doc.dr.sc. alen jugović - pfri.uniri.hrajugovic/download/pomorsko_putnicki_promet/... · više...

Doc.dr.sc. Alen Jugović

KRUZING TURIZAM

DOBRA INVESTICIJSKA ODLUKA

1. POJAM I TRENDOVI NA CRUZING TRŽIŠTU

2. ZNAČAJKE POMORSKOPUTNIČKIH LUKA

3. ZAŠTO BI LUKE (GRADOVI) HTJELI POSTATI CRUZING

DESTINACIJA

4. UTJECAJ KRUZING TURIZMA NA DESTINACIJE TICANJA

5. KRUZING TURIZAM U RH

6. PREPORUKE ZA USMJERAVANJE RAZVOJA LUKA RH KAO

ODREDIŠTA ZA KRUŽNA PUTOVANJA

SADRŽAJ PREZENTACIJE:

Obuhvaća više segmenata turističke ponude:

Odmor,

Turistički doživljaj plovidbe i boravka na brodu,

Posjet atraktivnim destinacijama na kopnu.

Primarna destinacija boravka turista BROD (višednevni boravak)

Sekundarna destinacija boravka turista KOPNO (jednodnevni boravak)

Što je kruzing turizam?

1. POJAM I TRENDOVI NA CRUSING TRŽIŠTU

DA SUZDRŽAN NE

BROJ STUDENATA

%

KRUZING TURIZAM

DOBRA INVESTICIJSKA ODLUKA ?

16,0

4,55,0 5,5

5,9 6,3 6,4 6,97,6

8,29,1

10,1 10,311,2

12,3

13,414,4

1990

.

1991

.

1992

.

1993

.

1994

.

1995

.

1996

.

1997

.

1998

.

1999

.

2000

.

2001

.

2002

.

2003

.

2004

.

2005

.

2006

.

PO

TR

AŽ

NJA

(b

roj

pu

tnik

a u

000 0

00) godišnja stopa rasta 8%

20 milijuna putnika u 2011.

7% godišnje rast brodskih kapaciteta (1980.-2009.)

koncentracija ponude u par najvećih kompanija,

od broda hotela ka brodu destinaciji PO

NU

DA

Kruzing turizam u svijetu (u brojkama)


Godina Broj putnika (u mil.)

1980. 1,80

1990. 4,55

2000. 10,35

2005. 14,37

2010. 18,42

Putnici na krstarenjima morem od 1980. do 2010. godine

Trendovi na tržištu

Visok rast potražnje na EU tržištima (Italija, Njemačka,

Francuska i Španjolska)

Mlađi putnici – masovnost - slabija kupovna moć

Rast potražnje za specijaliziranom ponudom

Porast veličine brodova za kružna putovanja

Potraga za novim neotkrivenim destinacijama

Kraći itinerari – veći broj putovanja

Prilagodba potrebama tržišta

Više sadržaja na brodu, veća briga za okoliš i sigurnost

putnika.


Godina Broj brodova BT ( u 000 ) Broj postelja ( u 000 ) Postelja po brodu

1985. 147 2 241 - -

1990. 170 3 013 114 671

1991. 180 3 436 129 717

1993. 201 4 078 143 711

1996. 222 5 364 166 748

1999. 235 6 987 204 868

2000. 243 7 772 223 918

2005. 340 11 215 - 875

2010. 290 16 000 - -

Svjetska flota za pomorska krstarenja

• Gradnja brodova velikih kapaciteta,

• Povećanje kapaciteta brodova (2008. narudžbe brodova iznosile su

25% ukupnog kapaciteta),

• Ukupno 382 kruzera (115 kompanija) - 152 plovi u Mediteranu,

• Koncentracija kompanija,

• 3 grupacije posjeduju 127 brodova i 279.034. ležajeva,

• Carnival Corporation & PLC – 71 brodova i 171.037

ležajeva (11 kompanija),

• Royal Caribbean Cruises Ltd. – 37 brodova i 74.596 (4

kompanija),

• Star Group – 19 brodova i 33.401 ležajeva (4 kompanije),

• Diferencijacija – prema regiji, vrsti brodova (luksuzni brodovi).


Aljaska

2

1

3

Karibi

Mediteran

Glavne svjetske regije kružnih putovanja u 2012. godini

VLASNIK DRŽAVA BR. BT VEZOVI

PROSJEČNA BT % BT

PROSJEČNA STAROST

Vodeće kompanije za kružna putovanja

• Narudžbe brodova do 2014.

• 24 brodova,

• 61.766 kreveta,

• 15,6 mlr $, 324.000 $/krevet.

• 2010. – isporuka 5 luksuznih kruzera (manje od 500 putnika)

- isporuka 9 “mega” kruzera (“Allure of the Sea” – 5.400).

• 2011. – isporuka 9 brodova.


IZVORIŠTE PUTNIKA PUTNICI (mil.)

SAD 9,71

KANADA 0,70

EVROPA 2,10

OSTATAK SVIJETA 5,00

UKUPNO 17,50

EUROPA

UK 1,53

NJEMAČKA 1,30

ITALIJA 0,80

ŠPANJOLSKA 0,59

FRANCUSKA 0,35

OSTALI 0,70

Trendovi na tržištu - putnici

• Regija Mediteran prihvaća 1/3 svih putnika na kružnim

putovanjima, dok luke u Jadranu prihvaćaju oko 5% putnika.

2009.

Argument 1.

KRUZING TURIZAM


Prosječan godišnji rast u zadnjih 10 godina veći od

10 % na području Europe i Mediterana

Velika očekivanja kruzing industrije

Velika razina zadovoljstva putnika:

kruzing turizam se smatra superiornijim i isplativijim u

usporedbi s drugim vrstama turizma

Porast broja ponovljenih kruzing putovanja

Traže se nove destinacije, luke i itinerari.


Dio logističkog lanca koji s morskim brodarstvom obuhvaća organiziran prijevoz

putnika morem koristeći se specijaliziranim terminalima i posebnim brodovima.

TURIZAM

I ODMOR

TRANSPORT

PROMET

(putovanje)

POMORSKO-

PUTNIČKE

LUKE

Što je pomorskoputnička luka ?


Putnički brodovi < == > putničke luke

BR

OD

OV

I L

UK

E

t 1970. 1913. 2010.


1.Nastanak 2. Proširenje 3. Specijalizacija

1

2

2

3

4

4

4

4

4

5

Centar grada

Gradska ekspanzija

Objekti terminala

Lučke aktivnosti

Cesta Dubina mora Prenamjena

3

POMORSKOPUTNIČKE LUKE:

1) luke za linijski prijevoz putnika

2) luke za kružna putovanja

1) + 2) = UNIVERZALNE LUKE

Ekspanzija pomorskoputničkih luka u Svijetu i Europi


Argument 2.

KRUZING TURIZAM


Izmjena fizionomije luke

Luke moraju zadovoljiti potrebe brodara i putnika

Izgradnja kvalitetnije lučke infrastrukture

Klasične putničke luke postaju suvremeni putnički

terminali

Povećava se broj luka ticanja uključenih u kruzing turizam


Terminali postaju sastavnica turističkog proizvoda

LUKA ZADAR - sutra

LUKA RIJEKA - danas

LUKA RIJEKA - danas

3. ZAŠTO BI LUKE (GRADOVI) HTJELI POSTATI CRUSING DESTINACIJA

Turisti s cruzera najčešće nisu turisti koji bi inače posjetili te destinacije


Cruzing turizam ne konkurira ostalim kopnenim turističkim proizvodima

Putnici s cruzing brodova, ako im se destinacija svidi mogu se vratiti

kao stacionarni turisti


Nije nužno potrebno

veliko ulaganje u lučku

infrastrukturu


Veća dostupnost turistima

neotkrivenih destinacija

Zasićenost turista dobro

znanim mjestima.

Vrsta

troškova

Prosječna potrošnja

po osobi za boravak u

destinaciji

€ %

UKUPNO 39 100

Organizirani izlet / razgled 7 18

Prijevoz 1 3

Ulaznice 1 3

Hrana i piće u ugostiteljskim objektima 10 26

Kupovina 19 49

Ostalo 1 1


Obilježja kruzing posjetitelja u Hrvatskoj (2006.)

– prosječna potrošnja po osobi u destinaciji u eurima

Veličina broda

mjerena brojem

putnika

Ukupno <200 200-499 500-999 1.000-

1.999

2.000 i

više

€ 39 64 53 46 41 34

Duljina boravka u

destinaciji Ukupno Do 3 sata 3 do 6 sati 6 do 9 sati

9 do 12

sati

12 i više

sati

€ 39 28 38 55 65 82

Putnici troše 41, posada 29 eura po osobi

Putnici s manjih brodova više troše

Najbolji potrošači su Amerikanci, Britanci i Francuzi, najlošiji

Talijani.

Svijet – 55 Eura u tranzitnim lukama, 110 Eura u “home port”.



– prosječna potrošnja po osobi u destinaciji u eurima

Argument 3.

KRUZING TURIZAM


Kruzing luka postaje sastavni dio grada i s njim tvori

destinaciju

Tržišni način ponašanja svih subjekata uključenih u cruzing

turizam

Potrebni kvalificirani kadrovi

Povezivanje luke i atraktivnih destinacija na kopnu

Povećava se broj luka ticanja uključenih u kruzing turizam

Turistički razvoj = ekonomski razvoj

Povećani prihodi od turizma

Produženje turističke sezone


More

Zrak

Buka

Vizure

Kopno

....

2) Utjecaj na gospodarstvo

Prihod

Zapošljavanje

Promocija

.....

Stacionarni turizam

Lokalna zajednica


C

RU

ZIN

G

TU

RIZ

AM

1) Utjecaj kruzing turizma na društvo

Primjer utjecaja

kruzera

Primjer utjecaja

posjetitelja s kruzera


23

16

19

13

23

19

0

5

10

15

20

25

Dubrovnik Cavtat Korčula

% is

pita

nik

a

Negativan utjecaj putnika s kruzera Negativan utjecaj kruzera

˝Veliki brodovi blokiraju pogled˝, ˝Veliki brodovi narušavaju ljepotu grada˝

˝Previše ljudi u odnosu na veličinu starog grada˝, ˝Malo mjesto, previše ljudi˝

˝Velika koncentracija ljudi ugrožava ambijent˝, ˝Grad gubi na šarmu˝

˝Previše turista odjednom˝,.....

Utjecaj kruzing turizma na društvo (2006)


2) Gospodarski utjecaj – ukupni prihodi

UKUPNI PRIHODI

OD KRUZINGA

Prihodi od naknada za

održavanje plovnog

puta

Prihodi od potrošnje

putnika i članova

posade na kopnu

Prihodi od pristojbi

za usluge brodu ostvarene

u luci u kojoj je pristao

Prihodi od naknada za

ostale usluge koje brodu

pružaju razni subjekti u i

izvan luke

25 do 28 milijuna €

1,16 do 1,31 milijuna €

2,6 milijuna €

162.000 €

DUBROVNIK - od 21 do 23 milijuna eura

SPLIT - od 3 do 3,5 milijuna eura

KORČULA i ZADAR - oko milijun eura


3) Utjecaj kruzing turizma na okoliš – iskustva iz svijeta

ZRAK (ISPUŠNI PLINOVI I LEBDEĆE ČESTICE)

smog, kisele kiše, klimatske promjene, ljudsko zdravlje

1 veliki kruzer dolaskom u luku emitira sumpornih oksida (SOx) ~ 2.000

automobila i kamiona na godinu (Vancouver)

MORE (OTPADNE VODE)

u sivim vodama kruzera pronađene bakterije Escherichia coli, teški metali i

otopljene plastike (Aljaska)

ostaci iz procesa pročišćavanja - koncentracija zasićenih i opasnih krutih tvari i

muljeva

luke u SAD-u uvode sustave preuzimanja i obrade otpadnih voda - dodatni profit

i zaštita okoliša

MORE I KOPNO (KRUTI OTPAD)

sastav otpada s kruzera sličan komunalnom otpadu

u tjedan dana putovanja veliki kruzer proizvede preko 50 t otpada

oko milijun tona otpada godišnje se zbrinjava na moru ~ 24% s kruzera

EKOSUSTAV

balastne vode, buka, sidra, itd.


Argument 4.

KRUZING TURIZAM



Mogućnost prihvaćanja različitih tipova kruzera

Ogromno neiskorišteno turističko tržište

Produžetak turističke sezone

Mogućnost rada luke kao “home port” – dodatni ekonomski

učinci

Povezivanje s drugim turističkim središtima u lukama

Investiranje u luke od strane kruzing kompanija.

Talijani, Amerikanci, Španjolci, Britanci, Francuzi i

Nijemci

Prosječna dob putnika 44 godine

Prosječan boravak u destinacijama 5 sati

Trećina putnika boravi kraće od tri sata

Aktivnosti u destinaciji - konzumacija pića u

ugostiteljskim objektima, kupnja i samostalni razgled

grada

45% putnika odlazi na organizirani izlet ili razgled

Na velikim brodovima – mlađi putnici u prosjeku, kraće

borave u destinaciji.


Kruzing turizam u Hrvatskoj

Resursna osnova i održivi kapacitet Kruzing

destinacija

Istovremeni kapacitet (broj posjetitelja) Luke za:

U gradu/mjestu U luci U kruzing destinaciji V S M

Pula 4.000 - 5.000 3.600 3.600

Rijeka 4.000 - 5.000 10.000 5.000

Zadar 4.000 - 5.000 5.300 5.000

Split 5.000 - 6.000 8.300 6.000

Dubrovnik 4.000 - 5.000 15.500 5.000

Rovinj 500 - 1.000 2.800 1.000

Šibenik 3.000 - 4.000 1.200 1.200

Poreč do 500 2.000 500

Krk do 500 300 300

Cres do 500 500 500

Rab do 500 500 500

Mali Lošinj do 500 500 500

Pag do 500 300 300

Vis do 500 500 500

Hvar do 500 3.800 500

Ploče 2.000 300 300

Korčula do 500 2.800 500

Putnici u Hrvatskim lukama

LUKA

2008 2009

BRODOVI PUTNICI PUTNIK /

BROD BRODOVI PUTNICI

PUTNIK /

BROD

ROVINJ 41 16.333 398 51 10.929 214

RIJEKA 20 8.200 410 0 0 0

ZADAR 98 25.000 255 72 12.434 173

ŠIBENIK 45 6.614 147 90 10.269 114

SPLIT 253 126.117 498 231 131.840 571

KORČULA 219 33.718 154 182 55.786 307

PLOČE & PULA 100 15.000 150 40 6.000 150

DUBROVNIK 699 848.527 1.214 628 845.603 1.347

TOTAL 2.563 3.008.497 1.174 2.447 3.251.121 1.329

Obalna kružna putovanja

• Manji luksuzniji brodovi (jedrenjaci) – 30 putnika.

• Prednosti:

• Moguć prihvat u većem broju malih luka i gradova (sidrišta),

• Luke mogu biti ishodišne točke krstarenja,

• Ne zahtijeva veliku logističku.

• Nedovoljno posvećena pažnja,

• 2.000 ležajeva na domaćim brodovima.

• U budućnosti – brodovi

kapaciteta do 100 putnika.

• Ciljane grupe turista.

Argument 5.

5. KRUZING TURIZAM U RH

KRUZING TURIZAM


Prihvat luksuznih kruzera - turisti visoke platežne moći,

Razvijanje dodatnih lučkih usluga

Razvijanje dodatnih turističkih usluga,

Promocija i dodatna prepoznatljivost turističke destinacije

“worldwide”,

Relativno mala ulaganja – višestruka gospodarska i turistička

isplativost.

Rani znak upozorenja gradskoj upravi i turističkom sustavu

grada:

○ protokom turista sustavno upravljati

○ kontinuirano pratiti utjecaj turizma na lokalno stanovništvo

○ informirati stanovništvo o koristima od kruzinga

Glavni nositelji organizacije na lokalnoj razini: gradovi, lučke uprave,

turističke zajednice, županija, i dr. ) STOGA OSNOVATI ZAJEDNIČKO

TIJELO ZA KOORDINACIJU AKTIVNOSTI.

6. PREPORUKE ZA USMJERAVANJE RAZVOJA LUKE ROVINJ

Argument 6.

6. PREPORUKE ZA USMJERAVANJE RAZVOJA LUKA

KRUZING TURIZAM


Zajednička strateška vizija razvoja destinacije

Razumijevanje klijenata (brodara, agenta, putnika ...)

Regionalna neovisnost

Dugoročni planovi razvoja luke

Korištenje i blizina vlastitih resursa

Diferzifikacija proizvoda

Očuvanje i uvažavanje povijesnog naslijeđa.

DA SUZDRŽAN NE

BROJ STUDENATA

%

KRUZING TURIZAM

DOBRA INVESTICIJSKA ODLUKA ?

PRIJE PREZENTACIJE

DA SUZDRŽAN NE

BROJ STUDENATA

%

NAKON PREZENTACIJE

Lanac je jak koliko je jaka i

njegova najslabija karika !

MORSKA

LUKA

/LUČKA UPRAVA

CRUSING

TURIZAM

GRAD

ZAKLJUČAK

6. IZVORI

Za potrebe ove prezentacije korišteni su sljedeći izvori:

1) Campos, J.: The Development of Cruise Ports in the Mediterranean and

its Adjoining Seas, International Multidisciplinary Conference on Sea,

Transport and Logistics, Opatija, 2010.

2) Wild, P., Dearing, J.: Quarterfy Commentary and analysis Covering

World CruiseMarket, G.P. Wild International, West Sussex, 2009.

3) Studija održivog razvoja crusing turizma RH, Institut za turizam Zagreb

& Pomorski fakultet u Rijeci, Zagreb-Rijeka, 2007.

4) Kesić, B., Jugović, A.: Menadžment pomorskoputničkih luka, Liber

d.o.o. & Pomorski fakultet u Rijeci, Rijeka, 2005.

5) Ostali različiti izvori

Doc.dr.sc. Alen Jugović

Pomorski fakultet u Rijeci

Sveučilište u Rijeci

Studentska 2

51000 Rijeka

E-mail: [email protected]

Hvala na pažnji !

mailto:[email protected]

UTJECAJ POMORSKIH KRSTARENJA NA DESTINACIJU

S GLEDIŠTA GOSPODARSTVA

doc.dr.sc. alen jugović - pfri.uniri.hrajugovic/download/pomorsko_putnicki_promet/... · više...

Documents