzirati i pratiti dalju dinamikuoboli jevanja, s tim da smo u postu-pak uklju~ili i kolege iz Kantonal-ne uprave za inspekcijskeposlove", rekao je za Ahmetovi}.

Milka Mr|a, portparol Insti-tuta za za{titu zdravlja RS, kazala je da u RS ni je zabiljeen nijedan

slu ~aj oboli jevanja ljudi od trihi-noze.

Bo jan Kecman, portparol Mi-nistarstva poljoprivrede RS, kazao je da je u decembru pro{le i janu-aru ove godine, pri javljeno 19 do-ma}ih i jedna divlja ìvotinja, kodko jih je otkrivena trihinela.

Stru~njaci upozorava ju gra|a-ne da su simptomi trihinoze sli~nigripu - nelagodan osje}aj u trbuhu,gr~evi, proliv, bol u mi{i}ima itemperatura.

SLA DO JE VI]

DONJI VAKUF - Osamnaes-godi{nji A.^. iz Donjeg Vakufahap{en je zbog napada na tro jicuolica jaca i pri jetnji da }e Policij-ku stanicu u tom gradu di}i u vaz-uh, saop{teno je ju~e iz MUP-arednjobosanskog kantona (SBK).

Prema informaci jama iz polici je,ladi} je policajce napao u subotu

ko 15.20. Incident se dogodio nakono je policijska patrola po do javi do-a na mjesto gdje je ne{to rani je do{loo tu~e, u ko joj je u~estvovalo nekoli-o osoba.

"Do javljeno nam je da je napa-nut I.G. (51) iz Donjeg Vakufa, zbogega smo intervenisali. Na licu mjesta,ored jo{ nekoliko osoba, zatekli smomladi}a ko ji je napao policajce. On

je odmah, ~im su policajci do{li, po-~eo da histeri{e", ispri~ali su u polici ji.

Kada su ga hapsili, A.^. je poli -cajce A.H. i S.S. poku{ao udariti gla-vom u stomak, a najgore je pro{aonjihov kolega M.A, ko jeg je izrevolti-rani mladi} udario u nogu.

"Zatim je zapri jetio da }e pobitipolicajce i njihove porodice, a koliko je bio ljut i nepromi{ljen dovoljno po-kazu je to {to je jednog trenutka zapri - jetio da }e zgradu Policijske stanice u

Donjem Vakufu di}i u vazduh", na-glasili su u MUP-u SBK. Mladi} je,kako nam je potvr|eno, i ju~e saslu{a-van u prostori jama Policijske stanice uDonjem Vakufu, gdje je razmatranoko je }e mjere protiv njega biti podu-zete. Da li je A.^. odrani je poznat po-lici ji pitanje je na ko je ju~e od MUP-aSBK nismo mogli dobiti odgovor.

Donji Va kuf

sna DUKA

TREBINJE - Zdravko Krto-a, te{ki invalid iz Trebinja, op-ìo je Zorana Mastila,rektora Fonda PIO RS, da mudao otkaz bez ikakvog razloga i

brazloenja, samo uz kratku po-ku da im vi{e ni je potreban.

Iako je poku{avao da do|e doMastila kako bi saznao za{to je do-

o otkaz, kae Krtolica, direktoronda ne èli ni da ~u je za njega.ato je odlu~io da uskoro do|e uanjaluku i od Milorada Dodika,edsjednika RS, traìti da mu po-ogne.

"Radio sam po{teno kaoortir u trebinjskoj Fili jali FondaIO RS, sve dok me, pri je nepunevije godine, nova di rektorica Ko-jka Vu~i} ni je pozvala u kancela-ju i samo mi kratko preni jela

Mastilovu poruku da im vi{e nisamotreban", kaè Krtolica.

Ovaj 60 odstotni invalid, ko ji jerije desetak godina na Kosovu na-

i{ao na nagaznu minu, izdràvadvo je maloljetne djece i suprugu,ko ja, iako je di jete poginulog borca,tako|e nema zaposlenja.

Ne bi mu, doda je, bilo krivo damu je bar dato bilo kakvo obrazlo-ènje za{to je otjeran sa posla na

kome je radio 18 mjeseci, jer se ni-ko od zaposlenih ni je poalio nanjegov rad.

"Ono {to me naro~ito boli jesteMastilova usmena poruka ko ju mi jepreni jela direktorica, a ko ja doslovceglasi da nema potrebe za mo jim da-ljim angaovanjem i da ja nisam nje-gov problem", ogor~en je Krtolica.

Radio je, kaè, pod ugovorom, aza sve to vri jeme Mastilo mu je obe-}avao da }e ga primiti za stalno, aliuvi jek preko posrednika i uvi jekusmeno, kako ne bi ostali pisani tra-govi.

Krto lica tvrdi da je na-kon otkaza Mastila nekoliko putazvao telefonom u centralu FondaPIO u Bi jeljini, ali bi mu, kada kaeko je i za{to zove, sekretarica uvi jekodgovorila da ni je tu.

Je dnom je, ka è, i{aoi u Bi jeljinu, misle}i da }e mu dire-ktor li~no objasniti za{to ga je otje-rao na tako ne~ovje~an na~in, ali gani je na{ao, a on, budu}i da njegovaporodica nema nikakvih primanja,

ni je vi{e mogao da se izlaè takvomtro{ku."Nakon svega sam jednostavno

u na{oj fili jali podigao radnu knjiì-cu i pri javio se na Biro za zapo{lja-vanje, jer sam uvidio dabespredmetno tro{im novac i ìv-ce", kae Krtolica.

Da nas po ku {a va da

sebi i svo joj porodici zaradi za ìvotrade}i privatno lak{e poslove prila-go|ene njegovoj invalidnosti, ali suto skromna primanja, nedovoljna zaìvot njih ~etvoro.

Ko vi ljka Vu ~i}, dire-ktorica trebinjske Fili jale FondaPIO RS, tvrdi da Krtolica ni je bio uradnom odnosu kada je ona 23.marta 2009. godine do{la na tu fun-kci ju.

"Krtolica je, koliko je menipoznato, u Fili jali Trebinje bio an-gaovan samo na povremenim iprivremenim poslovima, ali je i takav odnos bio pre-kinut jo{ 1. januara2009. godine, jer je tada,kako samkasn i jeob avi- je{te-n a ,

prestala potreba za takvim njego-vim angaovanjem, tako da od

tada on ni je imao nikakavstatus u Fili jali", kae

Vu~i}eva.

Pre mane zva ni~nimpo da cima,obo lje li su jeli ko ba siceiz is te me sni ce

INVALID ZDRAVKO KRTOLICA IZ TREBINJA OP TU@UJEDIREKTORA FONDA PIO REPUBLIKE SRPSKE

Mas ti lo mi dao ot kazbez ika k vog ra zlo gaNisam nje gov pro blem": Naro ~ito me bo li

Mas ti lo va po ru ka da ne ma po tre be zamo jim da ljim an ga ò va njem i da ja ni sam

je gov pro blem, ka zao Krto lica

Krto lica: Do}i }uu Banja luku itra ì ti odpred sje dni kaDodika da mipo mo gne

Fond PIOKrto lica je bioan ga ò van sa mo

na po vre me nimi pri vre me nimpo slo vima

Mastilo



sm o i o d

Doga|aji 7.2.2011.

Raz go va rao: De jan [A JINO VI]

DNS ima tvr|e stavove odSNSD-a i SDS-a kad se radi odjelovanju u za jedni~kim organi-ma, rekao je u intervjuu za "Ne-zavisne" Marko Pavi},predsjednik DNS-a.

"Mi moèmo sara|ivati na timpitanjima, ali imamo malo tvr|estavove. Komotni ji smo kada smomimo platforme", kaè Pavi}.

On smatra da Hrvatima ne tre-ba po svaku ci jenu pomo}i da dobi- ju pozici ju predsjedava ju}egSavjeta ministara, iako se slaè daprincip rotaci je treba odràti.

"Za to treba da se izbore Hrva-ti. Oni su stvorili Va{ingtonski spo-razum i oni su vezivali zastave. Mimoramo ukazati na logi~nost i {ta bibilo pravedno i u duhu BiH. A, nemislim da mi treba posebno da seborimo za to", rekao je Pavi}.

NN: Kako ocjenju jete startnove vlade RS?

PAVI]:@elim da Vlada odgo-vorno vodi RS i {titi njene interese.Smatram da prioritet mora ju bitiekonomska i soci jalna pitanja.

NN:Svi se slaù da je Dodik kao premi jer bio izuze-

tno energi~na li~nost. Moè liDòmbi} dosti}i te kriteri je ko je je on postavio?

PAVI]:Dodik je specifi~na li-~nost i ne treba sve mjeriti premanjemu. Nema puno Dodika. Trebaljudima omogu}iti da radom doka-ù mogu li raditi taj posao. Ja vjeru- jem da Vlada ima sposobnosti davodi RS. Treba ih podràti da radesvoj posao, a naravno, smi jeniti oneko ji ne rade dobro.NN: Da li je novom vladom

ri je{eno va{e nezado-voljstvo zbog statusa Pri jedora ida li }e ovaj grad dobiti ono {tomislite da zasluu je?

PAVI]: Ma ne, ne traìm ja

ni{ta posebno za Pri jedor. Ja samrealan ~ovjek i èlim da Pri jedor

dobi je samo ono {to mu pripada ini{ta vi{e.NN: Jeste li zadovoljni onim

{to Pri jedor sad dobi- ja?

PAVI]:Nisam, jer kad pogle-damo nivo ulaganja, ona su manjanego {to broj stanovnika i drugi pa-rametri govore. Kad je uveden PDV, jedina op{tina ko ja je dobila manjesredstava je Pri jedor u odnosu napri je kada je bio porez na promet.Sve druge op{tine su dobile od 15do 80 odsto vi{e sredstava. Ja upor-no poku{avam da objasnim da Pri- jedor nema 80.000 nego 120.000stanovnika. Ali, nikako to ne uspi je-vam, a taj podatak je bitan.NN: Jeste li zadovoljni onim

{to ste kao DNS dobiliu Vladi RS?

PAVI]:Mi u DNS-u o~ekiva-li smo da }emo dobiti tri ministar-stva, ali to nismo mogli usaglasiti s

na{im koalicionim partnerima. Ali,mi ne tugu jemo zbog toga i nismo

razo~arani. Mi smo rekli da }emopodràti Vladu taman da ni jedanministar ni je iz DNS-a, jer smohtjeli da ona bude brzo formirana ida {to pri je po~ne rje{avati proble-me.NN: Kako komentari{ete

veto Bo{njaka na man-datara Vlade RS?

PAVI]: Jasno je da je ovdjekupovano neko vri jeme da se RS nebi predstavila kao efikasna i kako bidali vri jeme FBiH da formira vlast.Svima je bilo jasno da na {est fun-kci ja nema vi{e od dvi je ni Srba niHrvata. Dakle, Ustav je ispo{tovan ito, o~igledno, i ni je bio njihov cilj.Na njihovu àlost, nisu uspjeli po-kazati da je RS u lo{oj situaci ji kaoFBiH.NN: Jeste li traili ministar-

ska mjesta u Savjetuministara BiH?

PAVI]: Nismo traìli pozici jeministara, traili smo pozici je za-mjenika.

NN: Jeste im rekli nekakonkretna mjesta ko ja

èlite?PAVI]:Ma ne. Mi imamo do-

bru kadrovsku osnovu. Normalno,mi }emo ponuditi mjesta, me|utim,mi }emo ponuditi ljude ko je ima-mo.NN: Na ko jim mjestima vi-

dite da va{i ljudi mogudati maksimum?

PAVI]: Ne bih licitirao ljudi-ma. Mi imamo dvadesetak ljudi ko jisu istaknuti dru{tveni i ekonomskistru~njaci ko je moemo ponuditi nasvako mjesto, jer oni zna ju raditisvoj posao. Na nivou BiH je prviuslov da vidimo {ta }e koalici ja nanivou RS dobiti. Onda }emo za je-dno sjesti i vidjeti kako da po{alje-mo na{e najbolje kadrove.

NN: Smatrate li da Hrvatipo svaku ci jenu mora-

ju dobiti pozici ju predsjedava ju-}eg Savjeta ministara?

PAVI]:Te{ko je biti isklju~iv.Ja smatram da treba da posto ji rota-ci ja i jesmo za to da bude Hrvat, ali je tuni je da to bude Hrvat kao ~lanPredsjedni{tva sada, ko jeg ne pri-

zna je ve}ina Hrvata. To bi bila gre-{ka. Ali, za to treba da se izbore

Hrvati. Oni su stvorili Va{ingtonskisporazum i oni su vezivali zastave.Mi moramo ukazati na logi~nost te{ta bi bilo pravedno i u duhu BiH. A, ne mislim da mi treba posebnoda se borimo za to.

NN: DNS je nekako u dru-gom planu kada se radi o za jedni-~koj platformi SNSD-a i SDS-na nivou za jedni~kih instituci ja.Za{to?

PAVI]:Mi nismo u~estvovaliu toj platforimi. DNS ima svo je sta-vove ko ji su malo tvr|i nego stavo-vi SNSD-a pa i SDS-a. Recimo, mismo bili i protiv ukidanja VojskeRS, mi smo bili za demilitarizaci ju itako dalje. Mi imamo ne{to druga-~i je pozici je i u unutra{njem planu.Recimo, mi se zala emo da nemaprivatizaci je "Elektroprivrede","[uma Srpske " i rudnika. To moraostati u vlasni{tvu RS.

NN: Zna~i, ne biste je potpi-sali ~ak i da vam to po-

nude?PAVI]: Te{ko da bismo to

uradili, iako je ona dobra s aspektaRS. Mi moèmo sara|ivati na timpitanjima, ali imamo malo tvr|e

stavove. Komotni ji smo kada smomimo platforme.

BANJALUKA - Nedeljkoûbrilovi}, ministar saobra}a ja iveza Republike Srpske, isti~e da je izgradnja mree autoputevastrate{ko pitanja razvo ja Srpske.

ûbrilovi} je na javio da }e gla-vne "mete" interesovanja ovog re-sora u narednom perioduravnopravno biti i èljeznice, kao ivazdu{ni i po{tanski saobra}aj i ko-munikaci je - s tim u vezi je i dovo-

|enje strate{kog partnera, ili kroz javno-privatno partnerstvo ili na ne-ki drugi na~in, jer bi bilo veoma va-`no da na ove prostore do|e jakasvjetska kompani ja ko ja }e podràtioblast infrastrukture.

Mno go je i subjektivnih iobjektivnih razloga za{to u nizu po-ku{a ja do sada ni je realizovan nije-

dan ugovor sa uglednim firmamasvjetskog glasa ko je bi bile odlu~neda se prihvate tako vanog poslakao {to je izgradnja putne ile kuca-vice - autoputa - ko ji povezu je unu-tra{nji organizam Republike, ali iSrpskoj obezbje|u je veze sa susje-dima i svi jetom, obja{njava minis-tar.

"Na dam se da }emo unarednih tri do ~etiri mjeseca do}i

do prvog ugovora za izgradnju je-dne od dionica i do juna o~eku jemda zavr{imo autoput Banjaluka -Gradi{ka, odnosno Mahovljani -Gradi{ka, naravno bez mosta na Sa-vi", rekao je ubrilovi}.

On je na javio da }e, u saradnjis ambasadom Austri je u BiH, kra- jem mjeseca, vjerovatno 25. febru-

ara, u Banjaluci biti organizovanveliki susret privrednika Austri je uoblasti niskogradnje i privrednikaSrpske za ko ji su austrijski partnerive} na javili 12 tema.

û bri lo vi} na gla{a vada Austri ja trenutno najvi{e ulae naove prostore i èli da tu vrstu saradnje

nastavi i pro{iri, te izna|e nove mo-gu}nosti ulaganja.

Go vo re }i o inici jativikonzorci juma u oblasti niskogra-dnje G7 i Privredne komore RS zaizgradnju dionice autoputa Banjalu-ka - Doboj, ministar je naveo da jeta inici jativa nai{la na dobar pri jemu svim strukturama, kao i u VladiSrpske.

On je naglasio da bi na ova

na~in sav novac ko ji bi pro{ao krozgra|evinu ostao u Srpskoj, svi pore-zi bi bili upla}eni u Srpskoj, pa bisve instituci je zna~ajno osjetile fi-nansijske efekte ovakvog na~ina ra-da.

ûbrilovi} je na javio da }e vrloskoro biti objavljen tender i svi po-trebni tenderski uslovi. (Srna)

Mre à auto pu te va stra te {ko pi ta njeUlaga nja Va`no da na ovepros to re do |e jaka svjet skakom pa ni jako ja }e po drà tioblastin fras tru ktu re

û bri lo vi}:Do junao~eku jem daza vr{i moauto putBanja luka- Gradi{ka

SNSD-a i SDS-a

T v r | i

Minis tar stva: Mi u DNS-u o~eki va li smo da}emo do bi ti tri mi nis tar stva, ali ne tu gu jemozbog to ga

Ma r k o Pa v i } p r e d s j e d n i k

D N S -a i na ~ e l n i k

P r i j e d o ra

Po re |e njeDòm bi}a netre ba po re di tisa Do dikom

Pa vi}: Nisamza do vo ljanula ganji ma

u Pri jedor

F O T

O M

.R A D

U L

O V I ]



Forum 92.2011.

Navikli smo da u bol nicama i domovima zdravlja u RS ~ekamo na pre glede ili nala ze po mjesec dana, da kod porodi~nog doktora~ekamo bar sat vremena iako smo se una pri- jed naru~ili tele fonom i da za bilo ko ji odla- zak ljekaru moramo uzeti slobodan dan. Na

sve ovo smo ogu glali i una pri jed na to ra~unamo. Ali da u 21. vi jeku jo{ imamo paci jenate ko ji se àle nakvalitet ishrane u bol nicama, po tome smo si gurno jedin-stveni u Evro pi.

"Djeci za doru~ak i ve~eru da ju pa{tetu ili sardinu, a{olju ~a ja ponekad di jele na majku i di jete. Ako u trenut kukad je ru~ak di jete ni je gladno ili spava, a nema{ re zervnu{er picu ili zdjelicu, ode ru~ak, jer servirke ne smi ju ostav-ljati su|e na odjelu", pri~a jedna majka ko ja je sa djetetomê kanja

DJECI ZADORUÂK IVEÊRU DAJUPA[TETU ILISARDINU,A [O LJU Â JAPONEKADDIJELE NAMAJKU I DIJETE

Stav

oja naUÊNOVI]

le àla u bol nici.Ovakav odnos zdravstvenih radnika prema paci jentima

i uslovi u bol nicama u najboljem slu~a ju ih natjera ju da pobje gnu iz bol nice i pri je ne go {to oz drave, jer kod ku}ebar zna ju {ta jedu.

Ne mo èmo re}i da je situaci ja ovako lo{a u svim usta-

novama, jer su uslovi znatno pobolj{ani u posljednjih pet-{est godina, pa bar vi{e paci jenti ne mora ju redovnoku povati li jekove i dru gi potrebni sanitet ski materi jal, {to jerani je bila redovna praksa.

Mo èmo se nadati da }e pred sto je}a serti fikaci ja zdravstvenih ustanova, ko ja bi trebalo da ih dovede na nivoevropskih, dovesti bar do to ga da za po~etak sve bol niceima ju pristojnu ishranu i hi gi jenu, i da }e se stanje u na{em zdravstvu pobolj{avati iz godine u godinu.

Navrh jezika

Usnuh sino} nevjerovatan san. Kao ja sebudim u nekom prekrasnom, velikomkrevetu, posteljina svilena, toplooo, nasto~i}u kraj uzglavlja buket bi jelih ljilja-na. Lagano se dignem, pa u kupatilo, aono ogromnoooooo, bordo, sa zlatnim

detaljima, dàkuzi, staklena tu{ kabina, kao neka lagana mu-zika, razazna jem Klajdermana... Do|em u kuhinju, mirisikafice, marmelade od kajsi ja, rastopljene u toplom ti jestu

svjeih kroasana...Posli je doru~ka, do|em do garderobnog ormara - nekaneobi~na odje}a - poprili~na koli~ina {anel kostima, {e{ira,predivnih ko{ulja, svilenih marama i - aktn ta{na?

Obu~em se ja i tako skockana pro|em kroz nekolikosoba, hodnika, salona uzmem mekani, modri moher kaput isi|em do ulaza - ispred, ve} pokrenuta crna limuzina, voza~~eka... Krenusmo...

I, taman da stignem do cilja, zabrunda budilnik mobil-nog telefona, vidim muà kako (uvi jek prvi) baulja iz kreve-ta i pita - ho}emo li crnu ili nesicu...

Ode san uvraga! Nakon svakodnevnih jutarnjih rituala,sjednemo nas dvo je u na{eg klija, bez klime i s dvo ja vrata(zove se Plava stri jela) i ja onako, jo{ bunovna, prepri~avammuu svoj san i shvatim da sam sanjala sebe kao - ambasa-dora!

ôvje~e, kakav je to posao!Koliko ~u jem, Bosna i Hercegovina ima ne{to oko 52

ambasadora. Ni jednog ne znam. Laèm, imam jednog pri ja-telja, ali o njemu drugom prilikom, u kolumni o pravim pri-

jateljima. Pozdrav! (Pouzdano znam - ponedjeljkom me~ita). Ali brate, ni jedan nema ime, ono kao nekad Jovan Du-~i}, ko jeg je Ministarstvo inostranih dela 1910. godine pos-tavilo za ata{ea Srpskog poslanstva, prvo u Carigradu, azatim u Sofi ji, pa je pjesnik 1912. godine postavljen za se-kretara Pete klase Srpskog poslanstva u Rimu, a dvi je godinekasni je za sekretara êtvrte klase Srpskog poslanstva u Atiniili 1918. za savjetnika Poslanstva u Madridu, da bi 1926. go-dine bio otpravnik poslova Poslanstva u Kairu, a potomobavljao dunosti poslanika u Budimpe{ti i Rimu... Ko biDu~i}a pohvatao... A sve vri jeme jo{ i pisao...

Ok, o na{im Njihovim ekselenci jama malo i gotovo ni-kakvih informaci ja. Ni u novinama, ~asopisima, na televizi ji,na sajtovima... ali, da bih bila precizni ja, prosurfam ja maloInternetom. Bez velikih rezultata. Ambasada ova-ona, BiH utoj i toj dràvi, mr{avo, traim, skoro ni{ta. Ne odusta jem ja.U|em na sajt Ministarstva vanjskih poslova i bogami, pri ja-tno se iznenadim - fini formular, sve sa pozici jama, upi{e{naziv dràve, prihvati{ se mi{a i eto ti i slika i prilika... Vidim ja, ima ih stvarno koliko i nedjelja u jednoj kalendarskoj go-

dini... Ali avaj, pusti snovi, ubi{e me dva tri uzorka. Odustala.Skidoh se sa Interneta, pa da oìvotvorim par impresi ja.

Bila sam ja novinar... Evo kako je bilo:Krenem prvo vrludati me|u velikima - Ambasada BiH

u Sjedinjenim Ameri~kim Dràvama, sveukupno ~etiri foto-grafi je na naslovnici sajta, lafo foto-galeri ja - slapovi Jajce,banjalu~ki Kastel, Vi je}nica Sara jevo, Most iz Mostara. Po-zici ja "turizam", ni{ta, "vi jesti" ni{ta, "kultura" - duplo ni{ta.Jadna nam majka...

Ne dam se ja - klik, klik, evo ga maj~ica Rusi ja, Mos-

kva. Fotos zgrade Ambasade, "novosti" ni{ta, "nauka i kultu-ra" opet duplo ni{ta, ali ukaza se kvadrati} nekog promoti-vnog filma. Klik}em ja, klik}em, ni{ta od pogona. Minut,dva, tri, nula bodova - kad - ukaza se naslov "Bosnia andHerzegovina" i kao neki slap, vodopad, jest neka voda, i ta-man da se ta biserna bh. ljepota stropo{ta po ekranu - nestadei slapa i filma. I tako nekoliko hiljada puta. Zbogom Rusi ja.

E, sad, mislim se, ne mora se i na{a diplomatska bi jedasagledavati kroz Obamu i Putina (tj. Medvedeva), idem jadalje - klik Ambasada BiH u [pani ji - nigdje pozici je vebstranice, ali ima i-mejla... (Dobro, i to je neka informaci ja,tje{im se ja...) Klik, Ambasada BiH u Holandi ji (ko ne zna,to je ujedno i Nizozemska - ah, zemlja slikara...), Poljskoj,Libi ji... Ni~eg ljudi, ni mejla!

E, sad vi{e ni mom mazohizmu ne bi kra ja - hajde, re-koh, da kliknem jo{ jednom, ono kao u kvizovima, na sve ilini{ta - spustih mi{a na Ambasadu Bosne i Hercegovine uVeeelikoj Britani ji i Irskoj. Ooooooo, odu{evim se ja - frcaveb sajt pozici ja. [ta }u, gdje }u, hajde, rekoh, idem na - "tu-rizam", hooooop, eto svjeì{ fotki, sve sa ìvim ljudima, alilica malo zaba jatila, {rmc, datum - 2006. godina... Ispod ivegaleri je, ìvi zid fotografi ja, pod nazivom - "turisti~ke atra-kci je": {utnem mi{a - klik na slapove Kravice, klik na BuneBlaga ja, klik, klik... dàba fotka, ni naziva, ni fajla - prazankvadrat... Tugo mo ja... i taman da ja to sve li jepo zaboravim,ode mi{ sam od sebe na pozici ju "kultura" i gle ~uda - uka-za{e mi se Ivo Andri}, Vladimir Prelog i Me{a Selimovi}.?!?!?

Znate {ta? Bi meni dosta!Kakva li smo dràva kad nam je ovakva diplomati ja...Ba{ njih briga. Fina plata, pa rezidenci ja, pa slu`bena

kola, kancelari ja, sekretarica, voza~, pa raznorazna osoblja,kokteli, pri jemi, ukusna vina, ugodna }askanja, koketiranja,rukoljubi, pa "jor johanes'' titulisanja. Od blje{tavila escajga ikristalnih ~a{a, zasli jepi ih prekrasna magi ja tu|ih ìvota.

Neki dan sam dobila pozivnicu Njegove Ekselenci je Ambasadora Republike Francuske za izlo`bu Viktora Vaza-reli ja, 10. februara u Sara jevu. Svake godine dobi jem pre-krasan zidni kalendar sa fotosima boanstvenih ikebana, izZemlje izlaze}eg sunca, tog dalekog Japana. AmbasadaRuske Federaci je, na krilima bi jelog labuda, prezentovala jesvo ju veliku kulturu na baletskom podu na{eg Dje~i jeg po-zori{ta. Ambasada [vedske u martu organizu je u Muze ju sa-vremene izlobu èna inovatorki. Ambasada Evropskekomisi je je iz Banjaluke "ispratila" Jovana Bi jeli}a put ro-dnoga Petrovca. Ambasada [vajcarske je sanirala tre}i spratsara jevske Umjetni~ke galeri je. Ambasada Islamske Repu-blike Iran donirala je sredstva MSU RS za {tampanje mono-grafi je...

Rade diplomate. Ni je sve politika, pri jetnje, matemati-ka, Vikiliks, blindirane limuzine, {tapovi i {argarepe. A i ta ri je~ ambasador (sa jednim ili dva s) je neobi~na ina svim jezicima gotovo ista - pa ima i hotela sa i bez zvjez-dica, restorana, kafana, jahti, brodova, naziva filmova, jela umeni jima.., a bogami ima i ona dobra stara ambasador, to-pla, mekana deka.

Pod dobrim dekama se i dobro spava. Zaboravi i du-`nost i obaveza. Nostalgi ja, ha, ha, ha.

Odoh ja da spavam ne bih li opet {ta usanjala. Ali da je java, navrh mi jezika, ja bih to sve promi jenila! Sa, ili bez al-ka jala!

Pi{e:Ljiljana

LABOVI]-MARINKOVI]

Kakva li smodrà va kadnam jeova kvadiplo ma ti ja...Ba{ njihbri ga. Fi napla ta, pare ziden ci ja,pa slu `be nako la,kan celari ja,se kre ta ri ca, vo za~, para zno ra zna

oso blja,ko kte li,pri jemi,uku sna vi na,ugo dna}as ka nja,ko ke ti ra nja,ru ko ljubi, pa"jor jo ha nes"ti tu lisa nja.Od blje {ta vilaes cajga ikris tal nih~a{a, za sli jepiih pre kra snama gi ja tu |ihì vo ta

A, kao Amba sa dor,D kao de ka

Pres sBOSTON GLOBE

BoòLJU BI],

pred sje dnikHDZ 1990

[kola "Sent Meri" uvrstila je mandarinski jezik u svoj lin-gvisti~ki program i tako postala prva {kola u SAD ko ja je po~ela sprogramom nastave nazvanim "Konfu~i je", ko ji djelimi~no finan-sira kineska vlada.

Kineski se uglavnom u~i u tre}em i ~etvrtom razredu srednje {ko-le, a u~enici uglavnom ponavlja ju ri je~i za tradicionalne kineske instru-mente. Ovi {esnaestogodi{njaci i sedamnaestogodi{njaci ve} ~etvrtugodinu u~e mandarinski kineski.

Iako im je vokabular jo{ prili~no ograni~en, predstavljanje im jeprava rutina. Karli Irvajn ni je si-gurna kada }e ta~no koristiti zna-nje kineskog izvan u~ionice, ali je ipak uvjerena da }e taj dan do-}i:

"Budu}i da Kina i Amerikausko sara|u ju i ja~a ju svo je ve-ze, mislim da }e u budu}nosti bi-ti vrlo va`no znati kineski."

[kola "Sent Meri" dodala jemandarinski svom lingvisti~kom programu 2005. godine, a pri je tri go-dine postala je prva {kola u zemlji ko ja je po~ela s programom nastavenazvanim "Konfu~i je".

U sklopu tog programa, nastavnika ko jeg Ministarstvo obrazova-nja Kine po{alje u {kolu u Sjedinjene Ameri~ke Dràve to ministarstvopla}a oko 50 odsto njegove plate i ìvotnih tro{kova, te mu nabavljanastavni materi jal - knjige i kompjuterske programe. Frank Filips,upravnik {kole "Sent Meri", kaè da su roditelji nekih u~enika u ugle-dnim privatnim {kolama ko je priprema ju u~enike za fakultet bili skep-ti~ni kad je mandarinski bio prvi put ponu|en i pitali su za{to umjestonjega to ne bi bio {panski. Ina~e, u {koli "Sent Meri", pored kineskog,u~enici u~e jo{ njema~ki, {panski, te latinski, {to je prava ri jetkost zaameri~ki obrazovni sistem.

Kina fi nan sira u~e njekines kog u SAD

Kines ki seugla vnom u~iu tre }em i~etvrtomra zre du sre dnje{ko le

Vlast mo èbiti for mi ra naisklju ~i vo naosno vu di jaloga,a ne bi loka kvihultima tu ma.



EU0 7.2.2011.

De jan [A JINO VI]

Uvi jek }ete na}i razlog dakritiku jete EU, ali kolikogod to ~inili evropske inte-graci je nema ju alternativu.

Ovo je na predavanju studen-tima Banjalu~kog univerziteta koji govore njema~ki jezik, a ko je jenedavno organizovano u austrij-skoj biblioteci u Banjaluci, rekaoKristof Biro, glavni i odgovorniurednik austrijskog dnevnog lista

"Kronen Zeitung".Na pre da va nju su bili

prisutni i profesori i studenti Odsje-ka za njema~ki jezik Banjalu~koguniverziteta, kao i profesori i u~eni-ci Katoli~ke gimnazi je Banjaluka ipredstavnici Udruenja gra|ana"Pri jatelji Austri janaca"."Kronen Zeitung" svakodne-vno ~ita oko 3,5 miliona ljudi, pa gazbog toga u Austri ji smatra ju neza-obilaznim "opinion makerom",odnosno listom ko ji izuzetno uti~e

na javno mn jenje u toj zemlji. Kakotvrdi Biro, upravo je "Kronen Ze-itung" imao veliki uticaj da javnomn jenje sa 66 odsto na referendu-mu izglasa ulazak Austri je u EU,ko ji se desio 1995. godine.

"Sve ijedna zemlja ko ja jeu{la u EU munjevito je od togaprofitirala. Problem kod svih ze-malja ko je razmi{lja ju o tome da litreba da u|u u EU ili ne je jednos-tavno u tome da EU nema alterna-tivu. I mi smo razmi{ljali o tome.

Shvatili smo da }emo ako ne u|e-mo u EU vrlo brzo imati ekonom-ske probleme ako se na neki na~in'suprotstavimo' EU. Kako god gle-dali na to, Evropska unija je neiz-bjena", kae on.

Predavanje Biroa organizovao je Jerg Hofrajter, Austri janac ko ji je jednoglasnom odlukom Savjeta mi-nistara BiH progla{en po~asnimkonzulom BiH u Austri ji.

"Kroz pre da va nj e

Biroa predstavljeno je prevladava- ju}e mi{ljenje Austri janaca o EU.Tako|e, on na neki na~in objektivnoi uravnote eno govori o svim pre-dnostima i manama EU, {to misli-mo da je tako|e vano, jer ako }e se

PREDAVANJE KRISTOFA BIROA, GLAVNOG I ODGOVORNODNEVNOG LISTA "KRONEN ZEITUNG", U B

EU jena jus pje{ni ji mirovni pro jekat u istori ji ~ovje~anstva. Vi{e od pola vi jeka pro{lo je ot kad EU obez bje|u je mir svo jim ~lanicama. Austri ja, kao vojno neu-tral na zemlja u srcu Evro pe, ima velike koristi od ove "Uni je mira", posebno u periodu izme|u 1945. i 1995. godine, od ko jih je ve}i dio bio ivot na ivici elje-

zne zavjese izme|u dva vojna bloka: NATO save za i Var{avskog pakta. Sve je to osna ìloodlu~nost Vlade Austri je da se priklju~i EU. Nakon inten zivnih pri prema i pet godina pre govaranja sa Evropskom komisi jom u Briselu, za jedno sa [ved skom i Finskom smo1995. godine postali ~lanica EU. Pri je 16 godina, 12. juna 1994. godine, Austri janci suvelikom ve}inom od 66,64 od sto na re ferendumu glasali za ula zak Austri je u EU.

Austrijska ekonomi ja je izu zetno pro fitirala od evropskih inte graci ja, a posebnonakon pro{irenja 2004. godine, kada su ~etiri na{a susjeda: Sloveni ja, Ma|arska, Slo-va~ka i ê{ka postale ~lanice EU. To je, uz uvo|enje evra, pove}alo na{ godi{ nji brutodru{ tveni proi zvod za 0,6 od sto i doni jelo pove}anje radnih mjesta za 14.000 godi{ nje. Sedamdeset jedan od sto austrijskog izvo za ide u EU, a izvoz u novih 12 ~lanica EU na-kon pro{irenja sa 15 na 27 ~lanica je pove}an, a to je re zul tovalo i velikim trgovinskimsu ficitom od {est mili jardi evra tokom 2007. i 2008. godine, i ~etiri mili jarde evra u 2009. godini ko ja je bila godina global ne recesi je.

Austri ja je danas dio ekonomi je ko ju ~ini 500 miliona ljudi i pred stavlja aktivni dioevropskog ìvota i soci jal nog modela ba ziranog na za jedni~kim vri jednostima soci jal -nog i ekonomskog na pret ka, po{tivanja ljud skih prava, stvaranja jednakih prilika za

sve, solidarnosti, demokrati je i mira. Austrijski gra|ani, njih 8,2 miliona, od ko jih 17 od sto ima pori jeklo imi granata, ima koristi od ~lanstva u klubu naroda od 500 milionaljudi sa svim svo jim velikim potenci jalima za saradnju u svim sektorima, slobodnog pu-tovanja kroz za jedni~ki {en genski spora zum, kao i bene fita na{e za jedni~ke valute ko ja zna~ajno po godu je trgovini i investici jama u EU.

Danas je Austri ja, a njen glavni grad Be~ posebno, postala vi{e internacional na iori jentisana ka re formama. Austrijske kom pani je ko je proi zvode robu visoke tehnolo gi- je su postale inovativni je, a pro{irile su se mo gu}nosti i trgovine, ra zvo ja i istra ìvanja.

Austrijsko bo gato kul turno i arhitektonsko nasl je|e i tradici ja mno go pro fitira ju od evropskog kul turnog slo gana "Jedinstvo u ra zli~itosti" i Austri ja je postala kul turni i tu-risti~ki ma gnet.

Austrijski studenti su vi{e ori jentisani prema vani ne go {to je to bilo rani je, zahva-lju ju}i studentskim pro gramima EU, kao {to su Erasmus mundi i Bolonjski proces.

Uop{teno govore}i, Austri ja je u potpunosti iskoristila veliki potenci jal ko ji nam je ponudila EU, a ujedno je do prinijela Evro pi svo jim istorijskim vri jednostima i iskustvi-ma, kao i kvalitetnim kom pani jama i radnim ljudima.

BiH i re gion za padnog Bal kana, gdje je Austri ja najve}i investitor, na{i su politi~kii ekonomski partneri, a na{e partnerstvo je zasnovano na za jedni~koj istori ji i velikoj èli da zavr{imo ovaj evropski mirovni pro jekat kroz inte graci ju BiH i njenih susjeda u EU.

Austri ja jepro fitira la

ulas komu EU

Pi{e:Dona tusKOK,am ba sa dorAustri jeu BiH

EU na j ve }i mpro jekat s vih v

Ulazak u EU: Shva ti li smo da }e mo akone u|e mo u EU vrlo brzo ima ti eko nom ske

pro ble me ako se na ne ki na ~in "su prot sta vimo"EU, kazao Bi ro

Pre da vanje slu {alipro feso ri i stu den tiOdsje ka zanje ma ~ki jezik



EU 112.2011.

U Evropskoj uni ji 2010. je iz-dvo jeno 1,8 mili jardi evra dràvnepomo}i za {irokopo jasni pristupInternetu, od ~ega je veliki dio na-mi jenjen seoskim i ri jetko naselje-nim podru~jima u ko jimaoperateri nema ju interes da rade.

Kori{tenje javnih fondova za iz-gradnju mreà u EU treba da omo-gu}i da svi gra|ani EU dobi ju pristupbrzom Internetu i da se izbjegne jazizme|u gradova, seoskih sredina i za-ba~enih mjesta, saop{tila je Evropskakomisi ja. Pove}anje dostupnostibrzog Interneta treba, kako se navodi,da podstakne ekonomski oporavak iolak{a ujedna~avanje privrednog ras-ta za sve i razvi je dugoro~nu konku-rentnost u EU.

Komisi ja je u 2010. usvo jila re-kordnih 20 odluka o pomo}i za ra-zvoj {irokopo jasnog Interneta, odko jih se dosta njih odnosi na seoskaili ri jetko naseljena naselja. Odobreno je 1,8 mili jardi evra, {to, prema proc- jeni Komisi je, treba da omogu}i ula-ganja od 3,5 mili jardi evra u tomsektoru. Operateri ko ji dobi ja ju po-mo} prihvata ju i odre|ene uslove, naprimjer da odre|eno vri jeme pruàjuusluge i u slu~aju da broj pretplatnikabude manji od o~ekivanog.

Ulaganja u 2010. su za vi{e od~etiri puta pove}ana u odnosu na2009, kada je uloèno 406 milionaevra. Ulaganja u EU u 2010. su izno-sila 3,3 evra po stanovniku.

EU ima ambiciozne planove upogledu pristupa Internetu. Premaplanu "Digitalna agenda", svi gra|aniEU bi do 2013. trebalo da ima ju pris-

tup {irokopo jasnom Internetu, a do2020. da dobi ju i Internet velikihbrzina od 30 megabita u sekundi, dokbi do 2010. najmanje 50% doma}in-stava trebalo da ima Internet od 100megabita u sekundi.

Stav Komisi je je da dostupanInternet moè da donese veliku eko-nomsku i soci jalnu dobrobit i daomogu}i kori{tenje usluge elektron-skog zdravstva, elektronske vlade iu~enja preko Interneta. Isti~e se daKomisi ja prilikom davanja mi{ljenjao javnoj pomo}i vodi ra~una da tapomo} ne obeshrabru je privatne in-vestici je i ne ugroàva konkurenci ju.Mreàma ima ju pristup i drugi opera-teri, ne samo oni ko ji su pomo} dobi-li, a korisnici usluge pla}aju posli~noj ci jeni kao u gradskim sredina-ma, navodi Komisi ja.

Organizatori prvog Ame-ri~ko-balkanskog poslovnog sa-mita za trgovinu i ulaganja (US -Balkan Business Summit), ko ji }ebiti odràn u martu ove godine uameri~kom gradu Baltimoru,

o~eku ju dobar odziv balkanskih iameri~kih kompani ja.

Nada ju se da }e njegovoodràvanje uspjeti da regi ju zapa-dnog Balkana u~ini atraktivnom zaameri~ka ulaganja.

"Ameri~kih investici ja veoma je malo na Balkanu, a jedan od ra-zloga za to moè biti i generalnoniska informisanost o ovom regi-onu", izjavila je Svetlana Vuk~evi},izvr{na direktorica organizaci je"US-Balkans Alliance", ko ja za je-dno s ameri~kom dràvom Meri-lend organizu je poslovni samit.

Glavni cilj samita je da pruìinformaci je ameri~kim kompani ja-ma o mogu}nostima ulaganja u ze-mlje zapadnog Balkana. Iz tihrazloga, dràva Merilend, ko ja jepri je dvi je godine u Podgorici otvo-rila svo je predstavni{tvo za zapadniBalkan, odlu~ila je da podrì prviekonomski samit ko ji bi trebalo daunapri jedi ekonomske odnose ovadva regiona.

Vuk~evi}eva smatra da bi za-padni Balkan, kao jedinstveno trì-{te od 25 miliona stanovnika, i tekako mogao biti interesantan Ame-rikancima, pogotovo jer je to trì{teu srcu Evrope, gdje oni zasad nisuznatno prisutni.

Trì {te od 25 mi lionapo tro {a~a pri vla~i in ves tici je

a{a zemlja kretati ka EU, onda lju-treba da zna ju ci jelu istinu o to-e", kaè on.

Ina~e, Hofraj ter je 2003.odine ispred EU pomagao BiH na iz-ra|ivanju policijskih snaga, a na tojnkci ji je ostao do kra ja 2004. godine.

am kaè da je tokom tog vremena os-o fasciniran zemljom i ljudima, i za-o~eo je brojne pro jekte s mladimudima u zemlji, zbog ~ega je i nagra-n titulom po~asnog konzula.

Govore}i o prednostima EU Bi-je spomenuo ~injenicu da je osni-

anje evropske za jednice pedesetihodina u stvari zna~ilo garanci ju da{e u Evropi ne}e biti rata.

"êsto zaboravljamo ovu vrloanu ~injenicu jer su evropske ze-lje rani je stalno ratovale. Najdui

eriod mira u istori ji je upravo peri-d kada smo zapo~eli s evropskimegraci jama. EU je najve}i mirovni

rojekat svih vremena", isti~e on.Biro kae da su osnivanjem Za-

dnice uglja i ~elika izme|u zemaljaeneluksa, Njema~ke, Francuske iali je ovi va`ni privredni resursi za

ratnu industri ju stavljeni pod za je-dni~ku kontrolu, ~ime je spri je~enoda bilo ko ja od ovih zemalja moevoditi rat.

Prema njegovom mi{ljenju, pre-dnosti EU su brojne - od za jedni~kogtrì{ta, za jedni~ke politike i saradnjeme|u zemljama. Ipak, EU ima i ma-ne, a prema Birou najve}e mane suvelika birokrati ja.

"U EU radi 44.000 birokra-ta, {to je veli~ina jednog manjeg gra-da. Generalni direktor u nekojdirekci ji ima mjese~nu platu od16.094 evra, a u EU ima 60 general-nih direktora. Uz to dolaze i dodaci:Onaj ko ne ìvi u Belgi ji dobi ja do-datnih 16 odsto kao inostranog do-datka. Po djetetu ispod 26 godinasvaki slubenik EU dobi je 247,86

evra mjese~no. Dodatak na porodi-~ni ìvot iznosi pet procenata osno-vne zarade. Za svako djete ko je ide u{kolu uz sve to ide jo{ 221,5 evra",kae Biro. On dodaje da osnovnaplata kancelarijskog radnika iznosi2.192,5 evra, a mladog akademskoggra|anina ko ji zapo~inje sa slu`bomu EU 5.600 evra.

"Jedna samohrana majka sa je-dnim djetetom ko ja radi kao sekreta-rica uz dodatke mjese~no zaradi oko6.000 evra", kaè on.

Ipak, kada se radi o tome da liBiH treba da u|e u EU Biro odgova-ra pozitivno, jer je svo jom ekonomi- jom okrenuta EU.

"BiH izvozi u EU robu u vri je-dnosti od 1,6 mili jardi evra, odnosno73 odsto ukupnog izvoza. Istovre-meno uvozi robe u vri jednosti od 3,4mili jarde evra, odnosno 63 odstoukupnog uvoza. Iz toga se vidi da jeBiH neraskidivo ekonomski vezanaza EU i to je najbolji odgovor da litreba BiH da u|e u EU", kaè on.

Osim to ga, prema njego-vim ri je~ima, ~injenica da je EU naj-ve}i mirovni pro jekat u istori jinajvi{e moe koristiti postkonflik-tnim zemljama poput BiH.

Predavanju je prisustvovao iaustrijski ambasador u BiH DonatusKok, ko ji kae da mu ni danas ni je jasno zbog ~ega njegovi sugra|anizna ju toliko malo o BiH.

"Kod nas ìvi 130.000 ljudi izBiH, imamo 2.500 studenata, a uvi- jek me iznova iznenadi kada nekokae: '[ta sam kome skrivio pa da sume poslali na slu`bu u Sara jevo'",kae on uz osmi jeh.

Prema njegovim ri je~ima, oBiH i dalje u Austri ji vlada ju velikepredrasude i posto ji mi{ljenje da jeBiH nestabilna zemlja. Prema njego-vim ri je~ima, to je zemlja sa velikimpotenci jalom ko ja moe biti uspje{na~lanica EU. Kako kae, BiH trebadobru opozici ju ko ja }e biti korektivvlasti, nezavisne i kriti~ke medi je,uspostaviti potpunu vladavinu zako-na i po ja~ati civilno dru{tvo.

Klju~ni faktor su, kako isti~e,ipak mladi ljudi, ko ji se mora ju akti-vno uklju~iti u dru{tveno-politi~kiìvot BiH.

"Bio sam ja ko oàlo{}enkada sam saznao da ni je mnogo mla-dih ljudi u BiH iza{lo na izbore", is-ti~e Kok.

Zaklju~ak ko ji su sva tro jicaizni jela u svom predavanju jeste daBiH ima pri jatelje u Evropi ko ji }e joj pomo}i da prevlada sve preprekei jednog dana postane ~lanica EU.

UREDNIKA AUSTRIJSKOGNJALUCI

Evropska komisi ja je formi-rala stru~nu grupu ko ja je za-duèna za izradu pri jedloga zapodizanje nivoa pismenosti uEvropi gdje 20 odsto stanovni{tvaima nizak nivo pismenosti.

Pokretanje ove grupe ozna~avapo~etak evropske kampanje za is-kori jenjivanje uzroka niskog nivoapismenosti. Previ{e Evropljana seosje}a isklju~enim sa trì{ta rada ite{ko da je doprinos dru{tvu zbognedostatka osnovnih vje{tina ~itanjai pisanja.

"Ako elimo da ostvarimo na{eciljeve o rastu, moramo se pozaba-viti tim problemom", izjavila je ko-mesarka za obrazovanje i kulturu

Andrula Vasiliu.Prema podacima Evropske ko-

misi je, svaki peti Evropljanin mla|iod 15 godina, a sli~no je i sa odra-slima, ima te{ko}a u ~itanju i pisa-nju, zbog ~ega te{ko pronalaze

posao i zbog ~ega su izloèni rizikuda budu soci jalno isklju~eni.

Stru~nu grupu vodi princezaLorentin od Holandi je, ko ja je pose-bni zastupnik UNESCO-a za pi-smenost i razvoj. EU je postavilacilj da do 2020. godine bude sma-njen udio u~enika s te{ko}ama u~itanju, matematici i nauci na manjeod 15 odsto.

[to se odraslih ti~e, njih gotovo80 miliona, {to je tre}ina ukupnozaposlenih, ima samo veoma nizaknivo sposobnosti ~itanja i pisanja.Procjenju je se da }e do kra ja ovedeceni je udio radnih mjesta za ko ja}e trebati visoka stru~nost biti po-ve}an na 35 sa sada{njih 29 odsto.

Isko ri jeniti ne pisme nost u EU

Za In te r ne t 1,8m i li ja r d i e v ra

Odlu keU 2010. EUusvo jilare kor dnih 20odlu ka o po mo}iza ra zvoj{iro ko po jasnogInter ne ta

ro vnie me na

Pro fitSve ze mlje ko jesu u{le u EUmu nje vi to su odto ga pro fiti ra le

Biro (li je vo) i Ho fraj terFOTO A. ÂVI]



EU2 7.2.2011.

Pen zioni sis tem mo ra bi ti odrìvEvropska uni ja i zemlje ~lani-

ce mora ju djelovati kako bi obe-zbi jedile da penzioni sistemiuprkos krizi omogu}e odrìva iodgovara ju}a primanja sve ve}embro ju evropskih penzionera, za-klju~ila Komisi ja za zapo{ljavanjeEvropskog parlamenta.

"Trenutno posto je ~etiri lica ra-dne dobi na svakog gra|anina iznad65 godina. Do 2060. bi}e samo dvalica", kae se u Zelenoj knjizi Evrop-ske komisi je, na ko ju odgovara rezo-luci ja Komisi je za zapo{ljavanje.

Odgovornost za penzi je je nazemljama ~lanicama ko je ponovoprocjenju ju ili reformi{u svo je penzi-

one sisteme u svjetlu trenutne eko-nomske situaci je i starenja stano-vni{tva.

Poslanici traè od zemalja EUda odrè stabilan, vjerodosto jan iodrìv penzioni sistem, kao i odgo-vara ju}i nivo penzi ja u cilju borbeprotiv siroma{tva u stari joj dobi, sto jina internet stranici EP.

Budu}i da Evropljani uobi~a je-no rade kroz svoj radni vi jek za ne-koliko poslodavaca, od ko jih se nekinalaze i izvan njihove mati~ne ze-mlje, u nekoj drugoj dràvi EU, po-slanici èle da EU i zemlje ~laniceuklone prepreke mobilnosti i poza-bave se pote{ko}ama pri transferu

penzi ja unutar i izme|u zemalja ~la-nica.

Poslanici, tako|e, uo~ava ju ra-zliku izme|u slubene dobi za odla-zak u penzi ju (ko je trenutno vi{ezemalja èli promi jeniti) i stvarnedobi u ko joj ljudi presta ju raditi.

Zbog ne jednakosti na trì{tu ra-da, ène ima ju nie penzi je te stoga ive}i rizik od siroma{tva u stari joj do-bi. Prosje~no, ène su pla}ene manjeod mu{karaca za isti rad. Poslanicitrae od Komisi je i zemalja ~lanicada se pozabave tim ne jednakostima iuzmu u obzir i ~injenice poput duihprekida kari jere zbog brige za poro-dicu u benefici je pri izra~unavanju

penzi ja. Evropski parlament }e naplenarnoj sjednici o toj rezoluci jiglasati tokom februara.

Skoro 60 odsto mladih u Bo-sni i Hercegovini je nezaposleno,podatak je Komisi je za koordina-ci ju pitanja mladih u BiH.

Prema podacima ko jima raspo-lae Komisi ja, 93 odsto mladih ne-ma ri je{eno imovinsko pitanje, 55odsto mladih nezainteresovano je zapokretanje biznisa, a jo{ 30 odsto jeobeshrabreno.

Iako ne pos toji jedin-stvena definici ja mladih u BiH,op{te je prihva}eno da je to starosnagrupa izme|u 18 i 30 godina, {toprema procjenama iznosi oko 23odsto ukupne populaci je u BiH. Iz-dva jamo najzanimljivi je detalje spo-

menute analize.Goto vo sva ka druga mla-

da osoba u BiH ko ja je iza{la iz for-malnog obrazovnog sistema osta jena nivou trogodi{njeg srednjegobrazovanja ili niè. To zna~i dasmo zna~ajno ispod prosjeka EU ka-da je u pitanju udio osoba sa zavr{e-nom ~etvorogodi{njom srednjom

{kolom ili vi{im obrazovanjem.Svaka ~etvrta osoba u BiH preranonapu{ta obrazovni proces, {to je da-leko iznad prosjeka ve}ine evrop-skih zemalja. Finansijski problemiglavni su razlog za prekidanje obra-zovanja, a samo sedam odsto u~eni-

ka i studenata prima neku stipendi juza {kolovanje ko ja u ve}ini slu~aje-va iznosi 100 KM, odnosno ne pre-lazi 200 KM.

U ana lizi se dalje navodi damladi uop{te ima ju najve}e {anse zazapo{ljavanje na neformalnom trì-{tu rada, na nekvalitetnim poslovi-ma sa slabim uslovima za rad, bezbilo kakve sigurnosti. Ovo je bu-du}nost ve}ine mladih u BiH. Oni tozna ju i ta spozna ja ostavlja dugo-ro~ne negativne posljedice na njiho-

vo mentalno zdravlje, aktivnost, po-rodi~ni i dru{tveni ìvot, smatra juautori analize.

Ve}ina mla dih vidi alter-nativu u odlasku u inostranstvo. Sto-ga ne ~udi da bi dvi je tre}ine mladihnapustile BiH zbog privremenog ra-da, uda je/ènidbe ili trajnog nasta-njivanja u drugoj zemlji. Mnogi odnjih su ve} preduzeli konkretne ko-rake u tom pravcu, isti~u autori ana-lize. Nezaposlenost je uzroksoci jalnih anomali ja, prepreka for-

miranju porodice i reprodukci ji, teosnovni razlog za napu{tanje ze-mlje, iz jednostavnog razloga - os-tavlja uticaj na sve ostale oblastipoloàja mladih, nezaposlenoststavlja pred donosioce odluka jedanod najve}ih politi~kih izazova.

Niska sto pa radne akti-vnosti mladih u odnosu na EU, tenezaposlenost ko ja je gotovo ~etiriputa ve}a nego u zemljama EU, apogotovo nezaposlenost mladihèna, najbolje prikazu ju poloàjmladih u BiH u odnosu na vr{njakeiz drugih zemalja.

Kraj nje ne iz vjes tanpoloàj mladih uzrokovan neefika-sno{}u pristupa instituci ja vlasti po-bolj{anju poloàja mladih osnovni jerazlog za apoliti~nost, slabo u~e{}emladih u javnom ìvotu, u nevladi-nom sektoru i inici jativama u za je-dnici.

Odlu kaOdgo vor nost zapen zi je je nazemlja ma~lanicama ko jepono vopro cjenju ju ilire for mi{u svo jepen zione sis te me

[ko la: Sva ka dru ga mla da oso ba ko ja je iza {la izfor mal nog obra zo vnog sis te ma os ta je nani vou tro godi{njeg sre dnjeg obra zo vanja ili niè

Bi jeg Ve}ina mla dih vidi al ter na ti vuu odlas ku uino stranstvo

POLO@AJ MLADIH U BiH NIJE NA ZAVIDNOM NIVOU

Be z po sla 60 od s to

93%mla dih ne ma

ri je{enoimo vin sko pi ta nje

55%ne za inte re sova no

za po kre ta njebizni sa

30%obes hra bre no



132.2010. EU

Japanska kompani ja "Toshiba"planira da u Bugarskoj, osim u so-larne elek trane, investira i u izgra-dnju sistema takozvanih pametnihelek tri~nih mreà. Ako ova investici ja bude realizo-

vana, 20 odsto bugarskog autoparkamoè biti zami jenjeno elektri~nim

automobilima, bez izgradnje novihcentrala, pi{u bugarski mediji.Bugarski ministar ekonomi je,

energetike i turizma Traj~o Trajkov,ko ji je u sklopu bugarske delegaci jeposjetio Japan, po jasnio je da je ri je~o sveobuhvatnom pro jektu, ~iji se je-dan dio odnosi na izgradnju sistema"pametnih mreà".

"To je ne{to {to se podudara sa ra-zvo jem obnovljivih energetskihizvora, ali i na{e èlje da ja~amo ko-ri{tenje elektri~nih automobila", re-kao je on.

Kod "pametnih elektri~nih mreà"stru ja se ne distribuira samo iz cen-trale ka potro{a~ima, ve} moè da se

kre}e od izvora ka potro{a~u, i odpotro{a~a ka izvoru, ali da bi se toostvarilo, neophodna je specijalizo-vana visokotehnolo{ka oprema, ko jamoè kontrolisati ~itav proces.

Japanci su potvrdili informaci je dau Jambolu, u ju`nom di jelu Bugar-ske, planira ju izgradnju najve}e so-larne elektrocentrale u svi jetu.

Do 2050. alternativna gorivaogu zami jeniti fosilna goriva uobra}ajnom sektoru, naveden jeizvje{taju stru~njaka ko ji jeedstavljen Evropskoj komisi ji

EK)."O~ekivana potra`nja svih vrsta

revoza moè se zadovoljiti kombi-aci jom elektri~ne energi je (bateri je iodonikove gorive }eli je) i biogori-

vom kao glavnim opci jama", sa-op{tila je EK procjenu iz stru~nogizvje{ta ja.

Kao prelazna rje{enja mogu sekoristiti sinteti~ka goriva, ko ja se svevi{e dobi ja ju iz obnovljivih izvora.

"Da bismo dobili odrìvi sao-bra}ajni sistem mora}emo razmotritialternativna goriva. Stoga, moramouzeti u obzir sve oblike prevoza", is-

takao je komesar Evropske komisi jeza saobra}aj Sim Kalas. Komisi jatrenutno radi na izradi dugoro~ne ikonzistentne strategi je kako bi do2050. godine bilo obezbije|eno do-voljno energi je iz alternativnih iodrìvih izvora za prometni sektor.Komisi ja isti~e da nema jedinstvenezamjene za fosilna goriva, nego }e semorati koristiti vi{e izvora.

Nau~ni ci

izumiliumje tniben zin

Umjetni benzin, ko ji su proi-zveli britanski nau~nici, ko-{ta}e samo 22 evrocenta, a uupotrebi bi mogao biti za tri dopet godina.

Britanski nau~nici usavr{ava juumjetni benzin temeljen na vo-doniku ko ji }e mo}i pokretatiposto je}e automobile i motore, ako ji }e ko{tati znatno manje odkonvencionalnog benzina.

Vodonik }e u sastavu benzinapotpuno zami jeniti ugljenik, takoda ne}e biti ni emisi je {tetnih ga-sova, ~ime }e umjetni benzin biti

ekolo{ki prihvatljiv i mnogo jef -tini ji. Prvi testovi na putu }e bitiobavljeni tokom sljede}e godine,a novi benzin bi se mogao na}i uproda ji za tri do pet godina.

âk i sa svim porezima, litraumjetnog benzina ne}e ko{tativi{e od 70 evrocenti.

Bolja koordinaci ja energet-ke politike i ve}a solidarnostme|u dràva ~lanica EU u krizi

nabdi jevanja energi jom su nahu liste èlja evropske javnosti

ada je ri je~ o energetskim pita-ima, pokazu ju rezultati anketi-nja sprovedenog za Evropskiarlament.

EU gra|ani osje}aju da mjerepreduzete na nivou EU da ju najbo-lju za{titu te da stabilnost ci jena,obnovljivi izvori, osiguranje materi- jala i efektivnost treba da budu pri-oriteti EU strategi je za energetskusaradnju. Istraìvanje je sprovedenou prvoj polovini decembra, a ispita-no je 26.574 ljudi u svih 27 dràva

~lanica."Ovo is traìva nj e

'Evrobarometra' pokazu je stepen ja-vnog interesa u vezi s pitanjimaenergi je", kaè Herbert Reul (EPP,DE), predsjednik Odbora za indus-tri ju, istraìvanje i energetikuEvropskog parlamenta.

"Jasno je iz istraìvanja da

gra|ani, ko ji su uklju~eni kao potro-{a~i ima ju jak interes za ci jenuenergi je, {to zavisi, ne samo odproizvodnih tro{kova nego u velikojmjeri i od poreza dràve ~lanice."

Upitani ko }e da ih za{titi naj-bolje u slu~aju krize snabdijevanjaenergi jom, kao {to je npr. bila gasnakriza u 2009. godini, 60% gra|anaEU osje}a da }e biti najbolje za-{ti}eni koordinisanim odgovoromEU, 79% je kazalo da preferira soli-darnosti izme|u dràva ~lanica i77% vjeru je da je njihovoj zemlji uinteresu da pruì pomo} drugimdràvama ~lanicama u suo~avanju s

te{ko}ama snabdi jevanja energi- jom.

Sta vo vi se razliku ju pre-ma zemlji pori jekla. Gra|ani Lu-ksemburga, Ma|arske i Kipra bili

su naj ja~i zagovornici koordinisa-nog odgovora EU, a samo oko 45%onih iz Austri je i Velike Britani je suza ovu ide ju. [ve|ani, Danci i Lu-ksemburàni su za solidarnost(89%), dok gra|ani Malte, Sloveni-

je i Velike Britani je najmanjepodràva ju ovaj princip.êtiri prioriteta su vi|ena kao

klju~na za oblikovanje strategi je EUza energetsku saradnju.

Stabilnost ci jena je prvi priori-tet na listi, naj ja~e nagla{ena kodispitanika iz ê{ke, Litvanije i Le-tonije, dok su kao drugi prioritet na-vedeni obnovljivi izvori energi je(danski, {vedski i holandski gra|anito oc jenju ju vrlo visoko). Sigurnostsnabdi jevanja i energetska efika-snost su druga dva naj~e{}a priori-teta gra|ana Evropske uni je.

Bugar ska elielektri~ne automobile

Supro tnos tiSta vo vi u ve zi sener get skompo liti komra zliku ju sepre ma ze mljipo ri jekla

No vac: Po tro {a~i ima ju jak in te res za ci jenuner gi je, {to za visi, ne sa mo od proi zvo dnihro {ko va ne go u ve likoj mje ri i od po re zaràve ~la nice

60%gra|ana EU osje}ada }e bi ti naj bo lje

za {ti}enikoor dinisa nimod govo rom EU

79%pre fe rira so lidar nos tiizme|u dràva ~la nica

77%vje ru je da je nji ho vojze mlji u in te re su dapruì po mo} dru gim

~lanicama

E n e r g e t s kap o l i t i ka i da l j e t o p t e ma k o ja

o p s j e da

E U

Vi{e so lidar nos tiza bo lju sa ra dnjuNa j bo l ja za { t i ta

u slu ~a ju k r i ze

Sao bra }ajna al ter na ti vnagori va do 2050.



Hronika4 7.2.2011.

J A V N I O G L A Sza pri jem slu`benika u radni odnos

a) Stru~ni saradnik za plate, poreze i doprinose- 1 izvr{ilac na odre|eno vri jeme do povratka odsutnogslu`benika s porodiljskog odsustva u Slu`bi za finansijsko-knjigovodstvene poslove Odjeljenja za ra~unovod-stvo i finansi je Sektora za administraci ju i finansi je Centralnog ureda u Sara jevub) Vi{i stru~ni saradnik za programiranje i odràvanje aplikaci ja - 1 izvr{ilac na neodre|eno vri jeme uSlu`bi za programiranje i razvoj aplikaci ja Odjeljenja za informacionu tehnologi ju Sektora za administraci ju ifinansi je Centralnog ureda u Sara jevuc)Vi{i stru~ni saradnik za javne nabavke- 1 izvr{ilac na neodre|eno vri jeme u Slu`bi za nabavke i sredstvaOdjeljenja za za jedni~ke poslove Sektora za administraci ju i finansi je Centralnog ureda u Sara jevud) Vi{i stru~ni saradnik za poslove ra~unovodstva- 1 izvr{ilac na neodre|eno vri jeme u Slu`bi za ra~uno-vodstvo, op{te i administrativne poslove Centralne banke Bosne i Hercegovine - Glavne jednice Sara jevo

Op{ti uslovi (~lan 10 Zakona o radu u instituci jama Bosne i Hercegovine):- da ima navr{enih 18 godina;- da je dràvljanin Bosne i Hercegovine;- da protiv njega ni je pokrenut krivi~ni postupak za krivi~no djelo za ko je je predvi|ena kazna zatvora tri i

vi{e godina ili da mu ni je izre~ena zatvorska kazna za krivi~no djelo u~injeno s umi{lja jem u skladu s kri-vi~nim zakonima u Bosni i Hercegovini;

- da ni je obuhva}en odredbom ~lana IX stav 1 Ustava Bosne i Hercegovine;- da je fizi~ki i psihi~ki sposoban za obavljanje poslova radnog mjesta na ko je se pri javio.

Posebni uslovi:pod a)VSS, VII stepen - ekonomskog smjera, jedna godina radnog iskustva na finansijsko-ra~unovodstvenimposlovima, aktivno znanje engleskog jezika, visoko stru~ni rad na ra~unarupod b)VSS, VII stepen - fakultet iz oblasti ra~unarskih nauka ili elektrotehni~ki ili matemati~ki ili ekonomskifakultet, dvi je godine radnog iskustva na poslovima programiranja aplikaci ja i baza podataka, pasivno znanjeengleskog jezika, poznavanje rada na programiranju aplikaci ja i baza podatakapod c)VSS, VII stepen - pravni fakultet, dvi je godine radnog iskustva na poslovima javnih nabavki, poznavanjeengleskog jezika, poznavanje rada na ra~unarupod d)VSS, VII stepen - ekonomskog smjera, dvi je godine radnog iskustva na ra~unovodstvenim poslovima,poznavanje rada na ra~unaru (Word i Excel).Kratak opis zadataka i obaveza zainteresovani mogu pogledati u tekstu javnog oglasa ko ji }e biti objavljen na web stranici Centralne banke Bosne i Hercegovine www.cbbh.ba u di jelu "oglasi i tenderi".

Napomene:Ne moè se primiti u radni odnos niti biti u radnom odnosu lice ko je u mjestu ìvljenja obavlja samostalnu pro-fesionalnu djelatnost, odnosno ko je ima zanatsku radnju ili vlastitu firmu.Zabrana diskriminaci je: Nijedna pri java ne moè biti izuzeta iz razmatranja isklju~ivo po osnovu kandidatoverase, bo je koè, spola, jezika, vjere, politi~kog ili drugog mi{ljenja ili opredjeljenja, nacionalnog ili soci jalnogpori jekla, seksualne ori jentaci je, imovnog stanja, ro|enja ili kakve druge okolnosti, ~lanstva ili ne~lanstva u po-liti~koj stranci, tjelesnih pote{ko}a ili na osnovu ko jeg drugog razloga suprotnog osnovnim ljudskim pravima islobodama utvr|enim Ustavom Bosne i Hercegovine i zakonom.Izrazi napisani samo u mu{kom rodu odnose se podjednako na mu{ki i ènski rod.

Pri java na javni oglas podnosi se na propisanom obrascu za pri javu ko ji je dostupan na web stranici Centralnebanke Bosne i Hercegovine, www.cbbh.ba, a moè se dobiti radnim danima u prostori jama organizacionih jedi-nica Centralne banke Bosne i Hercegovine u Sara jevu, Mostaru, Banjaluci, Palama i Br~kom u periodu od 10 do 12 sati.Uz pri javu na javni oglas, popunjen na jednom od slu`benih jezika Bosne i Hercegovine, kandidati su obaveznipriloìti neovjerene kopi je dokaza o ispunjavanju op{tih i posebnih uslova i to: izvod iz mati~ne knjige ro|enih(ne stari ji od 6 mjeseci), uvjerenje o dràvljanstvu (ne stari je od 6 mjeseci), uvjerenje nadle`nog suda da se pro-tiv kandidata ne vodi krivi~ni postupak (ne stari je od 3 mjeseca), izjava kandidata da ni je obuhva}en odredbom~lana IX stav 1 Ustava Bosne i Hercegovine ovjerena od strane nadle`nog organa (ovjera potpisa ne stari ja od 6mjeseci), dokaz o zavr{enom obrazovanju (nostrifikovan ukoliko podli jeè nostrifikaci ji), dokaz o radnom is-kustvu po sticanju stru~ne spreme traène ovim javnim oglasom (uvjerenje ili potvrda), dokaz o poznavanju en-gleskog jezika za radna mjesta pod a), b) i c) i dokaz o poznavanju rada na ra~unaru za radna mjesta pod a), c) i d).Od izabranog kandidata }e se zahti jevati dostavljanje originalnih ili ovjerenih kopi ja dokaza o ispunjavanju op-{tih i posebnih uslova i drugih dokumenata potrebnih za zasnivanje radnog odnosa, te eventualna nostrifikaci jadiplome u skladu s propisima, kao i ljekarsko uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti.Dokumentaci ja na stranim jezicima mora biti prevedena od strane stalnog sudskog tuma~a na jedan od slu`be-nih jezika Bosne i Hercegovine.Kandidati ne treba ju dostavljati originale jer se priloèna dokumentaci ja ne}e vra}ati.Neblagovremene pri jave ne}e se uzimati u razmatranje i odbacu ju se.

Kandidati ko ji podnose pri javu na vi{e radnih mjesta po ovom javnom oglasu du`ni su popuniti posebnu pri javuza svako radno mjesto na ko je se pri javlju ju i priloìti neovjerene kopi je dokaza o ispunjavanju op{tih i pose-bnih uslova.Pri javu na javni oglas i sve traène dokumente treba dostaviti najkasni je osam (8) dana od dana objavljivanja ja-vnog oglasa u dnevnim novinama, putem po{te preporu~eno ili li~no na adresu:

Centralna banka Bosne i HercegovineOdjeljenje za upravljanje ljudskim resursima

Slu`ba za metode upravljanja ljudskim resursimaUl. mar{ala Tita br. 25, 71000 Sara jevo

Izbor kandidata }e se vr{iti prema procedurama Centralne banke Bosne i Hercegovine.Ovaj javni oglas }e biti objavljen u dnevnim novinama "Oslobo|enje", "Nezavisne novine" i "Dnevni list" bezkratkog opisa zadataka i obaveza, a s kratkim opisom zadataka i obaveza na web stranici Centralne banke Bosnei Hercegovine www.cbbh.ba u di jelu "oglasi i tenderi".

D. SLA DO JE VI]

TRAVNIK - Devetnaestogo-di{nja \.O. iz travni~kog naseljaBe{li je prona{la je ju~e ujutru ukrevetu u ku}i u ko joj ìvi beivo-tno ti jelo svo je petomjese~ne bebe,potvr|eno je u MUP-u Srednjo-bosanskog kantona.

Iz polici je su dodali da su

odmah po do javi, oko 7.45, oti{li nalice mjesta, gdje su, za jedno sa de-ùrnim tuiocem Tuìla{tva Srednjo-bosanskog kantona, izvr{ili uvi|aj.

"Vi{e detalja o uzrocima smrtibi}e poznato nakon obdukci je ti jelabebe, ko ju je naredio tuilac", kazalisu u polici ji.

Kantonalni tuilac Nedàd Isla-movi} kazao je da na ti jelu bebe ni-

Majka pro na {laNena silnasmrtNa be binomti jelu ni supro na |e nitra go vina silja

Armin MUJKI], Dra gan SLA DO JE VI]

ZENICA - [.M. iz Zenice,ko jeg je polici ja uhapsila zbogsumnje da je podmetnuo poar upet automobila zapaljenih u su-botu ujutru u ovom gradu, na-kon vi{e~asovne istrage pu{ten jeiz pritvora.

Vozila su zapaljena prekju~eizme|u 4.15 i 4.30, u zeni~kim na-seljima Londà i Odmut, a nedugozatim je uhap{en [.M. ko ji je dove-den u vezu s ovim incidentom.

Me|u tim, ka ko nam jepotvrdila Aldina Ahmi}, portparolMUP-a Zeni~ko-dobojskog kanto-na, dosada{njom istragom ni je bilomogu}e dokazati da je [.M. u~es-

tvovao u paljenju automobila."Preliminarnim rezultatima is-

trage, ko ju vodi poseban tim stru~-njaka, utvr|eno je da su poàriizazvani ljudskim faktorom, odno-sno namjerno, i to zapaljivom te-ku}inom i otvorenim plamenom",otkrila je Ahmi}eva.

Po àr je izazvan na ~etiriodvo jene lokaci je, a vozila su za je-dno sa vlasnicima gasili pripadniciProfesionalne vatrogasne jediniceZenica.

Djelimi~no ili potpuno su uni-{teni reno megan Andre ja T., dètaSanela Z., kombi iveko preduze}a"Atako", ko jeg koristi Ajdin K.,zatim golf Abdulaha M., te kombireno - trafik ko jeg koristi Alen [.

Osu m Na k o n { t o j e u s u b o t u

u j u t r o u Z e n i c i za pa l j e n o p e t

a u t o m o b i la

p i ro m a n na

Nema do ka za: Istra gom ni je bi lo mo gu}e do ka zatida je [.M. u~es tvo vao u pa ljenju auto mo bila

Aldina Ahmi}

Qswj!sf!{vm!ub!uj!jt!usb!hf!qp!lb!{b!mj!ebtv!qp!ab!sj!j{b!{wb!oj!mkve!tljn!gb!.lup!spn



Hronika 152.2011.

DOKTORSKI STUDIJKONKURS

Sveu~ili{te/Univerzitet "Vitez"Travnik raspisu je konkurs za upis na doktorski studij.Doktorski studij se organizira u skladu sa bolonjskim procesom kao III ciklus studiranja i tra je tri godine - {estsemestara.Na kra ju tre}e godine planira se odbrana doktorske disertaci je i sticanje akademskog zvanja doktora nauka izoblasti studiranja.Doktorski studij se organizira na sljede}im fakultetima i smjerovima:

1. FAKULTET POSLOVNE EKONOMI JE1.1. SMJER: PODUZETNI^KI [email protected]. SMJER: MENAD@MENT FINANCIJA, BANKARSTVA I OSIGURA NJA 1.3. SMJER: MARKETING MA NAD@MENT I TRGOVINE1.4. SMJER: MENAD@MENT JA VNOG SEKTORA 1.5. SMJER: MENAD@MENT TURIZMA I UGOSTITELJSTVA 1.6. SMJER: MENAD@MENT RAÛNOVODSTVA I REVIZIJE1.7. SMJER: AGROMENAD@MENT

2. FAKULTET PRAVNIH NAUKA2.1. SMJER: OP]E PRA VO2.2. SMJER: POSLOVNO PRA VO

3. FAKULTET POSLOVNE INFORMATIKE3.1. SMJER: POSLOVNA INFORMA TIKA 3.2. SMJER: NASTA VNI^KA INFORMA TIKA 3.3. SMJER: INFORMA CIJSKE TEHNOLOGIJE

Detaljni je informaci je o podru~jima i temama izrade doktorske disertaci je moète na}i na na{oj web stranici kaoi {iri spisak potenci jalnih mentora.Kvalitet studi ja garantira ju vrhunski profesori i suvremeni nastavni plan i program.Moète izabrati i predloìti mentora ko ji }e vam pomo}i u izboru teme doktorske disertaci je i radu na istraìva-nju i pisanju doktorske teze.Potenci jalni kandidati za mentore su:

FAKULTET POSLOVNE EKONOMI JE FAKULTET PRAVNIH NAUKA

1. Akademik, Boris Tihi, redovni profesor, 1. Akademik, Branimir ôvi}, redovni profesor,2. Prof. dr Nikola Grabovac, redovni profesor, 2. Prof. dr Milo{ Trif kovi}, redovni profesor,3. Prof. dr Kadri ja Hodì}, redovni profesor, 3. Prof. dr âzim Sadikovi}, redovni profesor,4. Prof. dr @eljko Baro{, redovni profesor, 4. Prof. dr Miodrag Simovi}, redovni profesor,5. Prof. dr Hasan Muratovi}, redovni profesor, 5. Prof. dr Slobodan ]amilovi}, redovni profesor,6. Prof. dr Vinko Kandìja, redovni profesor, 6. Prof. dr Mile Ra~i}, redovni profesor.7. Prof. dr Dragoljub Sto janov, redovni profesor,8. Prof. dr Izudin Ke{etovi}, redovni profesor,9. Prof. dr Milenko Dosti}, redovni profesor,10. Prof. dr Mehmed Ali jagi}, redovni profesor.

FAKULTET POSLOVNE INFORMATIKE

1. Akademik, Zoran Avramovi}, redovni profesor,2. Akademik, Du{an Star~evi}, redovni profesor,3. Prof. dr Lazo Rolji}, redovni profesor,4. Prof. dr Esad Jakupovi}, redovni profesor,5. Prof. dr Branko Latinovi}, redovni profesor.

Mentor je obavezan da pomogne kandidatu u izboru i definiranju teme doktorskog rada u izboru izbornih pre-dmeta, pri izboru seminarskih radova, u izboru literature, pri organizaci ji i provo|enju istraìvanja kao i defini-ranja radnih hipoteza i pisanju doktorske disertaci je.Kandidat moè predloìti redovnog profesora za mentora i van navedene liste.Student je za vri jeme od tri godine studiranja duàn:

1. Poloìti dva obavezna predmeta,2. Poloìti ~etiri izborna predmeta,3. Napisati i odbraniti ~etiri seminarska rada,4. Napisati i objaviti rad u nau~nom ~asopisu,5. Pri javiti, napisati i odbraniti doktorsku disertaci ju.

Uz pri javu na konkurs dostaviti: CV, ovjerenu fotokopi ju diplome zavr{enog fakulteta i magistarskog studi ja sprepisom oci jena na magistarskom studi ju.Svim zavr{enim doktorantima garantiramo izbor u nastavno zvanje docenta i angaìranje u nastavnom procesu.

Konkurs je otvoren do 20.2.2011. godine.Planirani po~etak nastave 01.03.2011. godine.

DODATNE INFORMACI JE:1. Pomo}nik rektora, Elveldina Tatarevi}, tel. 030/519-755 e-mail: [email protected]. Referent doktorskog studi ja, Renata Ignji}, tel.030/519-752 e-mail: [email protected]

Web stranica: www.unvi.edu.ba

Sveu~ili{te/Univerzitet "Vitez"T r av n i k

Sta ricuugu {io dim

SA RA JEVO - @ena sa inici ja-lima V.S. (74) prona|ena jemrtva u subotu nave~e u ku}i uUlici Suhodolska 35 u op}iniHadì}i, saop}eno je ju~er iz

MUP-a Kantona Sarajevo.Irfan Nefi}, glasnogovornikMUP-a KS, rekao je da je polici jao ovome slu~a ju obavi jestila kan-tonalnog tuitelja u Sara jevu, a da je uvi|aj obavila ekipa MUP-a uprisustvu sudskog vje{taka.

"Konstatovano je da je do{lo dozapaljenja garei u dimovodnomkanalu u ku}i u ko joj je ìvjelastarica, te da je smrt najvjerova-tni je nastupila gu{enjem ugljen-monoksidom. Ti jelo starice jeodvezeno u prosekturu 'Bare' gdje}e medicinski vje{tak izvr{iti ob-dukci ju i za dva, tri dana dobit }e-mo nalaz", istakao je Nefi}.

M.L.

Ranio pri jate ljau {aku

TUZLA - Tuzlak N.S. (29) ra-nio je pucaju}i iz pi{tolja pri jate-lja i sugra|anina K.J. (32) u UliciIsmeta Mu jezinovi}a u ovomgradu, potvr|eno je ju~e u MUP-a Tuzlanskog kantona.

K.J. je ranjen u desnu {aku, aljekari Univerzitetskog klini~kogcentra Tuzla, gdje je prevezennakon ranjavanja, ukazali su mupomo}.

"Incident se dogodio u subotupopodne, a o njemu je obavi je-{ten kantonalnu tuilac. Uvi|ajsu obavili slubenici Odjeljenjakrim-polici je MUP-a Tuzlanskogkantona", rekli su u polici ji.

D.S.

Uhap{en zbogplja ~ke u vo zu

SA RA JEVO - Elvir Jusufovi}(28) iz Ili ja{a uhap{en je zbog ra-zbojni{tva ko je je po~inio nadputnikom u vozu, potvr|eno je ju~e u sara jevskoj polici ji.

Irfan Nefi}, glasnogovornikMUP-a Kantona Sara jevo, kazao je da je Jusufovi} uhap{en u su-botu oko 23 sata nakon {to je uvozu, ko ji je saobra}ao na relaci jiSara jevo - Zenica - Zagreb, po-vri jedio i oplja~kao K.M. iz Za-vidovi}a. Ovoj osobi, ko ja jelak{e povri je|ena, Jusufovi} jeukrao odre|enu svotu novca.

U Klini~kom centru Univerzi-teta u Sara jevu K.M. je ukazanaljekarska pomo}, jer je o{trimpredmetom zadobio posjekotinuna bradi. Nefi} je istakao kako jeJusufovi} odrani je polici ji poznatkao nasilnik. Nakon hap{enja Ju-sufovi} je predat Odsjeku za za-dràvanje osoba li{enih slobodeMUP-a KS. Nefi} kae da }e se oodre|ivanju pritvora za uhap{e-nog izjasniti Kantonalno tuila{-tvo u Sara jevu. "Moram vam re}ida su ri jetka razbojni{tva u vozo-vima, te da je ovo prvi put, koli-ko se sje}am, da se ovakvo ne{todogodilo. Pretpostavljam da jevoz, kada se desilo razbojni{tvonad K.M, bio na podru~ju Kan-tona Sara jevo jer ina~e o tome nebi bila obavije{tena sara jevskapolici ja", dodao je Nefi}.

Elvir Jusufovi} je 2009. godinezbog te{ke kra|e i razbojni{tvabio na izdràvanju zatvorske ka-zne od 22 mjeseca u Kazneno-popravnom zavodu u Zenici.

M.L.

u vidljivi tragovi nasilja."Za sada vam ne moèmo dati

{e informaci ja, niti bih èlio da na-aamo. Ostavi}emo da obdukci jaokae kako je beba preminula", re-ao je Islamovi}. Majka ~i ja je bebareminula je romske nacionalnosti ivi u vanbra~noj za jednici sa mu{kar-em nepoznatog identiteta u mjestue{li je, u travni~kom naselju Turbe.

Mje{tani naselja Turbe malozna ju o ìvotu njihovih kom{i ja uBe{li jama, tako da nisu ni ~uli zaovu tragedi ju.

"Vidjeli smo da je u Be{li je do-lazila polici ja, ali ne znamo za{to.Niko od nas ni je ni ~uo da je bebaumrla, niti {ta znamo o tome", kaùu ovom naselju, mjestu oko sedamkilometara udaljenom od Be{li ja.

rtvu be bu

Golf dva je zapaljen uara jevskoj ulici, kombi iveko ulici Odmut, u Ulici Londà o{te-ena je dèta, dok je u Ulici muf ti-e [emse Kadi}a gorio renoegan.

Vlasnici svih automobila su izenice, a, kako sazna jemo, najve}aeta je nastala na reno meganu,

oji je potpuno izgorio.Jedan od vlasnika ~i je je vozi-

zapaljeno svo jevremeno je bio uolicijskoj slu`bi, dok su dva vozi-vlasni{tvo aktivnih straàra u

Kazneno-popravnom zavodu Zeni-ca. Upravo zbog toga polici ja jeposumnjala da je poàre izazvala jedna osoba.

Interesantno je da ovo ni je prvinapad na imovinu zeni~kih polica- jaca i straàra KPZ Zenica. I rani jihgodina zabiljeen je niz ovakvih in-cidenata, a ve}ina piromana jo{ ni jeprona|ena ni uhap{ena.

Po licijski inspektori oba-vili su razgovore sa vlasnicima auto-mobila i u MUP-u nam je re~enokako se aktivno radi na otkrivanju po-~initelja. Uvi|aj na lokaci jama gdje jeizbio poàr su u subotu obavilislu`benici Policijske uprave Zenica.

Iscrpni je informaci je o subo-tnjim poàrima trebalo bi da budusaop{tene danas, jer se jo{ komple-tira ju izvje{ta ji istra`nih ekipa i ti-ma Protivpoàrne za{tite polici jeMUP-a ZDK.

n ji ~e n islo b o d i

Vozila za pa ljena usu bo tu izme |u 4.15 i 4.30

FOTO ZEDA

la menVozila pa ljenaa pa lji vome ku }inomotvo re nimla me nom



16 7.2.2011.Region

. . .Pro tiv Crne Go re 688 tu `bi

PODGORICA - Evrop-ski sud za ljudska pravado sada je donio tri presu-de protiv Crne Gore, apred tom sudskom insti-tuci jom trenutno se nalazi688 tubi crnogorskihgra|a na i drugih subje-kata, izjavio je zastupnik

Crne Gore pred sudom u Strazburu Zoran Pain.On je rekao da je do sada 286 predstavki gra|ana i drugih subjeka-

ta iz Crne Gore odba~eno kao neprihvatljivo, jer je Evropski sud zaljudska prava oci jenio da ne ispunjava ju procesne formalnosti.

"U tri slu~a ja donesene su pravosnane presude, dok je oko 30predmeta trenutno u fazi glavne rasprave", naveo je Paìn i dodao dapresude Evropskog suda za ljudska prava protiv neke dràve nisuusmjerene na njenu {tetu, ve} joj pomau da podigne nivo za{titeljudskih prava i sloboda.

On je istakao da presude Evropskog suda za ljudska prava treba dadoprinesu unapre|enju pravnog sistema Crne Gore. (Srna)

. . .Popisima do pra vaBEOGRAD - Ministar za di jasporu Srbi je Sr|an Sre}kovi}

izjavio je da }e popisi stanovni{tva u zemljama regiona utvrditi"priblino ta~an" broj Srba ko ji ìve na prostoru zapadnogBalkana i omogu}iti puno ostvarenje njihovih politi~kih, kultur-nih i vjerskih prava.

U saop{tenju iz Ministarstva za di jasporu navodi se da }e popisistanovni{tva ove godine biti odràni u zemljama regiona u ko jimaìve Srbi - Ma|arskoj, Bugarskoj, Makedoni ji, Albani ji, Crnoj Gori,BiH i Hrvatskoj.

Sre}kovi} je rekao da o~eku je da se gra|anima omogu}i slobodnoizja{njavanje po pitanju nacionalnosti, ocijeniv{i da je posebno lo{asituaci ja u Albani ji, gdje je u rubrici "nacionalnost" ostavljena mo-gu}nost da se gra|ani izjasne kao Albanci ili kao "ostali", zbog ~egasu u Tirani protestovala udruenja srpske, romske, gr~ke, makedon-ske i vla{ke manjine.

On je naglasio da }e kolektivna prava Srba u zemljama regiona za-visiti u velikoj mjeri i od ukupnog bro ja onih ko ji }e biti popisanikao pripadnici srpskog naroda. (Srna)

. . .Koalici ja Ta~i jai Hara dina ja

PRI[TINA - Demokratska parti ja Kosova Ha{ima Ta~i ja mo-`da }e u}i u koalici ju samo s Ali jansom za budu}nost KosovaRamu{a Haradina ja i sa strankama ko je predstavlja ju manjine,objavili su pri{tinski medi ji. Ali jansa novo Kosovo (ANK), za ko ju je do sada na javljeno da }e

tako|e u}i u koalici ju, insistira na pozici ji predsjednika Kosova i dabi to mogao da bude razlog da ta stranka ostane u opozici ji.

Lider DPK-a Ha{im Ta~i jasno je stavio do znanja da }e sa~uvatipozici ju premi jera, dok }e budu}im partnerima ustupiti pozici jupredsjednika i predsjednika Skup{tine, navodi list "Koha Ditore" .

Me|unarodni izvori dnevnika naveli su da se kao kandidat zapredsjednika Kosova pominje potpredsjednik Ali janse za budu}nostKosova Blerim [alja.

U slu~a ju da DPK stupi u koalici ju s Ali jansom za budu}nost Ko-sova i sa parti jama ko je predstavlja ju manjine, koalici ja }e imati 67poslanika u Skup{tini Kosova sa 120 mjesta. (Agenci je)

. . .Poàr u sa ma ~kom ho te lu

PULA - Vi{e ljudi je po-vri je|eno u poaru ko ji jeizbio u sama~kom hoteluu Puli, javlja ju hrvatskimedi ji.

Poar je izbio u jednoj odsoba u prizemlju sama~koghotela u subotu oko 21.30,a nezvani~no se sazna je da

su vatrogasci ispred hotela izni jeli plinsku bocu za ko ju se pretpos-tavlja da je uzrok poàra.Neki od stanara kau da je do poàra do{lo zbog zapaljenja kuva-

la, dok drugi tvrde da je poàr prouzrokovao jedan od korisnika ko ji je su{io odje}u na gri jalici.

Prema nezvani~nim informaci jama, Hitna pomo} je pruìla pomo}nekoliko osoba, a neke od njih su vozilom otpremljeni u Op{tu bol-nicu Pula. (Agenci je)

UKRATKO

ZAGREB - U prva ~etiri da-na akci je "Pi{ite Vladi - ostav-ka!", ko ju sprovodi strankaHrvatski laburisti, pisma za odla-

zak Vlade Jadranke Ko-sor potpisalo je 28.678gra|ana.

Hrvatski laburistina javili su da }e od nare-

dne sedmice potpisivanje bitiomogu}eno i preko Internetaza one gra|ane u ~i jim gra-dovima nisu u mogu}nostida postave svo je {tandove.

"Sprovo|enje akci je sestabilizovalo, i pored po~etnih

problema, u ko je suubro jali nisketemperature,

odbi janje izda-vanja dozvola

za kori{te-nje javnihpovr{inaod stranepo jedini h

g r a ds k i hkancelari ja i

neodobravanje go-

di{njih odmora aktivistima od stranenekih poslodavaca", isti~u u stranci,ko ja planira i produenje akci je do15. februara.

Predsjednik Hrvatskih laburistaDragutin Lesar izjavio je da "VladaJadranke Kosor treba da ode, jer jeradnike pretvorila u robove, penzi-onere u sirotinju, nezaposlene jeu~inila o~ajnima, a sve Hrvateodvela u duni~ko ropstvo".

U Hrvatskoj je, prema tvrdnja-ma te stranke, 320.000 nezaposle-nih, 90.000 radnika ko ji rade, a neprima ju plate, 75.000 onih za ko jese ne pla}a penziono i zdravstvenoosiguranje, kao i 100.000 preduze-tnika ko jima su blokirani ra~uni, uz35 mili jardi kuna (oko 10 mili jardiKM) nepla}enih ra~una. (Agenci je)

BEOGRAD - Aktivnosti vi-rusa gripa u naredne tri do ~etirinedjelje u Beogradu ima}e epi-demijske razmjere, dominira}evirus pandemijskog gripa AH1N1, ali u cirkulaci ji }e bitii virus AH3N2, kao i virus tipaB, izjavio je ju~e epidemiologGradskog zavoda za javno zdrav-lje Predrag Kon.

Sezona gripa }e tra jati i tokommarta, me|utim, poslije prve nedje-lje ovog mjeseca, ne bi vi{e trebaloda ima epidemijske karakteristike,naveo je Kon u izjavi dostavljenojmedi jima.

U Srbi ji se ne o~eku je izrazitovisoka aktivnost virusa gripa, me-|utim ni je nemogu}e da se u po je-dinim okruzima i to dogodi, rekao je Kon.

Epidemi ja, ko ja }e imati kara-kteristike sezonskog gripa, bi}euglavnom srednjeg intenziteta i vje-

rovatno }e uperiodu od jedne do dvije nedjeljebiti visokog intenziteta.

Maksimum obolijevanja odgripa u Evropi pro{ao je u VelikojBritani ji i [pani ji, dok se u ostalimzemljama pove}ava aktivnost viru-sa.

Visok intenzitet aktivnosti vi-rusa gripa se u ovom trenutku regis-tru je u Rusi ji, Turskoj, Bugarskoj iGr~koj, izrazito visoka aktivnost vi-rusa pri javljena je u Uralskoj oblastiRuske Federaci je, gdje dominira vi-

rus pandemijskog gripa AH1N1.Vakcinaci ja sada ima smisla sa-

mo kod onih osoba ko je mogu u pe-riodu od tri nedjelje da obezbijedetakve uslove ìvota da ne dolaze ukontakt s osobama ko je ima ju respi-ratorne tegobe, naveo je Kon.

Virus }e inficirati i zdrave ihroni~ne bolesnike, me|utim obo-ljenje je zna~ajno ozbiljni je kodhroni~nih bolesnika, uklju~u ju}i iizrazito go jazne osobe, kao i trudni-ce u posljednjem trimestru trudno-}e. (Agenci je)

Epide miolog Pre drag Kon upo zorio na{ire nje vi rusa gri pa

Na po mo luepi de mi ja

Inter netPo tpi si va nje }ebi ti omo gu}enoi pre koInter ne taza gra do ve uko jima ne ma{tan do vaHrvat skihlabu ris ta

Pisma za odla zak Vlade Hrvat ske

Dragutin Le sar: Ra dni kepre tvo ri li u ro bo ve

Kontakt: Vakcina ci ja

sa da ima

smi sla sa mokod onih ko jimo gu trine dje lje

izbje }i oso be sre spi ra tor nim

te goba ma

Rizi~niObo ljenje jeozbi ljni je kodhro ni~nihbo lesni ka,izra zito go jaznihoso ba, kaoi tru dni ca upo slje dnjemtri mes tru

Domini ra }e virus AH1N1

Sezonai u mar tu



17Region2.2011.

BEOGRAD - Aleksandaravi}, jedan od vo|a navi ja~aartizana, ranjen je u no}ime|u subote i nedjelje u pu-

njavi kod Ta{majdana i potomrevezen u Urgentni centar,dje su mu konstatovane te{keovrede.

"Aleksandar Vavi} je svestan istabilnom stanju", rekao je por-arol Urgentnog centra Drago Jo-

anovi}.

Jovanovi} ni je precizirao o kojim se povredama radi, ali je nagla-sio da su u pitanju tee povrede, kaoi da }e ljekari nakon utvr|ivanja di- jagnoze odlu~iti da li }e Vavi} bitioperisan.

Na Va vi }a je, za sadanepoznati napada~, pucao sakriveniza automobila parkiranog prekoputa Pete beogradske gimnazi je.

"Vavi}, ko ji je u tom momentubio na ulici sa nekoliko pri jatelja,

pogo|en je u karlicu i zatimprivatnim automobilom pre-vezen u Urgentni centar", re-kao je izvor iz beogradskepolici je.

On navodi da je obavje{tenje o

pucnjavi polici ja dobila nakon {to jeVavi} primljen u Urgentni centar.

"Ljeka ri su obavijestilipolici ju, ko ja je iza{la na uvi|aj i namjestu pucnjave prona{la devet ~a-ura", kaè izvor lista.

On navodi i da su u me|uvre-

menu sa mjesta pucnjave pobjegli isvjedoci, ko ji su bili sa Vavi}em umomentu kada je ranjen.

Ranje ni Vavi} vo|a jenavi ja~ke grupe "Alkatraz" i

odrani je je poznat polici ji,a dobar je pri jatelj sa \or-|em Preli}em, za ko jim jeraspisana potjernica zbogubistva francuskog navi ja-

~a Brisa Tatona, za {ta jeosu|en na 35 godina zatvora.

Aleksandar Vavi} ro|en je1986. godine, a prvo je bio jedan odvo|a navi ja~a Crvene zvezde. Uposljednjih nekoliko godina polici ja je, prema saznanjima ekipe emisi je"Insajder" Televizi je B92, protivnjega podnijela 12 krivi~nih pri java

za razna krivi~na djela. Neka od tihdjela su nasilni~ko pona{anje, nedo-zvoljeno drànje oruja, nano{enjete{kih tjelesnih povreda, razbojni{-tvo i kra|a. (Agencije)

"Neza visnost"nas tav lja{trajk

BEOGRAD - Dva od ukupno~etiri reprezentativna prosvjetnasindikata odlu~ili su se za nasta-vak {trajka u {kolama.

I pored toga {to je u petak sa-op{teno da su sindikati i Vladapostigli dogovor, jo{ je neizvje-sno kako }e se nastava od danasodvi jati u {kolama u Srbi ji.

Granski sindikat prosvjetnihradnika "Nezavisnost" donio jeodluku da njegovi ~lanovi nas-tave {trajk skra}enjem ~asovana 30 minuta, ali ukoliko {koletako odlu~e, mo}i }e i da potpu-no obustave nastavu.

I Uni ja sindikata prosvjetnihradnika Srbi je odlu~ila je da~lanstvo pozove na nastavak{trajka potpunom obustavom ra-da i prekine saradnju sa sindika-tima ko ji su pristali na dogovor sVladom, kazao je predstavnikUni je Miodrag Skrobonja.

Sporazum sa Vladom u petaksu potpisali Sindikat radnika uprosvjeti Srbi je i Sindikat obra-zovanja Srbi je.

PODGORICA - Crnogorskaolici ja pretresla je preksino} moj-ova~ku fabriku cigareta "Tara" iangar bra}e Aleksandra i Nikole

Mrki}a u Podgorici u okviru istragenavodnom {vercu cigareta svjet-

kih brendova ka Kosovu, Srbi ji iiH, potvrdila je vrhovni dràvniìlac Crne Gore Ranka arapi}.

Ona je navela da je pretres iz-{en po nalogu speci jalnog tuioca

za organizovani kriminal, te da je izprostori ja fabrike "Tara", ko ja pripada

firmi "Montenegro Tobacco Compa-ny" (MTC) i hangara bra}e Mrki}aizuzeta finansijska dokumentaci ja.

"U mojkova~koj fabrici smoplombirali prostori ju u ko joj se nalazitehnika za video-nadzor. Ta soba jebila zaklju~ana, ali su je kasni je ipakotvorili. Da ne bismo ne{to poremeti-li u tom sistemu, plombirali smo je,

jer smatramo da je potrebno da jepregleda ju stru~njaci", rekla je âra-pi}eva.

Ona je potvrdila da je u subotusaslu{an izvr{ni direktor MTC-aVu jica Tomovi} i na javila da }e Tu-ìla{tvo nastaviti sa pretkrivi~nom

istragom o navodnom {vercu cige-retama svjetskih brendova iz Moj-kovca.

Pretkrivi~nom istragom rukovo-dila su tri zamjenika speci jalnog tui-oca u Podgorici i Bi jelom Polju, ko jisu preksino} saslu{avali radnike fa-brike i hangara u Podgorici u svoj-stvu gra|ana. (Srna)

ZAGREB - Hrvatski predsje-dnik Ivo Josipovi} izjavio je da jesa predsjednikom Srbi je BorisomTadi}em principi jelno razgova-rao o licima ko ja se nalaze u sli-~noj situaci ji kao Tihomir Purda,ali ne i konkretno o njemu.

Navode}i da o konkretnom slu-~a ju nisu razgovarali, uz podsje}a-nje da Hrvatska trai preko 1.000ljudi, Josipovi} je rekao da ne vje-ru je da bi slu~aj "Purda" mogao bi-ti "okida~" ko ji }e zakomplikovatistvari u Hrvatskoj.

"Ne vjeru jem da bi taj slu~aj mo-gao biti 'okida~', ali bih rekao da je

tu situaci ju jedan dio na{e politi~kescene iskoristio za samopromoci ju",rekao je Josipovi}.

Hrvatski predsjednik je ocijenioda je "hap{enje i pritvor nepri-mjeren teret za Purdu i njegovufamili ju, naro~ito ako je on ne-vin".

Srbi ja Purdu tereti za u~e{}e uubistvu dvo jice i te{ko ranjavanje jednog pripadnika JNA tokom bor-bi oko vukovarskog kvarta BorovoNaselje 1991. godine. On se nalaziu pritvoru u Zenici, a Sud BiH trebada odlu~i o njegovom izru~enjuSrbi ji. (Agenci je)

Pur da ko ri{tenza sa mo pro mo ci juPre tre sli fa bri ku

ciga re taTehni kaU mojko va ~kojfabri ci plom bira lipros to ri juu ko joj sena lazi te hni kaza vi deo-nad zor

P u c n ja va u B e o g ra d u

Napa da~: Na Va vi}apu cao na pa da~ sa kri ven iza

auto mo bi la par ki ra nog pre kopu ta Pe te beo grad ske gi mna zi je

R a n je n

vo | a

Aleksan dar Va vi}

Na mjes tu pu cnja vepro na|e no de vet ~a ura

na v i ja ~a Pa r ti za na

Svje do ciSvje do ci supo bje gli samjes ta ne sre }e

vi ja~kau palka traz"



Ekonomija8 7.2.2011.

CJ!IB^!.!Qsf!nj!kfs!Wmb!ef!VTLIbn!ej!kb!Mj!qp!wb!•b!sf!lbp!kf!lb!.lp!#Bhsp!lp!nfsd#!wj!|f!of!tnj!kfcj!uj!qp!mj!uj!•lj!ub!mbd!ep!hb!}b!kb!vqsp!|mpt!uj-!uf!eb!pwb!gjs!nb!qp!op!.wp!np!sb!qpt!ub!uj!plp!toj!db!qsj!.wsf!eoph!sb!{wp!kb!dj!kf!mph!VTL/!

Po!kf!sf!lbp!lb!lp!~f!op!wb!wmb!.eb!fofs!hj!kv!vt!nkf!sj!uj!ob!sf!wj!ub!mj!.{b!dj!kv!pwph!qsf!ev!{f!~b!uf!kfjt!ub!lbp!lb!lp!tf!qsp!uj!wj!qsp!eb!kjwj!ubm!oji!ej!kf!mp!wb!gjs!nf!lb!lp!cj!tf

ob!ubk!ob!•jo!j{nj!sj!mb!ev!hp!wb!okbqsf!nb!qp!wkf!sj!pdj!nb/

#Vt!lp!sp!~f!np!vu!wsej!uj!ob|!kf!.ejo!tuwfo!tubw!v!wf{j!t!pwjn!qj!ub!.okfn!j!usb!aj!~f!np!pe!gf!ef!sbm!ofwmb!ef-!•jn!tf!pob!gps!nj!sb-!ebobn!qp!np!hov!v!pajw!mkb!wb!okv(Bhsp!lp!nfs!db(#-!lb!{bp!kf!Mj!qp!.wb!•b/!Bluv!fm!oj!ej!sf!lups!#Bhsp!lp!.nfs!db#!Fe!ifn!\b!sj~!lb!af!ebhb!pisb!csv!kv!j{kb!wf!op!wph!qsf!.n!j!kf!sb-!jt!uj!•v!~j!lb!lp!tf!np!sb

ekf!mp!wb!uj!|up!qsj!kf-!kfs!qpt!up!kj!sf!b!.m!ob!pqb!toptu!eb!tf!wsj!k!feob!j!n!.p!wj!ob!gjs!nf!qsp!eb!tve!tljnqv!ufn!lb!lp!cj!tf!j{nj!sj!mj!ev!hp!wjqs!f!nb!qp!wkf!sj!pdj!nb/!Qj!ub!okfn#Bhsp!lp!nfs!db#!cf!{vt!qkf!|op!tvtf!cb!w!j!mf!lbo!up!obm!of!j!gf!ef!sbm!ofwmbt!uj-!lp!kf!tv!kf!eof!esv!hj!nbqsf!cb!dj!w!b!mf!qj!ub!okf!ob!emf!aopt!ujv!wf{j!t!sk!f!|b!wb!okfn!tv!ecj!ofqsf!ev!{f!~b/

[/_/

"Agro ko merc"mora bi ti

pokre ta~ra zvo ja

PRIMARNO SLOBODNO TR@I[TE

SEKUNDARNO SLOBODNO TR@I[TE

VANBERZANSKE TRANSAKCIJE

SARAJEVSKA BERZA BIFX SASX-10 SASX-30

+0,01% -0,24%+0,87%

DOBITNIK/GUBITNIK DANA CIJENA (KM) PROMJENA

[JG!#Qspg!Qmvt#!Tbsbkfwp

28,81

3,80

+19,99%

-4,52%

BIRS FIRS ERS 10+0,46%

DOBITNIK/GUBITNIK DANA CIJENA (KM) PROMJENA

#Bhsplsbkjob#!Cbokbmvlb

#Mvusjkb!ST#!Cbokbmvlb

0,28

1,21

+12,00%

-39,50%

SLOBODNO BERZANSKO TR@I[TE - TR@I[TE AKCIJA

SLU@BENO BERZANSKO TR@I[TE - OBVEZNICE I HOV

. . .

+0,11%

BANJALU^KA BERZA

SLU@BENO BERZANSKO TR@I[TE - LISTA B

KOTACIJA KOMPANIJA

KOTACIJA FONDOVA

Qptucbol!CI!Tbsbkfwp

SLU@BENO BERZANSKO TR@I[TE - AKCIJE IF-ova

+0,63%

KOTACIJA - OBVEZNICE

4.2.

4.2.

Bori vo je SIMI]

SARA JEVO - Za dokapitali-zaci ju Postbank BH do sada seinteresovalo sedam-osam investi-tora, ali osim neformalnih konta-kata ni je bilo ozbiljni jihrazgovora o investiranju u ovubanku, potvr|eno nam je u Agen-ci ji za bankarstvo FBiH.

"Zvani~an interes iskazalo jesedam-osam investitora, ali sa svi-ma kontakti su bili neformalne pri-

rode. Koliko su njihove namjereozbiljne, vidje}emo uskoro nakon{to objavimo javni poziv za doka-pitalizaci ju", kaè Zlatko Bar{, di-rektor Agenci je za bankarstvoFBiH.

U Udru è nju ma lihdioni~ara Postbank BH kaù da no-vi poku{aj dokapitalizaci je banke

podsje}a na one rani je, kada je bilomnogo interesenata, ali niko ni jedostavio konkretnu ponudu.

"I rani je smo imali mnogo onihko ji su dolazili sa hrpama papira imahali dokumentaci jom, ali nikoni je polo io novac u banku da bipokazao ozbiljne namjere. Ti isti isada se po javlju ju i nasto je da loveu mutnom", kaè Husein Amidì},~lan Nadzornog odbora PostbankBH u ime malih dioni~ara.

Doda je da se to odnosi i naameri~ku finansijska korporaci ju"Greenhouse Investments" sa sjedi-{tem u Londonu, ko ja je nedvanoputem bh. medi ja odaslala porukuda èli da dokapitalizira banku.

"Oni su se i pri je dvi je godinepo javljivali s na javama da namjera-va ju preuzeti ve}inski paket banke,ali nisu dali ponudu", kaè Amidì}

i doda je da su do sada jedino na-mjere "Turskih po{ta", s ko jima supregovori zbog sukoba sa "BH po-{tama" propali, bile ozbiljne.

Kor po ra ci ja "Greenho-use Investments" obznanila je da jespremna da ponudi od sedam do 10miliona evra za ve}inski paket di-onica Postbank BH od 57,2 u vla-sni{tvu slovena~kog "Poteza Adriatic Funda".

U Agenci ji za bankarstvoFBiH kaù da je javni poziv za do-kapitalizaci ju Postbank BH u fazi

tehni~kog dotjerivanja i da bi mo-gao biti objavljen za desetak dana.

Ne otkriva ju ho}e li u javnompozivu biti nazna~eno koliko mini-malno ulaganje }e biti potrebno dabi banka mogla poslovati.

"Bi}e tra è no da ban-ka ispunjava zakonom propisaneuvjete kako bi bila osigurana stabil-nost poslovanja u duèm periodu",kae Bar{ i doda je da }e svaki po-tenci jalni investitor imati mogu-}nost da u|e u banku i obavidubinsko snimanje.

Privremena uprava u PostbankBH uvedena je 5. oktobra pro{legodine i nakon isteka tromjese~nogperioda produena je za jo{ tri mje-seca. Uvedena je zbog toga {to jekapital banke pao ispod zakonskogcenzusa od 15 miliona KM, te zbogkrize upravljanja ko ja je nastala na-kon ostavke rukovodstva na ~elu sadirektorom Adnanon Zuki}em.

Osim fonda "Poteza", kao ve-}inskog vlasnika, 40,1 odsto kapita-la drè radnici Postbank BH, "BHTelecoma", HT Mostar, "BH po{te"i "HP Mostar", a 2,5 odsto ima Vla-da FBiH.

Po zivJa vni po ziv zado ka pi ta liza ci juu fa zi te hni ~kogdo tje ri va nja

Dioni ~ari: No vi po ku {aj do ka pi ta liza ci jeban ke pod sje }a na one ra ni je, ka da jebi lo mnogo in te re se na ta, ali ni ko ni jedos ta vio kon kre tnu po nu du

Mnogo ihmjer ka, ma lokon kre tnih

Ja v n i p o z i v za

d o ka p i ta l i za c i j u p o s r n u l e ba n k e

za d e s e ta k da na



192.2011. EkonomijaCB!OKB!MV!LB! . ! V lp !mj!lp

\usbk!lb!•lj!pecps!#Af!mkf!{oj!dbST#!pt!ub!of!qsj!tub!wv!eb!eb!.obt!tuv!qj!v!|usbkl-!sb!eoj!djpwph!qsf!ev!{f!~b!pcvt!ub!wj!~ftbp!csb!~b!okf!24!nf!}v!ob!sp!.eoji!uf!sf!uoji-!21!nf!}v!fo!uj!.ufu!tlji! qv!uoj!•lji-! usjnf!}v!fo!uj!ufu!tlb!uf!sf!uob!j!33mp!lb!m!ob!qv!uoj!•lb!wp!{b-!tb!pq!.|uj!mj!tv!j{!#Af!mkf!{oj!db!ST#/

\usbk!lb!•lj!pecps!twji!|ftu

tjo!ej!lb!ub!#Afmkf!{oj!db!ST#!oj!kfqsj!iwb!ujp!pemv!lv!Wmb!ef!ST!pvu!ws}f!opn!nj!oj!nv!nv!qsp!df!.tb!sb!eb!v!pwpn!qsf!ev!{f!~v-uf!kf!{b!eb!obt!ob!kb!wjp!|usbkl-ep! j tqv!okf!okb! {b!iu!kf!wb-peop!top!ep!jt!qmb!uf!qmb!uf!vtup!pe!tup!uopn!j{op!tv-!•f!uj!sjsb!{mj!lf!qmb!ub!j{!sb!oj!kfh!qf!sj!.peb-!ewb!sf!hsf!tb!{b!311:/!j3121/!hp!ej!ov!j!41!pe!tup!tfq!.ufn!cbs!tlf!qmb!uf/!

Tb!wf{!tjo!ej!lb!ub!ST!qp!.esabp!kf!ob!kbw!mkf!oj!|usbkl!{b!.qp!tmf!oji!v!#Af!mkf!{oj!db!nb!ST#j!qp!{b!wp!Nj!ojt!ubs!tuwp!tbp!.csb!~b!kb!j!wf!{b!ST!j!vqsbw!mkb!.•lv!tusv!luv!sv!AST!eb!obeb!ob|!okjn!qsf!hp!wp!sj!nb!tbtjo!ej!lb!uj!nb!qp!ov!ef!skf!|f!okb/

V!Tb!wf!{v!tjo!ej!lb!ub!tnb!usb!.kv!eb!pe!hp!wps!optu!{b!op!wp!.obt!ub!mv! tj!uv!bdj!kv! top!tjjt!lmkv!•j!wp!Nj!ojt!ubs!tuwp!tbp!.

csb!~b!kb!j!wf!{b!ST!j!vqsbw!mkb!.•lb!tusv!luv!sb!AST-!b!oj!lb!lpsb!eoj!dj/

#Of!ep!qvt!uj!wp!kf!eb!wj!|fpe!hp!ej!ov!eb!ob!tjo!ej!lb!ujvqp!{p!sb!wb!kv!ob!mp!|f!tub!okfv!AST-!ob!cspk!of!of!qsb!wjm!.opt!uj!ob!kpe!hp!wps!oj!kji!j!jhop!.sj!tb!okf!poji!lp!kj!vqsbw!mkb!kvpwjn!wb!aojn!tjt!uf!npn#-!tb!.pq!|uf!op!kf!j{!Tb!wf!{b!tjo!ej!.lb!ub!ST/!)Tsob*

@eljezni ~ari

zapo~inju{trajk

SIMI]

SARA JEVO - Privreda u BiHredugo ~eka da do|e u prvi plan ioga je formiranje nove vlasti odju~ne vanosti da bi bio nastav-en rad na reformama i obezbi je-n povoljni ji ambi jent zaoslovanje.

Ovo je stav predstavnika privre-

dnih komora u BiH ko je ima ju spre-

mljene platforme i zahtjeve novimvlastima kako bi privreda kona~nodobila zamah nakon predizbornog ipostizbornog praznog hoda. Spoljno-trgovinska komora BiH u fazi je fina-lizaci je platforme za djelovanje kodnadlenih dràvnih organa s ciljemobezbje|enja uslova za pove}anjeizvoza i konkurentnosti privrede. U

platformi su navedene mjere u ko ji-

ma se od Savjeta ministara, nadlenihministarstva i drugih instituci ja traeizmjene zakona u domenu carinske iporeske politike, mjere za rastere}e-nje privrede i za{titu doma}e proi-zvodnje od prekomjernog uvoza,otklanjanje necarinskih bari jera utrgovini sa zemljama ~lanicamaCEFTA, ali i aktiviranje bh. ekonom-

ske diplomati je. Avdo Rapa, predsje-

dnik Privredne komore FBiH, kaèda ova komora ima razra|ene pro-grame i uobli~ene zahtjeve svih se-ktora i da s nestrpljenjem o~eku juformiranje vlasti kako bi zakoni ko jisu u proceduri bili doneseni, a novereforme pokrenute.

"U Federaci ji BiH imamo i pro-blem {to nam nedosta ju mjere eko-

nomske politike", isti~e Rapa.

U Privrednoj komori RS podsje-}a ju da je u dokument Ekonomskepolitike Vlade RS za 2011. godinuugra|eno 90 od ukupno 116 pri jedlo-ga ove privredne asoci jaci je.

"Time smo zadovoljni, ali pro-blem je {to su nastala nova optere}e-nja za privredu", kae VladimirBlago jevi}, portparol PK RS.

Pri vre dni ci: Pra zan hod za mi jeniti pro jekti maZah tje viTra è iz mje neza ko na udo me nucarin ske ipo res kepo liti ke

orica DRA GO VI],edrag KLINCOV

BANJALUKA - Namje{taj jero{le godine osnaio pozici juajve}eg izvoznog bh. aduta, dok u obo jeni metali, usljed oporav-a proizvodnje od svjetske eko-omske krize, dospjeli na drugojesto, presko~iv{i vri jednostvezene stru je.

Prema podacima Agenci je zaatistiku BiH, vri jednost plasmanaamje{ta ja i di jelova na inostranaì{ta u 2010. iznosila je 631,8 mi-

liona KM i ~inila jedanaesti dioukupnog bh. izvoza vri jednog oko7,1 mili jardu KM.

Po vri je dnos ti izvozauz godi{nji rast od oko 58 odsto sli- jede obo jeni metali sa 547,4 milionaKM, elektri~na energi ja sa 485,1milion KM sa blaìm pomakom od

{est procenata, zatim metalne rude iotpaci, èljezo i ~elik.Igor Gavran, stru~njak Spo-

ljnotrgovinske komore BiH, kaèda je sektor namje{ta ja protekle go-dine napravio zna~a jan izvozniskok nakon {to je rani je trpio po-

sljedice recesi je ko ja je smanjilatranju, kako na doma}em, tako i naino-trì{tu.

Oci jenio je da su dosada{njiizvozni rezultati industri je namje-{ta ja samo mali dio velikog potenci- jala ko jeg ima taj sektor.

"Su {tin ski BiH i dalje

veoma zna~ajno izvozi elektri~nuenergi ju. To {to je pala na ljestviciizvoznih proizvoda ni je zbog manjegobima izvoza, nego zbog pada ugo-vorene izvozne ci jene", isti~e Gavran.

Pro{logodi{nju generalnu stopurasta izvoza za oko 28 odsto Gavran

obja{njava povratkom na ino-trì{tako ja su rani je bila te{ko pogo|enaekonomskom krizom, odnosno zna-~ajni jeg oporavka svjetskih kompa-ni ja ~i ji smo dobavlja~i.

Sa druge strane, ukupna vri je-dnost uvoza sve robe u BiH u2010. iznosila je 13,6 mili jardiKM, {to je deset odsto vi{e negogodinu pri je, dok se godi{nja po-krivenost uvoza izvozom popela sa44,8 na 52,1 odsto.

BiH tradicionalno uvozi najvi-{e naf te i naf tnih derivata, ko ji su

lani dostigli vri jednost od 1,77 mili- jardi KM, s tim da se struktura unu-tar tog odjeljka, zbog zahuktavanjaRafineri je naf te Brod, sve vi{e pozi-tivno mijenja u korist sirove naf tena u{trb benzina i drugih naf tnihprera|evina.

Na drugom mjestu su putni~kavozila, ko jih smo uvezli u vri je-dnosti od oko 700 miliona KM, {to je za pet procenata manje u odnosuna 2009. godinu. Dalje se reda juelektri~ne ma{ine i aparati sa 547,3miliona KM, eljezo i ~elik sa 486,4miliona KM, obo je sa rastom odoko 25 odsto, dok su se na petu po-zici ju uz dupli skok uvoza uspelikameni ugalj, koks i briketi sa 458,8miliona KM.

Stru~njaci ocjenju ju da trenu-

tno stanje doma}e ekonomi je uka-zu je na to da je dalji dugoro~ni rastizvoza iz BiH prakti~no nemogu}bez istovremenog rasta uvoza siro-vina i repromateri jala.

Na ljes tvi ci najzna~ajni jihspoljnotrgovinskih partnera BiH idalje su na{e susjedne zemlje i Nje-ma~ka. Tako smo u naj ja~u evropskuprivredu pro{le godine plasirali proi-zvoda u vri jednosti od preko mili jar-du KM. U stopu je sli jedi Hrvatska,a zatim Srbi ja sa skoro 900 milionaKM, Itali ja i Sloveni ja.

Firme i gra|ani u BiH, pak,najvi{e kupu ju proizvode iz Hrvat-ske, ko jih smo lani uvezli u vri je-dnosti ko ja prema{u je dvi jemili jarde KM, zatim iz Srbi je i Nje-ma~ke oko 1,4 mili jarde, te Itali je iRusi je po 1,2 mili jarde KM.

zvoz: Vri jednost pla sma na na mje {ta jadi jelo va na inos tra na trì {ta u 2010. godini

zno sila je 631,8 mi liona maraka

Ko ji su naj zas tuplje ni ji izvo zni i uvo zni proi zvo di u BiH

Namje {taj naj ve }ibh. izvo zni adut

Razmje naNajzna ~ajni jispo ljno trgo vin skipar tne ri BiHsusje dne ze mlje

Nafta i naftni derivati Hrvatska

Srbija

Njema~ka

Italija

Rusija

Slovenija

Kina

SAD

Ma|arska

Turska

Njema~ka

Hrvatska

Srbija

Italija

Slovenija

Austrija

Crna Gora

[vajcarska

Ma|arska

Francuska

Putni~ka vozila

Elektri~ne ma{ine i aparati

@eljezo i ~elik

1.771,5 2.058,9

1.429,5

1.425

1.210,3

1.189,1

808,9

655,5

485,5

416,8

379

1.085,9

1.070,6

894,8

862

611,7

470,6

310,2

160,4

126,2

87

700,9

547,3

486,4

458,8

Namje{taj i dijelovi

Obojeni metali

Struja

Metalne rude i otpaci

@eljezo i ~elik

547,4

631,8

485,1

437,1

426,3

Najvi{e smo uvozili (u milionima KM) Najve}i isporu~ioci robe u BiHNajve}i kupci proizvoda iz BiH

Najvi{e smo izvozili

+28,3% +33,4% +11%

+11,4%

+2,1%

-2,6%

+37,4%

+6,6%

+17,7%

+49,3%

+3,9%

+3,3%

+13,4%

+20,7%

+22,7%

+32,1%

+44,6%

+35,2%

+41,4%

+37,6%

-20,5%

+26,9%

+58,5%

+6,3%

+106,9%

+79,4%

-5,2%

+25,2%

+24,9%

+105,8%Kameni ugalj, koks i briketi



20 7.2.2011.Ekonomija

KELN - [vajcarske bankedo sada su pruale uto~i{te ukra-denoj imovini afri~kih i drugihdiktatora, ali u planu je novi za-kon ko jim bi one imale pravo dazaplijene imovinu i blokira ju ra-~une takvih osoba.

Kako je objavila njema~kamedijska ku}a Deutsche Welle(DW), niko ne moè sa sigurno{}uda kae koliko se ta~no novca ra-znih diktatora nalazi u {vajcarskimbankama, ali se, prema nekim pro-cjenama, radi o vi{e od 150 mili jar-di dolara.

No vi za kon bi omogu}ioda {vajcarska dràva brè plijenioplja~kani novac i da ga isporu~ipravno vae}im vlasnicima.

Do sada je tako moglo da se re-agu je samo u slu~a ju da neka ze-mlja pokrene krivi~ni postupakprotiv biv{eg diktatora, objasnio je

direktor {vajcarske Direkci je za me-|unarodno pravo Valentin Celveger.

"U poslje dnje vrijemese vidi da ima sve vi{e dràva ko jenisu u stanju da sprovedu takve kri-

BEOGRAD - Avio-kompanija "Turkish Airlines" zaintereso-

vana je za strate{ko partnerstvosa srbijanskim nacionalnim avio-prevoznikom "Jat Airwaysom",potvrdio je dràvni sekretar zavazdu{ni saobra}aj Srbi je Mio-drag Miljkovi}.

"'Turkish Airlines' je imao sas-tanke s menad`mentom 'Jata' u tokucele pro{le godine, na ko jima su oni

potvrdili zainteresovanost da budupotenci jalni strate{ki partner u novojkompani ji", rekao je Miljkovi} Ta-njugu.

"Mi smo potpuno spremni dapregovaramo ve} sutra o strate{kompartnerstvu. Ali, naàlost, to bi bilonedovoljno ozbiljno, s obzirom nato da ceo taj postupak mora da sesprovede sa konsultantom, ~i ji izbor jo{ nismo zavr{ili", dodao je Mi-ljkovi}.

On kae da je "Turkish Airli-

nes" zainteresovan za razvoj svogtrì{ta i da razgovara ju paralelno sasvim zemljama biv{e Jugoslavi je,tako da su u ovom trenutku ve} uzavr{noj fazi razgovora sa make-donskim aerodromima, a istovreme-no teku i sa crnogorskimvazduhoplovstvom.

Miljkovi} je podsjetio da je

"Turkish Airlines" ve} ve}inski vla-snik u "BH Airlinesu".

Strategi ja te turske kompani je je, prema njegovim rije~ima, da

"Tur kish Air lines" i

BERLIN - Njema~ki teleko-munikacijski div "Deutsche Tele-kom" prislu{kivao je vlastiterukovodioce kako bi otkrio kodostavlja povjerljive podatke no-vinarima na juticajni jih medi ja.

Svi operatori mobilne telefoni- je u Njema~koj zakonom su obave-zani, kao u gotovo svim zemljama,na po{tovanje tajnosti telefonskihraz govora svo jih kli jenata. Ali, ka-ko prenosi portal B92, upravo u naj-ve}em od njih, "DeutscheTelekomu", ko ji je jedan od na jo-zbiljni jih potenci jalnih kupaca "Te-lekoma Srbi ja", zakon je o~iglednoprekr{en u vi{e navrata. Kako bi ot-krila ko iznosi interne podatke,Uprava DT-a je najmanje godinuprislu{kivala vlastite visoke mena-dère i ~lanove Nadzornog odbora.Radilo se o njihovim telefonskim

kontaktima s novinarima.Izvr{ni direktor DT-a Rene

Oberman zgroèn je ~injenicom dase u njegovoj kompani ji mogla do-goditi {pi junaa takvih razmjera.

"Nedavno smo primili pismenupo{iljku od tre}e osobe i odmahsmo analizirali tvrdnje ko je je onaizni jela u pismu. Konsultovali smo ispoljne stru~njake i njema~ko drà-

vno tuila{tvo. Na{ primarni cilj jebrzo rje{avanje ovog slu~a ja", ka-zao je Oberman.

DT je u me|uvremenu potvrdioda je 2005. i 2006. ciljano prikupljaopodatke o telefonskim razgovorimatop menadèra. Telekom je, u to vrijeme, razmatrao opci ju mogu}egotpu{tanja hiljada radnika. Interneinformaci je o politici kompani je iplaniranim mjerama tada su dospjeleu javnost pri je nego {to ih je Upravaslubeno predstavila.

Afera s prislu{kivanjem veliki je udarac za DT.

"Ovaj slu~aj nas je pogodio ufazi u ko joj se borimo za svakicentimetar trì{nog udjela, u fazi uko joj ci jela kompani ja ulae ogro-mne napore kako bi ponovno do{lana stazu uspjeha", kazao je Ober-man. (B92)

MiodragMiljko vi}

[vaj car ska na javila za kon ko

Nesta jeraj zaPro cjene:

Ne pos to jesigur ni po da ci

ko liko senov ca ra znih

dikta to rana lazi u

{vaj car skimban ka ma, ali

se pro cje nju jeda ima oko

150 mili jar dido lara

Zemlje ko je su opus to {ilidikta to ri mo gu se na da ti da }edo bi ti dio oplja ~kanog na zad

No va afe ra u

Oba ve zaOpe ra to ri uNjema ~koj

za ko nom suoba ve za ni napo {to va njetaj nos tiraz go vo ra

"Deut sche Te leko mu"



212.2011. Ekonomija

. . ."Pfi zer" sma nju jeistra ì va ~ku dje latnost

VA[INGTON -Najve}i svjetskiproizvo|a~ li je-kova, kompani ja"Pfizer", na javio je smanjivanjeistra ivanja no-vih li jekova idrugih djelatnos-ti, {to se dovodi u vezu s isticanjem ek skluzivnog patentnog pravana statin lipitor, najprodavani ji medikament na svjetskom trì{tu.

"Pfizer" je tokom 2010. godine u istraivanje novih li jekova uloio9,4 mili jarde dolara, a ovih dana je objavio da }e izdva janja za istrai-vanja u 2011. smanjiti na 6,5 do sedam mili jardi dolara.

"Pfizer" planira obustavljanje istraivanja u urologi ji i internoj medi-cini, kao i nastavak programa smanjivanja tro{kova proizvodnje, ko jim je predvi|eno i otpu{tanje 19.000 zaposlenih i zatvaranje 14 proizvo-dnih pogona i istraiva~kih centara.

Za li jek lipitor, ko ji smanju je nivo holesterola, "Pfizeru" je ve} iste-

klo ekskluzivno pravo u Kanadi i [pani ji, isti~e i u SAD. To omogu}a-va drugim farmaceutskim ku}ama da plasira ju jef tini je, generi~keverzi je ovog statina. (Agenci je)

. . .Po vje rioci "Mer ku ra"tra è 550 mi liona evra

LJUBLJANA - Koliko je bilo uspje{no sprovo|e-nje postupka prisilnog po-ravnanja dugovaslovena~kog trgova~koglanca "Merkur" odlu~i}enekoliko banaka i najve-}ih poslovnih partnera.

Kako pi{e portal "Dnevnik.si", svo ja potraivanja u navedenom pos-tupku pri javilo je vi{e od 3.200 povjerilaca, ko ji ukupno potrau ju go-tovo 550 miliona evra. Najve}i povjerilac "Merkura" je Nova kreditnabanka Maribor, ko ja potrau je 73 miliona evra. Sli jede Abanka Vipa(61,8 miliona evra), "Mersteel" (52,8 miliona evra), te Gorenjska ban-ka (52,8 miliona evra). Od poslovnih partnera "Merkura" najve}a po-tra ivanja ima ju "Gorenje", "Salonit Anhovo", "Acroni", "Jub","Lafarge Cement" i "Cinkarna Celje".

Nacrt finansijskog restrukturiranja "Merkura" predvi|a da }e povjeri-ocima biti vra}eno 62 odsto njihovih potraivanja, ako se ne odlu~e zazamjenu svo jih potraivanja za kapital kompani je. (Poslovni.hr)

. . .Rusi ja uvo di bo no veza si roma {ne

MOSKVA - Rusi ja bi uskoro mogla da uvede prehrambene bo-nove za slo jeve stanovni{tva sa niskim prihodima, budu}i da je tajpri jedlog nai{ao na podr{ku na "prili~no visokom nivou", izjavio je predsjednik ruskog Udruènja trgovaca na malo (AKORT) LavHasis.

Hasis je na forumu "Prehrambeni biznis u Rusi ji" podsjetio da je AKORT, jo{ 2010, iznio ide ju o uvo|enju ve} ove ili idu}e godine sis-tema direktnih soci jalnih subvenci ja za gra|ane s niskim prihodima,ko ji odavno primjenju ju razvi jene zemlje.

Takve subvenci je, tzv. prehrambene kartice, omogu}ava ju slabosto je-}im porodicama da kupu ju prehrambene proizvode, izuzev alkohola iduvana, na ra~un sredstava ko je za njih izdva ja dràva, preni jela je rus-ka agenci ja RIA Novosti. (Agenci je)

. . .Srbi ja naj vi{eizvo zi ku kuruz

BEOGRAD - Prvo mjesto na izvoznoj listi Srbi je u decembru2010. zauzeo je kukuruz sa 72 miliona dolara, dok je sirova naf tasa vri jedno{}u od 96 miliona dolara bila prvi uvozni proizvod.

Kako pokazu ju podaci Republi~kog zavoda za statistiku, na drugommjestu izvozne liste su toplo valjani proizvodi - gvo`|e i nelegirani ~e-lik u koturovima, sa 36 miliona dolara, dok je tre}i po izvozu rafinisani{e}er sa 22 miliona dolara.

Izvoz valjanih proizvoda prevu~enih kala jem iznosio je 17 milionadolara, koliko otpada i na izvoz ostale naf te i ulja od bituminoznih mi-nerala, proda ja u svi jetu smrznute maline vri jedjela je 16 miliona dola-ra, kao i izvoz novih spoljnih guma za putni~ke automobile. (Agenci je)

UKRATKO

~ne postupke. Da bismo izbjeglia iz tog razloga novac pripadneorodici doti~nog diktatora, ili ~aka bude vra}en njemu samom, pre-oili smo zakon ko ji dozvoljava

da [vajcarska, pod ta~no definisa-nim uslovima, moe da zaplijeni ta-kav novac i isplati ga narodudoti~ne zemlje", rekao je Celveger.

Prema starim pravnim odre-

dbama, [vajcarska je morala da do-kae da je diktator do novca do{aona nezakonit na~in, {to je bilo te-{ko, ~esto i nemogu}e, naveo jeDW. Tako je [vajcarska svo jevre-

meno isplatila gotovo osam milionafranaka porodici biv{eg predsjedni-ka Zaira (dana{nje DemokratskeRepublike Kongo), Mobutu SeseSekoa.

Prema novim odredbama, di-ktator mora da doka e da je donovca do{ao zakonitim putem.

[vaj car ske vlas ti seve} neko vrijeme trude da po jedi-nim dràvama vrate novac ko ji im je pokraden.

Tako su Filipini dobili milioneko ji su leàli na ra~unima biv{egdiktatora Ferdinanda Markosa, aNigeri ja je 700 miliona dolara ko je joj je ukrao biv{i predsjednik Sani Aba~a.

Ali, u slu~a ju biv{eg hai}an-skog diktatora @an-Kloda Divali- jea, dosada{nji zakoni su bilinemo}ni.

Zbog zas ta rije va njakrivi~nih djela, [vajcarska je zapra-vo trebalo da isplati novac njegovojporodici, ali novi zakon omogu}a-va da bude blokiran i konfiskovan ibez formalne optunice.

"Polovina sveg novca ko ji jeikada vra}en na taj na~in, premame|unarodnim i nezavisnim poda-cima, dolazi iz [vajcarske", za-klju~io je direktor {vajcarskeDirekci je za me|unarodno pravoCelveger. (DW)

vio-prevoznici iz regiona prevozeutnike ka njihovim ve}im lini jama,o bi "Turkish Airlinesu" koristilo

a pove}avanje popunjenosti preko-

okeanskih letova.Dràvni sekretar je naveo da je

Vlada donijela strategi ju po ko joj biodnos kapitala u novoosnovanoj

kompani ji "mogao da bude ve}inskii na jednoj i na drugoj strani, {to }ebiti stvar dogovora".

"S obzirom na to da nismo imali

konkretnih razgovora, nemam njihovstav po tom pitanju. Kada se budekrenulo u pregovore ima}emo njiho-vu polaznu pozici ju. U ovom trenut-ku sve je na nivou zainteresovanosti",naglasio je Miljkovi}.

Turska kompani ja je pro{le se-dmice saop{tila da jo{ ni je donijelaodluku u vezi sa daljim koracimako je }e preduzimati u vezi sa srbijan-skim avio-prevoznikom. (Agenci je)

ak za inte re so van za "Jat"Spre mnost"Jat Airways"spre man dapre go va ra ve} su tra ostra te {kompar tner stvu

m bi mo gla da za plije ni "prljav" no vac

ban kar skiikta to reZaplje naNo vi za konbi omo gu}ioda se brè

plije nioplja ~kanino vac



22 7.2.2011.Scena

Raz go va ra la: Mirsa da LINGO

Bosanskohercegova~kiglumac Enis Be{lagi} ka-è da sa kolegom Zlata-nom Zuhri}em Zuhrom

priprema seri ju ko ja }e biti nas-tavak njihove predstave "Od Edo Z", a ko ju }e producirati iemitovati TV Hayat.

"Iza Nove godine Zuhra i jaodlu~ili smo da krenemo sa novimseri jalom 'Od E do Z'. Odlu~ili smoda se vi{e aktiviramo autorski i kre-nemo u jednu pri~u za jedno saHayatom. Kra jem februara trebalobi da na TV Hayat emitu ju pilot-epizodu, a nakon toga bismo po~elisnimanje ci jelog seri jala, ~i je emi-tovanje }e krenuti na jesen", na jav-lju je Be{lagi}.

NN:Mnogo se posljednjihmjeseci pri~a o Va{em

scenaristi~kom prvencu, ali se natom polju jo{ ni{ta ne de{ava. Za-{to?

BE[LAGI]: Te{ko je danasraditi film sam, ali imam potvrdunekih autora iz regiona ko ji bi è-ljeli da se uklju~e u ovaj moj pro je-kat. Gibonni je izrazio èlju da sNik{om Brato{om radi muziku zamoj film. Pro~itao je scenarij i jakomu se dopao. Radu je me {to je ontu, rekao sam mu: "Sami smo -haj'mo raditi". On mi je rekao da

njemu odgovara da radi sam jer jenavikao da rasproda je imovinu dasnimi album. Ako vjeru je u ne{to,Gibo ne odusta je, a ~ini mi se da umoj scenarij vjeru je.

NN:Moete li nam re}i okakvom scenari ju i fil-

mu je ri je~?BE[LAGI]: Moj scenarij go-vori o Bosancu ko ji radi kao grobar

u Njema~koj. @elio sam napravitipri~u o otu|enju ljudi. O spo ju na{ezle sudbine ko ja nam se desila iizbacila ljude u neke druge sistemei svjetove da se tamo uklope u ne-{to u ~emu oni nikada nisu bili. Date neke razlike u mentalitetu poku-{a ju pribliiti jedni drugima. Ondasam se bavio tom pri~om u ko jojima mnogo detalja iz mog ìvota,ali i detalja ìvota izbjeglica, ne sa-mo bosanskih, nego svih onih ko jisu oti{li iz svo jih domova i iz svo jezemlje i osje}a ju se usamljenim. Zasada je napravljen li jep uvod i ra-zra|ivat }u pri~e polako.

NN:Ovo je Va{ prvi scenarij,da li Vam neko pomae?

BE[LAGI]: Volim pisati, alisam prili~no li jen. Zato sam u po-mo} pozvao svog pri jatelja EmiraImamovi}a, ko ji mi je mnogo po-mogao u radu na scenari ju i on i jasmo potpisani kao scenaristi.

NN:Ko }e biti reiser?

BE[LAGI]: E, to jo{ nismoodlu~ili. To }e tek da do|e na red.Vidje}emo. Tako je i s glumcima.Imam u glavi ko bi mogao tuma~iti

neke likove, ali }emo to ipak sve rije{iti s rediteljem. Najvani je nam je sad odrediti reditelja, jer kadima{ reditelja, onda moe{ traiti i

pare za snimanje filma.

NN:Malo igrate u teatru.Zbog ~ega?

BE[LAGI]: Ne stignem. Pu-

no radim u Zagrebu, onda odemkod Dragana Bjelogrli}a ne{to sni-miti u Beograd. Ja sam "lete}i" i nestignem se vezati dva-tri mjeseca

Pr i ~ao Bo sa n cu,gro b a r u uN je m a ~ko j

E n i s B e { la g i },

b h. g l u ma c, p r i p r e ma

T V s e r i j u i

p r v i f i l m s k i s c e na r i j

U filmu "Du ho vi Sa ra je va" glu mio sa Se ve rinom

Vodio kviz "Upi tnik"

Sudbi na: @elio sam na pra vi ti pri ~u o spo ju na {e zle su dbi neko ja je izba cila lju de u ne ke dru ge sis te me i svje to ve da seuklo pe u ne {to u ~e mu oni ni ka da ni su bi li, re kao Be {lagi}

U "Super ta len tu"na No voj TV

kao ~lan ì ri ja

Sa Zlata nom Zu hri }em Zu hrom



Prema ocjeni Udruènjaautomobilskih novinara BiH,hjundai i30 je "najbolja kupo-vina" za 2011. godinu (BestBuy). U konkurenci ji gotovosvih vozila, taj automobil nudinajvi{e za novac, odnosno nudinajpovoljni ji odnos uloèno/do-bi jeno.

To vozilo nudi se sa iStartopremom i sa odli~nim 1.4 ben-zinskim motorom sa 109 KS iko{ta 21.275 KM do registraci- je, a nudi najbolju serijsku opre-mu u segmentu, najboljuponudu prostora i svakako naj-bolji petogodi{nji program brigeza kupca koji besplatn. EuroN-CAP oci jenio ga je sa maksi-malnih pet zv jezdica.

"Prema globalnoj strategi ji

'Hyundaija', trudimose da razvi ja-

mo nove mogu}nosti i nova rje-{enja, kako u proizvodnji novihmodela tako i u ponudi premakupcima. Upravo na{ novi slo-gan najbolje govori o tome'New thinking. New possibiliti-es', izjavio je Mustafa ôpelj,marketing menadèr "Hyundai Auto BH".

Priznanje za hjundai i30 je{esto koje dodjeljuje Udruènjeautomobilskih novinara BiH za"Hyundaijeva" vozila.

Hjundai i30dobio pri zna nje"Best Buy"

Porodica Madonine usvo je-ne k}erke Mersi Dèjms mo-gla bi uskoro odvesti kraljicupopa pred sud. Oni tvrde da je Madona prekr{ila obe}anjete im ne dopu{ta da posjetedjevoj~icu.

Porodica malene djevoj~icetvrdi kako im je Madona obe}a-la da }e mo}i vi|ati Mersi kada ju je 2009. godine usvo jila. Ali,od tada je nisu vidjeli. Ipak, nji-hova tvrdnja pomalo je ~udna, jer je Madona posjetila s male-nom Mersi njenu rodnu zemljubarem dva puta otkako ju jeusvo jila.

Porodica petogodi{nje djevoj-~ice sada trai pomo} od dràvei boraca za ljudska prava, kakobi pripremili tubu za Madonu.

Malena Mersi je imala samopet dana kada joj je 16-godi{njamajka umrla. Odga jali su je ba-ka i ro|aci, ali kada vi{e nisumogli uzdràvati djevoj~icu,smjestili su je u siroti{te. Sadasu, navodno, jako uzru jani, jerne mogu vi|ati Mersi, kao {toim je bilo obe}ano. Navodno }eMadoni prvo uputiti pismo kojim }e apelovati da dopusti po-rodici vi|ati curicu. Ako to nenapravi, sli jedi joj tu`ba.

Scenarista filma "Dru{tvena

mrea" Aron Sorkin i autorknjige "Slu~ajni mili jarderi"Ben Mezrih ovogodi{nji su do-bitnici nagrade "Skripter", ko- ju dodjelju je Univerzitet JunaKaliforni ja.

Nagrada "Skripter", ko ja je do-dijeljena 23. put, odliku je pisce i

scenariste za najbolji rad na

adaptiranju literarnog predlo{kau filmski scenario. Film "Dru{-tvena mrea" zasnovan je naMezrihovoj knjizi. U konkuren-ci ji za nagradu bili su i autori iscenaristi filmova "127 sati","Pisac iz sjenke", "ôvjek zvanihrabrost" i "Winter's Bone".

"Dru{tvenoj mreì"na gra da "Skrip ter"

232.2011. Scena

a neki teatar i zbog nemogu}nostia budem na predstavi, ljudima sapertoara skidam predstavu, a toje fer prema drugim kolegama iato me i nema u teatru.

NN:Upravo je zavr{ena idruga sezona "Super

lenta" na Novoj TV, u ~i jem steri ju bili. Da li je bila bolja odethodne i da li }e ista postava

ri ja biti i u narednoj, tre}oj se-oni?

BE[LAGI]: Bi}e tre}a sezo-

a i nadam se da }e biti isti ìri kaoprethodne dvi je sezone, jer oni suko zadovoljni nama. Dobri suandidati, mali je izbor, ali se javeudi ko ji naprave li jepe pri~e, pa seublika vee za njih i onda se jav-aju emoci je i kod nas. [to se ti~evaliteta, pa ima mnogo talentira-h mladih ljudi.

NN:Viniste strog

~lan ìri ja. "Babaroga" me|uvama ~ini se da je DubravkoMerli}.

BE[LAGI]: Nisam. Zna{,oni po licenci su morali na}i nekogko }e biti strog, nekog ko }e biti"glas naroda", nekog ko }e bitistrogo profesionalan, a ja sam uovom slu~a ju taj "glas naroda" ivjerovatno da im ta uloga ni je tre-bala, ne bi mene uzeli. Sre}a da im

je trebala ta uloga.NN:U regionu su sada naj-popularni ji rialiti pro-

grami tipa "Velikog brata" i"Farme". Mnoge Va{e kolegeu~estvu ju u ovim programima,da li biste Vi prihvatili u~e{}e unekom od njih?

BE[LAGI]: Ne znam. Mene

ina~e nervirakad neko zaviru je u moj privatni ì-vot, a jo{ da ja u~estvu jem u tomeda se potpuno ogolim toliko da pos-tanem nezanimljiv, to ne bih mo-gao. Ni sam sebi vi{e ne bih biointeresantan. I onda se postavi{ uonome svjetlu u ko jem ne bi èlio, jer to tako izmontira ju, i onda neko

ko ni je gledao pet prethodnihepizoda pogledao je {estu uko joj si ti poludio, a ni je gle-dao pet i nema realnu slikuo onom kakav jesi. To suformati emisi ja ko ji }e uvi- jek raditi i donositi velikugledanost, ali nisu sigurno

formati ko ji bi mene privuklida u~estvu jem.

NN:[to ste dosad najlu|eu~inili?

BE[LAGI]: S pri jateljimasam bio u Pragu i skakali smo u ho-telski bazen, gdje je skakanje, nara-vno, bilo zabranjeno. Zaletio samse i ugledav{i ~uvara uhvatio se zabr{ljan ne bih li se zaustavio. No to je bio br{ljan iz lon~anice te samupao u bazen za jedno s br{ljanom is lon~anicom. Svi smo za kaznudobili zabranu pribliavanja tombazenu - ~ak i za sun~anje.

NN:Ljutite li se ~esto i kakviste kad se naljutite?

BE[LAGI]: U tom bih tre-nutku porazbi jao sve oko sebe, no ja se povu~em i smirim. Nisamosvetoljubiv ni zlopamtilo: dovo-ljno je da mi osoba kae "izvini" isve je ri je{eno.

NN:Ko ju ste najgoru izmi{-ljotinu ~uli o sebi?

BE[LAGI]: Da imam petauto-praonica u Sara jevu, a da to neèlim priznati.

aìNajgorazmi{ ljo ti name ni je onaa imam pet

uto-pra oni caSara je vu,da to ne è limri zna ti

Liko viImam u gla viko bi mo gaotu ma ~iti ne keliko ve, ali }e moto ipak sveri je{iti sre di te ljem

Be{lagi}:Ner vira me

kad ne koza viru je u mojpri va tni i vot

Scena iz fil ma"Gori va tra"

Madonu }e tu ì tiMersina po ro dica

Pet zv jezdicaEuroN CAPga je oci jenio sama ksi mal nihpet zv jezdica



24 7.2.2011.Scena

Vesna DUKA

Tradicionalna "Fe{ta odmimoze, ribe i vina", ko ja je u subotu odràna nahercegnovskoj rivi jeri kao

centralna manifestaci ja 42. pra-

znika mimoze, osta}e upam}enakao jedna od najposje}eni jih.

[etali{te od Kumbora do \e-novi}a bilo je prepuno gosti ju izCrne Gore, ali i iz svih kra jeva biv-{e Jugoslavi je, od Sloveni je do Ma-kedoni je, tako da su maòretkinje,

trombonjeri i gradska muzika te{kopromicali {etali{tem sa obje straneopkoljenim brojnim posjetiocima.

"Mislim da smo ovegodine, sa vi{e od 20.000 gosti ju,zabiljeili rekordan broj posjetila-ca fe{te, ne samo iz Crne Gore i

regiona, naro~ito iz Bosne i Her-cegovine, ve} i iz mnogo udaljeni- jih kra jeva, u ~emu nam jepomoglo i izuzetno li jepo vri je-me", istakao je Zoran @ivkovi},direktor ove manifestacije.

Osim rekordnog bro ja posjeti-

laca, ova }e godina ostati upam}enai po prisustvu velikog bro ja inos-

tranih diplomata u Crnoj Gori,poput ambasadora Makedoni- je, Njema~ke, Ma|arske,Slova~ke, Ukra jine i Rusi je.

Organizatori, herce-gnovski "Herceg fest",osim defilea na {etali{tu,obezbi jedili su i oko 1.000

kilograma ribe, prène na 12mjesta uz obalu, i toliko litara

vina i piva.

Mje{tanke ko je godinama prèribu, di jele}i je na {tandovima pos-tavljenim du` {etali{ta, kaù da suvatre bile naloene jo{ u ranim ju-tarnjim ~asovima kako bi riba toplado~ekala goste, ali su ipak redovibili ogromni.

"I po red ve like guvetrudili smo se da ribe, vina i pivabude za sve na{e goste i da im naovoj manifestaci ji, kao uvodu u tu-risti~ku sezonu, poka emo na{egostoprimstvo", rekao je @ivkovi}.

Hercegnovska rivi jera je, poslije nekoliko zimskih mjeseci, ponovooìvjela i izgledala gotovo nestvar-no, a fe{ta je i pored ~injenice da jeove godine cvi jeta mimoze bilo ma-lo, jer ju je mraz o{tetio, nastavljenado popodnevnih ~asova, da bi nakontoga preselila u Mediteranski centar,gdje je odràn tradicionalni masken-bal. Ovogodi{nji praznik mimozeotvoren je u petak ve~e koncertom@eljka Bebeka, a do kra ja februara,koliko tra je cjelokupna manifestaci- ja, bi}e organizovano 40 zabavnih,muzi~kih, likovnih, pozori{nih, knji-èvnih i sportskih programa.

P ra z n i k m i m o z e u

H e r c e g

N o v o m

Rekor d fe {teù tog cvi jetaGosti: [e ta li{te od Kum bo ra do

\e no vi}a bi lo je pre pu nogos ti ju iz Crne Go re, ali i iz svihkra je va biv {e Ju gosla vi je

Hrana i pi }eOrga niza to riobe zbi jedi li oko1.000 ki logra mari be i to likolita ra vi na i pi va

Defile na {e ta li{tuFOTO NN



252.2011. Scena

evena VR@INA

Najzna~ajni ja li~nost sr-pske knjièvnosti prvepolovine 19. vi jeka bio jeVuk Stefanovi} Kara-

i}, filolog, reformator srpskogzika, sakuplja~ narodnih pjesa-a i pisac prvog rje~nika srpskog

jezika ko ji je umro na ju~era{njidan, davne 1864. godine u Be~u.

Ro|en je 7. novembra 1787. go-dine u selu Tr{i} blizu Loznice uSrbi ji, u porodici u ko joj su djecaumirala, pa je dobio ime Vuk da ga"vje{tice ne bi ubile".

Pisa nje i ~i ta nje je na-u~io od ro|aka Jevte Savi}a, ko ji je

bio jedini pismen ~ovjek u kra ju.Obrazovanje je nastavio u Loznici, akasni je u manastiru u Trono{i. Kakoga u samostanu nisu u~ili, nego tjera-li da ~uva stoku, otac ga vrati ku}i.Ne uspijev{i da se upi{e u karlova-~ku gimnazi ju, on odlazi u Petrinje.

Kasni je stiè u Beogradgdje upozna Dosite ja, svog voljenogprosvjetitelja, me|utim ovaj ga gru-bo otjera od sebe i Vuk razo~aranodlazi u Jadar i po~inje raditi kao pi-sar kod Jakova Nenadovi}a. Kad jeotvorena Velika {kola u Beogradu,

Vuk je postao njen |ak.Ubrzo obolijeva i odlazi na li je-

~enje u Pe{tu. Kasni je se vra}a uSrbi ju i kada ustanak propadne,odlazi u Be~. U Be~u upozna je Jer-ne ja Kopitara, ko ji mu dalje pomaèu ostvarenju planova. Zapo~eo jesvoj rad na reformi srpskog jezika ipravopisa i uvo|enju narodnog jezi-ka u knjièvnost.

Svo ju ìvotnu saputnicu Anu

Mari ju Kraus tako|e je upoznao uBe~u. Vuk i Ana imali su mnogodjece, od ko jih su svi osim k}erkeMine i sina Dimitri ja umrli u djetinj-stvu i ranoj mladosti.

Zbog problema sa knezom Mi-lo{em Obrenovi}em bilo mu je za-

branjeno da {tampa knjige u Srbi ji, a jedno vri jeme i u austrijskoj dràvi.Svo jim dugim i plodnim radom sti-~e brojne pri jatelje, pa i pomo} uRusi ji, gdje je dobio stalnu penzi ju1826. godine.

Kao go di na Vukove po-bjede uzima se 1847, me|utim Vu-kov jezik je priznat za zvani~niknjièvni jezik tek 1868, ~etiri godi-ne nakon njegove smrti.

Umro je u Be~u, a njegove kostiprenesene su u Beograd 1897. godi-ne i s velikim po~astima sahranjeneu sabornoj crkvi pored Dosite jaObradovi}a.

GODI[ NJICA SMRTI VUKA STEFANOVI]A KARAD@I]A

J e zik za s va v re m e naZabra na: Zbog pro ble ma sane zom Mi lo{em Obre no vi}em

i lo mu je za bra nje no datam pa knji ge u Srbi ji

Po bje da Vukov je zik jepri znat zazva ni~niknjiè vni je zik

tek ~e ti ri go dinena kon nje go vesmrti

Rodna ku }a Vu ka Ste fano vi}aKara dì }a u Tr{i }u

OTO NN

Spo me nik Vuku Ste fano vi}uKara dì }u u Beo gra du



26 7.2.2011.Scena

Saraj-karnevalom i kara-vanom danas }e po~eti Me-|unarodni festival Sara jevo"Sara jevska zima".

Ovo je 27. festival i ove go-dine se odvi ja pod sloganom

"Art od Love" ili "Umjetnostljubavi".U karnevalu }e u~estvovati

umjetni~ki stvaraoci, umjetni-~ka dru{tva, uli~ni plesa~i,majstori vatre, svjetla i pokre-ta, ali i 30 konja ko ji }e pro}ina juim centrom Sara jeva.

Direktor Festivala "Sara- jevska zima" Ibrahim Spahi}na javio je da }e u samoj ce-remoni ji otvaranja u~estvo-vati stotinu ljudi iz 15zemlja, dok }e po~asni gost"Sara jevske zime" biti Ma-|arska kao zemlja ko ja pred-sjedava Evropskom uni jom.

Jo{ jedna simbolika festi-

vala, ko ji }e tra jati do 28. fe-bruara, bit }e stogodi{nje bu-re ko je }e biti svo jevrsnacentralna skulptura. Sara je-vom }e prolaziti 27 Diogenako ji }e tragati za ~ovjekomsa svo jom lampom po Sara- jevu, a svi ovi elementi suosnova za samu ceremoni juotvaranja.

Reditelj ci jelog pro jekta ce-remoni je otvaranja "Sara jev-ske zime" je Nedàd Begovi}.

M.L.

Po~eo pri jemno vih ~la no va u"Vra p~i}e"

Dje~ ji hor "Vrap~i}i" izBanjaluke po~eo je ju~e spri jemom novih ~lanova za2011. godinu. U hor "Vra-p~i}i" mogu da se upi{udjecu ve} od tri godine sobzirom na to da su pje-sme tog hora prilago|enenajmla|em uzrastu, pje-vne sa lakim i razumljivimdje~ jim tek stom i specifi-~nim ritmovima.

Zahvalju ju}i dugogodi{-njem iskustvu profesora i nas-tavnika muzike ko ji rade smali{anima na probama, ~lan-stvo u tom horu mali{animaizaziva veliko interesovanje,{to dokazu je i ~injenica da semnogi od njih u horu

zadràva ju i nekoliko godina.Novi ~lanovi na probe dola-ze s roditeljima ko ji i prisus-tvu ju probama dok se djeca neosamostale, naviknu na djecuu horu, ali i na odrasle ko ji ra-de s njima. Ono {to krasi ovajhor i {to je njegovo najve}e

bogatstvo, osim velikog bro japjesama, albuma, koncerata ivelike popularnosti u zemlji iinostranstvu, su djeca ko ja su,zahvalju ju}i profesroima ko jirade s njima, zavoljela umje-tnost i muziku.

Dje~ji hor "Vrap~i}i"osnovan je 1993. godine uBanjaluci, a do sada je obja-vio sedam albuma sa preko60 pjesama.

Pri jem i upis novih ~lano-va vr{i se svake subote od11 do 12 ~asova i nedjeljeod 12 do 13 ~asova u Domuomladine u Banjaluci.

N.Vr.

Karne valna otva ra nju"Sara jev ske zi me"

D. PA VLO VI]

U kabaretskom nastupu podnazivom "Melodi je Bljeska" i"Olu je" u subotu nave~e PredragLuci} i Boris Deulovi} predstavilisu se u Sara jevu, a dan rani je prviput pred banjalu~kom publikom.

Dvo jica novinara i osniva~a"Feral tribjuna" su u vi{e od dva sa-ta, kroz poezi ju, ironi ju i pjesmu, nahumoristi~an na~in preispitali politi-~ku scenu regiona.

"Bilo nam je odli~no na nastu-pu, a po filingu vidim da je i publicibilo isto. Drago mi je da smo do{li uBanjaluku, jer je to grad na zlu glasukod onih ljudi ko ji ne putu ju, kao i

Split. Jer ljudi ~ita ju u novinama imisle da je to mrak mjesto iz ko jegìv ne bi iza{ao", rekao je PredragLuci}.

Nastup su po~eli osvrtom nagostovanje Tereze Kesovi je u Beo-gradu, a nastavili "seciranjem" poli-ti~ara poput Ive Sanadare, JadrankeKosor, Borisa Tadi}a i drugih

li~nosti iz regiona. Nakon politi~kogbloka usli jedio je i religiozni, u kojem su ismi javali neke hrvatskecrkvene li~nosti, a zatim i blok omanjinama, prvenstveno se osvr}u}ina LBGT populaci ju. Nastup su za-vr{ili blokom pjesama o ulasku uEvropsku uni ju. Napadali su naci-onalizam, {ovinizam, kolektivne ste-reotipe, narodne velikane i sveaktuelne boljke regiona.

Pri je njihovog nastupa, s njima

je razgovarao Aleksandar Trifuno-vi}, glavni urednik portala "Buka",ko ji je bio i organizator doga|a ja.Oni su pri~ali o slobodama i odgo-vornosti medi ja u okviru kampanje"Media manifest". Ulaz je bio bes-platan.

"Klasi~nih nezavisnih medi ja uromanti~nom smislu nema, to je po-vi jest iz muze ja. Oni ne posto je. Ni- je vano ko iza njih sto ji, da li su topoliti~ari, ekonomi ja ili veleki kon-

cerni. Nezavisni medi ji }e se tran-sformirati i u nekom obliku }e pos-to jati na Internetu ", dodao jeDeulovi}.

"Melodi je Bljeska i Olu je"kruè regionom ve} nekoliko godi-na, a odnedavno se nalaze i na redo-vnom repertoaru zagreba~kogpozori{ta "Kerempuh", gdje se izvo-de pod imenom "Melodi je borbe ipretvorbe".

Po liti~ariNas tup supo ~eli os vrtomna gos to va njeTere ze Ke so vi jeu Beo gra du,a nas ta vi li"se cira njem"po liti~araiz re giona

MotoSloganfes ti va la bi }e"Art od Lo ve"

ili "Umje tnostljuba vi"

Sta rost"Vra p~i}ima"mo gu da sepri dru èma li{ani ve}od tri go dine

Humo ris ti~no se cira nje po liti~ara

Mirsa da LINGO

Strip u Bosni i Hercegoviniposljednjih godina bilje inapredak zahvalju ju}imaloj grupi entuzi jasta,

ko ja poku{ava me|u mlade ljudevratiti i taj vid umjetnosti.

Berin Tuzli}, strip crta~ i anima-tor, ko ji je pri je dva mjeseca izdaoprvi veb strip u BiH "Fazonator",ovih dana je pokreuo i istoimeni stripu printanom izdanju.

Tuzli} isti~e da su print izdanja jo{ bitna, koliko god digitalizaci japritanih medi ja zauzimala velikidio trì{ta.

"Print izdanje sam pokrenuozbog emoci ja ko je jo{ vode glavnuri je~. U dodiru i mirisu su {tampanimedi ji neprikosnoveni. Istovreme-no, digitalni medi ji su brì, kvalite-tni ji, dostupni ji, jer realno novine izNju jorka za tren moète imati nasvom kompjuteru ili mobitelu", ka-

è Tuzli}.Isti~e da se da nas vi-

zualna komunikaci ja ne moè za-misliti bez stripa, te da je to i daljeisplativa umjetnost.

"Ci jele industri je za vizualnekomunikaci je po~iva ju upravo nastripu, jer ko ji je to na~in da obja-snite va{em kli jentu, producentu ilikupcu kako }e izgledati koncept i

ono {to njega interesira, a da razu-mi je obi~nim jezikom. Strip se ina-~e jako mnogo koristi i u filmskoj idizajn industri ji", obja{njava Tuzli}.

Pri je ~etiri godine u Sara jevu je osnovano Udruènje "Stripote-ka", ko je okuplja mlade strip crta~eiz ci jele BiH.

Oni su do sada imali tri izlo`bestripa na ko jima je u~estvovao veli-ki broj mladih strip crta~a iz ci jeleBiH.

Filip An dro nik, stripcrta~, ko ji je jedan od pokreta~a"Stripoteke", kaè da je pri je neko-liko dana raspisan konkurs za izlo-`bu radova strip crta~a, a bi}eotvoren do aprila. Isti~e da ve} sadima ju {est strip knjiga.

Tuzli} misli da izlo`be mogupomo}i u afirmaci ji devete umje-tnosti u BiH, ali da je to nedovoljnozbog toga {to stripu treba konceptu-alno pristupiti na ekonomski, pa tekonda na umjetni~ki na~in.

Komu nika ci jaDanas se vizualnakomu nika ci jane mo è za mislitibez stri pa,isti~e Tuzli}

Konkurs:Neda vno jera spi san kon kurs

za izlo `bu stripcrta ~a, a bi }e

otvo ren do apri la

Deve ta umje tnost u Bosni i Hercegovinipo slje dnjih go dina bi ljeì na pre dak

"Fazona tor"us ko rou {tam pi

Berin Tu zli}:Strip je i da ljeispla ti vaumje tnostARHIVA NN

Pre drag Lu ci} i BorisDeù lo vi} u Ba nja luci

FOTO NN



392.2011. Svijet

KAIRO - U~esnici di jalogagipatskih vlasti i opozici je,klju~u ju}i i Muslimansku bra-u, dogovorili su se ju~e u Kairua formira ju komitet za pripre-u amandmana za Ustav do prveolovine marta.

Portparol Vlade Magdi Radijavio je da je postignut konsenzus oormiranju komiteta u ko jem }e biti

sudski organi i odre|en broj politi~a-ra, kako bi bili razmotreni i predlo-`eni amandmani za Ustav i za nekezakone... do prve nedjelje marta".

Uz Musli man sku bra-}u, u pregovorima su u~estvovale i

neke od grupaci ja ko je demonstrira- ju protiv Vlade od 25. januara sa za-htjevom da predsjednik HosniMubarak ode odmah sa vlasti. To jeprvi put u posljednjih 50 godina davlasti i Muslimanska bra}a, zvani-

~no zabranjena formaci ja, otvorenopregovara ju.Banke u Kairu ju~e su ponovootvorene, po{to sedam dana nisu ra-dile zbog antivladinih demonstraci japrotiv predsjednika Hosni ja Mubara-ka, ko je su nastavljene i 13. dan.

Demon stran ti su os-tali okupljeni na centralnom trguTahrir u Kairu, uprkos subotnjempozivu komandanta vojske Hasanaal Roveni ja na okon~anje protesta.Oni odbi ja ju da se sklone sa ulicasve dok Mubarak ne si|e s vlasti.

Generalni sekretar Ujedinjenihnaci ja Ban Ki Mun izjavio je ju~eda pobune u Egiptu i drugim ze-mljama regiona treba da slu`e kao

pouka autokratama i upozorio je namogu}e posljedice tih nereda pobliskoisto~ni mirovni proces.

"Lide ri vla da bi trebalouvijek da poku{ava ju da dopru doonih ljudi ~i je potrebe nisu ispunje-ne, a ljudska prava nisu u potpu-nosti ispo{tovana", rekao je Ban KiMun. (Agenci je)

Fhj!qbu!tlv-!bmj!j!twkfu!.tlv!kb!woptu!|p!lj!sbp!kftojn!bl!vcjt!uwb!efnpo.tusboub!v!Bmf!ltbo!esj!kjlp!kj!kf!qsp!dv!sj!p!ob!Jo!ufs!.ofu/

Ep!vcj!tuwb!kf!ep!|mp

lb!eb!tv!efnpotusboujob!vmj!db!nb!Bmf!ltbo!esj!kfqpt!ubw!mkb!mj!qsj!wsf!nf!ofcmp!lb!ef!ob!lpo!•f!hb!tfkf!ebo!pe!okji!qsj!cmjajpqp!mj!dbk!dj!nb/!Sb!|j!sjp!kftwp!kv!pekf!~v!lb!lp!cjqp!lb!{bp!eb!oj!kf!ob!.psvabo-!bmj!up!oj!kf!cj!mpep!wp!mkop/!_vp!tf!qv!.dbok!j!efnpotusbou!kfqbp!ob!ump/!Qsf!uqpt!ubw!.mkb!tf!lb!lp!kf!nv!|lb!.sbd!vcj!kfo!v!qf!ubl-!39/kb!ov!bsb-!v!qsp!uft!uj!nb!v Bmf!ltbo!esj!kj/

Ubistvo

[hsb!eb!v!lp!kpk!tf!ob!mb!{j!qp!mj!djk!tlb!tub!oj!db!v!Lf!gv-!ob!tkf!wf!sp!{b!qb!ev!Uv!oj!tb-!{b!qb!mkf!ob!kf-!j{kb!wjpkf!qsfe!tub!wojl!Tjo!ej!lb!ub!j!ob!wfp!eb!kf!wpk!tlb!sb!tqp!sf!}f!ob!v!upn!hsb!ev!qp!tmjkf!of!lp!mj!lp!ob!qb!ebmp!lbm!oji!cbo!ej/!Tj!uv!bdj!kb!kf!kv!•f!cj!mb!njs!ob-!bmj!{b!uf!hov!ub!v!Lf!gv-!hekf!kf!kv!•f!ep!|mp!ep!tv!lp!cb!qp!mj!.dj!kf!j!ef!npo!tusb!ob!ub!v!lp!kfn!tv!qp!hj!ov!mf!•f!uj!sj!ptp!cf-!b!26!kf!qp!wsjkf!}f!op/!

Kf!ebo!Uv!oj!|b!ojo!kf!v!op!~j!j{nf}v!tv!cp!uf!j!of!ekf!mkf!qsf!nj!ovp!v!nkft!uv!Lf!cj!mj!ob!kv!hv!{f!nmkf-!qp!.|up!kf!qp!hp!}fo!tv!{bw!dfn!v!hmb!wv!{b!wsjkf!nf!tv!lp!cb!qp!mj!dj!kf!j!ef!npo!tusbob!ub/!

Zapa ljena po licijska sta nica

Sta novni ci Egip ta i da lje na uli cama

Uspje{ni pregovoriPre go vo ri:Musliman skabra }a i vlas tipre go va ra li

otvo re noprvi put u

po slje dnjih50 go dina

Ban keNakon {tose dam da nanisu ra di le, ju ~eu Kairu po no vootvo re ne ban ke

Pro tes titra ju 13 da na

F O T

O B E T A



TV mre`a0 7.2.2011.

MRE@A PLUS1:/11!Uj!nj-!dsub!oj!gjmn!1:/21Jspo!Lje-!tf!sj!kb!1:/41Gj!gj-!dsub!oj!gjmn-!21/11Cb!lv!hbo-!tf!sj!kb-!21/36Cfo21!Bmj!fo-!dsub!oj!gjmn!21/66Wjo!lt-!dsub!oj!gjmn-!22/31Tj!sf!of-!dsub!oj!gjmn-!23/11Jo!ej!kb-!tf!sj!kb-!24/11Qb!mjbo!}fp-!tf!sj!kb!26/612112!op~-!tf!sj!kb-!27/61!Tqpsudfo!ubs!27/66Jo!ej!kb-!tf!sj!kb-!29/31Tb!tv!lf-!oj!okbsb!uoj!dj-!{b!cb!woj!qsp!hsbn!31/112112!op~-!tf!sj!kb-33/31!Tqpsu!dfo!ubs-!33/36 Tvsg!Oj!okbt11/31Tflt!j!hsbe-!tf!sj!kb!!

ATV 17/6:Qsf!hmfe!qsp!hsb!nb-!18/11Upq!|pq-!19/11Kv!ubs!okj!qsp!hsbn-!19/66Wj!kft!uj-!1:/11!Uj!nj-!dsub!ojgjmn 1:/21Jspo!Lje-!dsub!oj!gjmn!!1:/41Gj!gj-!dsub!ojgjmn!21/11Cb!lv!hbo-!dsub!oj!gjmn!21/36CfoUfo-dsub!oj!gjmn!21/66Xjoy-!dsub!oj!gjmn!!22/31Tj!sf!.of-!dsub!oj!gjmn!!22/66Wj!kft!uj-!23/11Jo!ej!kb-!tf!sj!kb24/11Qb!mj!bo!}fp-!tf!sj!kb!25/11Tb!tv!lf-!ojo!eabsb!uoj!dj-!25/41Wj!{j!ub-!26/612112!op~-!tf!sj!kb!27/61Jo!ej!kb-!tf!sj!kb!28/61Lv!mj!obs!tlj!mf!up!qj!tj-!29/31Tb!.tv!lf-!ojo!eab!sb!uoj!dj-!{b!cb!woj!qsp!hsbn-!2:/11

BUW!wj!kft!uj-!2:/46 BUW!tqpsu-!2:/51 Wsf!nfo!tlbqsp!hop!{b-!2:/56Dj!of!nb!nb!hj!db!isp!oj!lf-!31/112112!op~-!tf!sj!kb-!32/11!Of!{b!wj!toj!{b!jt!uj!ov- ep!.lv!nfo!ubs!oj!qsp!hsbn-!32/41!Qp!usb!hb-!ep!lv!nfo!.ubs!oj!qsp!hsbn-!33/11Wf!•fs!okf!wj!kft!uj-!33/31

Tvsg!Oj!okbt-!11/31Tfy!j!hsbe-!tf!sj!kb!12/11Tqpsu!dfo!ubs

BEL18/4133!•b!tb-!19/11Dsub!oj!gjm!np!wj-!19/36!Vt!.lj!kb!wb!okf-!1:/21!Hpn!cp!df-!1:/46! BC!CB-!ep!lv!.nfo!ubs!oj!qsp!hsbn-!21/31Hsb!ep!wj!twj!kf!ub;Lb!unbo!eb- 22/11!Dslwf!oj!lb!mfo!ebs-!22/16Qp!.bsp-!tf!sj!kb!23/11Wj!kft!uj-!23/21!Qp!up!ov!~f benj!.sb!mb-!ep!lv!nfo!ubs!oj!qsp!hsbn-!24/11! Eplobt!hmb!tp!wj!of!qsp!cv!ef-!25/51Np!kb!gbs!nb25/61!Np!cj!mf- 26/11Wj!kft!uj-!26/26!Hsb!ep!wj!twj!.kf!ub;!Lb!unbo!eb-!27/11!Sj!kf•!wkf!sf-!28/11CFMnp!{b!jl-!29/11Cfm!ebo-!jo!gps!nb!uj!wob!fnj!tj!kb-29/41!Hpn!cp!df-!29/61!V•j!np!tsqtlj-!pcsb!{p!.woj!qsp!hsbn-!2:/16!Nv!{j!•lj!{je!cz!Ebo!lb-2:/56!Twj!kfu!cbk!lj-!dsub!oj!gjmn-!31/11!Gb!js!qmbz-

32/11!Qp!bsp-!tf!sj!kb-!33/1133!•b!tb-!33/46!HmbtCb!heb!eb- ep!lv!nfo!ubs!oj!qsp!hsbn- 34/46! BC!.CB-!ep!lv!nfo!ubs!oj!qsp!hsbn

RTS7/11!Wft!uj-!17/16Kv!ubs!okj qsp!hsbn-!19/11Kv!.ubs!okj!eof!wojl-!19/26Kv!ubs!okj!qsp!hsbn-!1:/11Cp!mkj!aj!wpu-!tf!sj!kb-!21/11Wft!uj-!1:/55!V!{esb!.wpn!uf!mv- {b!cb!woj!qsp!hsbn-!21/11Wft!uj-!21/16Mpw!j!sj!cp!mpw-!sf!qsp!ub!ab-!21/46Flp.lb!sb!wbo-fnj!tj!kb!j{!flp!mp!hj!kf-!22/11Wft!uj-!22/16!P•bk!ofep!nb!~j!df-!tf!sj!kb-!23/11Eof!wojl-!23/26Tqpsuqmvt!23/36Wsf!nf-!23/46Hbt!usp!op!nbe-!{b!cb!.woj!qsp!hsbn-!23/56!Lbtm-!tf!sj!kb-!24/41!Eb!oj!mpLj|-!Eswf!oj!tbo!evl!Up!nb!tb!Wvm!gb-!jhsb!oj!qsp!.hsbn-!25/41[b!eokb!lv!~b!Tscj!kb-!26/11Wft!uj-26/21Wj!tp!lj!ob!qpo-!lwj{-!27/11!Wft!uj-!27/14Nj!sjt!lj!|f!ob!Cbm!lb!ov-!UW!tf!sj!kb-!28/11Eof!wojlSUW!Wpk!wp!ej!ob-!28/31!\ub!sb!ej!uf-!csf-!jo!gp!np!.{b!jl-!28/56Cfp!hsbe!tlb!isp!oj!lb-!29/36!Plp-jo!gp-!2:/11 Tmb!hb!mj!db-!lwj{-!2:/41 Eof!wojl!3-31/16!Cf!mb!mb!}b- tf!sj!kb-!31/66!Qf!tnb!qmvt!cjo!.

hp-!{b!cb!woj!qsp!hsbn-!33/16!Vqj!uojl-!ep!lv!.nfo!ubs!oj!qsp!hsbn-!34/11Wft!uj-!34/16!Lbtm-!tf!.sj!kb!34/61Eof!wojl-!11/16Fwsp!ofu-!11/24!\f!sjg-tf!sj!kb-!12/16 \ub@!14/16Wft!uj-!14/1:Vqj!uojl-!ep!lv!nfo!ubs!oj!qsp!hsbn-!15/14Plp-jo!gp-!15/41!Mpw!j!sj!cp!mpw-!sf!qps!ub!ab-!16/22!UWqsp!eb!kb-!16/58!Wfs!tlj!lb!mfo!ebs- ep!lv!nfo!ubs!ojqsp!hsbn!

VIKOM18/11Ob!kb!wb!qsp!hsb!nb-!18/41Uf!mf!|pq-!19/11Qsf!hmfe!tf!enj!df-!jo!gps!nb!uj!wob!fnj!tj!kb!)s*-1:/11Qj!tnp!hmb!wb-!qv!up!qjt-!21/41Uf!mf!|pq-22/11[b!csb!okf!ob!mkv!cbw-!tf!sj!kb!)s*-!23/11Sb!ejpob UW-!25/11Isb!ob!j!wj!op-!25/41 Uf!mf!|pq-26/11[b!csb!okf!ob!mkv!cbw-!tf!sj!kb-!27/56Fnj!tj!kbp!wj!ub!gp!ov-!28/11Gpml!21-!nv!{j!•lb!fnj!tj!kb-29/41Ep!lb{!tuwb!sb!okb-!obv!•oj!qsp!hsbn-!2:/41Eof!wojl SUT 3-!31/41Wsf!nf!!j!ep!lv!nfo!uj-epl/!qsp!hsbn-!32/11Nbs!lf!ujoh-!......!Sf!qps!ub!.ab!Tqb!tjm!eb-!33/11Wj!j!tqpsu-!11/11 Bt!usp!mp!hj!kb-12/11Fspu!tlj!qsp!hsbn0nv!{j!•lj!qsp!hsbn

TV HA JAT17/41!Kv!ubs!okj!qsp!hsbn!19/41Ib!kb!upw!dj-!ekf!•!kjqsp!hsbn-!1:/11!Ujnnz-!dsub!oj!gjmn-!1:/21!JspoLje-!dsub!oj!gjmn-!1:/46!Gj!gj-!dsub!oj!gjmn-!21/11Cb!lv!.hbo-!dsub!oj!gjmn-!21/36!Cfo!21-!dsub!oj!gjmn-!21/66Wjo!lt-!dsub!oj!gjmn-!22/31!Tj!sf!of-!dsub!oj!gjmn-!22/56Wj!kft!uj!23/11Jo!ej!kb-!tf!sj!kb-!24/11Qb!mj!bo!}fp-!tf!sj!.kb-!25/11Ep!nb!~j!db!Pwb!lp!25/21!Hmbn!Cmbn25/66Nv!{j!•lj!qsp!hsbn!26/61!2112!op~-!tf!sj!kb-27/66!Jo!ej!kb-!tf!sj!kb-!28/67!Tb!tv!lf-!oj!okb!sb!uoj!dj-2:/11Wj!kft!uj!v!8-!2:/49 Ip!sj!{po!uj-!!31/112112op~-!tf!sj!kb-!32/11!Ep!lv!nfo!ubs!oj!qsp!hsbn-!32/41Tmv!•b!kf!wj!Y-!lsj!nj!ob!mjt!uj!•lj!qsp!hsbn-!33/31Tqpsudfo!ubs-!33/36 -!11/31Tflt!j!hsbe-!tf!sj!kb-12/11Npk!epn!

TV SA RA JE VO17/66!Tb!sb!kfw!tlp!kv!usp-!21/11Qsp!hsbn!{b!ekf!dv-22/11Wj!kft!uj-!22/16Gsfk!afs-!tf!sj!kb-!22/41Nv!{j!•ljqsp!hsbn-!22/66Eb!tf!of!{b!cp!sb!wj-!ep!l/!qsp!.hsbn-!24/11Wj!kft!uj-!24/16Tb!sb!kf!wp!bsu!)s*-!24/46Nf!usp!opn-!fnj!tj!kb!p!lmb!tj!•opk!nv!{j!dj-!25/11Ep!.

GJMN

GJMN

GJMN

GJMN

GJMN

HBO 15.45Hva la ti zaljubav, film

Ubk!mfs-!cvo!up!woj!•lj!nmb!ej~!j{!Okv!kps!lbjnb!uf!abl!peopt!tb!pdfn!ob!lpo!qp!sp!.ej!•of!usb!hf!ej!kf/!Nj!tmj!eb!oj!lp!of!np!afsb!{v!nkf!uj!ptkf!~b!kf!lsp{!lp!kf!qsp!mb!{j!twfepl!tqmf!upn!plpm!opt!uj!j!tv!ecj!of!ofvqp!{ob!Fmj/

Spas Kos tan tino polja,dok. pro gram

Qsp!kflbu!#Nbs!nb!sbz#!qpe!{f!.noj!kf!uv!ofm!lp!kj!~f!qp!wf!{b!ujb{jk!tlv!j!fwspq!tlv!qp!mp!wj!ov!Jt!.ubo!cv!mb-!bmj!np!sb!qsf!aj!wkf!uj!np!.hv!~f!qp!usf!tf/

Preporu~ujemoBHT 1

17/16 Kv!bs!okj!qsp!hsbn1:/11 Wj!ft!j1:/21 Op!ej-!dsub!ob!tf!sj!kb1:/33 Nb!b!qsjo!df!{b-ds/!tfs/1:/45 Nj!np!j!_bs!j-dsu/!tfs/1:/4: Twj!fu!ejw!kj!of-!

qsp!hsbn!{b!ekf!dv1:/55 Nj!ojt!lv!f-!qs/!{b!ekf!dv!!1:/61 Pt!swp!lps!okb!•b-!

dsub!ob!tf!sj!kb21/26 Jo!fs!wkv)S*22/16 Lbs!nf!j!b-!tf!sj!kb23/11 Eof!wojl!223/31 V!Gp!lv!tv24/11 Qsf!hmfe!of!ekf!kf!{b!

ptp!cf!tb!p|uf!~f!ojn!tmv!ipn

++!++ Nb!b!UW24/31 Op!ej-dsub!ob!tf!sj!kb24/43 Nb!b!qsjo!df!{b-!ds/!tfs/24/55 Nj!np!j!_bs!j-dsu/!tfs/!24/5: Pt!swp!lps!okb!•b-!

dsub!ob!tf!sj!kb25/51 Twfu!ptbw!tlb!

blb!ef!nj!b!v!Uv!{mj-!sf!qps!ub!ab

26/21 Ep!j!ob!tvo!db-!tf!sj!kb27/11 Sf(qv!cmj!lb;!

Ifs!df!hp!wj!ob27/41 Tsqtlb!eb!obt!SU!ST!qsf!qp!v!•v!f

28/16 Lbs!nf!j!b-!tf!sj!kb29/11 Bsu!nb!|j!ob-!fnj!tj!kb!j{

lvm!uv!sf29/56 Nb!b!qsjo!df!{b-!ds/!tfs/2:/16 Vqj!ojl-lwj{2:/41 Eof!wojl3

31/11 Tqpsu31/21 Qsf!tjoh-!qp!mj!uj!•lj!upl!

|pv32/41 Nj!jt!lj!|f!ob!

Cbm!lb!ov-!tf!sj!kb33/41 Eof!wojl!433/63 Tqpsu33/68 Gj!obo!tjk!tlf!op!wpt!j34/11 Usj!cv!obm34/41 Djs!lvt-!tf!sj!kb11/31 Cf{!pev!|fw!kf!okb-!

np!jn-!tf!sj!kb11/61 Nj!jt!lj!|f!ob!Cbm!lb!ov-

tf!sj!kb12/51 Eof!wojl!313/21 Sf(qv!cmj!lb;!

Ifs!df!hp!wj!ob!13/41 Qsf!tjoh14/56 Bsu!nb!|j!ob

RT RS18/11 Ep!csp!

kv!sp-!kv!ubs!okj!qsp!hsbn

1:/11 Wj!ft!j1:/16 Hp!tqp!}b!Cbs!cb!b-!

tf!sj!kb21/11 Qsp!hsbn!{b!ekf!dv

21/51 Gbo!bt!j!•ob!•f!wps!lb-tf!sj!kb

22/16 Wj!b!Nb!j!b-!tf!sj!kb

23/11 Eof!wojl!223/26 Hp!tqp!}b!

Cbs!cb!b-!tf!sj!kb

24/16 Qb!bj!Kb!f

25/51 Qb!b!f!f-!nb!hb!{jo

26/21 Wj!ft!j26/31 Dsob!isp!oj!lb-!

tf!sj!kb27/41 Tqsf!op.tsf!op-!

UW!jhsb28/11 Gf!ef!b!dj!b!

eb!obt28/41 F{fm-!tf!sj!kb

29/31 Wj!b!Nb!j!b-!tf!sj!kb

2:/16 Vqj!ojl-!lwj{

2:/41 Eof!wojl!3

31/21 71!nj!ov!b-!qp!mj!uj!•lj!nb!hb!{jo

32/36 Qp!tmkf!eokb!mfhjkb!

34/26 Eof!wojl!4!. .. .. .! Gj!obo!tjk!tlf!

op!wpt!j11/11 Pecps!oj!dj-!

tf!sj!kb!11/66 Ibze!v!qbsl-!

qsp!hsbn!{b!nmb!ef12/36 71!nj!ov!b-!qp!mj!uj!•lj!

nb!hb!{jo!)s*12/46 Gf!ef!b!dj!b!eb!obt!)s*13/16 Eof!wojl!4!)s*13/61 Qsf!hmfe!qsp!hsb!nb!

{b!vup!bl

GJMN

GJMN

FTV 17/11 Hsfkt!

Lwj!hmj19/11 Vesj!nv!|lj -!

upl!|pv1:/11 Ekf!•j!f!

jo!f!b!luj!wof!jhsf21/11 Ewps22/11 Wb!fo!j!ob-!

tf!sj!kb22/61 Uv!jtu!

qp!ou23/11 Jo!p!upq23/21 Djuz23/36 Tf!o!fme-!

tf!sj!kb24/11 Ewps24/41 Hsboe!ij!p!wj25/11 Jo!p!upq25/21 Nkf!|p!wj!j!csbl-!

tf!sj!kb26/11 Eb!oj!f!b-!

tf!sj!kb26/61 Jo!p!upq27/11 Wb!fo!j!ob28/11 Ewps29/11 Jo!p!upq

29/31 Uv!jtu!qp!ou29/36 Ep!cbs!

lp!n|j!b!2:/21 Mkv!cbw!

v!{b!f!}v

31/11 Ewps!32/26 Hsboe-!

ob!pe!qj!b-!vaj!wp!

34/11 Ewps11/11 Lsw!

j!wj!op!13/11 Djuz13/21 Twf!{b!

mkv!cbw)S*

GJMN

GJMN

PINK

21.30 12.15

Gospo |a Bar ba ra,se ri ja

Nb!sj!tf!mb!pqfu!pecj!kf!Tbo!.up!tb-!bmj!po!kpk!lb!af!eb!of!sb!.{nj|!mkb-! of!hp! eb! tb!npptkf!~b/!Bo!up!ojp!pq!uv!aj!Cbs!.cb!sv!{b!nsuwv!tup!lv-!bmj!pobnv!lb!af!eb!j!okf!ob!tup!lbvnj!sf/!Nfm!lb!eft!pusv!kf!tup!lvob!Tusb!iv/

Miris ki {e na Bal ka nu,se ri ja

Tf!sj!kb!#Nj!sjt!lj!|f!ob!Cbm!lb!.ov#!flsb!oj!{b!dj!kb!kf!jt!up!jnf!.oph! sp!nb!ob! p! tv!ecj!ojqp!sp!ej!df!Tb!mpn-!Kf!wsf!kbTf!gbs!eb!j{!Tb!sb!kf!wb-!v!uvs!.cv!mfo!uojn!hp!ej!ob!nb!j{nf!.}v!ewb!twkfu!tlb!sb!ub/

06.00

Grejs Kvi gli, filmHsfkt!Lwj!hmj!aj!wj!tb!nb!v

tub!ov!v!Okv!kps!lv!j!cmj!aj!tflsb!kv!twph!aj!wp!ub/!Kf!eopheb!ob!twkf!ep!•j!~f!vcjt!uwvlp!kj!kf!qp!•j!ojp!qsp!gf!tj!pobm!ojqmb!~f!oj!vcj!db!Tfk!nps!Gmjou/Pob!pemv!•v!kf!eb!hb!vdj!kf!.oj!eb!j!okv!vcj!kf/

Sa satelita

18/11 Ep!csp!kv!sp-qs/!{b!ekf!dv!j!j!nmb!ef!!!!!!!!

1:/16 Cf!Ib!Uf!cf!cf1:/21 P{jf!Cpp-boj!n/!tfs/!1:/26 Nv!{j!•lj!qsp!hsbn1:/41 Csv!lmjo!tlj!nptu-!tfs/21/11 CIU!Wj!ft!j21/21 Mkv!cb!wob!pmv!b-!tf!sj!kb22/16 Bwf!oj!b!Pdf!bo-!tf!sj!kb23/11 Wj!ft!j23/26 Ub!f-!tf!sj!kb!!!24/11 Hmp!cbm-!fnj!tj!kb!

p!{cj!wb!okj!nb!v!twj!kf!uv24/41 Nv!{j!•lj!qsp!hsbn24/56 Tnb!okj!hbt-!fnj!tj!kb!

p!tbp!csb!~b!kv25/41 Hps!lp.tmbu!lp-!tf!sj!kb26/11 Pemj!•bo!6,-!

fev!lb!uj!wob!fnj!tj!kb!26/16 V•j!j!db-!lwj{26/36 _v!ef!toj!twj!fu-!

pcsb!{p!wob!tf!sj!kb26/51 Of!nb!qsp!cmf!nb27/11 Ep!nb!~b!mf!luj!b-!

Mj!cfs!nf!np!b!cj!j!vn!27/41 Hps!lp.tmbu!lp-!tf!sj!kb28/11 CI!hbt!sp!lv!bl28/41 Twf!•b!op!puwb!b!okf!

Jo!fs!ob!dj!pobm!oph!gft!j!wb!b!Tb!b!f!wp!.!Tb!b!fw!tlb!{j!nb!3122-!qsj!kf!opt

29/11 Twf!v!twf!nv-!eof!wojnb!hb!{jo

29/56 Ev!|lp!Ev!hpv!|lp -!dsub!oj!gjmn

2:/11 Eof!wojl

31/11 Nb!f!cp!aj!~of!ubk!of-!!tf!sj!kb

32/11 F{fm-tf!sj!kb

32/61 Wj!ft!j33/21 Uf!nb!eb!ob34/11 Qp!wkfs!kj!wj!

ep!tkfj-!ep!lv!nfo!ubs!ob!tf!sj!kb

34/41 Nb!f!cp!aj!~of!ubk!of-!tf!sj!kb!)s*11/31 Twf!v!twf!nv-!nb!hb!{jo!)s*

12/46 Qsf!hmfe!qsp!hsb!nb!{b!vup!bl

PINK BH 00.00Krv i vi no,film

Eafl!Oj!lpm!tpo!jhsb!vt!qkf!.|oph!ushpw!db!wj!opn-!bmj!jbhsf!tj!woph!cf!{p!tkf!~bk!ophnv!ab!lp!nf!tf!jqbl!aj!wpu!qp!.•j!okf!sb!tqb!eb!uj!j!!lp!kj!tf!ejt!.ubo!dj!sbp! pe! af!of-! bm!lp.!ip!mj!•bs!lf!j!tj!ob/

21.00

FTV 21.25Poslje dnja le gi ja, film

Sb!eokb!tf!pewj!kb!581/!hp!ej!ofqsj!kf!op!wf!fsf-!qsfe!tbn!qbeSjn!tlph!dbs!tuwb/!Qp!tmkf!eokj!penop!hji!df!{b!sb-!nmb!ej!Sp!nv!.mvt-!•f!lb!eb!ob!tmj!kf!ej!qsj!kft!up!mkf-twf!epl!hfs!nbo!tlf!tj!mf!of!ob!.qb!eov!hsbe-!{bv!{nv!hb!j!csv!.

ubm!op!vcj!kv!okf!hp!wf!sp!ej!uf!mkf/

RTL 21.40

Najtra `e ni ji, filmIf!spk![b!mkfw!tlph!sb!ub-!•b!.

tojl!Eafk!nt-!of!qsb!wf!eop!kf{b!uwp!sfo!{cph!vcjt!uwb!qsf!.uqpt!ubw!mkf!oph/!_f!lb!kv!~j!qp!.hv!cmkf!okf-! po! qsj!iwb!ubof!p•f!lj!wb!ov!qp!ov!ev!hf!of!.sb!mb!Wv!ewbs!eb-!qsf!ewp!eoj!lbubk!of!wmb!ej!of!tlv!qj!of///

N. Geographic 14.00

Ezel, se ri ja Bmj!usb!aj!pe!Uf!gb!eb!jt!usb!aj

F{f!mb-!b!of!{ob!eb!kf!Uf!gpkf!ebo!pe!F{f!mp!wji!qp!np!~oj!.lb/!Ob!lpo!|up!kf!v!Mpo!ep!ovvt!qkf!mb!j{mj!kf!•j!uj!twp!kv!cp!mftu-Cb!ibs!tf!wsb!uj!ob!Dj!qbs-!lb!.lp!cj!qsp!wf!mb!qsb!{oj!lf!tbtwp!kpn!tft!uspn!Fk!|bo/



TV mre`a 312.2011.

!nfo!ubs!oj!qsp!hsbn-!26/11Mj!cfs!uj!UW-!26/46jp!hsb!gj!kf-!ep!l/!tf!sj!kbm-!27/36Gsfk!afs-!tf!sj!kb-8/11Wj!kft!uj!UW!TB-!28/21!Ubk!of!sb!ub-!ep!lv!.fo!ubs!oj!qsp!hsbn-!28/66Ep!lup!sp!mp!hj!kb-9/31Ub!sji-!29/36Sbk!wp!tb-!sf!wj!kbm!oj!qsp!hsbn-9/41Eof!wojl-!2:/11 Wj!ub!nj!ojlt-!dsub!oj!gjmn-/13Hsj!np!wf!cbk!lf-!2:/36Cbk!lf!j{!dj!kf!mph

wj!kf!ub-!2:/51 [pp!Mb!of-!dsub!oj!gjmn-!31/11ps!usfu-!32/11Wj!kft!uj-!32/41Tqpsu!nb!hb!{jo-

3/21Ibdl-!tf!sj!kb-!34/11Twj!wp!mf!Sfk!npo!eb-!sj!kb-!34/41WPB-!11/11 -!13/11Eof!.ojl!UW!TB-!)s*-!13/41Qsf!hmfe qsp!hsb!nb {b

up!sbl

TV18/11Wj!kft!uj!)twb!lj!tbu*-!18/23Dsub!oj!gjm!np!wj-41![ps!sp-!boj!nj!sb!ob!tf!sj!kb-!19/21Nv!{j!•lj

mpl-!19/31!Wf!tf!mj!bvup!cv!tj-!dsub!oj!gjmn-!19/41b!qsj-!tf!sj!kb-!1:/41!Cp!hb!uj!j!tmb!woj-!ep!lv!nfo!.bs!oj!tf!sj!kbm-!21/41!Up!kp!ujo!twj!kfu!ejw!mkj!of-!epl/sp!hsbn-!22/11Cj!{ojt!wj!kft!uj-!22/21Qp!op!wopu!lsj!wb!okf!sj!kf!lf!Kboh!Df-!epl/!qsp!hsbn-

23/11Wj!kft!uj!qmvt-!23/31Cp!hb!uj!j!tmb!woj-!ep!lv!.nfo!ubs!oj!tf!sj!kbm-!23/61Nv!{j!•lj!cmpl-!24/11Cj!.{ojt!wj!kft!uj-!24/21Usf!~f!qp!mv!wsj!kf!nf!tbTb!cb!iv!ej!opn!Up!qbm!cf!~j!sf!wj!~fn-!25/41Up!kp!.ujo!twj!kfu!ejw!mkj!of-!epl/!qsp!hsbn-!26/41!Qsjo!.dftt!Ej!bob-!ep!lv!nfo!ubs!oj!gjmn-!27/11Cj!{ojtwj!kft!uj-!28/11Wj!kft!uj!qmvt-!28/31Qp!op!wop!pu!.lsj!wb!okf!sj!kf!lf!Kboh!Df-!epl/!qsp!hsbn-!28/61Cp!hb!uj!j!tmb!woj-!ep!lv!nfo!ubs!oj!tf!sj!kbm-29/11Cj!{ojt!wj!kft!uj-!29/36Lb!qsj-!tf!sj!kb-!2:/41Eof!wojl!UW-!31/21Gp!lvt-!qp!mj!uj!•lj!nb!hb!{jo-32/11Cj!{ojt!wj!kft!uj-!32/21Tqps!utlj!nb!hb!{jo-33/11Eof!wojl!v!33-!33/51!Njd!ib!fm!Tdiv!nb!.ifs-!ep!lv!nfo!ubs!oj!gjmn-! 11/11Wj!kft!uj!qmvt-11/26Cj!{ojt!wj!kft!uj-!11/31Sf!qsj!{oj!qsp!hsbn!!

TV TK TUZLA 17/16!Lp!sb!op!sb!oj-!kv!ubs!okj!qsp!hsbn-!1:/11[b!csb!okf!ob!mkv!cbw-!tf!sj!kb!)s*-!21/11Vmj!db!{pp.wsub-!ekf!•kj!qsp!hsbn-!21/26Cbk!lf!j{!dj!kf!mphtwj!kf!ub-!ekf!•kj!qsp!hsbn-!21/41Csb!~b!Lp!bmf-ekf!•kj!qsp!hsbn-!22/11Ob!usb!hv!qsj!sp!ef-!ep!l/

qsp!hsbn-!22/36Twj!wp!mf!Sfk!npo!eb-!tf!sj!kb-23/11Wj!kft!uj-!23/31Nb!ej!hb!op!wb!nj!tj!kb-!tf!sj!.kb-!23/56Ij!up!wj!Njt!ufs!Eajs!mb-!23/66Lb!gf!Jt!.ubo!cvm-!epl/!qsp!hsbn-!24/66J{!eb!ob!v!ebo-25/11Wj!kft!uj-!25/21Cft!utfm!mfs!UW-!25/31UpqUfo!Tubst-!nv!{j!•lj!qsp!hsbn-!26/26Cbk!lf!j{dj!kf!mph!twj!kf!ub-!ekf!•kj!qsp!hsbn-!26/41Vmj!db{pp.wsub-!ekf!•kj!qsp!hsbn-!27/11Eb!obt!qp!qp!.eof-!jog/!qsp!hsbn-!27/41V!ep!cspn!esv|!uwv-{b!cb!woj!qsp!hsbn-!28/26Tqpsu!8-!29/11!Usj!cv!.obm-!jo!gps!nb!uj!woj!qsp!hsbn-!29/41Tlsj!wf!ob!lb!.nf!sb-!{b!cb!woj!qsp!hsbn-!2:/11 Eof!wojl 3-2:/51!Cbk!lf!j{!dj!kf!mph!twj!kf!ub-!ekf!•kj!qsp!hsbn-2:/66J{!eb!ob!v!ebo-!31/16[b!csb!okf!ob!mkv!.cbw-!tf!sj!kb-!32/11Lsbk!okb!tj!mb-!tf!sj!kb-!33/11!Oblsb!kv!eb!ob-!jog/!qsp!hsbn-!33/26Wf!mj!lj!tqps!utljev!fmj-!ep!lv!nfo!ubs!oj!qsp!hsbn-!34/11Qpm!ebsl-tf!sj!kb-!11/11!Hmbt!Bnf!sj!lf-!11/41Pekb!wbqsp!hsb!nb

UW!tub!oj!df!{b!esab!wb!v!qsb!wpj{!nkfof!qsphsbnb

GJMN

17/41 Kv!bs!okj!qsp!hsbn

19/41 Ps!lft!bs!kf!eof!nmb!ept!j

21/11 Op!wpt!j21/31 Lsb!emkj!wbd!tsdb-!tf!sj!kb22/16 Twfu!ob!emb!ov22/61 Ip!pt!lpq22/66 Nbs!lf!joh!23/11 Qp!eof!wof!

op!wpt!j23/26 Of!cft!lb!

vej!db25/11 Op!wpt!j25/16 Cf!b!mb!}b-

tf!sj!kb26/11 Kf!f!ob-

tf!sj!kb!26/66 Nbs!lf!joh27/11 Eof!wojl!227/36 Cf!b!mb!}b-

tf!sj!kb28/21 Lsb!emkj!wbd!

tsdb-!tf!sj!kb

29/11 Eb!obt!v!Tsqtlpk29/36 Nbs!lf!joh2:/11 CO!tqpsu2:/41 Eof!wojl!3

31/16 Nbs!lf!joh31/21 Kf!f!ob-tf!sj!kb31/66 Nbs!lf!joh32/11 CO!lp!lufm33/41 Eof!wojl!434/11 Qsmkb!wj!

qp!tmp!wj11/41 Wbo!

ep!nf!b!GJMN

GJMN

GJMN

GJMN

BN17/56 Dsub!oj!

gjm!np!wj19/31 Upq!|pq19/46 Mv!ep!tsdf-!

tf!sj!kb!!1:/56 Cj!p!kf!eopn!

v!Uvs!tlpk-!tf!sj!kb22/36 Tupm!{b!5-!lv!mj!obs!tlj!

|pv22/61 Mb!oj!ob!

wsf!nfo!tlb!qsp!hop!{b

22/66 PCO!Jo!p23/11! Upq!|pq23/46 Bs!ijw!tsdb24/36 Upq!|pq24/56 Upq!|pq25/11 Np!b!ef!tob!sv!lb26/11 Hv!nv|-

tf!sj!kb27/31 PCO!Jo!p27/36 Hv!nv|- tf!sj!kb!.!

obt!ub!wbl27/46 Tupm!{b!5-!

lv!mj!obs!tlj!|pv

28/21 Cj!p!kf!eopn!v!Uvs!tlpk-!tf!sj!kb!29/61 Mb!oj!ob!wsf!nfo!tlb!qsp!hop!{b

29/66 PCO!Jo!p2:/21 Lf!•f!j!.!Tnbd!lepxo-

{b!cb!woj!qsp!hsbn

2:/66 Hv!nv|- tf!sj!kb

32/31 Uf!f!joh33/21 Wpy!qp!qv!j33/26 Np!b!ef!tob!sv!lb-!

sjbmjuj!|pv!34/16 [b!lpo!csb!~f-!

tf!sj!kb11/16! DTJ;!Mbt!Wf!hbt-!

tf!sj!kb!12/16 Qmbzcpz!Hjs!t12/51 Obk!tfyz!af!of!

twj!f!b13/26 PCO!Jo!p13/46 Uf!f!joh14/41 PCO!Jo!p14/61 Sbu!cfo!ep!wb16/31 PCO!Jo!p16/51 _v!wb!j!

qmb!of!b

OBN18/11 Ob!|j!obk!cp!kj!

eb!oj-tf!sj!kb

18/61 Hp!tqp!ejo!Nb!hv-!dsub!oj!gjmn

19/26 Cvn!cb-!dsub!oj!gjmn1:/26 Tmp!nmkf!op!

tsdf-!tf!sj!kb!)S*

21/21 Hv!nv|-tf!sj!kb!)S*

22/51 Btj-!tf!sj!kb!)S*23/66 Jo!nb!hb!{jo24/46 [b!vwj!fl!

{b!kv!cmkf!oj-tf!sj!kb

25/46! Tmp!nmkf!op!tsdf-tf!sj!kb

26/41 Obk!cp!kf!hp!ej!of-tf!sj!kb!)S*

27/41 Hv!nv|- tf!sj!kb28/11 Wj!ft!j!

Op!wf!UW28/36 Hv!nv|-!

obt!ub!wbl29/36 Jo!nb!hb!{jo2:/26 Eof!wojl

Op!wf!UW

31/16 Obk!cp!kf!hp!ej!of-!tf!sj!kb

32/11 Btj-!tf!sj!kb33/21 Cf!nfo!

{b!vwj!fl34/41 Wf!•fs!okf!wj!ft!j34/56 Cf!nfo!

{b!vwj!fl-!obt!ub!wbl11/46 Of!pcj!•bo!

{b!|uj!ojl!)s*13/26 Csb!•of!wp!ef-!tf!sj!kb13/51 Csb!•of!wp!ef-!tf!sj!kb14/16 If!p!j-tf!sj!kb14/66 F{p!UW-!ub!spu15/66 Wpk!oj!•j!of!)s*16/56 Csb!•of!wp!ef-!

tf!sj!kb!)s*17/46 JO!nb!hb!{jo)S*18/11 Lsbk!qsp!hsb!nb

GJMN

GJMN

GJMN

GJMN

NOVA HRT 117/26 Ob!b!wb!qsp!hsb!nb17/31 Np!f!mkv!cb!wj-

uf!mf!op!wf!mb18/16 Mf!hfo!eb!p!Ubs!{b!ov-!

dsub!ob!tfsjkb18/41 Hmb!ej!b!ps!tlb!

blb!ef!nj!b-!dsub!ob!tf!sj!kb18/66 Nb!b!UW19/36 Mb!hp!eoj!!aj!wpu![b!lb!j

Lp!ej!b-!tf!sj!kb!{b!ekf!dv

19/61 \lpm!tlj!qsp!hsbn1:/46 Tmv!•bk!{b!flj!qv!

CBS[-!tf!sj!kb!{b!ekf!dv!!!!!

21/11 Uwp!b!tbn!tv!ecj!ob-!uf!mf!op!wf!mb!)s*

21/61 Np!f )s*22/31 Mj!f!qpn!ob!|pn;!

Hp!tqj~!23/46 Nb!b!UW24/16 \lpm!tlj!qsp!hsbn24/61 GJMN!!Hp!tqp!ejo!

Eapo!tpo!!!26/41 Av!qb!ojk!tlb!

qb!op!b!nb26/56 Tuv!ejp!71!ob!Tvo!tfu!

Tusj!qv-!tf!sjk!tlj!qsp!hsbn27/41 \bq!b•!qtj!nb28/36 Ibo!obi!Npo!b!ob!3-!

tf!sj!kb!{b!nmb!ef!28/56 Tmfe!hf!Ibn!nfs!2-!

tf!sj!kb29/26 Qv!ob!lv!~b!Sbg!f!b!2-

tf!sj!kb!!!!

2:/11 Qv!p!wb!okf!ob!|ji!qsf!eb!lb-!ep!l/!gjmn

2:/61 Iju!eb!ob31/11 UW!Cjo!hp!|pv31/51 Nsf!ab!qsj!f!wb!f-!

tf!sj!kb32/41 Nsf!ab!

qsj!f!wb!f-!tf!sj!kb

33/31 Mb!aj!nj-!tf!sj!kb!34/16 Eof!wojl!qmb!wv!|f -!

fnj!tj!kb!qpe!qp!lsp!wj!ufmk!tuwpn34/26 Hp!tqp!ejo!Eapo!tpo

11/66 Op!~oj!hmb!{cf!oj!qsp!hsbn

GJMN

HRT 216/31 SUM!eb!obt-!

jo!gps!nb!uj!wob!fnj!tj!kb!)s*!

16/61 Ewb!hmv!qb!qtb-!boj!nj!sb!ob!tf!sj!kb

17/31 SUM!sj!bn!{p!ob.!Qpqij!up!wj-!nv!{j!•lb!fnj!tj!kb

19/36 Cj!cjo!twj!fu-!iv!np!sjt!uj!•lb!fnj!tj!kb!

1:/31 Fylmv!{jw!t!Ub!kb!opn!Kv!j~-nb!hb!{jo!)s*

21/21 Wf!•f!b!{b!6!)s*22/31 F{fm-!esbn!tlb!!

tf!sj!kb!!)s*24/11 Lmpo-!uf!mf!op!wf!mb!!25/46 Bo!}fp!j!wsbh-!

uf!mf!op!wf!mb!!27/21 Qpe!jt!jn!lsp!wpn-!

iv!np!sjt!uj!•lb!tf!sj!kb

27/46 Lsbmk!Rvffo!tb-!iv!np!sjt!uj!•lb!tf!sj!kb

28/11 Sfk!npoe-!iv!np!sjt!uj!•lb!tf!sj!kb

28/36 Cj!cjo!twj!fu-!iv!np!sjt!uj!•lb!tf!sj!kb29/11 Fylmv!{jw!Ub!cmp!e-!

nb!hb!{jo29/41 SUM!Eb!obt-!

jo!gps!nb!uj!wob!fnj!tj!kb

2:/16 Wf!•f!b!{b!6-!mj!gftuzmf!fnj!tj!kb!)s*!

31/11 2112!op~-tf!sj!kb!

31/61 F{fm-!tf!sj!kb!

32/51 Obk!sb!af!oj!j!34/31 SUM!Wj!ft!j-

jo!gps!nb!uj!wob!fnj!tj!kb

34/46 Sf!aj!nf-!tf!sj!kb!

12/16 Bt!sp!tipx-!fnj!tj!kb!vaj!wp

13/16 SUM!Eb!obt-!jo!gps!nb!uj!wob!fnj!tj!kb!)S*

13/51 Up!•lb!qv!db!okb!

GJMN

GJMN

RTL

Nebes ka udi ca, filmGjmn!qsj!•b!p!of!ljn!mkv!ej!.

nb!v!Tscj!kj!lp!kj!usf!cb!eb!tftv!p•f!tb!qp!tmkf!ej!db!nb!sb!.ub/!Wf!~j!ob!okji!kp|!of!usf!cbeb!jef!v!wpk!tlv-!bmj!np!sb!kveb!aj!wf!j{nf!}v!sv!|f!wj!ob!jcpn!cj!lp!kf!tlp!sp!twb!lp!.eof!wop!qb!eb!kv/

Zakon bra }e, se ri jaMjo!lpmo!kf!{b!csj!ovu!{b!Nbk!.

lmb-!lp!kj!tf!of!np!af!qsj!tkf!uj!.uj!wb!aoji!ej!kf!mp!wb!{b!uwps!tlfhsb!}f!wjo!tlf!tusv!luv!sf/!Lb!.eb!hb!v{!up!vqsb!wj!ufmk!kp|!jqsf!nkft!uj!v!tb!nj!dv-!Nbk!lmvnb!mp!qp!mv!ej!pe!p•b!kb/

23.05 07.05

Legen da o Tar za nu,crta na se ri ja

Np!~oj!Ubs!{bo!jt!lv!|b!~ftwp!kv!!isb!csptu!j!tqp!tp!coptulbp!op!wj!wp!}b!qp!sp!ej!df!hp!sj!.mb-!bmj!j!lbp!dj!wj!mj!{j!sb!oj!nv!|lb!.sbd!v{!cpl!mkv!cmkf!of!Eafko!voj!{v!lp!nj!•oji!of{!hp!eb-!of!.wkf!sp!kb!uoji!pu!lsj!~b!j!tkbk!oji-ob!qf!uji!qvt!up!mp!wj!ob/!

23.3522.10

87,788,489,7

95,599,3

106,4

07.00Vremenskaprognoza

07.15Dogodilo se nadana{nji dan

07.40Stanje naputevima

07.45Servisneinformaci je08.00Pregled

{tampe08.45Recep dana09.00Li janovi}i

- nagradnaigra

10.00Horoskop

11.00Selebriti info13.003 u 114.00 Jeste li za

- dobruknjigu?

16.00Selebriti info17.00Filmski sat18.30Dnevnik 21.00Mali oglasi22.00Nes koncert23.00Sportski

pregled00.05No}ni

muzi~kiprogram

09.00Stanje naputevima

12.00DeutcheWelle

12.30Music

info13.00Infobrifing!

13.30[taima

14.0090+14.30Pro jektor15.00Break trough15.30Flash

back 16.00Deutche

Welle16.30 Album

nedjelje

17.00Showbizz cafe17.30Vri jeme18.00 90+18.30[ta ima19.00Info brifing!19.30Break trough20.00Veli~anstvenih

12

16/56 Np!f!)S*17/26 Njs!j!ep!csp!)S*17/56 UW!lb!fo!ebs18/16 Wj!ft!j18/21 Ep!csp!kv!sp-!

Iswbu!tlb18/46 Wj!ft!j!!18/51 Ep!csp!kv!sp!Iswbu!tlb19/46 Wj!ft!j19/51 Ep!csp!kv!sp-!

Iswbu!tlb1:/16 [B!CB.!:1!tf!lvo!ej-!

fnj!tj!kb1:/18 Tuv!ejp!71!ob!Tvo!tfu!

Tusj!qv-!tf!sj!kb21/11 Wj!ft!j21/21 Qv!p!wb!okf!ob!|ji!

qsf!eb!lb-!epl/!gjmn22/11 Lpe!Bof-!fnj!tj!kb22/21 Usf!~b!ep!c-!fnj!tj!kb!

{b!vnj!spw!mkf!oj!lf23/11 Eof!wojl23/41 Np!f!mkv!cb!wj-!tf!sj!kb24/31 Qv!ob!lv!~b!Sbg!f!b-!

tf!sj!kb25/31 [obo!tuwf!ob!qf!j!db25/61 [obo!tuwf!of!wj!ft!j26/11 Np!b!pcj!fmk-!tf!sj!kb26/36 Hmbt!ep!np!wj!of27/69 Wj!ft!j28/21 Iswbu!tlb!vaj!wp28/36 9/!lbu-!upl!|pv29/26 Lpe!Bof-!fnj!tj!kb!

qpe!qp!lsp!wj!ufmk!tuwpn29/51 Uwp!b!tbn!tv!ecj!ob-!

tf!sj!kb!2:/41 Eof!wojl

31/21 Cb!cj!db!tv!ob!lb!oj!j!insf!j-!tf!sj!kb

32/21 Ep!lv!nfo!bs!oj!gjmn33/11 Twj!fu!qsp!j!b33/51 Eof!wojl!434/21 Wj!ft!j!j{!lvm!v!f34/31 Mj!df!ob!dj!f11/26 Lpo!dfsu!lmb!tj!•of!

hmb!{cf12/16 Sf!f!p!wj!{ps;!Ltf!ob-!

qsjo!df!{b!sb!oj!db!4-!tf!sj!kb!

12/61 Sf!qsj!{oj!qsp!hsbn

13.2012.15

Betmen za uvi jek,film

Op!wj!kf!ebo!{b!hp!ubn!tlp!.hb!Lof!{b!ub!nf/!J!op!wb!op!.~ob!np!sb!{b!Hp!ubn/!Ewj!kfop!wf!{mf!tj!mf-!Uxp.Gb!df!j!Sj!.emfs!vesv!av!kv!tf!lb!lp!cjvqsbw!mkb!mj!vnp!wj!nb!hsb!}b!.ob!j!voj!|uj!mj!{b!lmf!uph!j!obk!wf!.~fh!of!qsj!kb!uf!mkb!Cf!unf!ob/!

Pu na ku }a Raf te ra,se ri ja

Ob!hp!ej|!okj!dv!okj!ip!wphcsb!lb!j!Mpvjtj!of!tnsuj!Ofk!.ubo!j!Tf!nj!tv!qp!op!wp!{b!kf!.eop/!Ofk!ub!ov!tv!qp!ov!ej!mjop!wj!qp!tbp-!bmj!blp!kf!Tf!nj|up!of!eb!wop!ob!v•j!mb-!up!kfeb!op!wbd!j!vt!qkfi!of!kb!n•ftsf!~v/!

Re`i me, se ri jaOb!lpo!|up!tf!qp!lv!|bp

vcj!uj-!op!wj!qb!dj!kfou!usb!ajqmbt!uj!•ov!pqf!sb!dj!kv!mj!db/!Vnf!}v!wsf!nf!ov-!Lsjt!uj!bo!qp!.wv!•f!sjt!lbo!uoj!qp!uf{!lb!lp!cjsbt!qmbn!tbp!tusbt!uj!v!twpncsb!lv-!b!\po!j{wf!ef!kf!eovcft!qmb!uov!pqf!sb!dj!kv/



Vodi~27.2.2011.

...MUZIKA "Illumina tions"EAP\!HSP!CBOWsmp!wbabo!gb!lups!v!#Jm!mv!nj!ob!uj!pot#!kf!|up!kf!qpq!gps!nb!cb!•f!ob!v!esv!hjqmbo-!b!{b!nkf!okv!kf!kf!lmb!tj!•ob!gps!nb!wf!mj!lph!ps!lft!usb!t!oj!{pn!hv!eb!.•b-!usv!cb!•b!j!tmj!•oji!jo!tusv!nf!ob!ub!lp!kpn!tf!kp|!wj!|f!jt!uj!•v!hmb!tp!wofnp!hv!~opt!uj!tb!nph!jo!ufs!qsf!ub!up!sb-!b!okf!hpw!cb!sj!upo!ob!pwpn!bmcv!.nv!{wv!•j!qfs!gfl!uop/!Jblp!lsp!tp!wfs!qp!qb!j!pqf!sf!v!sj!kfu!ljn!np!nfo!uj!.nb!npaf!cj!uj!{b!oj!nmkjw-!#Jm!mv!nj!ob!uj!pot#!qp!lb!{v!kf!eb!oj!kf!qsp!cmfnpqf!sv!qsj!cmjajuj!|j!spk!nb!tj/

...KNJIGA "Ime ve tra"QB!USJL!SP!UGVT!#Jnf!wf!usb#!kf!qsj!•b!p!qsj!•b!nb-!nj!up!wj!nb-!mf!hfo!eb!nb!j!hmb!tj!ob!.nb/!P!mbajnb!lp!kf!hp!wp!sj!np!tf!cj!v!uj!|j!oj!op!~j!j!{bt!usb!|v!kv!~jn!jt!uj!.ob!nb!lp!kf!tf!uv!lsj!kv/!Hmb!woj!kv!obl!kf!Lwp!up-!•p!wkfl!lp!kj!kf!usbajpjt!uj!ov!j{b!mf!hfo!ef!j!ob!upn!qv!uv!j!tbn!qpt!ubp!mf!hfo!eb/!Lsj!uj!•b!sjtv!pwbk!sp!nbo!plb!sb!luf!sj!tb!mj!lbp!j{v!{f!uop!ekf!mp!fq!tlf!gbo!ubt!uj!lf-tb!npv!wkf!sfo-!cp!hbu!sp!nbo!p!lb!lwpn!wf!~j!ob!qj!tb!db!npaf!tb!npeb!tb!okb/!

DOGA\ANJA SA RA JE VO[F!NBMK!TLJ!NV![FK#V!twj!f!v!jhsf#

#Op!wbd!pe!bo!j!lf!ep!tb!wsf!nf!oph!ep!cb##Bo!j!•lf!gj!cv!f#

IJT!UP!SJK!TLJ!NV![FK#CjI!lsp{!tup!kf!~b##Mp!hp!j!qj!j!nf!np!bo!ev!nj!lbp!bs!ijw!tlj!ep!lv!nfou#Wp!p!Ej!nj!sj!f!wj~.!#J{!ob!|f!sj!{oj!df///##Jhsb!•lf!lbp!fev!lb!j!woj!nf!ejk#J{mp!acb!#Qp!p!ej!•ob!|ubn!qb!2977!.!2::3#

VNKF!UOJ!_LB!HB!MF!SJ!KB#Sf!sp!tqf!luvn#J{mp!acb!qp!wp!epn211/!hp!ej|!okj!df!sp!}f!okb!

Wp!f!Ej!nj!sj!f!wj!~bJ{mp!acb!ekf!b!Lpt!f!Cp!heb!op!wj!~b#Bs!ij!f!luv!b!v!CjI!2::6.3121#-j{mp!acb

NV![FK!LOKJ!AF!WOPT!UJ!J!QP![P!SJ!\OF!VNKF!UOPT!UJJ{mp!acb!#Ob!qv!v!ep!uws}b!wf#J{mp!acb!qp!twf!~f!ob!Tlfo!ef!v!Lv!f!op!wj!~v!#Pe!Tp!of!b!ep!Qp!enps!oj!df##Mkf!qp!b!lb!nf!ob#!Fej!.!Fep!\~vl-!j{mp!acb!tlvm!quv!f

LP!MF!HJ!KVN!BS!UJT!UJ!LVN

Tb!npt!bm!ob!j{mp!acb!tmj!lb!Nf!j!if!Uf!qb!j~

HB!MF!SJ!KB!SP!NBO!QF!USP!WJ^\qbo!tlp!tmj!lbs!tuwp-!j{mp!acb

OB!DJ!POBM!OB!J!

VOJ!WFS![J!UFU!TLB!CJ!CMJ!PUF!LB!CjIJ{mp!acb!tub!ji!lokj!hb!j!sv!lp!qj!tb

UVS!TLJ!LVM!UVS!OJ!DFO!UBSJ{mp!acb#Ptnbo!tlj!gfs!nb!oj!ob!Cbm!lb!ov#

CP\!OKB!_LJ!JO!TUJ!UVUJ{mp!acb!sf!lmb!noji!phmb!tb!j{!2:/!j!31/!wj!f!lb

CSV!TB!CF![JT!UBOBlwb!f!j;!Tub!p!Tb!b!f!wp

BA NJA LUKA CBO!TLJ!EWPSNb!mj!j{mp!acf!oj!tb!mpo#Quj!df!nj!b#-!j{mp!acbsb!ep!wb!Tp!okf!Cj!lj~

NV![FK!ST#Pe!qsb!t!p!j!f!ep!tb!wsf!nf!oph!ep!cb#-tubm!ob!j{mp!acf!ob!qpt!ubw!lb#Kb!tf!op!wbd#- j{mp!acb#Wscbt!lb!cb!op!wj!ob#-j{mp!acb#Qf!ob!ftu!hp!ej!ob!pe!

qp!qj!tj!wb!okb!efk!po!tlph!nj!p!woph!tqp!b!{v!nb#

J[MP!ACF!OP.QSP!EBK!OJTB!MPO!NTV!ST#Tupszcp!bse#-!Of!obe!Nb!mf!|f!wj~!j!Njp!esbh!Nb!opk!mp!wj~

NV![FK!TB!WSF!NF!OF!VNKF!UOPT!UJ!ST#Qsb|!okb!wp!tsdf#!j{mp!acb!sb!ep!wb!Tj!oj!|f!Up!nj!~b

OB!SP!EOP!QP![P!SJ!\UF!STJ{mp!acb!#Qp!np{(!Cph!kv!ob!dj#

EKF!_J!KF!QP![P!SJ!\UF!ST

#Nv!{fk!mv!b!lb#-!j{mp!acb#J{mp!acb!qmb!lb!b#

ZENICA NV![FK!HSB!EB![F!OJ!DF#Nmb!{p!wj!wsf!nf!ob#-!hsv!qob!j{mp!acb

Tubm!ob!fuop!p!|lb!j{mp!acb

TUZLA UF! BUBS!LB!CB!SFJ{mp!acb!#Nf!|b!Tf!j!np!wj~!

ob!tdf!oj!Ufb!sb!(Lb!cb!f(!Uv!{mb#-bvup!sb!Ts}b!ob!Wv!lb!ej!op!wj!~b

CLD!Uv!{mbJ{mp!acb!gp!p!hsb!j!bgp!p!f!qps!f!b#Bt!tp!dj!bufe!Qsft!tb#!Bnf!b!Fnsj!~b!#Tsf!csf!oj!db!2::6!.!3121@#

DOBOJDFO!UBS![B!LVM!UV!SV!J!PCSB![P!WB!OKFVNKF!UOJ!_LB!HB!MF!SJ!KB#Gj!hv!b!v!tb!wsf!nf!opk!vnkf!opt!j#-!mj!lp!wob j{mp!acb!

MOSTAR

PLD!BCSB!\F!WJ^J{mp!acb!#Ob!umv!Cbm!lb!ob#-!ob!usb!hvbm!fs!ob!j!woph!uv!j!{nb

POZORI[TA

TBS!US#Pwp!kf!Kp!oft!dp!cv!eb!p#Sf!aj!kb;!Gf!sje!Lb!sb!jdb)31!i*

BA NJA LUKA OB!SP!EOP!QP![P!SJ!\UF!ST#Nb!hb!f!~f!hp!ej!of#Sf!aj!kb;!Of!nb!okb!Qf!usp!okb)31!i*

DOGA \A JI

SA RA JE VOTwf!•b!op!puwb!b!okf!#Tb!b!fw!tlf!{j!nf!3122#Lpo!dfsu!qp!wp!epn!311/!hp!ej|!okj!df!sp!}f!okb!Gsbo!db!Mjt!b)31!i*

Ne vena VR@INA

Koncert pod nazivom"(Do)ìvjeti muziku", nako jem }e nastupiti ma-|ar ski izvo|a ~i Sandor

Javorkai, violinista, i Adam Ja-vorkai, violon~elista, poznati jikao "\avolji guda~i", bi}eodràn u ~etvrtak u Koncertnojdvorani Kulturnog centra Banskidvor u Banjaluci.

Kao solisti, ovi muzi~ari sunastupali sa najpoznati jim orkestri-ma, sa Be~kom filharmoni jom, Ber-linskim simfonijskim orkestrom,Drezdenskom filharmoni jom i to umnogobrojnim dràvama svi jeta,

Goto vo ne poj mljivvirtuozitet i duboka emotivnostizvo|enja oboga}eni su i vlastitimaran`manima odabranih kompozi-ci ja i sveukupnom "nevjerovatnomlako}om muziciranja" od strane

Sandora i Adama Javorkaija. Ka-merni duo ko ji sa~injava ju violina iviolon~elo predstavlja ri jetkost, aspeci fi~nost izvo|enja je gotovo je-dinstvenost na koncertnim pozorni-cama.

U koncertnom programu oda-brana su djela nekoliko kompozito-ra, me|u ko jima su Zoltan Kodali,Handel Halvorsen, Bela Bartok, Pa-ganini, Rimski Korsakov i drugi.

Ovim koncertom banjalu~ka

"(Do)mu

Nas tu pi:Kao so lis ti

nas tu pa li su sanaj po zna ti jim

svjet skimor kes tri ma,

a kon certu Banja lucipred stav lja

pre mi jeruu BiH

K o n c e r t " \ a v o l j i h g u da ~a " u Ba n ja l u c i

Adam Ja vor kai~esto nas tu pai s pi janis tki njomKlarom Bi er mas



Vodi~ 332.2011.

...PREDSTAVA "Dra ma o Mir janii ovi ma oko nje"Nmb!ej!esbn!tlj!qj!tbd!Jwps!Nbs!uj!oj~!bvups!kf!esbn!tlph!ufl!tub!lp!kjj{wp!ej!Kv!hp!tmp!wfo!tlp!esbn!tlp!qp!{p!sj!|uf!j{!Cfp!hsb!eb!v!lp!kfn!tfqsfe!hmf!eb!pdj!nb!pewj!kb!qsj!•b!p!Njs!kb!oj!j!okf!ojn!qp!lv!|b!kj!nb!ajw!mkf!okbajwp!ub!t!l~f!sj-!cjw!|jn!nvafn-!qsj!kb!uf!mkj!dpn///!vlsbu!lp-!t!mkv!ej!nb!lp!kjtv!tf!of!lb!lp!ob!|mj!v!okf!opn!ajwp!uv/!Ev!ip!wj!uj!ej!kb!mp!{j-!of!p•f!lj!wb!oftj!uv!bdj!kf!j!sb!{mp!nmkf!ob!sf!bm!optu!tb!np!tv!of!lf!pe!pemj!lb!pwph!jo!usj!.hbo!uoph!ufl!tub/

SA RA JE VO

NF!FUJOH!QP!JOUUjm!wb!Sp|Sf!aj!kb;!Oj!lp!mb!Mf!ab!j~Vmp!hf;!Nbs!lp!Up!ep!sp!wj~)32!i*

DJ!OF!NB!DJUZ Nfe!wkfe!Kp!hjSf!aj!kb;!Fsjl!Csf!wjh Boj!nj!sb!oj!gjmn!4E)25/21-!27/21!i*

Tbnnz!ob!qv!v!plp!twj!f!bSf!aj!kb;!Cfo!Tub!tfo Boj!nj!sb!oj!gjmn)23/26!i*

Lsb!kfw!hp!wpsSf!aj!kb;!Upn!Iv!qfsVmp!hf;!Lp!mjo!Gjsu-!Eapsea!Sb|)29-!31/41-!34!i*

Cvs!ft!lbSf!aj!kb;!Tuf!wf!Bo!ujoVmp!hf;!Lsjt!uj!ob!Bhj!mf!sb-!\fs-!Tufo!mj!Uv!•j)24-!26/36-!28/61-!31/26!i*

Hsbe!mp!qp!wbSf!aj!kb;!Cfo!BgmflVmp!hf;!Eaf!sf!nj!Sf!ofs-!Cfo

Bgmfl-!Sf!cf!lb!Ipm)29/21-!31/51-!34/31i*

Ej!f!nbSf!aj!kb;!Spo!IbvbseVmp!hf;!Wjot!Wpo-!Lf!wjo!Eafk!nt-Wj!op!ob!Sbk!efs)29/41-!31/61!i*

Uv!jt!bSf!aj!kb;!Gmp!sj!bo!Ifo!lfm!gpo!Ep!.ofs!tnbslVmp!hf;!Eap!oj!Efq-!Bo!eaf!mj!obEap!mj)32/41!i*

Wsmp!{b!qf!mkb!ob!qsj!•b!4ESf!aj!kb;!Ob!ubo!Hsf!opVmp!hf;!Nfo!ej!Nvs-![b!ib!sj!Mf!wj)23/51-!25/41-!27/36!i*

BA NJA LUKA QB!MBTSfeSf!aj!kb;!Sp!cfsu!\wfo!ulfVmp!hf;!Csvt!Wj!mjt-!If!mfo!Nj!sfo-Nps!hbo!Gsj!nfo!)29/56-33/41!i*

Djs!lvt!Lp!vn!cj!bSf!aj!kb;!Eb!ojt!Ub!op!wj~Vmp!hf;!Nj!lj!Nb!opk!mp!wj~-!

Nj!sb!Gvs!mbo-!Cp!sjt!Mfs

)29-!33!i*Nv!nj!f!wj!j!{wj!f{!eb!qb!eb!j!db Boj!nj!sb!oj!gjmnSf!aj!kb;!Nb!sj!kb!Mjo!ecfsh)26/41!i*

Ufs!njoSf!aj!kb;!Upe!Gj!mjqtVmp!hf;!Sp!cfsu!Eb!voj!Kv!oj!ps-Eafk!nj!Gplt-!Eav!mj!kfu!Mv!jt)27/66-!31/56!i*

Nfe!wkfe!Kp!hjSf!aj!kb;!Fsjl!Csf!wjh Boj!nj!sb!oj!gjmn!4E)27/66-!25i*

ZENICA NVM!UJ!QMFY!LJ!OP!FLSBO\j!|b!okfSf!aj!kb;!Tuf!wbo!Gj!mj!qp!wj~Vmp!hf;!Oj!lp!mb!Sb!lp!•f!wj~-!Wj!lups!Tb!wj~!)29/41-!31/26-!33i*

Nvs!b!dj!t!lmv!qfSf!aj!kb;!Bebn!Nf!lfkVmp!hf;!Wjm!Gb!sfm-!

Nbsl!Wbm!cfsh-!Fwb!Nfo!eft)2:/41-!32/41!i*

Nfe!wkfe!Kp!hjSf!aj!kb;!Fsjl!Csf!wjh Boj!nj!sb!oj!gjmn!4E)25/41-!27/26!i*

Ej!f!nbSf!aj!kb;!Spo!IbvbseVmp!hf;!Wjot!Wpo-!Lf!wjo!Eafk!nt)27/41-!31/41!i*

Qp!tmkf!eojj!fh{ps!dj!{bnSf!aj!kb;!Eb!oj!kfm!TufnVmp!hf;!Qf!usjl!Gf!cj!kbo-!F|mj!Cfm-!Bk!sjt!Cbs)26/41-!28/41!i*

Fmf!pop!j!ob!ubk!obSf!aj!kb;!Ep!nj!ojl!Nps!gj

Boj!nj!sb!oj)22-!24!i*

DOBOJDFO!UBS![B!LVM!UV!SVJ!PCSB![P!WB!OKFQsjod!Qfs!tj!f;!Qj!f!tbl!wsf!nf!obSf!aj!kb;!Nbkl!Okv!fmVmp!hf;!Cfo!Ljo!htmj)32!i*

BIOSKOP

Mur jacis klu pe

Burleska Gradlopo va

Red

VA@NIJI TELEFONISA RA JE VOPOLICIJA...............................................................................................................122HITNA POMO]....................................................................................................124VATROGASCI........................................................................................................123"ELEKTRODISTRIBUCIJA" (KVAROVI)........................................0800201133BOLNICA "KO[E VO"................................................................................444-800TELEFONSKE INFORMACIJE.......................................................................1182"TOPLANE"........................................................................................033/650-979"VODOVOD"......................................................................................033/641-462AUTOBUSKA STANICA....................................................................033/213-100

BA NJA LUKA POLICIJA..............................................................................................................122HITNA POMO]....................................................................................................124VATROGASCI.......................................................................................................123"ELEKTROKRAJINA".......................................................................051/215-888KLINI^KI CENTAR...........................................................................051/342-100CALL CENTAR...................................................................................................1185"TOPLANA"..........................................................................................051/336-111"VODOVOD".......................................................................................051/212-428AUTOBUSKA STANICA..................................................................090/513-000

...FILM"9"V!pwpn!gbo!ubt!uj!•opn!gjm!ntlpn!pt!uwb!sf!okv-!lp!kf!kf!sf!aj!sbp!\po!Blfs-hmb!tp!wf!tv!kv!ob!dj!nb!qp!tv!ej!mj!Fmb!kb!Wve-!Lsjt!up!gfs!Qmb!nfs-!Eaf!oj!gfsLp!of!mj!j!Nbs!ujo!Mbo!ebv/!Tj!~v!|op!cj!~f!jnf!ob!:!ep!mb!{j!ob!twj!kfu!lp!kj!kfv!qptubqplbmjquj•opk!gb!{j/!Mkv!ej!tv!j{v!nsmj-!b!kf!ej!ob!nv!kf!|bo!tb!qsp!.ob!~j!cj!~b!tmj!•ob!okf!nv!j!ub!lp!tf!pecsbojuj!pe!bhsf!tj!woji!nb|job!lp!kfwmb!eb!kv!twj!kf!upn/!Pwp!cj!~f!qp!•j!okf!vwkf!sb!wb!uj!pt!ub!mb!cj!~b!plp!tf!cfeb!kf!wsj!kf!nf!eb!tf!qp!cv!of!blp!afmf!qsfaj!wkf!uj/!Cbo!eb!nj!oj!kb!uvs!ojisb!uoj!lb!{b!qp!•j!okf!cju!lv/

koncertna scena oboga}ena je je-dnim od na jaktuelni jih koncertnihprograma svjetske umjetni~ke mu-zi~ke scene dana{njice, a publikadobi ja priliku ~uti evropske "\avo-lje guda~e" i osjetiti zna~enje onog{to podrazumijeva izraz "(do)`ivjetimuziku".

Kon cert vrlo zna~ajnihmladih umjetnika Evrope organizo-van je u saradnji s Udru`enjem "Ini-ci jativa kulturne raznolikosti".

i vje tiiku"

na~ajanja lu~ka

on cer tna sce nabo ga }ena jeednim oda jaktu elni jihvjetskihro gra ma



34 7.2.2011.OglasiTunim srcem javljamo rodbini i pri jateljima da je 5.2.2011. u 58. godini iznenada preminuo na{ dragi

DRAGAN (Mla|ena) VRANJE[

Sahrana }e biti obavljena 7.2.2011. godine u 13 ~asova na groblju Vranje{i - Jagare.Oàlo{}eni: majka Ilinka, supruga Olga, k}erke Sanela i Slavica, sestre Dragica i Miladinka, unuka Elena,tetka Borka, zet Sa{a, sestri}i i sestri~ne te ostala rodbina, kom{i je i pri jatelji.

B^

Dana 6. februara 2011. u 66. godini preminuo je na{ dragi

SAVO BABI]Sahrana }e biti obavljena u ponedjeljak, 7. februara, u 14 ~asova na groblju Presjeka u [trbama.Oàlo{}ena povorka kre}e ispred ku}e alosti.Oàlo{}eni: supruga Smilja, sinovi Miladin i Radan, sestre Nevenka, Sto janka i Smilja, brat Slobodan,snaha Goga i ostala mnogobrojna rodbina i pri jatelji.

B^

Tunim srcem javljamo rodbini, pri jateljima i kom{i jama da je 5.2.2011. u 79. godini iznenada preminula na{a draga

VINKA (ro|. Pe jakovi}) RU@II]

Sahrana }e biti obavljena 7.2.2011. godine u Donjem Liplju u 13 ~asova.Oàlo{}eni: sin Petko, k}erke Sto janka, Danka i Rua, snaha, zetovi, unu~ad i praunu~ad te ostala rodbina,pri jatelji i kom{i je.

B^

Tunim srcem javljamo rodbini, pri jateljima i kom{i jama da je 5.2.2011. u 64. godini iznenada preminuo na{ nikadprealjeni

MILAN (Milorad) KEKI]Sahrana }e biti obavljena u ponedjeljak, 7.2.2011. godine, u 13 ~asova na Rebrova~kom groblju u Banjaluci.Oàlo{}eni: majka Staka, supruga Du{anka, k}erke @aklina i Valentina, sestre Gordana, Jelena i Jagoda, unu~adTi jana, Stefan, Sr|an i Jovana, zetovi Mladen, Rodoljub, Boò, @ivko i Gojko, te ostala oàlo{}ena rodbina,pri jatelji i kom{i je.

B^

Tunim srcem javljamo rodbini, pri jateljima i kom{i jama da je u subotu, 5.2.2011. godine, u 76. godini preminulana{a draga

STO JA (Radovana) TEP[I]

Sahrana }e biti obavljena u ponedjeljak, 7.2.2011. godine, u 14 ~asova na Perduvovom groblju u Banjaluci.Oàlo{}eni: suprug @ivko, sin Mirko, k}erke Milica i Ljubica, brat \uro, sestra Milica, snaha Diana, zet Nikola,unu~ad Di jana, Tihana, Nikolina, De jan, Anja, Dani jel i Sa{a te ostala rodbina, kom{i je i pri jatelji.

B^

Tunim srcem javljamo rodbini i pri jateljima da je 5.2.2011. u 93. godini iznenada preminula na{a draga

DRAGICA (Rade) VRANJE[

Sahrana }e biti obavljena 7.2.2011. godine u 14 ~asova na Gradskom groblju u Banjaluci.Oàlo{}eni: sinovi Du{an i Dragan, snahe Jelka i Borka, unu~ad i praunu~ad, porodice Vranje{, Vasili}, Rudi},Miladinovi}, Toma{evi}, te ostala rodbina, kom{i je i pri jatelji.

B^

Tunim srcem javljamo rodbini i pri jateljima da je 5.2.2011. u 81. godini nakon kra}e bolesti preminuo na{ dragi

VO JIN (Rade) LABUS

Sahrana }e biti obavljena 7.2.2011. godine u 13 ~asova na groblju u selu Prusci.Oàlo{}eni: k}erke Du{anka i Mira, zetovi Ranko i Vo jo, snaha Du{anka, unu~ad Radovan, Jelena, Dragani Ana te ostala mnogobrojna rodbina, pri jatelji i kom{i je.

B^



PRODAJA

- Proda jem ku}u na sprat u Ra-i}ima na devet dunuma zemlje,jena 50.000 evra. Telefon:65/935-191.BK

- Proda jem 500 m2 placa - ku}ua dvosobnim stanom + trosobanan + 66 m2 poslovnog prostora +ara a sa kotlovnicom, [argovac50 m od O[), ci jena 140.000M. Telefon: 065/935-191.BK

- Proda jem ku}u i imanje u Sla-ni - centar. Telefon: 051/588-046.K

- Proda jem ku}u na sprat, po~e-k Gornjeg {ehera, kod Turbeta.elefon: 065/636-545.BK

- Proda jem hitno i povoljno ku-u i zemlji{te, oko 3.000 m2, u ê-ncu donjem, preko mosta.

Telefon: 065/636-545.BK

- Proda jem ku}u na sprat sa dvaposlovna prostora, garaom i oku-}nicom, 500 m2, u Krfskoj ulici,1/1. Telefon: 065/636-545.BK

- Proda jem hitno i povoljno ku-}u, 130 m2, u Ul. Gavrila Principa,sa oku}nicom 500 m2, uz put. Tele-

fon: 065/636-545.BK

- Proda jem ku}u na sprat s pot-krovljem i oku}nicom oko 900 m2,ogra|eno, pod vo}em, vlastito gri- janje, preko puta "Glasa", Hiseta.Telefon: 065/636-545.BK

- Proda jem hitno uz svaki dogo-vor ku}u na sprat + poslovni pros-tor - pekara, sa dvori{nomzgradom, plac 500 m2, kod "Aliba-be", Ul. Koste Vo jinovi}a. Telefon:065/636-545.BK

- Proda jem ku}u na sprat sa pot-krovljem, tri trosobna stana sa ga-raom, oku}nicom 330 m2, vlastitocentralno gri janje, kod Zavoda dis-trofi~ara, Ul. dr Velimira ôvi}a,1/1, odmah useljiva. Telefon:065/636-545,BK

- Proda jem dvi je potpuno sani-rane ku}e, gara a, ogra|eno, plac3.500 m2, blizu petlje, asfalt do ku-

}e, stru ja, voda, useljivo, Ul. Bla-go ja Parovi}a. Telefon: 065/636-545.BK

- Proda jem ku}u na sprat sa dvastana po 80 m2, sa dvori{tem, gara-òm, po~etak Ulice Jovice Savino-vi}a, ili mi jenjam za manji stan uzdogovor. Telefon: 065/636-545.BK

- Proda jem u centru Klju~a ku}una sprat s poslovnim prostorom,manjom dvori{nom ku}om i oku-}nicom. Telefon: 065/636-545.BK

- Proda jem ku}u, 50 m2 stambe-nog prostora, sanirana, dvori{te120 m2, Ul. Gavrila Principa. Tele-fon: 065/636-545.BK

- Proda jem ku}u u Rakova~kimbarama, iza @utih zgrada, ci jena80.000 KM, Ul. doktora @ivkaNjei}a. Telefon: 065/935-191.BK

- Proda jem povoljno ku}a saoku}nicom 800 m2 u Du{anovu,kod Nove Topole. Telefon:065/585-908.BK

- Proda jem useljivu ku}u, VP,kod "Kosmosa", moe i zamjenaza stan. Telefon: 065/528-247.BK

- Proda jem ku}u i 14.000 m2

gra|evinskog zemlji{ta uz glavni

put, ima gradsko osvjetljenje. Tele-fon: 065/954-009.BK

- Proda jem polovinu nedovr{e-nog dupleksa P+I+II+P, 220 m2ko-risnog prostora, 212 m2 placa,uredni papiri 138.000 KM. Tele-fon: 065/011-065.BK

- Proda jem ku}u 82 m2 u Lakta-

{ima, kod bazena, naselje Gudure.Prizemlje + potkrovlje, plac 1.206m2, odmah useljiva, uredni papiri udobrom stanju. Telefon: 065/525-455.

- Proda jem povoljno ku}u uObili}evu, iznad "Alibabe". Tele-fon: 066/855-579.BK

- Proda jem ru{evnu ku}u, pet mod asfalta + stru ja + 15 dunumaoku}nice, êsma, ci jena 60.000KM. Telefon: 065/687-851.BK

IZDAVANJE- Izda jem namje{tenu ku}u po-

rodici ili zaposlenim ljudima u Pi-onirskoj ulici. Telefon:065/528-247.BK

- Izda jem dvori{nu ku}u, garso-njera, namje{tena, gri janje na drva,besplatan Internet (wi-fi) i kablov-

ska, Cetinjska 16. Telefon:065/976-929, 051/215-091.BK

ZAMJENA- Mi jenjam ku}u u Banjaluci za

odgovaraju}e u RH ili proda jem.Telefon: 051/461-064, 065/322-834, 00385/98-9645-745.BK

PRODAJA- Proda jem hitno vikendicu i

1.500 m2 placa (vo}njaka) u Ri je-~anima, kod Lakta{a. Telefon:065/636-545.BK

- Proda jem li jepu vikendicu, 15km od centra grada, ima osam du-numa zemlje, moè i manje, ogra-|eno, voda, stru ja, potok, asfalt,mlado vo}e. Telefon: 051/413-199,066/870-370.

PRODAJA- Proda jem stan u Banjaluci. Te-

lefon: 062/988-504.BK

- Proda jem stan 48 m2, tre}isprat (saniran), Ul. cara Lazara -Obili}evo, ci jena 90.000 KM. Tele-fon: 065/935-191.BK

- Proda jem hitno stan, 65 m2, uBoriku, u "Titaniku". Telefon:065/636-545.BK

- Proda jem komforan stan, 105m2, klimatizovan, halogeno osvje-tljenje, ameri~ki plakar pet metara,ci jena 1.700 KM/m2, Gunduli}evaul. Telefon: 065/636-545.BK

- Proda jem hitno trosoban stan uBoriku, dva lif ta. Telefon: 065/636-545.BK

- Proda jem povoljno dvosobankomforan stan 61 m2, drugi sprat,saniran, mogu} dogovor, Krfskaulica. Telefon: 065/636-545.BK

- Proda jem stan 77 m2, tre}i (za-dnji) sprat, ci jena 1.500 KM/m2,Ul. Jovana Jan~i}a. Telefon:065/935-191.BK

- Proda jem dvosoban stan 48m2, 1. sprat, Carice Milice 48. Tele-

fon: 065/920-897.BK - Proda jem stan u Boriku - Ba-

njaluka 56 m2, 1. sprat, uredni pa-

Stanovi

Vikendice

- Proda jem ku}u 9x8 m, sa40 m2zemlje u Kneìci, sa svimriklju~cima (stru ja, voda, tele-on), 1/1, ili mi jenjam za odgo-ara ju}e u Hrvatskoj. Telefon:51/307-088.BK

Ku}e

Oglasi 352.2011.

SLU@BA ÎTULJA

îtulje i male oglase

moète predati svakidanod 8 do 17 ~asova

Kralja Petra IKara|or|evi}a(Zanatski centar

Hani{te)051 223 210

KUPON ZA MALE OGLASEKupon za

male oglasepo{aljite

po{tom ilidostavite

li~no naadresu:

Napomena:Kupon vrijedi

samo za jednoobjavljivanje

BANJALUKA: "Glasov" kiosk broj 39kod hotela "Palas"Slu`ba ~itulja, Ulica kraljaPetra I Kara|or|evi}a(Zanatski centar Hani{te)

SARAJEVO: [umarski fakultet (Zagreba~ka 20/3)

TEKST OGLASA:DO 15RIJE I

NEZAVISNE NOVINE- MALI OGLASI- LI^NE PORUKE- IN MEMORIAM- ITULJE- MARKETIN[KE

PORUKE- KONKURSII OGLASI

BANJALUKA:- "Glasov" kiosk broj 39kod hotela "Palas"- Slu`ba ~itulja, Ulica kraljaPetra I Kara|or|evi}a(Zanatski centar Hani{te)

SARAJEVO:- [umarski fakultet(Zagreba~ka 20/3)

- Internacional press(autobuska stanica, Lukavica)

Tel: 051 331 864, 033 653 953

PLA]ENEmale oglase i ~ituljemoète u Sarajevupredati:

[UMARSKIFAKULTET(Zagreba~ka 20/3)

Obavje{tavamo rodbinu i pri jatelje da je 6.2.2011. u 90. godini preminula na{a draga

VERA (Nikola) MA[INOVI]

Sahrana }e biti obavljena 8.2.2011. (utorak) u 14 ~asova na Gradskom groblju u Banjaluci.Oàlo{}eni: k}erka Zinaida, sin Zlatan-Pa ja, sestra Ljubica, snaha Mersi ja, unu~ad Nedìb, Aida, Vekas i Ines,praunu~ad te porodice Ma{inovi}, eni} i Kartal.

B^

U utorak, osmog februara, navr{ava se ~etrdeset dana od smrti na{e drage

FADILE ]ORALI]Toga dana u 12 ~asova posjeti}emo njen grob na Gradskom groblju u Banjaluci

i polo iti cvi je}e.S ljubavlju i zahvalno{}u,Oàlo{}ena porodica 9376 A-6 M

Posljednji pozdrav dragoj majci

VERIod sina Zlatana-Pa je sa porodicom.

9386 A-1 M

Posljednji pozdrav dragoj majci

VERIod k}erke Zinaide sa porodicom.

9386 A-1 M

Posljednji pozdrav dragoj baki

VERIod unuka Vekas i Ines.

9386 A-1 M

svojim~itaocima

dajumogu}nost

objave

BESPLATNEÎTULJE

u kojoj se objavljuje smrtnajbliìh dimenzije 120x85 mm)Sve druge objave i formatise napla}uju po cjenovniku.

NEZAVISNENOVINE



piri, 1.800 KM/m2. Telefon:065/011-065.BK

- Proda jem nove odmah useljivestanove, luksuzno opremljeni: 42,44, 45, 49, 52, 55, 57, 61, 66, 72 i84 m2, 1.500 KM/m2plus PDV. Te-lefon: 065/562-426.

- Proda jem ve}i ~etvorosobanstan u centru Banjaluke, zvati od12 do 17 ~asova. Telefon 065/520-038.

- Proda jem tri dvosobna stana,novogradnja, 48 i 64 m2, odmahuseljivi, 1.500 KM/m2 + PDV. Te-lefon: 065/562-426.

- Proda jem povoljno dva troso-bna stana 76 i 78 m2 i dvosobanstan 45 m2, luksuzno opremljeni, ucentru. Telefon: 065/562-426.

- Proda jem hitno ~etvorosobanstan 76 m2, dva luksuzno opremlje-na kupatila~etiri sobe i dva balko-na, Ulica Desanke Maksimovi}.Telefon: 065/562-426.

- Proda jem hitno dvosoban stan57 m2, prvi sprat, luksuzno opre-mljen, sa gara om, za gotovinu46.000 evra. Telefon: 065/562-426.

- Proda jem dva useljiva stana ucentru grada, 82 m2 i 61 m2, ci jenapo dogovoru, 1/1. Telefon:065/968-453, 063/995-968.BK

- Proda jem hitno stan u Obili}e-vu, Cara Lazara 48, 30 m2, gene-

ralno renoviran, 2. sprat, gleda naglavnu ulicu. Telefon: 065/900-123.

- Proda jem povoljno nove sta-nove u izgradnji, centar, 40, 45, 55,62, 75, 82, 90 i 120 m2. Telefon:065/562-426.

- Proda jem jednosoban i troso-

ban stan u Banjaluci. Telefon:051/461-064, 065/322-834,00385/98-9645-745.BK

KUPOVINA- Kupu jem u Banjaluci dvoso-

ban stan do 55 m2. Telefon:051/461-064, 065/322-834,00385/98-9645-745.BK

IZDAVANJE- Izda jem nenamje{ten jednoso-

ban stan na Star~evici. Telefon:051/439-907, 065/350-615.BK

- Izda jem stan, garsonjere i so-be, namje{teno, gri janje, sve pose-bno. Telefon: 065/636-195,051/212-691.BK

- Izda jem namje{ten jednosobanstan, odmah useljiv, parking zaauto, poseban ulaz, ostalo po dogo-voru, Banjaluka. Telefon: 066/535-773.BK

- Izda jem dvosoban stan naStar~evici. Telefon: 065/168-680.BK

- Izda jem zaposlenom samcumanji namje{ten stan u ku}i, nase-lje Ko~i}ev vi jenac, kod Zelenogmosta, centralno gri janje, parking.Telefon: 066/265-127.

- Izda jem zaposlenim licima na-mje{ten stan, parking za auto,odmah useljiv, poseban ulaz, osta-

lo po dogovoru. Telefon: 051/355-671.BK

- Izda jem povoljno na duì peri-od djelimi~no namje{ten jednoso-ban stan, centralno gri janje, Ul.Rade Mar janca. Telefon: 218-179.BK

- Izda jem momku ili djevojci

namje{tenu manju garsonjeru sagri janjem, bliè centru grada. Tele-fon: 051/351-680, 065/450-544.BK

- Izda jem komplet namje{tendvosoban stan, centar grada. Tele-fon: 065/735-202.BK

- Izda jem poslovnim ljudimatrosoban namje{ten stan, novogra-dnja, centralno gri janje, klima, ka-blovska, Internet. Telefon:051/306-737, 065/623-914.BK

IZDAVANJE- Izda jem dvokrevetnu sobu u

Boriku, upotreba kuhinje, kupatila,kablovska TV. Telefon: 065/670-587.BK

- Izda jem dvokrevetnu sobu, ku-hinja i kupatilo, poseban ulaz. Te-lefon: 051/463-392.BK

- Izda jem u~enici ili studentkinjisobu u centru Banjaluke. Telefon:216-067.BK

IZDAVANJE- Izda jem garau u centru grada.

Telefon: 065/481-905.BK

IZDAVANJE- Izda jem poslovni prostor u

centru Banjaluke sa vi{e parkingmjesta. Telefon: 065/514-410,

051/217-916, 051/218-011.BK

- Iznajmlju jem kancelarijskiprostor povr{ina 33 m2, u sklopuprodajnog centra "Centrum" La-kta{i. Kompletna mre`na infrastru-ktura. Telefon: 065/896-422.BK

- Izda jem hitno i povoljno po-slovni prostor, 40-50 m2, po~etakUlice Novaka Piva{evi}a, uz ulicu.Telefon: 065/636-545.BK

- Izda jem poslovni prostor u TC"Ekvator", prizemlje, vanjski izlog.Telefon: 065/932-596.BK

- Izda jem povoljno poslovniprostor 45 m2u centru grada, obez-bije|en parking. Telefon: 051/309-723, 065/981-655.BK

- Izda jem poslovni prostor 35m2 i tri kancelari je, Jakupovci - La-kta{i. Telefon: 065/884-301.BK

- Iznajmlju jem 110 m2 + regis-trovanog kancelarijskog poslovnogprostora, Banjaluka, glavna ulica,{est parking mjesta, klima, central-no, alarm. Telefon: 065/666-435.

- Izda jem vi{enamjenski poslo-vni prostor 34 m2, sa parkingom.Rosulje, preko puta elektronik {o-pa. Telefon: 065/973-531.

- Izda jem namje{tenu kancelari- ju u Gospodskoj ulici, 18 m2. Tele-fon: 066/244-141.BK

- Izda jem poslovni prostor,"Olimpus" centar, 30 m2. Telefon:065/208-318.

PRODAJA- Proda jem poslovno-stambeni

objekat 400 m2 u Banjaluci, Ulicaknjaza Milo{a 39, (plac 970 m2)plus dozvoljena gradnja ku}e jo{400 m2. Telefon: 065/529-471.BK

- Proda jem poslovni objekatbiv{e fabrike samoljepljivih traka"Fast" u Kotor Varo{u. Povr{inaobjekta 3.276 m2 i zemlji{ta 7.261m2. Telefon: 065/896-422.BK

- Proda jem ili izda jem poslovniprostor u centru Banjaluke, povr{i-ne 30 + 30 m2. Telefon: 066/826-888.BK

PRODAJA- Hitno i izuzetno povoljno pro-

da jem gra|evinsku parcelu 1.400kvadrata, dva kilometra od Gimna-zi je, gradski vodovod, uli~na ras-vjeta, uredni papiri. Mogu}adjelimi~na kompenzaci ja. Telefon:066/657-205.BK

- Proda jem plac 750 m2, Ul. kra-lja Aleksandra Kara|or|evi}a I br.39, Petri}evac. Zvati posli je 20 ~a-sova. Telefon: 00385/12-451-994.BK

- Proda jem plac u êsmi, 1/1,680 m2, super lokaci ja, UT uslovi,dozvoljena gradnja. Telefon:065/317-840, 051/313-116.BK

- Proda jem plac uz Vrbas u Ka-ranovcu, 623 m2. Telefon: 065/978-775.BK

- Proda jem devet placeva i dvi jeku}e, jedna za ru{enje na 1.100 m2,i jedna novoizgra|ena na 680 m2zemlje, Ul. Novaka Piva{evi}a,Banjaluka, 2,5 km od glavne po{te.Placevi su na lokaci ji sa li jepompanoramom grada, ravan plato od17 dunuma. Telefon: 065/510-196,051/420-190.PK

- Povoljno proda jem placeve na

po~etku [argovca, stru ja, voda,1/1. Telefon: 0049/73-17-23-6BK

- Proda jem placeve u Ul. Blago- ja Parovi}a, dozvoljena gradnja,1/1. Telefon: 065/279-619.BK

- Proda jem plac 470 m2 u Dra-go~a ju, kod igrali{ta. Telefon:065/462-366.BK

- Proda jem plac, 1.000 m2, uKrminama, pod borovima, i plac1.900 m2 u Velikom Bla{ku. Tele-fon: 065/636-545.BK

- Proda jem plac 1.700 m2 u De-snoj Novoseli ji, pored glavnog pu-ta, 800 m od "Vodovoda". Telefon:065/605-445, 051/413-257.BK

- Hitno proda jem 4.500 m2 ze-mlje u Zalu anima, 65.000 KMTelefon: 065/526-708.BK

- Proda jem plac za izgradnjuzgrade, Mejdan, zvati od 18 do 19~asova. Telefon: 066/218-529.

- Proda jem hitno i povoljno pla-ceve u Trnu kod {kole. Telefon:065/696-982, 003859/16-009

- Proda jem plac 3.143 m2 u No-voj Topoli, 200 m od glavnog puta,iza katoli~ke crkve. Telefon:065/336-869.

- Proda jem plac na Petri}evcu(Ul. Ma jevi~ka) 1.500 m2, sve 1/1,cijena 150.000 KM. Telefon:065/942-945, 066/522-340.

PRODAJA- Proda jem neocarinjen merce-

des 815, 2004. g. p. Telefon:

Automobili

Placevi

Poslovni prostori

Garaè

Sobe

Oglasi36 7.2.2011.

OSNOVNI SUD U BA NJA LUCIBROJ: 71 0 P 067558 09 PDA TUM: 01.02.2011. godine

T U @ B ATU@ILAC: ProCredit Bank d.d. Fili jala Banjaluka, Ul. kralja Petra I Kara|or|evi}a 91,

TU@ENI:1. BOJI] BILJA NA, JMBG 1903976105048, iz Banjaluke, Ul. B.V.@. Mi{i}a br. 79,2. MA LE[EVI] GORAN, JMBG 1211981100063, iz Banjaluke, Save Ljubo je 10, vlasnik STR TEPIH

CENTAR JIB 4505376680001, Ale ja sv. Save bb, lamela IV, lokal br. 9, Banjaluka,RA DI: isplate nov~anog potraivanjaVri jednost spora: 10.097,04 KM

Tuilac u tubi navodi da je sa I-tuènom zaklju~io ugovor o namjenskom kreditu broj F-17143 24.11.2006. k- jim je odobren namjenski kredit u iznosu od 13.000 KM sa rokom vra}anja od 48 mjeseci i kamatom od 18%godi{nje, te da je za davanje ovog kredita dato jamstvo II-tuènog i da tuèna ni je uredno izvr{avala svo je oba-veze, pa predlae da sud nakon provedene rasprave, pa i makar zbog propu{tanja, donese sljede}u

P R E S U D U

Nala e se tuenim pod 1. Bo ji} Biljani i 2. Male{evi} Goranu, a po osnovu ugovora o kreditu broj F-17143 od24.11.2006. odnosno ugovora o jemstvu, da solidarno plate tuitelju ProCredit bank DD Sara jevo Fili jala Ba -njaluka iznos od 10.097,04 KM na ime glavnog duga, skupa sa zakonskom zateznom kamatom, po~ev od danautuenja do kona~ne isplate, a to sve u roku od 15 dana pod pri jetnjom prinudnog izvr{enja. Tueni su du`ni dau istom roku tuitelju nadoknade tro{kove parni~nog postupka i to takse na tu`bu i presudu, pod pri jetnjom iz-vr{enja. Istovremeno se predlae da ukoliko tueni u skladu sa odredbama ~lana 182 Zakona o parni~nom pos-tupku ("Sl. glasnik RS br. 58/03), ne dostave pisani odgovor na tu`bu u zakonskom i propisanom roku, suddonese presudu ko jom se usva ja tubeni zahtjev (presuda zbog propu{tanja).

TU@ILAC:

NA POMENA:Tueni su du`ni u skladu s ~l. 70 ZPP-a u roku od 30 dana po proteku roka od 15 dana od dana objavljivanja tu-`be, dostaviti sudu pisani odgovor na tu`bu ko ji treba da sadrì procesne prigovore, izja{njenje da li prizna ju iliosporava ju postavljeni tubeni zahtjev, te navesti i druge podatke u skladu s ~lanom 334 ZPP-a. Ukoliko tueniu ostavljenom roku ne dostave odgovor na tu`bu, sud }e doni jeti presudu zbog propu{tanja, ako je tuìlac u tu-`bi predloio dono{enje takve presude.

SUDIJA Sini{a Sandi}



65/510-196, 051/420-190.BK

- Proda jem ili mijenjam za jef ti-ji auto mercedes A klasa, 1,7 di-el, 2001. godi{te. Telefon:65/528-247.BK

- Proda jem peò 306 dizel,995. godi{te. Telefon: 065/528-47.BK

- Proda jem ford eskort karavan,6, 16v, benzin, 1997. g. p., regis-ovan do decembra 2011, klima,rvo, ABS, el. podiza~i, airbag.

elefon: 065/528-238.BK

- Proda jem opel korsu, 2003.odi{te, havarisna, moè se popra-ti. Telefon: 423-379, 065/923-52.BK

- Proda jem pasat 3 TD, 55 kW,aravan, trula vi{nja, g.p. '93, re-strovan do decembra 2011, ci je-a 6.500 KM. Telefon:65/606-793.BK

- Proda jem pasat 3, karvan, '92.p., 1,8, benzin, crveni, ABS,

entralno zaklju~avanje, servo, sta-a u bo ji, anat. sjedi{ta, zimske

ume i komplet ljetne, CD, reg-trovan do septembra 2011, cijena000 KM. Telefon: 063/876-553,65/530-784.- Proda jem ili mi jenjam za ma-i auto audi A 6, 2.5 TDI, ekstraanje, drugi vlasnik, uzet u "Asautu" u Sara jevu. Telefon:65/881-612.- Proda jem golf dizel, g. p. '84.

elefon: 065/579-705.- Proda jem peò 605 diezel,dli~an, 4.400 KM. Telefon:65/690-318, 065/402-222.- Proda jem pasat 6, 2.0, TDI, li-uzina, kupljen u auto-salonu uiha}u, drugi vlasnik. Servisnanjiga, ful oprema, registrovan doaja 2011. Telefon: 065/522-271.- Proda jem golf 3, '99 godi{te,k registrovan, u super stanju, ci-na 7.300 KM. Telefon: 065/511-46.BK

- Proda jem kombi T4 fol-svagen ili mi jenjam za manjiuto. Telefon: 065/560-150.BK

- Proda jem ford fiestu crveneoje, 1986. g. p., registrovana. Te-fon: 065/801-085.

- Proda jem hjundai u di jelovi-a. Telefon: 066/413-448,

65/510-196.BK

- Proda jem mercedes 190 dizel ienzin u di jelovima. Telefon:65/218-600.BK

PRODAJA- Proda jem povoljno nov peò

skuter 49 kubika. Telefon:065/656-534, 065/588-296.BK

PONUDA- Turisti~ka agenci ja "Hilandar"

organizu je desetodnevno putova-nje u Gr~ku sa posjetom Hilandaru20.6.2011. Telefon: 065/644-500.

- Izdajem povoljno sobe za no-}enje i dnevni odmor u Banjaluci.Telefon 051/305-650, 065/934-310.BK

- Izvodim sve vrste masaa i ki-neziterapijskih procedura kod hro-ni~nih i degenerativnih stanja.

Telefon: 066/268-938.BK - Profesionalno radim sve vrste

medicinskog pedikira. Telefon:065/583-146.

PONUDA- Traim ènu za pomo} u ku}i.

Po potrebi obezbje|en stan i hrana.Telefon:065/790-484.BK

- Traim {najdericu s iskustvomza rad u novootvorenom salonuvjen~anica. Telefon: 066/820-820.

- Vr{im usluge prevoza (seli-dbe) sa radnicima u zemlji i inos-transtvu, furgon do 3,5 t srampom. Telefon: 065/317-840,051/313-116.BK

- Popravljam okvire nao~arasvih vrsta, brzo i kvalitetno, Ale jasvetog Save br. 16. Telefon:051/318-227.BK

- Profesor engleskog jezika da je~asove i instrukci je, prevodi tek-stova i dokumenta, sudski tuma~ -prevodilac. Telefon: 065/938-401.BK

- Pravim sve od èljeza; ograde,stala e, garana vrata, za{titne re-{etke, natkrivam balkone. Telefon:

065/600-993.BK - Elektri~ar mi jenja elektroopre-

mu, te povoljno ugra|u je nove ipopravlja stare elektroinstalaci je.Telefon: 065/418-878.BK

- Nastavnica matematike i fizi-ke da je instrukci je u~enicimaosnovne i srednje {kole. Telefon:051/303-623, 065/438-693.BK

- Stolar na licu mjesta radi po-pravke stolari je, namje{ta ja, lea- jeva i roletni, stakli stolari ju.Telefon: 051/281-470, 065/562-149.BK

- Arhitekta sa licencom nudiusluge. Telefon: 065/644-526.BK

- Vodoinstalater nudi usluge,da jem garanci ju na obavljeni po-sao. Telefon: 051/211-763,065/546-390.

- Vr{im prevoz putnika i robena podru~ju Banjaluke i {ire. Tele-fon: 066/469-299.BK

- Vr{im vrlo povoljno knjigo-vodstvene usluge za eta`ne vlasni-ke - udruènja i sve druge.Telefon: 065/515-933, 051/454-139.BK

- Pronala enje podzemnih vodai bu{enje bunara. Rad na podru~juBanjaluke, Kozarske Dubice, Pri- jedor, Gradi{ke, Prnjavora, Der-vente, Doboja, dvadesetogodi{njeiskustvo u radu. Telefon: 065/952-183.

- Proda jem ugalj banovi}ki i|ur|evi~ki kameni ugalj, bukovbriket i ogrevno drvo za centralnogri janje (bukva i hrast) sa prevo-zom do va{eg dvori{ta, moè i ì-ra lna uplata. Telefon:065/894-241, 065/969-530.BK

- Proda jem kasa pultove sa

kompletnom instalaci jom i po-kretnom trakom, duìna 3,10 m,{irina 1,20 m. Kase moete po-gledati u prodajnom centru "Cen-trum" Zalu ani. Telefon:065/896-422.BK

- Proda jem pri jedorsku {ljivu50 stepeni, odli~nog ukusa i aro-me, za sve prilike, svadbe, kr{te-nja, slave, ro|endane i ostalo.Telefon: 065/206-060.BK

- Proda jem hrastova ulaznavrata za ku}u, {iroka 1,35 cm, vi-soka 2,10 cm, i èljezna vrata {i-roka jedan metar i visoka 2,40 cm,kompletna, samo ugraditi, Banja-luka. Telefon: 065/206-060.BK

- Proda jem povoljno ~etvorosobnih vrata za ku}u sa {tokovi-ma, pri vrhu staklo, polovna. Tele-fon: 065/206-060.BK

- Proda jem polovan, a o~uvanrakijski kotao, 100 l, Banjaluka.Telefon: 066/636-967, 065/650-181.BK

- Proda jem betonsku grobnicusa dva, tri i ~etiri mjesta, u pravo-slavnom groblju Borik, Banjalu-ka. Telefon: 066/494-024.BK

- Proda jem polovan namje{taj.Telefon: 065/354-852.BK

- Proda jem nove mije{alice zasto~nu hranu, 300 i 500 kg. Tele-fon: 065/515-085, 051/815-541.BK

- Proda jem inkubatore za proi-zvodnju pili}a. Telefon: 065/858-945.BK

- Proda jem humus, pakovanje

tri i 30 kg. Telefon: 065/656-125.BK

- Proda jem zemlju za cvi je}epakovanje pet, 10 i 50 litara. Tele-fon: 065/656-125.BK

- Proda jem doma}u raki ju, {lji-vu i kru{ku. Ci jena po dogovoru.Telefon: 065/311-386.

- Proda jem novu navigaci ju.Cijela Evropa, najnovi je mape.Srpski jezik, brojne dodatne mo-gu}nosti (slike, video...) sve poli-cijske kamere u Sloveniji,Hrvatskoj, BiH. Telefon: 065/525-455.

- Proda jem posu|e Bachmauer- Solingen, 16 di jelova, gratis 24no a, ci jena 800 evra. Telefon:

051/465-742.BK

- Proda jem ograni~enu koli~inup~elinjeg meda, Gradi{ka. Tele-fon: 065/336-786.BK

- Proda jem novu bundu (nerc).Telefon: 051/463-266, 065/478-100.BK

- Proda jem eta`nu pe} alfa 12kW za centralno gri janje. Telefon:065/690-459.BK

- Proda jem 30 m trofaznog sa-monosivog kabla (16) za priklju-~ke. Telefon: 051/481-704,065/713-625.BK

- Najkvalitetni ji i naj jef tini ji te-hni~ki i medicinski gasovi. "Oraogas" Banjaluka. Telefon: 065/807-687.

Razno

Usluge

Posao

Medicina

Turizam

Motocikli

Auto-dijelovi

372.2011. Oglasi

STALNI POZIVpreduze}ima, konsultantima, agencijama, inìnjering organizacijama, itd. da apliciraju za dodj

grantova/subvencija

za projekte poslovnosavjetodavnih ili konsultantskih usluga

EBRD BAS Program poslovnosavjetodavnih uslugauBosni i Hercegovinipodràva mala i srednja BH pre-duzu}a olak{avaju}i obezbje|enjeposlovnih savjeta i konsultantskih usluga. Program implementiraEvrop-ska banka za obnovu i razvojfondovimaEvropske unije.

EBRD BAS Programmepruà fleksibilan grant od25%do75%ukupnih neto tro{kova projekta do maksi-malnoEUR 10.000.

Poslovni savjeti u oblasti:

• Energetska efikasnost;• Za{tita okoline (uklju~uju}i i ISO 14000);• Marketing;• Inìnjering;• Informacioni sistemi (uklju~uju}i i finansijske i ra~unovodstvene);• Standardizacija (CE, ISO, HACCP, itd);• Traènje poslovnih partnera i investitora;• Reorganizacija;• Priprema poslovnih planova;• itd.

Apliciratimogu firmekoje zadovoljavaju sljede}e kriterije:

• Male ili srednje bh. firme u svim poslovnim sektorima, sa izuzetkom vojne i duhanske industrinja, bankarstva, finansijskih usluga i kla|enja

• Ve}inski privatne, i u ve}inskom vlasni{tvu BiH• Postoje najmanje dvije godine• Od 10 do 250 uposlenih• Finansijska stabilnost i potencijal rasta

Finalnu odluku o svakoj aplikaciji donosi BAS tim.EBRD BAS Programme

Fra An|ela Zvizdovi}a, UNITIC Toranj B/15; 71000 Sarajevo; Bosna i HercegovinaTel: +387 (33) 295 094; Fax: +387 (33) 295 069

E-mail: [email protected] www.ebrd.com/tambas/bosnia



Novi rekorderi {panske Pri-mere po bro ju uzastopnih pobje-da su fudbaleri Barselone.Katalonci su u subotu u 22. kolusavladali Atletiko Madrid nasvom terenu sa 3:0 i tako sru{ilirekord Reala, ko ji je u sezoni1960/61 slavio na 15 utakmicazaredom.

Prema tom uspjehu vodio ih jepo obi~a ju fantasti~ni Lionel Mesi,ko ji je postigao sva tri pogotka, ~i-me se sa 24 gola opet probio na ~e-lo liste stri jelaca. Argentinac je ovesezone u svim takmi~enjima 40 pu-ta zatresao protivni~ku mreù, pa jetako uti{ao sve kriti~are zbog do-djele "Zlatne lopte" za 2010. godi-nu.

Barse lona je niz po~elau oktobru kada je savladala Valen-si ju sa 2:1. U 16 pobjeda Gvardi-olin tim postigao je 60 golova, aprimio {est. Mesi je na 12 od tih 16me~eva bio stri jelac.

"Borba za najboljeg stri jelca li-ge me ubjedljivo najmanje zani-ma", kaè Mesi i nastavlja:

"Recimo, ljep{i mi je podatakda smo prestigli nekada{nju gene-raci ju Realovih fudbalera po bro juuzastopnih pobjeda. Jo{ mi je va-`ni je da zadrìmo prvo mjesto uPrimeri, da budemo prvaci, te daostvarimo uspjeh u Ligi {ampiona".

Impresioniran njegovim igra-

ma, trener Atletiko Madrida KikeSan~ez Flores uporedio je Mesi jasa biv{om legendom Reala Alfre-dom di Stefanom.

"Mesi je najbolji igra~ ko jegsam ja vidio, on je Di Stefano 21.vi jeka. Barselona je univerzalantim, broj jedan, savr{ena ekipa. Oniima ju sposobnost da hipnoti{u pro-tivnika", istakao je San~ez Flores.

Golman Atletika David de Geatako|e je istakao da je njegov tim jednostavno izgubio od mnogo bo-

ljeg protivnika:"Nismo imali {anse, tim se bo-

rio, ali ni{ta nismo mogli da uradi-

mo. Te{ko je pobi jediti na stadionu'Kamp Nou', te{ko je pobi jeditiBarselonu".

Veliku pobjedu u borbi za op-stanak ostvario je Levante, ko ji jekao gost savladao tre}eplasirani Vi-ljareal sa 1:0. Stri jelac jedinog po-gotka na utakmici bio je ValmiroRo~a Valdo. Zanimljivo da su gostidobili ~ak sedam utih kartona.

Rezulta ti 22. ko la: Al-meri ja - Espanjol 3:2 (Silva 5, U~e 7,Bernardeljo 18 - Verdu 34, Vaskez

38 7.2.2011.

MO@E SE LIJEPOZARADITI I OD SJEDENJANA KLUPI, ALI JA @ELIMDA IGRAM. UMORIO SAMSE OD SJE DENJA.BUDU]I DA NI SAMOTI[AO U JA NUARU,MORAM OSTATI UTOTENHEMU DOSLJEDE]EG LJE TA, AONDA ]U TRA @ITI ODKLUBA DA ME PRODA.ROMANPAVLJUÊN KO,NAPADA^ TOTENHEMA

Uprava Liverpula po-novo ima razlog za nervo-

zu jer je Realnavodno spre-mio ponudu zak ap i t en a"crvenih" Sti-vena Dèrarda,

ko ja bi trebalo da stigne na "En-fild" na kra ju sezone.

Trener Madri|ana @oze Muri-

njo nekoliko puta je izjavljivao da je odu{evljen Dèrardovim igrama,ali i to da je igra~u mjesto u Liver-pulu, kao i da 30-godi{nji vezistazbog godina ne moè da o~eku jeveliki transfer. Ipak, o~igledno suse Portugalac i Uprava "kraljeva"predomislili i odlu~ili da spremni jiu|u u novu sezonu borbe sa Barse-lonom. Tako }e za Dèrarda bitiponu|eno 29,5 miliona evra, a to

}e biti i tre}i put da Murinjo poku-{ava da ga angaùje, nakon dva ne-uspjeha dok je bio trener êlsi ja.

Ina~e, Murinjo je u subotuizjavio da nema namjeru da napu-{ta Real pri je isteka ugovora.

"Za Real sam vezan ~etvoro-godi{njim ugovorom i mislim daga odradim do kra ja. Mo ja budu-}nost ni je vezana za rezultate ko jeklub posti e, ve} }e zavisiti isklju-

Po nu daReal }e zaka pi te naLi ver pu lapo nu di ti29,5 mi lionaevra

27/!plup!cbs;!Cbs!tf!mp!ob!.!Wb!mfo!tj!kb 3;2!!34/!plup!cbs;!Tb!sb!hp!tb!.!Cbs!tf!mp!ob 1;3!41/!plup!cbs;!Cbs!tf!mp!ob!.!Tf!wj!mkb 6;18/!op!wfn!cbs;!If!ub!gf!.!Cbs!tf!mp!ob 2;424/!op!wfn!cbs;!Cbs!tf!mp!ob!.!Wj!mkb!sf!bm 4;231/!op!wfn!cbs;!Bm!nf!sj!kb!.!Cbs!tf!mp!ob 1;9!!!3:/!op!wfn!cbs;!Cbs!tf!mp!ob!.!Sf!bm 6;15/!ef!dfn!cbs;!Ptb!tv!ob!.!Cbs!tf!mp!ob 1;4

23/!ef!dfn!cbs;!Cbs!tf!mp!ob!.!Tp!dj!kf!ebe 6;1!!29/!ef!dfn!cbs;!Ftqb!okpm!.!Cbs!tf!mp!ob 2;63/!kb!ov!bs;!Cbs!tf!mp!ob!.!Mf!wbo!uf 3;2!!!9/!kb!ov!bs;!Ef!qps!uj!wp!.!Cbs!tf!mp!ob 1;5!!!27/!kb!ov!bs;!Cbs!tf!mp!ob!.!Nb!mb!hb 5;233/!kb!ov!bs;!Cbs!tf!mp!ob!.!Tbo!ubo!efs 4;13:/!kb!ov!bs;!Fs!lv!mft!.!Cbs!tf!mp!ob 1;4!!!6/!gf!csv!bs;!Cbs!tf!mp!ob!.!Bumf!uj!lp!N/ 4;1!!!

Bar se lonin niz

Di Stefano 21.Re{etamre è:

Fan tas ti~ni Argen tinac

pos tigaoove se zone

40 go lo vau svim

ta kmi ~enjima,od to ga 24u Pri me ri

Mfp!Nf!tj!)Cbs!tf!mp!ob*24 go laLsjt!uj!kb!op!Sp!obm!ep!)Sf!bm* 22Eb!wje!Wj!mkb!)Cbs!tf!mp!ob*! 14Gfs!obo!ep!Mkp!sfo!uf)Bumf!ujl!C/* 13

Listastri jelaca

LEO MESI PREDVODIO BARSELONU DO 16. REKORD

Opstanak Veliku po bje duu bor bi zaopsta nakos tva rio jeLe van te

38GOLOVA U JE DNOJ

SEZONI POSTIGAO JE

LEGENDARNIMEKSIKANAC HUGOSAN EZ U DRE SU

REALA, ŠTO NIKOMENIKADA NIJE PO ŠLO

ZA RUKOM.

Murinjo opet ho }e@ozeMurinjo

Stvar no naj bo lji:Leo Mesi (Bar se lona)

FOTO AFP



7.2.2011.Sport0

Vedran RA DENO VI]

Fudbaleri @eljezni~ara okon-~ali su prvi dio pripreme u Puli ivratili se u Sara jevo, gdje }e treni-rati do 9. februara. Potom }e otpu-tovati na zavr{ne pripreme uMe|ugor je.

U stru~nom {tabu aktuelnih bh.prvaka zadovoljni su obavljenim po-slom u Istri. Odigran je ve}i broj pri- jateljskih utakmica, a u posljednjoj suu subotu remizirali sa slovena~komGoricom 1:1.

"Ono {to smo traili i pla-

nirali, to smo i dobili u Puli. Sve nam je zaista i{lo na ruku. Imali smo po-godno vri jeme, odli~ne terene i uslo-ve za rad. Igra~i su dali maksimumko ji smo od njih traìli i primjetno jeda je ekipa do{la u zavidnu formu.Naravno, treba jo{ raditi, ali na do-brom smo putu da otklonimo sve ne-dostatke i potpuno spremnido~ekamo bh. fudbalsko prolje}e",rekao je trener u stru~nom {tabu Dino\urbuzovi} i dodao:

"U Puli smo odigrali veliki brojutakmica. U nekima smo bili dobri unekima lo{i, a sve nam je u kona~nici

bilo od velike koristi."Ekipa @eljezni~ara u Sara jevo

se vratila u subotu kasno nave~e. U

nedjelju su imali slobodan dan, te }edanas odraditi prvi trening na "Grba-vici".

"Osta jemo do 9. februara i dragonam je {to su se i vremenski uslovi uSara jevu popravili. To zna~i da }emo,ukoliko ne bude ve}ih promjena, mo-}i nesmetano raditi na na{im tereni-ma. U ponedjeljak }e nam sepridruiti i Lazar Popovi}, ko ji ni je

uspio dogovoriti prelazak u kazah-stanski Tobol", kazao je \urbuzovi}.

"Pla vi" u Sa ra je vu ne}eodigrati nijednu test utakmicu. Noveprovjere zakazane su u Hercegovini.Za sada su dogovorena ~etiri me~a.

"Za vri jeme na{eg boravka uMe|ugor ju }e biti jo{ nekoliko ekipana pripremama. Dogovorili smooglede sa [irokim Bri jegom, Zrinj-skim, najvjerovatni je Cibali jom i zakraj sa mostarskim Braniteljem", is-takao je \urbuzovi}.

@eljezni~ar }e u nastavkusezone juri{ati na duplu krunu. Osimu prvenstvu, gdje brane titulu, iza-branici trenera Amara Osima bori}ese i u Kupu BiH. "Plavi" su jesen uPemi jer ligi BiH zavr{ili na drugommjestu sa pet bodova zaostatka uodnosu na glavnog konkuenta - eki-pu Borca.

Prva fa za za do vo ljila

D. SKOKI]

Me|u osumnji~enima u akci- ji "of sajd" vezanoj za namje{ta-nje utakmica u Hrvatskojnogometnoj ligi, ko ju je pro{legodine proveo USKOK, na{ao se iMiljenko Bo{njak, posljednje po- ja~anje tuzlanske Slobode, ko je jestiglo dan pri je polaska Tuzlakana pripreme u Medulin.

Kao tada{nji igra~ Kroacijeiz Sesveta, sa jo{ dvadest igra~aiz drugih hrvatskih klubova, on jeosumnji~en da je bio umije{an unamje{tanje susreta sa Zadrom,Slaven Belupom, Ri jekom, Varte-ksom, Zagrebom i Cibali jom.Zbog vo|enja postupka, te uklju-~enosti u spomenutu aferu, Bo{-njak je suspendovan od HNS-a,te nema pravo nastupa u tamo{-njem takmi~enju. Me|utim, ni jepoznato da li suspenzi ja vai ivan granica Hrvatske.

"Istu optubu imao je i DamirSmajlovi}, ali se on bez problemaregistrovao za Slobodu. Vjeru jemoda }e tako biti i u slu~a ju Bo{nja-ka", sta jali{ta su u rukovodstvu Slo-bode.

Trener Denis Sadikovi} je uBo{njaku dobio ~etvrtog igra~a napozici ji zadnjeg veznog. No, ni sam

ni je znao za suspenzi ju svo je noveakvizici je.

"Pitao sam ga je li upoznat sa

suspenzi jom. On tvrdi da kod sebeima dokumente u ko jima sto ji dasusupenzi ja vai samo za Hrvat-sku", kaè Sadikovi}.

Sumnju da bi moglo biti kom-plikaci ja da je i podatak da je ovajigra~, ~i ji su nogometni kvaliteti ne-upitni, pro{le sezone bio ~lan ru-munske Astre iz Ploiestia, ali da zanjih ni je odigrao nijednu zvani~nuutakmicu. Na "Tu{anj" se vratio iGradimir Crnogorac, ko ji je dobiootkaz u Kazahstanu.

Tuzla ci do ve li osu mnji ~enog

V. RA DENO VI]

Iako bez nekoliko najboljih po je-dinaca, uklju~u ju}i i lak{e povri je-|enog kapitene Dalibora [ili}a,zatim Renata, te operisanog Mar-ci jana, [irokobri jeani su u subotuu Be~u u pri jeteljskoj utakmici sa-vladali Austri ju rezultatom 1:0.

Trener Ivo I{tuk ni je krio svo je za-dovoljstvo. Smatra da je tim s "Peca-re" pokazao svo ju snagu i na najboljina~in na javio proljetni dio sezone.

"Prezadovoljan sam. Bila je to pra-va provjera trenutnog stanja ekipe.Protivnik je bio jak, atraktivan i si-gurno je da ga ne bismo mogli pobje-diti da nismo odigrali dobro. Igra~i su

pokazali da imamo visoke mogu-}nosti. Motiva im ne nedosta je, a ono{to me posebno radu je je da su mladimomci u Be~u odigrali bez treme,bez straha i bez gre{ke", rekao jeI{tuk.

[irokobri jeani pripreme nastavlje- ju u Hercegovini. Ekipi bi danas tre-balo da se priklju~e i [ili} i Renato,dok je Marci jano uspje{no operisan uMostaru.

"Pred nama je jo{ nekoliko test uta-kmica, ~etiri najmanje, i siguran samda }emo odigrati jo{ bolje ili jednakodobro kao u Be~u. Najbitni je je dasvi nogometa{i maksimalno ozbiljnopristupa ju pripremama", dodao jeI{tuk.

[i ro ki po ka zao sna guKiks ê likaNakon Gvangvona, Nef ~i ja i

Bra{ova, fudbaleri êlika napripremama u Antali ji poraenisu i od Hradec Kralove (1:2). Uodnosu na prva tri me~a, kadasu primili pet, a nisu postigli nijedan pogodak, Zeni~ani su sa-da bar uspjeli zatresti mreu(Adilovi} 21. minut). Problemsa realizaci jom vjerovatno }ebiti ri je{en do kra ja sedmice, jer je sa Istrom 1961 i Emirom Ha-dì}em postignut dogovor oprelasku na " Bilino polje".

A.M.

"Veziri"u Ulcinju

Fudbaleri Travnika otputovalisu ju~e na crnogorsko primor je.Trener Nedàd Selimovi} u Ul-cinj je poveo 25 igra~a.

"Na 'Piroti' smo odradili sve ka-ko bi fizi~ku spremu podigli namaksimum. Sli jedi uigravanje. UUlcinju }emo odigrati nekolikoutakmica, a s obzirom na to da jesastav na{e ekipe ostao gotovonepromijenjen, bi}e nam mnogolak{e", kazao je Selimovi}, ~i ji }epuleni prvi test imati s Veleòm.

V.R.

Doka za li vi so kemo gu}nos tiFOTO NN

Miljen ko Bo{ njak(de sno)

FOTO NN

Qf!sj!db!Tubo!•ft!lj-!qswp!{jn!tlp!qp!kb!•b!okf!#Af!mkf#-!j!eb!mkf!usf!oj!sb!tnb!okf!ojn!jo!ufo!{j!uf!upn/[cph!mb!l|f!qp!wsf!ef!mj!hb!nf!ob!ub-!of!lb!eb|!okj!jhsb•!Cps!db!usf!oj!sb!qpe!qp!tf!cojn!sf!aj!npn!sb!eb-bmj!tusv!•oj!|ubc!jnb!vwkf!sb!wb!okf!mkf!lb!sb!eb!~f!cj!uj!tqsf!nbo!ep!qp!•fu!lb!tf!{p!of/!Qb!usjl!Oj!kf!nb-tf!of!hbm!tlj!gv!ecb!mfs!tb!|wbk!dbs!tljn!qb!tp!|fn-!wsb!ujp!tf!ob!lsbu!lp!v!twp!kv!ep!np!wj!ov/!Po!kf!j{Qv!mf!puqv!up!wbp!v!\wbk!dbs!tlv!qp!tuwb!sj!j!wf~!eb!obt!jmj!obk!lb!toj!kf!tv!usb!p•f!lv!kf!tf!okf!hpw!obt!.ub!wbl!qsj!qsf!nb!t!flj!qpn!ob!#Hscb!wj!dj#/

Stan ~eski i Ni jema

Zado vo ljni ura |e nim: Na do brom smo pu tuda ot klo nimo sve ne dos tat ke i po tpu nospre mni do ~eka mo bh. fu dbal sko pro lje }e,ka è Di no \ur bu zo vi}

Me|u gor jeNa za vr{nimpri pre ma ma uHer cego vinido go vo re ne~eti ri testuta kmi ce

@ e l j e z n i ~a r r e m i j e m za v r { i o

p r i p r e m e u P u l i

Danas tre ningna "Grba vici"FOTO NN

Namje {ta ljkaHNSsu spen do vaoMiljen kaBo{nja ka zbogafe re "of sajd"



Sport 412.2011.

a ja PREDRA GO VI]

Rukometa{ice Borca pobi je-le su na 15. svetosavskom me-narodnom turniru "Banjaluka

up 2011".Banjalu~anke, ko je su i pro{le

odine slavile na ovom turniru, uubotnjem finalu su pobi jedile @ele-ni~ar Metal - Cinkaru iz In|i je re-ultatom 36:23 (22:9).

Naj za slu `ni je za po-edu bile su Dragana Kneèvi} sa

3 golova i Ma ja Prusina sa osam,ao i Anica Gudelj, ko ja je imala5 odbrana. Na drugoj strani efika-nija od ostalih bila je Ti jana Pre-ojevi} sa {est pogodaka.neevi}eva je dobila pehar nami-njen najboljem stri jelcu finalneakmice, a Gudeljeva je nagra|e-

a kao najbolji golman."Ovu utakmicu smo mnogo

olje odigrali nego u petak kada

smo sa ekipom @elezni~ara igralitrening utakmicu. Pobi jedili smogol razlike iako smo vodili ve}i diosusreta. S ozbirom na to da je ovozvani~ni dio turnira, djevojke suodigrale mnogo angaovani je i nekestvari su popravile. Radu je me {tosmo igrali dobru odbranu do poslje-dnjih desetak minuta. Iz toga su sli- jedile dobre kontre i polu kontre",rekao je Rade Un~anin, trener Bor-ca i dodao:

"Ova pobjeda je va`na jer po-kazu je da su se djevojke oporavile

od visokog i zasluenog poraza odPodravke u regionalnoj ligi (19:51).Te{ko je priznati, ali sve ekipe pro-tiv ko jih igramo su profesionalne idaleko su u odnosu na nas u mnogoelemenata. Kada se zavr{i regional-na liga, analizira}emo {ta je bilo do-bro, {ta lo{e i {ta bismo trebali dauradimo da u narednoj sezoni bude-mo ravnopravni ji protivnik."

U prvoj utakmici turnira u Ba-njaluci, @elezni~ar je pobi jedioVrbas, doma}ina takmi~enja sa30:22 (17:10), a u utakmici za tre}emjesto Borac 2 je bio bolji od Vrba-sa i slavio sa 20:15 (10:10). Na tur-niru je trebalo da nastupiKneopoljka, ko ja je u~e{}e trebaloda uzme umjesto slovena~ke Seàne(odustala zbog lo{e finansijske situ-aci je), me|utim, iz kluba su u petak javili da ne mogu nastupiti. Tako da je ~etvrti u~esnik bio Borac 2.

Bh. {am pi on ke, ruko-meta{ice Borca, do nastavka bh. li-ge (18. februar) trebalo bi daodigra ju dvi je kontrolne utakmice.

"Ove sedmice smo planirali daigramo protiv Mire iz Pri jedora iVrbasa iz Vrbasa. Dogovorili smose da oba me~a igramo u Banjalu-ci", dodao je Un~anin.

. PREDRA GO VI]

Bh. teniserka Mervana Ju-}-Salki} osvo jila je ITF tituludublu na turniru u ameri~kom

radu Ran~o Santa Fe.Ona i Amerikanka Dùli Diti

rvi nosioci) pobi jedile su Japan-e [uko Aojamu i Remi Tezukuzultatom 6:0, 6:2.

Jugi}-Salki}eva je igrala i sin-, a pora ena je u 1. kolu odmerikanke Medison Brengl (3)2:6, 3:6.

Titu la Ju gi}-Sal ki}e voj

Fina leBanja lu~ankeu fina lupo bi jedi le@elezni ~arsa 36:23

Odbra na: Radu je me {tomo igra li do bru od bra nu

o po slje dnjih de se takmi nu ta, re kao Un ~anin

Bor cutro fe j

Sve tosav ski ru kome tni tur nirIma la 15 odbra na:

Anica Gudelj(@RK Borac)

FOTO NN

Bosna i HercegovinaFederacija Bosne i Hercegovina

Kanton SarajevoOP]INA ILID@A

Na osnovu ~lana 45 stav 1, Zakona o gra|evinskom zemlji{tu Federacije BiH ("Sl. novine Federacije BiH", br.10 Odluke o gra|evinskom zemlji{tu na podru~ju op}ine Ilidà ("Sl. novine Kantona Sarajevo", br. 18/10. - pre}eni tekst),op}inski na~elnikr a s p i s u j e

J A V N I K O N K U R Sza dodjelu gradskog gra|evinskog zemlji{ta

u svrhu izgradnje vjerskog objekta

I - PREDMET JAVNOG KONKURSA

Predmet javnog konkursa je dodjela neizgra|enog gradskog gra|evinskog zemlji{ta u dràvnoj svojini na parcelnim kao k.~. br. 197/1 i 120/4 KO Stup (kat. stanje), {to odgovara k.~. br. 2276/41 i 2276/18 KO Gornji Butmir kojem je planirana izgradnja vjerskog objekta, a u svemu prema Regulacionom planu "Stari Stup".

II - ELEMENTI LOKACIJE OBJEKTA:

- Lokacija: Stari Stup-Ba~i}ko polje- Povr{ina lokacije: cca P=1 .250,00 m2

- Namjena objekta: Vjerski objekat- Dimenzije objekta: 16,70 x 13,50 m- Spratnost objekta: P+1+Galerija- NGP objekta: 370 m2

III- NAKNADA- Po~etna cijena naknade za dodjeljeno gradsko gra|evinskog zemlji{te iznosi 300,00 KM/m2.- Naknada za pogodnosti gradskog gra|evinskog zemlji{ta (renta) obra~unava se i pla}a kroz rje{enje o dodj

prema odluci o visini rente, koja je vaè}a u vrijeme dono{enja rje{enja.- Naknadu za ure|enje gra|evinskog zemlji{ta investitor nije duàn platiti, s tim da je obavezan izvr{iti komp

nje parcele i finansirati dio nedostaju}e infrastrukture, a u svemu prema usvojenom Regulacionom planu "S

IV - KRITERIJI ZA ODRE\IVANJE PRIORITETA

Prednost za dodjelu lokacije za izgradnju objekta iz ta~ke I ovog javnog konkursa ima ponu|a~ koji ponudi:

1. Najve}u naknadu za dodijeljeno zemlji{te koja ne moè biti ista ili manja od po~etne cijene.

V - PRAVO UÊ[]A I SADR@AJ PONUDE

- Pravo u~e{}a na konkursu imaju pravna lica.

Uz prijavu na konkurs ponu|a~i su du`ni priloìti:- Naziv firme pravnog lica sa izvodom iz sudskog registra,

- Visinu ponu|ene naknade za dodijeljeno gradsko gra|evinsko zemlji{te,- Bankarsku garanciju za obezbje|enje i osiguranje ponude na iznos od 100.000,00 KM. Va`nost garancije {eod dana izdavanja iste.

- Potvrdu uplate za tro{kove pripreme konkursa u iznosu od 500,00 KM na ìro ra~un op}ine Ilidà Unicredi3380002210024598.

VI - PODNO[ENJE PRIJAVA

Prijave sa obaveznom dokumentacijom iz ta~ke V ovog konkursa dostaviti u potpisanoj i zatvorenoj koverti s"KOMISIJU ZA PROVO\ENJE JAVNOG KONKURSA ZA DODJELU GRADSKOG GRA\EVINSKOG ZEM[TA"na adresu:

Bosna i HercegovinaFederacija Bosne i HercegovineKanton SarajevoOp}ina IlidàUl. Butmirska cesta br. 12Ili neposredno na protokol op}ine

Prijave se dostavljaju u roku od 15 dana od objavljivanja ovog konkursa.

VII - NAÎN OBAVJE[TAVANJA

Konkurs ostaje otvoren 15 (petnaest) dana od dana objavljivanja u sredstvima javnog informisanja oba entiteta no sa petnaestim danom do 16 sati, tj. dana 22.02.2011. godine.

Otvaranje prijava obavit }e se 28 .02.2011. u 14.30 u sali op}ine Ilidà.

Nepotpune (obavezna dokumentacija uz prijavu data u ta~ki V) i neblagovremene prijave ne}e se ni razmatratidonijeti zaklju~ak kojim se takva prijava odbacuje.

Zaklju~ak o rezultatima konkursa Komisija }e dostaviti svim u~esnicima Javnog konkursa u roku od osam danju konkursa.U~esnici konkursa mogu u roku osam dana od dana prijema zaklju~ka o rezultatima javnog konkursa izjaviti pskom vije}u.

NAPOMENA

Op}ina Ilidà zadràva pravo da izvr{i izbor najpovoljnijeg ponu|a~a ili da izmijeni ili poni{ti u cijelosti ili u dikurs za davanje ponuda bez obaveze obrazlaganja.

Zainteresovani investitori se za detaljne informacije mogu obratiti kontakt osobi.

Kontakt osoba:Mirsad au{evi}, dipl. ing. arh.tel. 775-684

OP]INSKI NAÊLNIK Amer ]enanovi}, dipl. ing. ma{.



7.2.2011.Sport2

Ma ja PREDRA GO VI]

Moemo da budemo zadovo-ljni, jer smo pruìli dobru igru,agresivnu i sa dosta ofanzivnih idefanzivnih skokova, rekao jeDrago Karali}, trener Borac Ne-ktara, nakon tri jumfa nad Bo-snom ASA BHT u 20. kolu Lige13 BiH.

"Pivari" su dominirali tokomve}eg di jela subotnje utakmice uBanjaluci, ko ju su dobili rezultatom79:68. Od starta su krenuli agresi-vno, pa je prednost rasla. Najve}usu imali u 25. minutu susreta, kada je na semaforu sta jalo 60:34. Na-kon toga su gosti iz Sara jeva zai-grali bolje. Minut i 41 sekundupri je kra ja seri jom 16:4 do{li su na"minus deset", ali je ekipa trenera

Karali}a uspjela bez ve}ih proble-ma da privede utakmicu kra ju.

"ês tit ke momcima naizvanrednom zalaganju od startautakmice. Imali smo padova u ne-kim rotaci jama, gdje se nismo naj-bolje sna{li, {to je Bosna

iskoristila u posljednjoj ~etvrtini",rekao je Karali} i dodao:

"Imali smo disciplinu u igri.Moda nas je ta disciplina na kra- ju uko~ila da nismo do kra ja 'na-gazili', jer smo htjeli da privedemoutakmicu kra ju. Hvala publici {to

nas je bodrila. Mislim da je uìva-la u derbi ju i mislim da smo poka-zali da ni je bilo slu~ajno {to smo udvi je utakmice u Sara jevu bili bli-

zu pobjeda (Kup i Liga 13). Borac~ini tim momaka ko ji èle da sedokazu ju i sigurno }emo u Su-perligi te{ko ikome prodati kou,bori}emo se maksimalno za svakupobjedu."

Tre ner Bo sn e De janPare anin ~estitao je Borcu na za-sluenoj pobjedi i dodao:

"Nismo uspeli da se oslo-bodimo pritiska ko ji je bio dosta jak na po~etku utakmice. Nismose prilagodili kriteri jumu su|enja i

to je dalo prostora ekipi Borca daiz agresivne igre, iz agresivne od-brane, do|e do laganih poena. Dopoena su dolazili i kroz na{e gre-{ke tehni~kog karaketara, dodava-nja, driblinga, izlaska iz terena...Tako|e, dozvolili smo Borcu dru-gi i tre}i skok, {to su oni maksi-malno iskoristili.

Me|utim, u drugom poluvre-menu, kada smo po~eli da igramoodbranu, kada smo po~eli da kon-troli{emo reket, dobili smo {irinu.

Utakmica je bila dosta mrtva, ni-sam to èlio, dosta smo igrali petna pet i to nam je stvaralo proble-me.

Ali, u drugom poluvremnudo{li smo do igre i napravili rezul-tat ko ji je realan za ovaj derbi."

Milo{ Koma ti na i Ne-boj{a Stani} su sa po 19 poena pre-dvodili Mladost do pobjede nadêlikom od 80:71. Na drugoj straniRamo Rizvi} je postigao 17 poena.

Slavio je i Hercegovac, ko ji jeBrotnjo savladao rezultatom86:72.

Najzasluni ji za pobjedu bilisu Boris Lalovi} sa 31 poenom iGoran Ga jovi} sa 21. Ostali rezul-tati: SL IAT Leotar - Kakanj

80:54, Sloboda - Varda HE 80:79,Slavi ja - Zrinjski 0:20. Slobodna je bila âpljina Lasta.

Agre si vno od star ta: "Pi va ri" su do mi ni ra lito kom ve }eg di jela uta kmi ce, u ko joj su ima li

pre dnost od 26 po ena

Qsp!tfl!ob!|f!flj!qf!kf31!hp!ej!ob!j!qp!op!tbotbn!ob!jhsb!•f/!Sf!{vm!.ubu!tlj!tnp!ob!qsb!wj!mj!pop|up!tbn!pe!okji!p•f!lj!.wbp!v!pwp!wsf!nf!ob!sf!.eof!hp!ej!of/!Sb!epntnp!ep!|mj!ep!up!hb!ebtnp!v!obk!cp!mkpk!qp!{j!dj!kjeb!v}f!np!v!Mj!hv!7/

De janPare à nin

Tqps!utlb! ewp!sb!ob#Cp!sjl#/! Hmf!eb!mb!db;2/311/!

Tv!ej!kf;!Qf!ubs!Pcsb!ep!.wj~!)_b!qmkj!ob*-!Wmb!ej!njsNb!sj~!)_j!umvl*-!Up!nj!tmbwTub!qj~!)Npt!ubs*/!

Sf!{vm!ubu!qp!•fu!wsuj!ob!.nb;! 34;22-! 38;29-26;26-!25;35/

Borac Ne ktar

CP!SBD!OF!LUBS;Up!|j~!33-!Beb!np!wj~26-!Wsb!okf|!21-!Lpt!ub!ej!op!wj~-!\uv!sb!op!.wj~!5-!Kb!hp!ej~!.!Lv!sj!eab!8-!Cmb!ov!|b!3-Kp!dp!wj~!23-!Sb!ev!lj~-!Mpo!•bs!4-!Lp!wb!•f!.wj~!3-!Usj!lj~!3/!Usf!ofs;!Esb!hp!Lb!sb!mj~/

CP !TOB!BTB!CIU;Sb!ej~!2-!Ip!eaj~-Ipu-!Cb!uj!ob-!Eb!nkb!op!wj~!21-!]v!sb!tp!wj~24-!_b!neaj~!9-!Ef!nj~-!Sb!ij!nj~!26-!Lsv!.|mjo!26-!Nv!kj~-!Qb!|b!mj~!7/!Usf!ofs;!Ef!kboQb!sf!ab!ojo/!

79 68 Bosna ASA BHT: 1. Bosna 18 15 0 3 1503: 1325 332. Borac Ne ktar 19 14 0 5 1524:1398 333. â plji na 18 13 0 5 1382:1292 314. Mladost 18 12 0 6 1465:1323 305. Leotar 19 11 0 8 1445: 1374 306. Slobo da 19 11 0 8 1491:1431 307. Zrinj ski 19 10 0 9 1476:1380 298. Her cego vac 18 9 0 9 1352:1405 279. êlik 19 7 0 12 1320:1416 2610. Kakanj 18 6 0 12 1435:1530 2411. Brotnjo 19 5 0 14 1424:1601 2412. Var da HE 18 5 0 13 1263:1344 2313. Sla vi ja 18 2 0 16 1073:1334 19

"S tu d e n t i m a " K o {a r ka { i B o r ca

r e va n { i ra l i s e B o s n i A S A B H T pre ja k Ne k ta r

Slobo dan To {i} (Borac)i Muha med Pa {ali} (Bosna)

F O T

O S .I L I ]

Na osnovu odredbi ~la na 6 stav 3 Pravil ni ka o postupci ma ogla{a vawa, izbora kandi data,premje{ta ja i postavqewa drà vnih slu`be ni ka u slu~aju prenosa ili pre uzimawa na-dle`nos ti od stra ne in sti tuci ja Bosne i Her cegovine ("Slu`be ni gla snik BiH", broj 27/08,56/09. i 54/10), Agenci ja za fo renzi~ka ispi ti vawa i vje{ta~ewa objavqu je

P O Z I VPoziva ju se svi zain teresovani kan di dati, ko ji ispu wava ju utvr|ene uslo ve za ogla{e nu pozi -ci ju da se pri jave na JA VNI OGLAS za popuwavawe radnog mjesta drà vnog slu`be ni ka u

Agenci ji za fo ren zi~ka ispi ti vawa i vje {ta~ewa, ko ji je Agenci ja za dràvnu slu`buBiH objavi la dana 04.02.2011.godi ne na slu be noj in ter net stra ni ci Agenci je za dràvnuslu`bu BiH www.ads.gov.bas krajwim rokom za podno{e we pri java19.02.2011. godi ne.

Bosna i Her cegovinaMinistarstvo bezbijednosti

Agenci ja za fo ren zi~kaispi ti va wa i vje {ta~ewa

Bosna i HercegovinaMinistarstvo sigurnosti Agenci ja za foren zi~kaispitivanja i vje{ta~enja



Sport 432.2011.

Belgi janac [tefan Engels zaodinu dana istr~ao je 365 mara-

na i tako ostvario rekord ko ji je{ao u Ginisovu knjigu.Upravo zbog toga ovog 49-go-

{njaka, ko ji tr~i maraton dnevno,rozvali su Maraton Men. Engles jeri ju maratona zavr{io u Barselo-, tamo gdje ju je pri je godinu da-

a i po~eo. Dnevne trke tr~ao je u

sedam razli~itih zemalja - [pani ji,Portugalu, Belgi ji, Kanadi, Meksi-

ku, Velikoj Britani ji i SAD. Za pos-tavljanje nevjerovatnog rekordaBelgi janac se odlu~io kako bi daodobar primjer drugim ljudima.

"Nakon {to sam otr~ao20 triatlona u jednoj godini, nisambio spreman za povratak normalnomìvotu. Osim toga, èlio sam da in-

spiri{em druge ljude i da im po{a-ljem poruku. Ako sam u jednoj godi-

ni mogao svakog dana da otr~im jedan maraton, onda svako drugimoe barem malo da vozi bicikl ilida praktiku je bilo kakvo drugo vje-`banje, kako bi ri je{io pitanje go ja-znosti", rekao je Engels.

Belgi janac je prosje~no tr~aooko ~etiri sata po maratonu, odnosno

10 kilometara po satu. Njegov naj-bolji rezultat u proteklih 365 danaiznosio je dva sata i 56 minuta. Ni u jednom trenutku ni je hodao, a za go-dinu dana je otr~ao 15.401,74 kilo-metra.

"Brzo se opo rav ljam .Ne tr~im brzo i imam spore otkuca jesrca, ispod 100 ako tr~im 10 kilome-

tara. Ovo je vi{e bila mentalna negofizi~ka utakmica. Problem je bio darazmi{ljam o tr~anju svakoga dana.Mo ja taktika je bila da se fokusiramsamo na tr~anje tog dana, a ne da ra-zmi{ljam kako }u da tr~im i sljede-}eg dana, ili sljede}e sedmice",izjavio je vlasnik novog Ginisovog

rekorda.Zanimljivo je da je Engels kao

dje~ak bolovao od astme, a ljekari

su mu sugerisali da se ne bavi spor-tom."Ovo je rezultat 35-godi{njeg

vjebanja. Prizna jem, bilo je danakada sam pomislio da ne}u uspjeti.Jedno od najteih iskustava je bilo uMeksiko Siti ju, nakon duga~kog letai tr~anja na velikoj nadmorskoj visi-ni. Bilo mi je zlo od ne~ega {to sampo jeo. Pitao sam se {ta uop{te radimovdje", kazao je Engels i dodao:

"Ne gledam na ovu godinu kaona mu~enje, to je vi{e kao posao.Tr~im kao {to obi~an ~ovjek svako jutro ide na posao, nebitno da li muse ide ili ne. Ni meni se ne tr~i svakidan, ali kada zavr{im, istu{iram se ipsihi~ki se oporavim za sat vremena.Tr~anje mi, jednostavno, ~ini dan lje-p{im."

Belgi janac, ko ji ve} 20 godinatr~i maratone, kae da }e u budu-}nosti pisati knjigu i davati lekci je iztr~anja.

"Vri je me je za drugestvari. Mom ti jelu sada je potrebanodmor", zaklju~io je [tefan Engels.

Ne{to vi{e od mjesec danarije po~etka nove sezone FormulePoljak Robert Kubica zaradio je

zbiljne povrede doivjev{i udesa reli ju u Itali ji.

Voza~ Lotus Renoa pretrpio jeekoliko preloma, a medi ji donosezli~ite informaci je o povredama.

Spominju se li jeva ruka i li jevaoga, pa ~ak da je stradao i kuk, dokojedini itali janski medi ji kau da jeesna ruka te{ko stradala i da je ~ak

u pitanju ho}e li je ljekari spasiti.Nezgoda se desila kada je pol-

jski as izletio sa staze i udario u zidoblinje crkve, voze}i automobil

{koda fabi ja na reli ju "Ronde di An-dora". Po{to je izvu~en iz olupine,Kubica je helikopterom hitno preba-~en u bolnicu u Pjetra Liguri ji, neda-leko od Savone.

Portal Savona News objavio jeda je Kubica primljen u bolnicu usvjesnom stanju "sa nekoliko prelo-ma". Suvoza~ Jakub Gerber pro{ao je nepovri je|en, a ~ekalo se da orga-nizatori reli ja saop{te vi{e detalja onezgodi.

Robert Kubica je prethodnu se-zonu F1 zavr{io na osmom mjestu.Pri je nekoliko dana je na stazi u Va-lensi ji testirao novi Renoov bolidR31 i ostvario najbolje vri jeme. Ukari jeri ima jednu gran pri pobjedu, uMontrealu 2008. Poznat je kao ljubi-telj reli ja, ko ji redovno vozi u pauza-ma "najbrèg cirkusa na svijetu". Ako budu potvr|eni izvje{ta ji o tei-ni povreda, Kubica }e propustiti os-tatak predsezonskih testiranja, a vrlovjerovatno i prvu trku sezone, ko ja jena programu 13. marta, kada se voziVelika nagrada Bahreina. (Agenci je)

Robert Kubicastradao na reliju

KohovOber zdorf Austri janac Martin Koh po-

bjednik je takmi~enja zaSvjetski kup u ski ja{kim leto-vima u Oberzdorfu. Koh jetrijhumfovao skokovima od214,5 i 210,5 metara, ispred

Norve anina Torna Hildea,ko ji je zabilje io letove od192,5 i 209,5 metara. Tre}i je Austr i janac Gregor [liren-cauer, ko ji je ostvario dometeod 198 i 208,5 metara. U ge-neralnom plasmanu vodi To-mas Morgen{tern sa 1.529bodova, ispred Simona Ama-na sa 1.099 i Andreasa Kefle-ra, ko ji ima 1.016 poena.

Rezultati: Martin Koh (Aus-tri ja) 428,4 boda (214,5/210,5metara), Tom Hilde (Norve-{ka) 406,6 (192,5/209,5), Gre-gor [lirencauer (Austr i ja)404,5 (198,0/208,5), SeverinFro jend (Njema~ka) 399,5(205,5/190,5), Daiki Ito (Ja-pan) 397,4 (195,0/205,0), Adam Mali{ (Poljska) 393,2(201,5/184,5)... Generalni pla-sman: Tomas Morgen{tern -1.529 bodova, Simon Aman([vajcarska) 1.099, AndreasKefler (Austri ja) 1.016, AdamMali{ (Poljska) 940, Tom Hil-de 772, Severin Fro jend655...

Nema kra ja crnoj seri ji. Kli-vlend Kavalirsi izgubili su odPortlanda 105:111 i 24. uzasto-pnim porazom postavili novi ne-gativni rekord NBA lige."Konjanici" su pali na 34 od po-sljednjih 35 me~eva, {to im jeobezbijedilo neslavno mjesto uanalima NBA lige. Rezultati: Va-{ington - Atlanta 92:99, [arlot -Dalas 92:101, Klivlend - Portland105:111, Nju Orleans - LA Lej-kers 95:101, Hjuston - Memfis na-kon produetaka 95:93 (87:87),Milvoki - Detroit 78:89, Minesota- Denver 100:113, Juta - Oklaho-ma Siti 105:121, Golden Stejt -îkago 101:90.

Ko{arka{i Crvene zvezde po-ra eni su u Zagrebu od Cibone(78:86), u okviru 20. kola NLBlige.

Rezultati 20. kola: Cibona - Crve-na zvezda 86:78, Krka - Radni~ki88:73, Hemofarm - Zagreb 98:81,Budu}nost - Cedevita 93:90. Ju~e:Partizan - Nimburk, [iroki - Olim-pi ja, Zadar - Igokea. Poredak: Krka13-7, Budu}nost 12-8, Partizan 12-7, Olimpi ja 12-7...

Zvez da pa laOzbi ljnepo vre de

Po ljak uda riou zid na re li juu Ita li ji

Kli vlend to ne

Ne un i { t i v i Ma ra ton Me n

[ T E F A N E N G E L S

za g o d i n u da na

i s t r ~a o 3 65 ma ra t o na

Inat: Kao dje~ak bolovao odastme, a ljekari mu sugerisalida se ne bavi sportom

52uzas to pnama ra to na bio je

do sa da{ nji re kord,a drào ga je

65-go di{nji Ja pana cAkino ri ja Ku su de.

Ovaj re kordpos ta vljen je 2009.

Po saoTr~im kao {to~o vjek sva ko jutro ide napo sao, ne bi tnoda li mu seide ili ne

Ginisov re kor der:[te fan En gels

FOTO AFP

Robert Ku bica



44 7.2.2011.SportIVICA KOSTELI], NAJ BOLJI SKIJA[ SVI JETA, ZA "NE

Ne}u `rtvo va ti Gzbog Svjet skog

Goran KA RA]

On je trenutno jedan od naj-boljih ski ja{a svi jeta. Njegovaski ja{ka tehnika u isto vri jemeizaziva divljenje i zavist, dok muzbog vedrog duga i osmi jeha ko jine silazi s lica rivali vrlo brzoopra{ta ju kada ih "ispra{i" nastazi.

On je Ivica Kosteli} (31), liderovogodi{njeg Svjetskog kupa. Nadobrom je putu da svom nizu sjaj-nih trofe ja doda i "Veliki kristalniglobus", jer je u januaru ostvario

sedam pobjeda, a i u februaru ide upravom smjeru. U subotu je u su-perveleslalomu zauzeo peto mjesto,a u nedjelju u veleslalomu u Hin-ter{toderu bio je 10. Ni je pobi jedio,ali najvani je je da je i dalje vi{e od500 bodova ispred glavnih konku-renata Didi jea Ku{ea, Aksela Lun-da Svindala i Silvana Curbrigena.

O aktuelnoj sezoni, predsto je-}em SP, ocu Anti, sestri Janici isvemu ostalom Ivica Kosteli} jepri~ao u intervjuu za "Nezavisnenovine".

NN: Imate dobru zalihubodova ispred Ku{a,

Svindala i ostalih. Imate li snageda do|ete do "Velikog kristalnogglobusa"?

KOSTELI]: Snage i èljeimam, sada sam se malo i oporaviou Daruvarskim Toplicama, no vi-djet }emo. Prednost izgleda velika,ali Svindal s nekoliko odli~nih vo`-nji moe to sti}i, tako da nema opu-{tanja. Ne razmi{ljam o bodovnojprednosti nego o svakoj idu}ojutrci, kako je najbolje odvoziti i zanju se najbolje pripremiti. Do kra jaima jo{ mnogo utrka i puno bodova je u igri, ali je sigurno bolje da mo-ra ju oni stizati mene nego ja njih.

NN: Isplati li se uzeti odmori `rtvovati Svjetsko

prvenstvo zarad Svjetskog kupa?KOSTELI]: Osva janje uku-

pnog pobjednika Svjetskog kupa jeu ski ja{kom svi jetu najcjenjeni ja ti-tula, ali nema `rtvovanja jednog nara~un drugog. Li jepo je biti i nosioc

medalje na Svjetskom prvenstvu.Sigurno je da }e se raditi paljiviplanovi i najbolji mogu}i rasporedsnage da se zadovolje sve obavezedo kra ja sezone samo ako nas po-slui zdravlje.NN: Trenutno ste najsves-

trani ji ski ja{ u Svjet-skom kupu. Kako Vam uspijeva

da budete tako dobri u svim dis-ciplinama?

KOSTELI]: To je pitanje du-gogodi{njeg treninga. Uvi jek mi jebila èlja da budem kompletan skija{ u svim disciplinama i veomamnogo sam radio da budem {to bli-è ostvarenju svo jih èlja. Mislim

da sam sada blizu toga. Jo{ ima mo-gu}nosti napredovanja, naro~ito uspustu i superveleslalomu, ali toovisi o puno faktora, osim treninga,ponajvi{e o materi jalu.NN: Imate medalje sa

Svjetskog prvenstva iOlimpijskih igara. Ako bude sre-}e i "Veliki kristalni globus" }e uVa{u vitrinu. [ta je Va{ sportskicilj nakon toga?

KOSTELI]: Izazova i motivami nikada ne nedosta je. Ciljevepostavljamo iz sezone u sezonu, aneki dugoro~ni cilj je nastup naOlimpijskim igrama 2014. godine uSo~i ju.

2/!Jwj!db!Lpt!uf!mj~!)Isw* 1.2493/!Ej!ej!kf!Lv!|f!)\wb* 725

4/!Bltfm!Mvoe!Twjo!ebm!)Ops* 7135/!Tjm!wbo!Dvs!csj!hfo!)\wb* 7036/!Sp!nfe!Cb!vnbo!)Bvu* 575

S VJET SKI KUP

Lmkv!•ob!gj!hv!sb!vt!qkf!ib!qp!sp!ej!df!Lpt!uf!mj~!v!tlj!kb!okv!kfKb!oj!•jo!j!Jwj!•jo!pubd!Bo!uf/!Po!kf!wf!mj!lj!bvup!sj!ufu!twp!kpk!ekf!djlp!kv!kf!ob!v•jp!eb!tf!nb!ltj!nbm!op!p{cj!mkop!qp!twf!uf!pop!.nf!|up!sb!ef/!Qsj!kf!of!hp!|up!tf!plsf!ovp!tlj!kb!okv-!Bo!uf!tfv!nmb!ept!uj!cb!wjp!sb!{oj!nb!tqps!up!wj!nb-!bmj!qp!tf!cop!kf!vt!.qkf!|bo!cjp!v!sv!lp!nf!uv/!Ob!ej!nbl!#Hjqt#!{b!sb!ejp!kf!kfs!tf{cph!twp!kf!ij!qfsb!luj!wopt!uj!v!tqps!uv!•ft!up!qp!wsf!}j!wbp!j!mp!.

njp!sv!lf!j!op!hf/!Po!wb!aj!{b!•p!wkf!lb!lp!kj!tf!211!&!qsf!eb!pop!nf!|up!sb!ej-!b!up!kf!qsf!ojp!j!twp!kpk!ekf!.dj/!Ub!lp!j!Jwj!db!v!twj!kf!uv!qsp!gf!tj!pobm!oph!tlj!kb!okb!wb!aj!{b!kf!eoph!pe!obk!nbs!mkj!wj!kji/

Tata Gips

Vjerna po dr{ka: Ja nica i Ivi ~inadje voj ka Elin Mar gret Ar nar sdo tir

Bvt!usj!kb!obd!Gj!mjq!\fs!.hip!gfs!qp!ckf!eojl!kf!wf!.mf!tmb!mp!nb! Twkfu!tlphlv!qb!lp!kj!kf!v!of!ekf!mkvpesabo!v!Ijo!ufs!|up!ef!sv/\fs!hip!gfs!kf!qp!cj!kf!ejpvlv!qojn!wsf!nf!opn!peewb!nj!ov!ub!j!57/55!tf!.lvo!ej/!Esv!hp!nkft!upqsj!qb!mp!kf!Ops!wf!ab!oj!ovLkf!uj!mv!Kbo!tsv!ev!tb!28tup!ujo!lj!{b!pt!ubu!lb-!b!usf!.~j!kf!cjp!\wbk!db!sbd!Lbs!.mp!Kbo!lb!tb!31!tup!ujo!lj{b!pt!ubu!lb!{b!qp!ckf!eoj!.lpn/!Tlj!kb!|f!pe!vups!lbqb!ep!31/!gf!csv!bsb!p•f!.lv!kf!Twkfu!tlp!qswfo!tuwpv!Hbs!nj|.Qbs!ufo!ljs!if!.ov-!epl!tf!Twkfu!tlj!lvqobt!ubw!mkb!tv!qfs!lpn!cj!.ob!dj!kpn!v!cv!hbs!tlpnCbo!tlv!37/!gf!csv!bsb/!

[er goferu velesla lom

Svjet ski kupili SP:

Osva janjetitule uku pnog

po bje dni kaSvjet skogku pa je u

ski ja{komsvi jetu

naj cjenje ni jati tu la,

ali ne ma`rtvo vanja jednog na

ra ~un dru gog

Hrvat je maj stor za te hni ~ke, ali je sve bo lji i u brzim dis ciplinama

Foku siranNe ra zmi{ ljamo bo do vnojpre dnos ti,ne go o sva kojidu }oj utrci



7.2.2011.46 Sport

Kao i svi ostali protivnici uprethodnih 13 kola i odbojka{i pa-ljanskog Studenta BO bili su ne-mo}ni da naprave ne{to vi{e uduelu sa Kaknjom. Aktuelni prvaci su u 14. kolu Pre-

mi jer lige BiH pred doma}om publi-kom savladali Student sa 3:0, a ne{toozbiljni otpor gosti su pruìli tek ute}em setu kada su sakupili 20 po-ena. U prvom su stigli do 16 i u dru-gom tek do 13. Mnogo uzbudljivi jepro{log vikenda bilo je na parketimau Lukavcu i Br~kom. Modri~a Opti-ma poraena je od Lukavca tek u taj-brejku, jednako kao i Domaljevac uBr~kom protiv Mladosti. Sa punimpli jenom iz gosti ju vratili su se jedi-no odbojka{i Radnika. U ènskojkonkurenci ji vikend je protekao beziznena|enja, ali i rezultatske neizvje-snosti na svih pet me~eva. Jedinstvo

je opravdalo ulogu favorita i u~vrsti-

lo liderstvo pobjedom u Bile}i. Dru-goplasirana Kula tri boda osvo jila jeu duelu sa Bi{}ankama, a Jahorinautrku za vode}im dvo jecem nastavi-la je tri jumfom nad Bosnom.

Rezultati, mu{karci: Napredak -Radnik 1:3 (20:25, 23:25, 2521:25), 7. Lukavac - Modri~a Opti-ma 3:2 (19:25, 25:21, 14:25, 216:14), Br~ko Jedinstvo - Ljubinje3:0 (25:13, 25:11, 25:19), Mladost -Domaljevac 3:2 (25:20, 22:223:25, 25:16, 15:12), Kakanj - Stu-dent Bo 3:0 (25:16, 25:13, 25Poredak: Kakanj 41, Lukavac 29,Br~ko Jedinstvo 29, Mladost 26, Ra-dnik 21, Student BO 19, Modri~aOptima 17, Domaljevac 14, Napre-dak 11 i Ljubinje 3 boda. Rezultati,djevojke: Glasinac - Gacko 0:3(10:25, 13:25, 26:28), Jahorina - Bo-sna 3:0 (25:20, 25:10, 25:22), Kla -

Biha} Preminger 3:1 (25:14, 24:225:13, 25:17), Hercegovac - Jedin-stvo 0:3 (14:25 13:25, 14:25)-dnik - Tuzla 0:3 (19:25, 17:214:25). Poredak: Jedinstvo 38, Kula36, Jahorina 34, Radnik 23, Tuzla 21,Biha} 18, Gacko 18, Hercegovac 12,Bosna 7, Glasinac bez bodova.

V.R.

Br~i}e va i Adilo vi}naj bo lji

Stonoteniserka Bugojna Ari- jana Br~i} i karatista Travnika Adnan Adilovi} progla{eni suza najbolje sportiste Srednje-bosanskog kantona u 2010.godini. Na juspje{ni je ekipe sutekvandoisti Hvojnica iz Fojni-ce i fudbalerke Mladosti iz Ne-vi} Polja. Trener godine je IvanKra jina (TK Hvojnica). Klubsjede}e odbojke Iskra iz Bu-gojna na juspje{ni ji je u kate-gori ji invalida, a njihovkapiten Jasmin Na jetovi} naj-bolji je po jedinac u istoj kate-

gori ji. Na juspje{ni ji juniori suIvan Boba{ (stoni tenis) i San-dra Grebenar (dùdo).

V.R.

Saraj kebez prem caFudbalerke SFK 2000 Sara je-

vo osvo jile su prvo mjesto name|unarodnom turnira u ma-lom fudbalu "Sara jevo 2011". Useniorskoj konkurenci ji na tur-niru u dvorani "Ramiz Sal~in -Mojmilo" Sarajke su savladale Agram (5:0), êlik (6:0), Mla-dost (12:0), zatim u polufinaluBorac (8:0) i u finalu LASK (4:1). Za najbolju golmanicuturnira progla{ena je MarinaPetkovi} (LASK), najbolji stri- jelac je Monika Conjar(Agram), a najbolja igra~ica Amela Kr{o (SFK 2000). Ju~e je igran turnir juniorki.

V.R.

K v e s i }, K i s i } i R a | o

i da l j e na ~ e l u

O K B i H

De jan MA KSIMO VI]

Skup{tina Olimpijskog komi-teta Bosne i Hercegovine na redo-vnom zasjedanju u subotu dala jepodr{ku aktuelnim ~lanovimaPredsjedni{tva i tako im dala novimandat od ~etiri godine. U tomperiodu na vrhu bh. krovne spor-tske instituci je ponovo }e biti Ma-ri jan Kvesi}, Sini{a Kisi} i IzetRa|o.

Jasno je da ih ~eka teak posao,posebno kada je u pitanju obezbje|i-

vanje finansijskih sredstava. Krovnaku}a bh. sporta u pro{loj godini izdràvnog budèta dobila je svegaoko 90.000 KM.

"Moram pri zna ti da jeZakonom o sportu OK BiH stavljenna mjesto krovne instituci je bh.sporta i da je kontakt sa dràvnimvlastima veoma dobar. Me|utim,kada je u pitanju raspodjela sredsta-va, onda se ona nekako raspr{e. Taminimalna sredstva ko ja se odva ja juza sport trebalo bi da budu pravilnousmjerena. Kada su u pitanju drà-

vna i entitetske razine vlasti, priori-tet bi trebalo da ima ju krovne insti-tuci je, poput OK BiH i strukovnihsaveza, a ne klubovi. O njima bi tre-balo da se skrbi lokalna za jednica.OK uglavnom dobi ja simboli~neiznose. Dràvni budèt za pro{lu go-dinu predvidio je oko 1.100.000

KM za sport. To su svakako malasredstva, a od toga OK BiH dobio jesvega 90.000 KM", pri~a Mari janKvesi}, ~lan Predsjedni{tva OK BiH.

Ipak, u domu bh. olimpizmanada ju se da }e na{im sportistima,kandidatima za velika me|unarodna

takmi~enja, pri je svih za Ljetneolimpijske igre u Londonu 2012.obezbijediti solidne uslove za treni-ranje.

"U 2011. imamo dva ve-lika doga|a ja, zimski i ljetni olim-pijski festival mladih u Liberecu iTrabzonu. Za sada su to prioriteti,

no najvani je da se na{i sportistipripreme za London. Kako bi na-pravili kvalitetan ambi jent na{imsportistima, moramo ostvariti dobarodnos sa svim razinama vlasti. Na-

ravno i na me|unarodnom planupotrebno je obezbi jediti pristupolimpijskim fondovima. Osiguralismo stipendi je za devet sportista,ko ji su po rezultatima kandidati zaLondon. Nadamo se da }e u nare-dnom periodu oni to i dokazati, teispuniti olimpijsku normu", rekao je Kvesi}, te dodao:

"Ovo je na{a trenutna realnost.Ne moemo se nadati da }e nas nekiekipni sport predstavljati na OI. Svedok ne budu stvoreni kvalitetni uslo-vi za sportistu, tako }e biti. Sport serazvi ja onako kakve mu uslove osi-gura{. Kultura i sport su slika i prili-ka situaci je u BiH."

2.850.000EVRA JE PRIBLI@AN IZNOSKOJI ]E OK SRBI JE DO BITI

OD MINISTARSTVAOMLADINE I SPORTA.

17.500.000EVRA PLANIRANI SU

UKUPNI PRIHODI HRVATSKOGOLIMPIJ SKOG ODBORA ZA

PREDOLIMPIJ SKU 2011.

Sred stva: Za pro {lu go dinupre dvi |e no je oko 1.100.000 KMza sport. Od to ga OK BiH dobio je sve ga 90.000, re kao Kve si}

Odboj ka {iceKod dje vo jakabez izne na |e nja,ali i re zul tat skene iz vje snos ti

Student ne mo }an

Odraz sta njaKultu ra isport su sli ka ipri lika si tu aci jeu na {oj ze mlji

Preìvljavanjeuz 90.000 KMDobi li po vje re nje

Skup {tine OK BiH:Ra|o, Kve si} i Kisi}

FOTO NN



BIHA]

BANJALUKA

ZENICA

LIVNO

MOSTAR

ToploEb!obt!~f!v!CjI!kv!usp!cj!ujqsp!imb!eop-!b!up!lpn!eb!obtvo!•b!op!wsj!kf!nf!v{!nb!mvpcmb!•optu!j!vhmb!wopn!up!.qmj!kf/!Qp!lp!umj!ob!nb!j!v{!sj!.kf!•of!up!lp!wf!np!hv!~b!kfnb!hmb!jmj!ojt!lb!pcmb!•optu/Wkf!ubs!v!Cp!toj!tmbc!kv!hp!.{b!qb!eoph!tnkf!sb-!b!vIfs!df!hp!wj!oj!tmb!cb!cv!sb/Kv!ubs!okb!ufn!qf!sb!uv!sb!pe!.8!ep!3-!ob!kv!hv!ep!22-!bobk!wj!|b!eof!wob!pe!8!ep29!tufqfoj/

Srijeda

,21 pD1 pD

Nby/

Njo/

,24 pD.3 pD

,: pD,2 pD

Nby/

Njo/

Utorak

SarajevoBanjalukaBijeljinaBiha}LivnoMostarZenicaTrebinje

+8oC+13oC+8oC

+13oC+12oC+16oC+10oC+15oC

êtvrtak

SARAJEVO

Afmklp!LPQBOKB!ejsflups!OJHE!#EOO#

Cpskbob!SBENBOPWJ^.QFUSPWJ^hmbwoj!j!pehpwpsoj!vsfeojl!

Tb|b!_BWSBH!){bnkfojl!hmbwoph!j!pehpwpsoph!vsfeojlb*-!Ojibeb!IBTJ^!!)qpnp~ojl!hmbwoph!j!pehpwpsoph!vsfeojlb*-!Hpsebob!NJMJOLPWJ^!)vsfeojl!wjkftuj*-!Tboesb!HPKLPWJ^.BSCVUJOB)vovusb|okb!qpmjujlb*-Sbef!\FHSU)flpopnjkb*-!Ejbob!UPNB\!)tdfob!j!epebubl*-!Obub|b!LSTNBO!)pehpwpsoj!vsfeojl!v!sfebldjkj!v!Tbsbkfwv*-!

Hpsbob!KBLPWMKFWJ^)sfhjpo*-!Kfmfob!QSBMJDB)twjkfu*-

Wftob!JMJLUBSFWJ^!)epqjtojdj*-!Nbkb!WVKJOJ^!)bhfodjkf*-Hpsbo!LBSB^)tqpsu*-Jwbob!QBTUJS)ufioj•lb*-!Njmbo!SBEVMPWJ^)gpuphsbgjkb*-![psbo!MVLJ^)joufsofu!j{ebokf*/

J{ebwb•!OJHE!#EOO#-!Cbokbmvlb/!Mjtu!j{mb{j!twblph!ebob/Sfebldjkb;Csb~f!Qj|ufmkj~b!2-!89111!Cbokbmvlb-!ufm/!)162*-

dfousbmb;!442.911-!gblt;!442.921-!f.nbjm;!oopwjof@ufmflmjl/ofuNbslfujoh;Cbokbmvlb-!ufm/!442.975-!f.nbjm;!nbslfujoh@of{bwjtof/dpn<!

Tbsbkfwp-!ufm/!1440764.:64/Ejtusjcvdjkb;Ufm/!442.958-!f.nbjm;!ooèjsfldjkb@ufmflmjl/ofu!Epqjtoj|uwp;Tbsbkfwp!1440827.941-!764.:64<!!)Svlpqjtj!j!gpuphsbgjkf!tf!of!wsb~bkv*!Ajsp!sb•voj;Sb{wpkob!cbolb!b/e/!Cbokbmvlb!6731::11123894.83!)LN*-!

65541.2996532!)efwj{oj*<Izqp!Bmqf.Besjb.Cbol!b/e/!Cbokbmvlb!663.111.11111:63.31<

\ubnqb!OJHE!#EOO#-!{b!\ubnqbsjkv!Bmfltboebs!Lpqbokb/

Njo/

Nby/

BIJELJINA

Sport 472.2011.

HIDROMETEOROLO[KI ZAVOD

TREBINJE

Sta bi liza ci ja vre men skih pri lika po ziti vno}e dje lo va ti na op {tu sli ku, a te go bekod hro ni ~nih bo le sni ka i me te oro pa tatre ba lo bi da se pos te pe no uma njuju.

Pro ble mi kod osje tlji vih oso ba mo gli binas tu pi ti usljed ni ìh ju tar njih tem pe ra tu ra,a u ve }em di jelu da na }e bi ti sa svimugo dno i pri kla dno za {e tnju.

êtvrtim remi jem u poslje-njih {est kola Milan je nastavio dakocka" ste~enu prednost i kom-iku je put ka tituli.

"Rosoneri" su u nedjelju na sta-onu "Lui|i Feraris" poveli prekolesandrea Pata, ko ji je sproveo ureu idealno dodavanje Zlatanarahimovi}a. Me|utim, na istekuvog poluvremena je izjedna~io Flo-Flores (lopta mu se sre}no odbila

a petnaestak metara od gola) i rezul-t 1:1 ostao je aktuelan do poslje-njeg sudijskog zvi`duka.

Napo li protiv pretposljednjezene ni je dozvolio iznena|enje,ada je dugo imao samo minimalno

o|stvo. Tek u sudijskoj nadoknadi

vremena se Sosa pridruio neizbje-`nom Edinsonu Kavani ju na listi stri- jelaca.

Ako ra zlika izme|u Milanai Napoli ja i posli je naredna dva kolaostane ista (tri boda), 27. februarana"San Siru" bi}e igran direktanokr{aj za prvo mjesto.

Posli je remi ja Laci ja sa Kjevom,

Inter je sino} protiv Rome imao {ansuda izbi je na tre}u pozici ju i priblii seMilanu na pet bodova, uz utakmicu

manje.Iz drugog

plana pri jeteodli~ni Pa-

lermo i Udineze, pa i Juventus, akouspi je da stabilizu je formu.

Sini{a Mihaj lo vi} i Fi-orentina potvrdili su se u Parmi kao jedni od "kraljeva remi ja" u Seri ji A,odigrav{i 1:1. "Viola" je i dalje bezpobjede na gostovanjima, ima po {est

poraza i neri je{enih rezultata.Rezultati 24. kola, nedjelja: Bo-

lonja - Katani ja 1:0 (1 Portanova 41),Bre{a - Bari 2:0 (Di jamanti 17 p, Ka-ra}olo 90), \enova - Milan 1:1 (Flo-res 45 - Pato 29), Lacio - Kjevo 1:1(Ernane{ 45 - Cesar 64), Le}e - Paler-

mo 2:4 (\akomaci 17, @eda 50 - Mi-koli 45+2, Pastore 57, Ernandez 60,Ili~i} 62), Napoli - ]ezena 2:0 (Kava-ni 13, Sosa 90), Parma - Fiorentina1:1 (Amauri 15 - D'Agostino 49 p),subota: Kaljari - Juventus 1:3 (Akva-freska 51 - Matri 21, 75, Toni 84),Udineze - Sampdori ja 2:0 (San~ez 18,Di Natale 40), sino}: Inter - Roma(20.45).

Tabela: Milan 49, Napoli 46,Lacio 42, Inter (-2) 41, Palermo 40,Udineze 40, Roma (-2) 39, Juventus38, Kaljari 32, Kjevo 31, Fiorentina (-1) 29, Bolonja* (-1) 29, \enova (-1)28, Sampdori ja (-1) 27, Parma 26,Le}e 24, Katani ja 23, Bre{a 22, ]eze-na 21, Bari 14 bodova. (Agenci je)

Gv!ecb!mfs!Lp!sjo!uj!kbo!tb!Wj!mj!kbn!Np!sb!jt!vcj!kfo!kf!up!lpn!qp!lv!|b!kb!qmkb!•lf!vCsb!{j!mv/!Ef!wf!uob!ft!up!hp!ej|!okj!wf!{oj!jhsb•-!lp!kj!kf!cjp!ob!qp!{bk!nj!dj!v!lmv!cv Bnf!sj!lb!j{!csb!{jm!tlf!esab!wf!Nj!obt!Af!sb!jt-!qp!hp!}fo!kf!v!mf!}b!ijdfn!j{!qj!.|up!mkb-!epl!kf!qp!lv!|b!wbp!eb!qp!ckf!hof!pe!qmkb!•lb!|b!v!hsb!ev!Cf!mp!Ip!sj!.{po!uf/!Ob!wp!ej!tf!eb!tf!Np!sb!jt!wsb!~bp!lv!~j!tb!{b!cb!wf!lb!eb!tv!hb!ob!qb!mj

qmkb!•lb!|j/!Nf!ej!kj!ob!wp!ef!eb!tv!vib!q|f!ob!usp!kj!db!ptv!nokj!•f!oji/!

Igra~ ubi jen u plja ~ki

Lider Se ri je A Mi lan ra sipa bo do ve

Na po lis ve b li e

Milanu bodNapo li pro tivpre tpo slje dnje]e ze ne ni jedo zvo lioizne na |e nje

Marek Ha m{ik(Napo li, de sno)FOTO AFP

Der bi: Ako ra zlika izme |uMilana i Na po li ja i po sli jena re dna dva ko la os ta ne is ta,27. fe bru ara bi}e igran

dire ktan okr{aj za prvo mjes to



Twkfu!tlb!tlj!kb!|lb!qswfo!tuwb!pev!.wj!kfl!tv!cj!mb!qp!{ob!ub!qp!obt!uv!qj!.nb!cspk!oji!tlj!kb!|b!j{!fh{p!uj!•oji{f!nb!mkb/!Ub!lp!~f!cj!uj!j!ob!pwpn!vHbs!nj|.Qbs!ufo!ljs!if!ov-!lp!kf!qp!•j!.okf!eb!obt!j!usb!kb!~f!ep!31/!gf!csv!.bsb/! Kf!eob! pe! busb!ldj!kb|bn!qj!pob!ub!cj!~f!58.hp!ej|!okj!Ib!.j~b!ojo!.!Abo.Qkfs!Spk/

Pwbk!jo!gps!nb!uj!•lj!tusv•!okbl-!lp!kjwf~!hp!ej!ob!nb!aj!wj!v!qsfe!hsb!}vQb!sj!{b-!qpt!ub!~f!qswj!tlj!kb|!j{!pwflb!sjq!tlf!{f!nmkf!v!jt!up!sj!kj!twkfu!tljiqswfo!tub!wb/

#Jblp!tbn!sp!}fo!v{!np!sf-!pev!wj!.kfl!pcp!ab!wbn!tlj!kb!okf/!Lbp!ekf!.•bl!tbn!ob!qvt!ujp!twp!kv!{f!nmkv!jtb!eb!jnbn!qsj!mj!lv!eb!csb!ojn!okf!.

of!cp!kf!ob!Twkfu!tlpn!qswfo!tuwv#-sf!lbp!kf!Spk-!lp!kj!kf!kf!ej!oj!•mbo!Tlj!.kb!|lph!tb!wf!{b!Ib!juj!kb-!j!epebp;!

#Lb!eb!tbn!sf!hjt!usp!wbp!tb!wf{-twj!tv!nf!•v!eop!hmf!eb!mj/!Bmj-!blpkf!Kb!nbk!lb!np!hmb!eb!jnb!ub!lnj!.•b!sf!v!cp!cv!ob![jn!tljn!pmjn!qjk!.tljn!jhsb!nb-!{b!|up!Ib!j~b!ojo!of!cjobt!uv!qjp!v!tlj!kb!okv/#

Hai}anin atra kci ja SP-a u ski janju

Jedan {panski list nudi200.000 dolara nagradeonome ko uslika slavnupjeva~icu [akiru i fu-

dbalera Barselone @eraraPikea.

Pop zvi jezda iz Kolum-bi je ko ja je nedavno raski-nula jedanaestogodi{njuvezu sa Antoniom de la Ru-om, sinom nekada{njeg ar-gentinskog predsjednika,navodno je ve} neko vri jeme

ko ja dostavi dokaz da pjeva~i-ca lae.

"Ukoliko imate kame-ru i mogu}nost, moètebiti bogati ji za 200.000dolara. Jedan {panskifotoreporter je rekao daoni vri jede 150.000evra. [akira je svjetskazvijezda, a iako Pikeni je Mesi, on je zvi jez-da Barselone, svjetskiigra~. Ako iza|u u {e-

smo uslikali Penelope Kruz iHavi jera Bardema", pi{u ameri-~ki internet portali, prenose}ioglas lista "Spanish Media".

Par se, na ime, upo-znao za vri jeme Svetskog prven-stva u fudbalu u Junoj Africi,gdje je [akira pjevala na otvara-nju Mundi jala, a glasine o njiho-voj romansi po~ele suneposredno po zavr{etku prven-stva kada su navodno vi|eni ka-ko za jedno napu{ta ju hotel.

Do k a z od200.000 d o la ra

[pan ski list po sva ku ci jenu è li fo togra fi ju [a kire i Pi kea[a ki ra

Inat: Po {to ko lum bij skazvi jezda de man tu jero man su, {pan ski ta blo idse "za ina tio" i po nu dio

vri jednu nov ~anuna gra du oso bi ko jados ta vi do kaz dapje va ~ica la è

dnevne nezavisne novine [broj 4483, 7.2.2011]

Documents