dodatak i informacije za popis ovlaŠtenih organizacija · fiksna tipologija ekoregije tip...
TRANSCRIPT
DODATAK I
INFORMACIJE ZA POPIS OVLAŠTENIH ORGANIZACIJA
Kao što je navedeno u l. 3 (8), zemlje lanice trebaju dostaviti sljede e informacije o
svim ovlaštenim organizacijama u svakom vodnom podru ju, kao i u dijelovima me unarodnog
vodnog podru ja koji se nalaze na njihovom teritoriju.
(i) Naziv i adresa ovlaštene organizacije – službeni naziv i adresa organizacije
imenovane sukladno l. 3 (2).
(ii) Zemljopisni podaci o vodnom podru ju – imena glavnih rijeka u vodnom
podru ju, s preciznim opisom granica vodnog podru ja. Ove informacije trebale
bi, koliko god je mogu e, biti dostupne za unošenje u Geografsko-informacijski
sustav (GIS) i/ili u Geografsko-informacijski sustav Komisije (GISCO).
(iii) Pravni status ovlaštene organizacije – opis pravnog statusa ovlaštene organizacije
te, gdje je to relevantno, sažetak ili kopija statuta, sporazuma o osnivanju ili
ekvivalentnog pravnog dokumenta.
(iv) Odgovornosti – opis zakonskih i administrativnih odgovornosti svake ovlaštene
organizacije i njene uloge u svakom vodnom podru ju.
(v) lanstvo – ako ovlaštena organizacija djeluje kao koordinacijsko tijelo za druge
ovlaštene organizacije, potreban je popis tih tijela zajedno sa sažetkom
organizacijskih veza uspostavljenih radi osiguranja koordinacije.
(vi) Me unarodni odnosi – ako vodno podru je pokriva teritorij više od jedne zemlje
lanice, ili obuhva a i teritorije zemalja ne lanica, potreban je sažetak
institucionalnih veza uspostavljenih u svrhu osiguranja koordinacije.
_______________________________
DODATAK II
1. POVRŠINSKE VODE
1.1. Odre ivanje zna ajki tipova površinskih voda
Zemlje lanice utvrdit e položaj i granice cjelina površinskih voda i provesti po etno
odre ivanje zna ajki tipova voda prema sljede oj metodologiji. Zemlje lanice mogu zajedno
grupirati vodne cjeline za potrebe po etnog odre ivanja zna ajki tipova .
(i) Cjeline površinskih voda u vodnom podru ju svrstavaju se u jednu od slijede ih
kategorija – rijeke, jezera, prijelazne vode ili priobalne vode – ili kao umjetne ili
jako promijenjene cjeline površinskih voda;
(ii) U svakoj kategoriji površinske vode u vodnom podru ju dijele se po tipovima.
Tipovi se odre uju bilo prema "sustavu A" ili "sustavu B" navedenom u dijelu 1.2;
(iii) Ako se primjenjuje sustav A, sve e površnske vode u vodnom podru ju najprije
biti razvrstane po ekoregijama sukladno sa zemljopisnim podru jima navedenima
u dijelu 1. 2. i prikazanima na karti u Dodatku XI. Vode u svakoj ekoregiji bit e
zatim razvrstane po tipovima površinskih voda prema obilježjima navedenima u
tablicama za sustav A;
(iv) Ako se primjenjuje sustav B, zemlje lanice moraju posti i barem isti stupanj
razlikovanja koji bi bio postignut primjenom sustava A. Sukladno tome,
površinske vode u vodnom podru ju razvrstavat e se na tipove prema
vrijednostima obveznih obilježja i izbornih obilježja ili kombinacija obilježja
potrebnih da bi se mogli pouzdano ustanoviti specifi ni biološki referentni uvjeti;
(v) Kod umjetnih ili jako promijenjenih cjelina površinskih voda razvrstavanje e se
vršiti prema obilježjima kategorija površinskih voda koje najbliže odgovaraju
opisu doti nih umjetnih ili jako promijenjenih vodnih cjelina;
(vi) Zemlje lanice dostavit e Komisiji kartu ili karte (u GIS formatu) s geografskim
položajem tipova sukladnih sa stupnjem razlikovanja traženim u sustavu A.
1.2. Ekoregije i tipovi površinskih voda
.1.2.1. R i j e k e
Sustav A
Fiksna tipologija
Ekoregija
Tip Tipologija po nadmorskoj visini
visinska > 800 m
srednje visoka 200 – 800 m
nizinska < 200 m
Tipologija prema veli ini sliva
mali 10 – 100 km2
srednji >100 – 1000 km2
veliki > 1000 – 10.000 km2
vrlo veliki > 10.000 km2
Geologija
vapnenac
silicijske stijene
organsko tlo
Ekoregije prikazane na Karti A u Dodatku XI
Obilježja
Sustav B
Alternativno
re ivanje zna ajkod i
Obvezni imbenici
Izborni imbenici udaljenost od izvora rijeke
energija te enja (funkcija te enja i pada)
srednja širina
srednja dubina vode
srednji pad
oblik glavnog korita
kategorija protoka
oblik doline
pronos krutih tvari (nanosa)
kapacitet neutralizacije kiselina
srednji sastav sedimenta
kloridi
raspon temperatura zraka
srednja temperatura zraka
oborine
nadmorska visina
geografska širina
geografska dužina
geologija
veli ina
Fizi ki i kemijski imbenici koji odre uju zna ajke rijeke ili
dijela rijeke, a time i strukturu i sastav biološke populacije
.1.2.2. J e z e r a
Sustav A
Fiksna tipologija
Ekoregije
Tip Tipologija po nadmorskoj visini
visoka, iznad 800 m
srednje visoka, 200 – 800 m
nizinska, ispod 200 m
Tipologija po dubini, prema srednjoj dubini
manje od 3 m
3 – 15 m
više od 15 m
Tipologija po veli ini – površini
0,5 – 1 km2
1 – 10 km2
10 – 100 km2
preko 100 km2
Geologija
vapnenac
silicijske stijene
organsko tlo
Ekoregije prema Karti A u Dodatku XI
Obilježja
Sustav B
Alternativno
re ivanje zna ajkod i
Obvezni imbenici
Izborni imbenici srednja dubina vode
oblik jezera
vrijeme zadržavanja
srednja temperatura zraka
raspon temperatura zraka
zna ajke miješanja (monomikti no, dimikti no,
polimikti no)
kapacitet neutralizacije kiseline
stanje nutrijenata
srednji sastav sedimenta
oscilacije vodostaja
nadmorska visina
geografska širina
geografska dužina
dubina
geologija
veli ina
Fizi ki i kemijski imbenici koji odre uju zna ajke jezera, a
time i strukturu i sastav biološke populacije
.1.2.3. Prijelazne vode
Sustav A
Fiksna tipologija
Ekoregija Preko Karti B u Dodatku XI:
Balti ko more
Barentsovo more
Norveško more
Sjeverno more
Sjeverni Atlantski ocean
Sredozemno more
Tip Na temelju srednjeg godišnjeg saliniteta
ispod 0.5 ‰ slatkovodna
0.5 – < 5 ‰ oligo-salinitet
5 – < 18 ‰ mezo-salinitet
18 – < 30 ‰ poli-salinitet
30 – < 40 ‰ eu-salinitet
Na temelju raspona plime i oseke
ispod 2 m mikro-tidalne
2 – 4 m mezo-tidalne
(preko)> 4 m makrot-idalne
Obilježja
Sustav B
Alternativno
re ivanje zna ajkod i
geografska širina
geografska dužina
raspon plime i oseke
salinitet
Izborni imbenici dubina
brzina struje
izloženost valovima
vrijeme zadržavanja
srednja temperatura vode
karakteristike miješanja
mutno a
srednji sastav sedimenta
oblik
raspon temperatura vode
Obvezni imbenici
Fizi ki i kemijski imbenici koji odre uju zna ajke prijelaznih
voda, a time i strukturu i sastav biološke populacije
1.4.4. P r i o b a l n e v o d e
Sustav A
Fiksna tipologija
Prema Karti B u Dodatku XI:
Balti ko more
Barentsovo more
Norveško more
Sjeverno more
Sjeverni Atlantski ocean
Sredozemno more
Tip Prema srednjem godišnjem salinitetu:
manje od 0.5 ‰ slatkovodna
0.5 – < 5 ‰ oligo-salinitet
5 – < 18 ‰ mezo-salinitet
18 – < 30 ‰ poli-salinitet
30 – < 40 ‰ eu-salinitet
Prema srednjoj dubini
plitke vode do 30 m
srednje duboke 30 – 200 m
duboke preko 200 m
Ekoregija
Obilježja
Sustav B
Alternativnao odre ivanje
zna ajki tipova
Fizi ki i kemijski imbenici koji odre uju zna ajke obalnih
voda, a time i strukturu i sastav biološke zajednice
Obvezni imbenici
geografska širina
geografska dužina
raspon plime i oseke
salinitet
Izborni imbenici
brzina struje
izloženost valovima
srednja temperatura vode
karakteristike miješanja
mutno a
vrijeme zadržavanja (za zatvorene zaljeve)
srednji sastav sedimenta
raspon temperatura vode
1.3. Odre ivanje referentnih uvjeta za tipove površinskih voda
(i) Za svaki tip površinskih voda okarakteriziran u sukladnosti s dijelom 1.1. treba
odrediti specifi ne hidromorfološke i fizi ko-kemijske uvjete koji predstavljaju
vrijednosti hidromorfoloških i fizi ko-kemijskih elemenata kakvo e navedenih u
dijelu 1.1. Dodatka V za doti nu površinsku vodu visokog ekološkog statusa, kao što
je odre eno u odgovaraju oj tablici u dijelu 1.2. Dodatka V. Treba odrediti i biološke
referentne uvjete koji predstavljaju vrijednosti elemenata biološke kakvo e, navedene
u dijelu 1.1. Dodatka V za taj tip površinskih voda visokog ekološkog statusa, kako je
odre eno u odgovaraju oj tablici u dijelu 1.2. Dodatka V.
(ii) U primjeni ovog postupka na jako promijenjene ili umjetne površinske vode
reference na visok ekološki status odre uju se kao reference na maksimalni ekološki
potencijal prikazan u tablici 1.2.5. Dodatka V. Vrijedmosti maksimalnog ekološkog
potencijala za odre enu vodnu cjelinu podložne su reviziji svakih 6 godina.
(iii) Uvjeti za svrhe pod (i) i (ii) i biološki referentni uvjeti mogu biti prostorno utemeljeni
ili utemeljeni na modeliranju, ili izvedeni kombiniranjem obiju metoda. Gdje nije
mogu e koristiti ove metode, zemlje lanice mogu se za odre ivanje ovih uvjeta
poslužiti stru nim mišljenjem. Pri odre ivanju visokog ekološkog statusa s obzirom
na koncentracije specifi nih sintetskih zaga ivala, granice detekcije su one koje se
mogu posti i sukladno raspoloživim tehnikama u vrijeme kad se uvjeti odre uju.
(iv) Za prostorno utemeljene biološke referentne uvjete zemlje lanice razradit e
referentnu mrežu za svaki tip površinskih voda. Mreža mora sadržavati dovoljan broj
lokaliteta visokog statusa kako bi osigurala dostatan stupanj povjerenja u referentne
uvjete, uz raznolikost vrijednosti elemenata kakvo e koji odgovaraju visokom
ekološkom statusu za taj tip površinske vode i tehnike modeliranja koje se
primjenjuju prema to ki (v).
(v) Biološki referentni uvjeti utemeljeni na modeliranju mogu se izvesti bilo primjenom
prognosti kih metoda, bilo metodama naknadne analize. Te metode trebaju iskoristiti
sve raspoložive povijesne, paleološke i ostale podatke i omogu iti dovoljan stupanj
povjerenja u vrijednosti referentnih uvjeta, kako bi se osiguralo da izvedeni uvjeti
budu konzistentni i da vrijede za svaki tip površinskih voda.
(vi) Ako nije mogu e odrediti specifi ne referentne uvjete za neki element kakvo e tipa
površinskih voda zbog visoke prirodne varijabilnosti tog elementa, ne samo zbog
sezonskih varijacija, tada se taj element može isklju iti iz procjene ekološkog stanja
tog tipa površinskih voda. U takvim okolnostima zemlje lanice moraju navesti
razlog tog isklju ivanja u planu upravljanja rije nim slivom.
1.4. Odre ivanje pritisaka
Zemlje lanice prikupit e i uvati informacije o vrstama i veli ini znatnih antropogenih
pritisaka kojima su izložene površinske vode u svakom vodnom podru ju, a posebno:
procjene i odre ivanje zna ajnih to kastih izvora zaga enja, posebno tvarima navedenima u
Dodatku VIII, iz urbanih, industrijskih i poljoprivrednih objekata i djelatnosti, utemeljenu, me u
ostalim, i na informacijama prikupljenim sukladno:
(i) l. 15 i 17 Direktive 91/271/EEC;
(ii) l. 9 i 15 Direktive 96/61/EC1;
a za potrebe po etnog plana upravljanja rije nim slivom:
(iii) l. 11 Direktive 76/464/EEC i
(iv) Direktivama 75/440/EEC, 76/160/EEC2, 78/659/EEC i 79/923/EEC3,
1 OJ L 135, 30. 5. 1991., str. 40. Direktiva nadopunjena Direktivom 98/15/EC (OJ L 67, 7. 3. 1998. str. 29.) 2 OJ L 31, 5. 2. 1976., str. 1. Direktiva dopunjena Aktom o pristupanju od 1994. 3 OJ L 281, 10. 11. 1979., str. 47. Direktiva dopunjena Direktivom 91/692/EEC (OJ L 377, 31. 12. 1991., str. 48.)
Procjena i odre ivanje zna ajnih difuznih izvora zaga ivanja , posebno tvarima navedenima u
Dodatku VIII, iz urbanih, industrijskih i poljoprivrednih objekata i djelatnosti, utemeljena me u
ostalim na informacijama prikupljenim po:
(i) l. 3, 5 i 6 Direktive 91/676/EEC1;
(ii) l. 7 i 17 Direktive 91/414/EEC;
(iii) Direktivi 98/8/EC;
i za potrebe prvog plana upravljanja rije nim slivom
(iv) Direktivama 75/440/EEC, 76/160/EEC, 76/464/EEC, 78/659/EEC i 79/923/EEC.
Ocjenu i odre ivanje svih zna ajnih vodozahvata za urbane, industrijske, poljoprivredne i ostale
svrhe, uklju uju i i sezonske varijacije i ukupnu godišnju potražnju, kao i gubitke u
distribucijskom sustavu.
Ocjenu i odre ivanje utjecaja zna ajnijih regulacija vodotoka, uklju uju i transfer i skretanje
vode, na op e karakteristike toka i vodnu bilancu.
Odre ivanje zna ajnijih morfoloških promjena vodnih cjelina.
Ocjenu i odre ivanje ostalih zna ajnih antropogenih utjecaja na stanje površinskih voda, i
Procjenu na ina korištenja zemljišta, uklju uju i odre ivanje glavnih urbanih, industrijskih i
poljoprivrednih podru ja i, eventualno, ribogojilišta i šuma.
1 OJ L 375, 31. 12. 1991., str. 1.
1.5. Ocjena utjecaja
Zemlje lanice poduzet e ocjenjivanje podložnosti stanja površinskih voda gore navedenim
pritiscima.
Zemlje lanice koristit e gore navedene informacije i sve ostale relevantne informacije,
uklju uju i i postoje e podatke o pra enju stanja u okolišu, u donošenju ocjene o tome u kolikoj
mjeri površinske vode u vodnom podru ju ne e uspjeti zadovoljiti ciljeve kakvo e okoliša
odre ene u l. 4. Pri tom ocjenjivanju zemlje lanice mogu se poslužiti tehnikom modeliranja.
Za vode za koje je utvr en rizik da ne e uspjeti posti i ciljeve kakvo e okoliša po potrebi e se
provesti daljnje odre ivanje zna ajki tipova radi optimalizacije programa pra enja stanja iz l. 8
i programa mjera iz l. 11.
2. PODZEMNE VODE
2.1. Po etno odre ivanje zna ajki tipova
Zemlje lanice provest e po etno odre ivanje zna ajki tipova svih podzemnih voda radi
ocjene njihove uporabe i rizika da ne uspiju posti i ciljeve iz l. 4. Za potrebe po etnog
odre ivanja zna ajki tipova, zemlje lanice mogu izvršiti grupiranje podzemnih voda. U ovoj
analizi mogu se koristiti postoje i hidrološki, geološki i pedološki podaci, podaci o korištenju
zemljišta, zahva anju voda i drugi, a analiza mora odrediti:
- položaj i granicu podzemnih voda,
- pritiske kojima podzemne vode mogu biti izložene, uklju uju i:
- raspršene izvore one iš enja,
- to kaste izvore one iš enja,
- zahva anje vode
- umjetno prihranjivanje,
- op i zna aj gornjih slojeva u slivu, iz kojih se podzemne vode prihranjuju,
- podzemne vode uz koje postoje izravno ovisni kopneni ekosustavi u površinskim vodama ili
na kopnu.
2.2. Daljnje odre ivanje zna ajki tipova
Nakon ovog prvog odre ivanja zna ajki tipova zemlje lanice provest e daljnje odre ivanje
zna ajki tipova onih podzemnih voda ili grupa podzemnih voda, za koje je utvr eno da su
izložene riziku, radi preciznije ocjene tog rizika i odre ivanja mjera zahtjevanih po l. 11.
Sukladno tome, ta e odre ivanje zna ajki tipova uklju ivati relevantne informacije o utjecaju
ljudske djelatnosti, te informacije o:
- geološkom odre ivanju zna ajki tipova podzemnih voda, uklju uju i i opseg i tip geoloških
jedinica,
- hidrogeološkom odre ivanju zna ajki tipova podzemnih voda, uklju uju i hidrauli ku
provodljivost, poroznost i granice,
- odre ivanje zna ajki tipova površinskih naslaga i tala iz kojih se podzemne vode prihranjuju,
uklju uju i debljinu, poroznost, hidrauli ku provodljivost i apsorpciona svojstva naslaga i
tala,
- stratifikacijskom odre ivanju zna ajki tipova vode u vodonosniku,
- popisu pridruženih površinskih sustava, uklju uju i kopnene ekosustave i površinske vode s
kojima su podzemne vode dinami ki povezane,
- procjenama smjera i brzine razmjene vode izme u podzemnih voda i površinskih sustava, i
- dovoljno podataka za prora unavanje,
- odre ivanje zna ajki tipova kemijskog sastava podzemnih voda, uklju uju i specifikaciju
doprinosa od ljudskih djelatnosti. Zemlje lanice mogu pri odre ivanju prirodne pozadine
podzemnih voda koristiti tipologije za razvrstavanje podzemnih voda.
2.3. Pregled utjecaja ljudskih djelatnosti na podzemne vode
Za podzemne vode koje prelaze granicu izme u dvije ili više zemalja lanica ili koje su nakon
po etnog odre ivanja zna ajki tipova provedene sukladno to ki 2.1. ozna ene kao izložene riziku
nepostizanja ciljeva postavljenih prema l. 4, treba prikupiti slijede e informacije:
a) položaj to aka na kojima se vrši zahva anje vode, s izuzetkom
- to aka na kojima se zahva a manje od 10 m3 vode dnevno,
- to aka na kojima se zahva a voda namijenjena ljudskoj potrošnji, a koje daju
manje od 10 m3 dnevno, ili opskrbljuju manje od 50 osoba,
b) godišnji prosjek crpljenja iz takvih to aka,
c) kemijski sastav vode zahva ene iz podzemlja
d) položaj to aka na podzemnim vodama u koje se voda izravno ispušta,
e) koli ine ispuštanja na takvim to kama,
f) kemijski sastav ispuštanja u podzemne vode,
g) korištenje zemljišta u slivu ili slivovima iz kojih se podzemne vode
prihranjuju, uklju uju i unošenje zaga ivala i antropogene promjene
karakteristika prihranjivanja, kao što je skretanje oborina i otjecanje uslijed
nepropusnosti tla, umjetno prihranjivanje, izgradnja brana ili odvodnja
2.4. Pregled utjecaja promjena razine podzemnih voda
Zemlje lanice tako er e odrediti one podzemne vode za koje treba postaviti niže ciljeve po
l. 4, uklju uju i utjecaj stanja podzemnih voda na:
(i) površinske vode i obližnje kopnene ekosustave
(ii) regulaciju vodotoka, obranu od poplave i odvodnju poljoprivrednog tla
(iii) ljudski razvoj.
2.5. Pregled utjecaja zaga enja na kakvo u podzemnih voda
Zemlje lanice odredit e podzemne vode za koje treba postaviti niže ciljeve po l. 4 (5) gdje je
uslijed utjecaja ljudske djelatnosti, sukladno l. 5 (1), podzemna voda toliko one iš ena da bi
postizanje dobrog kemijskog stanja podzemnih voda bilo neprakti no ili nesrazmjerno skupo.
DODATAK III
EKONOMSKA ANALIZA
Ekonomska analiza mora sadržavati dovoljno informacija, i dovoljno detaljnih (vode i
ra una o troškovima prikupljanja podataka) za:
a) izradu potrebnih prora una radi uzimanja u obzir, prema l. 9, na ela povrata
troškova od usluga vodoopskrbe i odvodnje otpadnih voda, vode i ra una o
dugoro nim prognozama ponude i potražnje vode u vodnom podru ju i, gdje je to
potrebno:
- procjene koli ine, cijena i troškova vodnih usluga, i
- procjene odgovaraju ih investicija, uklju uju i i prognoze takvih investicija.
b) prosudbu o ekonomski najprihvatljivijim kombinacijama mjera u odnosu na
korištenje voda, koje e se uklju iti u programe mjera iz l. 11 na osnovu procjena
potencijalnih troškova tih mjera.
___________________________
DODATAK IV
ZAŠTI ENA PODRU JA
1. Registar zašti enih podru ja iz l. 6 treba uklju ivati sljede e tipove zašti enih podru ja:
(i) podru ja namijenjena za zahva anje vode za ljudsku potrošnju po l. 7;
(ii) vode namijenjene zaštiti gospodarski važnih vodenih vrsta;
(iii) vode namijenjene rekreaciji, uklju uju i i podru ja odre ena za kupanje
Direktiva 76/160/EEC;
(iv) podru ja osjetljiva na nutrijente, uklju uju i i podru ja ozna ena kao ranjive
zone po Direktivi 91/676/EEC i kao osjetljiva podru ja - Direktiva
91/271/EEC, i
(v) podru ja namijenjena zaštiti staništa ili vrsta gdje je održavanje ili poboljšanje
stanja voda važan imbenik u zaštiti, uklju uju i i relevantne polaožaje Natura
2000 ozna ene u Direktivi 92/43/EEC1 i Direktivi 79/409/EEC2.
2. Sažetak registra, koji je obvezni dio plana upravljanja rije nim slivom, mora sadržavati
karte s ozna enim položajem zašti enih podru ja, i podatke o propisima Zajednice,
nacionalnim ili lokalnim propisima na temelju kojih su zašti ena podru ja proglašena.
________________________________
1 OJ L 206, 22. 7. 1992., str. 7. Direktiva dopunjena Direktivom 97/62/EC (OJ L 305, 8. 11. 1997., str. 42). 2 OJ L 103, 25. 4. 1979. str. 1. Direktiva dopunjena Direktivom 97/49/EC (OJ L 223, 13. 8. 1997., str. 9).
DODATAK V
1. STANJE POVRŠINSKIH VODA
1.1. Elementi kakvo e za klasifikaciju po ekološkom stanju
1.1.1. Rijeke
1.1.2. Jezera
1.1.3. Prijelazne (bo ate) vode
1.1.4. Priobalne vode
1.1.5. Umjetne i jako promijenjene cjeline površinskih voda
1.2. Normativne definicije za klasifikaciju po ekološkom stanju
1.2.1. Definicije veoma dobrog, dobrog i umjereno dobrog ekološkog stanja rijeka
1.2.2. Definicije veoma dobrog, dobrog i umjereno dobrog ekološkog stanja jezera
1.2.3. Definicije veoma dobrog, dobrog i umjereno dobrog ekološkog stanja prijelaznih
(bo atih) voda
1.2.4. Definicije veoma dobrog, dobrog i umjereno dobrog ekološkog stanja priobalnih voda
1.2.5. Definicije veoma dobrog, dobrog i umjereno dobrog ekološkog potencijala umjetnih i
jako promijenjenih vodnih cjelina
1.2.6. Postupak zemalja lanica pri postavljanju standarda kemijske kakvo e
1.3. Monitoring (pra enje) ekološkog i kemijskog stanja površinskih voda
1.3.1. Nacrt nadzornog monitoringa
1.3.2. Nacrt operativnog monitoringa
1.3.3. Nacrt istraživa kog monitoringa
1.3.4. U estalost monitoringa
1.3.5. Dodatne potrebe za monitoringom zašti enih podru ja
1.3.6. Standardi za monitoring parametara kakvo e
1.4. Klasifikacija i prezentacija ekološkog stanja
1.4.1. Usporedivost rezultata biološkog monitoringa
1.4.2. Prezentiranje rezultata monitoringa i klasifikacija po ekološkom stanju i ekološkom
potencijalu
1.4.3. Prezentiranje rezultata monitoringa i klasifikacija po kemijskom stanju
2. PODZEMNE VODE
2.1. Koli insko stanje podzemnih voda
2.1.1. Parametri za klasifikaciju prema koli inskom stanju
2.1.2. Definicija koli inskog stanja
2.2. Monitoring koli inskog stanja
2.2.1. Mreža monitoringa razina podzemnih voda
2.2.2. Gusto a mjernih mjesta
2.2.3. U estalost monitoringa
2.2.4. Tuma enje i prezentacija koli inskog stanja podzemnih voda
2.3. Kemijsko stanje podzemnih voda
2.3.1. Parametri za odre ivanje kemijskog stanja podzemnih voda
2.3.2. Definicija dobrog kemijskog stanja podzemnih voda
2.4. Monitoring kemijskog stanja podzemnih voda
2.4.1. Mreža monitoringa podzemnih voda
2.4.2. Nadzorni monitoring
2.4.3. Operativni monitoring
2.4.4. Odre ivanje trendova one iš enja
2.4.5. Tuma enje i prezentacija kemijskog stanja podzemnih voda
2.5. Prezentacija stanja podzemnih voda
1. STANJE POVRŠINSKIH VODA
1.1. Elementi kakvo e za klasifikaciju ekološkog stanja1.1.1. R i j e k e
Biološki elementi - Sastav i bogatstvo vodene flore
- Sastav, bogatstvo faune benti kih beskralježnjaka
- Sastav, bogatstvo i starost riblje faune
Hidromorfološki elementi koji prate biološke elemente
Hidrološki režim
- Koli ina i dinamika vodnog toka
- Veza s podzemnim vodama
Kontinuitet rijeke
Morfološki uvjeti
- varijacije širine i dubine rijeke
- struktura i sediment dna rijeke
- struktura obalnog pojasa
Kemijski i fizi ko-kemijski elementi koji prate biološke elemente Op enito:
- toplinski uvjeti
- uvjeti režima kisika
- salinitet
- acidifikacija
- hranjive tvari
Specifi na zaga ivala- one iš enje prioritetnim tvarima koje se ispuštaju u vode
- one iš enje drugim tvarima koje se u velikim koli inama ispuštaju u vode
1.1.2. J e z e r a Biološki elementi
- Sastav, bogatstvo i biomasa fitoplanktona
- Sastav i bogatstvo ostale vodene flore
- Sastav i bogatstvo faune benti kih beskralježnjaka
- Sastav, bogatstvo i starosna struktura riblje faune
Hidromorfološki elementi koji prate biološke elemente
Hidrološki režim
- koli ina i dinamika vodnog toka
- vrijeme zadržavanja
- veza s podzemnim vodama
Morfološki uvjeti - varijacije dubine jezera
- koli ina, struktura i sediment dna jezera
- struktura obale jezera
Kemijski i fizi ko-kemijski elementi koji prate biološke elemente Op enito
- Prozirnost
- Toplinski uvjeti
- Režim kisika
- Salinitet
- Acidifikacija
- Hranjive tvari
Specifi na zaga ivala- One iš enje prioritetnim tvarima koje se ispuštaju u vodu
- One iš enje ostalim tvarima koje se u velikim koli inama ispuštaju u vodu
1.1.3. P r i j e l a z n e v o d eBiološki elementi
- Sastav, bogatstvo i biomasa fitoplanktona
- Sastav i bogatstvo ostale vodene flore
- Sastav i bogatstvo faune benti kih beskralježnjaka
- Sastav i bogatstvo riblje faune
Hidromorfološki elementi koji prate biološke elemente Morfološki uvjeti
- varijacije dubine
- koli ina, struktura i sediment dna
- struktura plimne zone
Plimni režim
- slatkovodni tok
- izloženost valovima
Kemijski i fizi ko-kemijski uvjeti koji prate biološke uvjete
Op i uvjeti- Prozirnost
- Toplinski uvjeti
- Režim kisika
- Salinitet
- Hranjive tvari
Specifi na zaga ivala
- One iš enje svim prioritetnim tvarima koje se ispuštaju u vode
- One iš enje ostalim tvarima koje se u velikim koli inama ispuštaju u vode
1.1.4. P r i o b a l n e v o d e
Biološki elementi
- Sastav, bogatstvo i biomasa fitoplanktona
- Sastav i bogatstvo ostale vodene flore
- Sastav i bogatstvo faune benti kih beskralježnjaka
Hidromorfološki elementi koji prate biološke elemente
Morfološki uvjeti
- varijacije dubine
- struktura i sediment priobalnog dna
- struktura plimne zone
Plimni režim
- Smjer prevladavaju ih struja
- Izloženost valovima
Kemijski i fizi ko-kemijski elementi koji prate biološke elemente
Op i elementi- Prozirnost
- Toplinski uvjeti
- Režim kisika
- Salinitet
- Hranjive tvari
Specifi na zaga ivala- One iš enje svim prioritetnim tvarima koje se ispuštaju u vode
- One iš enje ostalim tvarima koje se u velikim koli inama ispuštaju u vode
1.1.5. Umjetne i jako promijenjene vodne cjeline
Na umjetne i jako promijenjene vodne cjeline primjenjivat e se elementi za
odredivanje stanja onih prirodnih vodnih cjelina koje su im najsli nije.
1.2 Normativne definicije za klasifikaciju ekološkog stanja
Tablica 1.2 Op e definicije za rijeke, jezera, prijelazne i priobalne vode
Sljede i tekst daje op u definiciju ekološke kakvo e. Za potrebe klasifikacije vrijednosti elemenata kakvo e ekološkog stanja za svaku kategoriju površinskih voda dane su na tablicama1.2.1 do 1.2.4.
Element Vrlo dobro stanje Dobro stanje Umjereno dobro stanje
Op i
Veoma male ili nikakve antropogene promjene vrijednostifizi ko-kemijskih ihidromorfoloških elemenatakakvo e cjeline površine vodeu odnosu na vrijednosti uobi ajene za taj tip voda u nenarušenom stanju. Vrijednosti biološkihelemenata kakvo e za cjelinupovršinske vode odražavajuuobi ajene vrijednosti za taj tip voda u nenarušenom stanju, i pokazuju veoma malaili nikakva odstupanja. Ovo se smatra tipi no-specifi nimuvjetima
Vrijednosti biološkihelemenata kakvo e zadoti ni tip površinskihvoda pokazuju niskurazinu promjenauzrokovanih ljudskom djelatnoš u, no samomalo odstupaju odvrijednosti uobi ajenihza taj tip površinskih voda u nenarušenomstanju.
Vrijednosti biološkihelemenata kakvo e zataj tip površinskih vodaumjereno odstupaju odvrijednosti uobi ajenihza taj tip voda u nenarušenom stanju. Vrijednosti pokazujuumjerena odstupanjauslijed ljudske djelatnosti, a poreme aji su znatnove i nego u uvjetimadobrog stanja.
Vode ije je stanje ocijenjeno niže od umjereno dobrog, klasificiraju se kao siromašne ili loše. Vode koje pokazuju znakove ve ih promjena vrijednosti bioloških elemenata za taj tip površinskih voda, i u kojima relevantne biološke zajednice znatno odstupaju od uobi ajenih za tajtip voda u nenarušenom stanju, klasificiraju se kao siromašne. Vode koje pokazuju znakove jakih promjena vrijednosti bioloških elemenata kakvo e za taj tip površinskih voda, i u kojima su veliki dijelovi relevantnih bioloških zajednica uobi ajenih za taj tip voda odsutne, klasificiraju se kao slabe .
1.2.
1 D
efin
icij
e ve
oma
dobr
og, d
obro
g i u
mje
reno
dob
rog
ekol
oško
g st
anja
rij
eka
Bio
lošk
i ele
men
ti ka
kvo
e
Ele
men
t
Fit
opla
nkto
n
Vrl
o do
bro
stan
je
Tak
sono
msk
i sa
stav
fi
topl
ankt
ona
odgo
vara
po
tpun
o il
isk
oro
potp
uno
nena
ruše
nom
stan
ju
.Pro
sje
no
boga
tstv
o fi
topl
ankt
ona
potp
uno
je
sukl
adno
sp
ecif
ini
m
fizi
ko-
kem
ijsk
im u
vjet
ima
i ne
mij
enja
uvje
te p
rozi
rnos
ti s
peci
fine
za
taj t
ip v
oda.
C
vjet
anje
pl
ankt
ona
po
ues
talo
sti
iin
tenz
itet
u su
klad
no
je
fizi
ko-k
emij
skim
uvje
tim
a sp
ecif
ini
ma
za ta
j tip
vod
a.
Dob
ro s
tanj
e
Pos
toje
mal
e pr
omje
ne
u sa
stav
u i
boga
tstv
u pl
ankt
onsk
ihta
kson
omsk
ihel
emen
ata
u od
nosu
na
tipi
ne z
ajed
nice
.T
e pr
omje
ne n
e uk
azuj
u na
ubr
zani
ras
t al
gako
ji b
i do
veo
do n
ežel
jeni
h pr
omje
nara
vnot
eže
orga
niza
ma
u vo
di,
niti
do
prom
jena
fi
ziko
-kem
ijsk
e ka
kvo
e vo
de
ili s
edim
enta
.M
ogu
e je
lag
ano
pove
anje
ues
talo
sti
iin
tenz
itet
a cv
jeta
nja
plan
kton
a.
Um
jere
no d
obro
sta
nje
Sas
tav
plan
kton
a um
jere
no
se
razl
ikuj
e od
ti
pini
h za
jedn
ica.
Bog
atst
vo
je
umje
reno
na
ruše
no
i m
ože
izaz
vati
ne
želj
ene
pore
me
aje
vrij
edno
sti
drug
ihbi
ološ
kih
i fi
ziko
-kem
iski
h el
emen
ata
kakv
oe.
Mog
ue
je
umje
reno
po
vean
je
ues
talo
sti
cvje
tanj
a pl
ankt
ona.
M
ogu
a je
po
java
ustr
ajno
g cv
jeta
nja
u lj
etni
mm
jese
cim
a.
Mak
rofi
ti i
fito
bent
os
Tak
sono
msk
i sa
stav
od
gova
ra
potp
uno
ili
skor
o po
tpun
o ne
naru
šeno
mst
anju
:N
ema
prim
jetl
jivi
h pr
omje
na
pros
jeno
gbo
gats
tva
mak
rofi
ta i
fito
bent
osa.
Pos
toje
mal
e pr
omje
ne
u sa
stav
u i
boga
tstv
u m
akro
fita
i f
itob
ento
sa u
odn
osu
na
tipi
neza
jedn
ice.
T
e pr
omje
ne
ne
ukaz
uju
na u
brza
ni r
ast
fito
bent
osa
ili
viši
h ob
lika
bi
ljno
g sv
ijet
a ko
ji
bi
dove
o do
ne
želj
enih
po
rem
eaj
a ra
vnot
eže
orga
niza
ma
u vo
di, i
li d
o pr
omje
na f
izi
ko-
kem
ijsk
e ka
kvo
e vo
de il
i sed
imen
ta.
Fit
oben
tika
zaje
dnic
am
ože
biti
om
etan
a a
une
kim
pod
ruji
ma
i is
tisn
uta
naku
pina
ma
ili
nasl
agam
a ba
kter
ija
nast
alim
us
lije
d an
trop
ogen
og u
tjec
aja.
F
itob
enti
ka z
ajed
nica
nij
e iz
lože
na n
ega-
tivn
om u
tjec
aju
naku
pina
ili
nas
laga
bak
-te
rija
na
stal
ih
usli
jed
antr
opog
enog
ut
je-
caja
.
Sas
tav
mak
rofi
ta
i fi
tobe
ntos
a um
jere
no
se
razl
ikuj
e od
tip
ini
h za
jedn
ica,
i z
natn
o je
ja
ena
ruše
n ne
go u
dob
rom
sta
nju.
O
ite
su
umje
rene
pr
omje
ne
pros
jeno
gbo
gats
tva
mak
rofi
ta i
fito
bent
osa.
Fau
na b
enti
kih
besk
ralj
ežnj
aka
Tak
sono
msk
i sa
stav
i b
ogat
stvo
odg
ovar
aju
potp
uno
ili
skor
opo
tpun
one
naru
šeno
mst
anju
.O
mje
rta
kson
omsk
ihel
emen
ata
osje
tlji
vih
i ne
osje
tlji
vih
na
pore
me
aje
nepo
kazu
je n
ikak
ve p
rom
jene
u o
dnos
una
nep
orem
een
e ra
zine
.S
tupa
nj
razl
iit
osti
be
skra
ljež
njak
ane
poka
zuje
zn
akov
e pr
omje
ne
u od
nosu
na
ne
pore
me
ene
razi
ne.
Pos
toje
mal
e pr
omje
ne
u sa
stav
u i
boga
tstv
u be
skra
ljež
njak
a u
udno
su
na
tipi
ne z
ajed
nice
. O
mje
r os
jetl
jivi
h i n
eosj
etlji
vih
taks
onom
-
skih
ele
men
ata
poka
zuje
lag
ano
odst
upan
jeod
ti
pini
h ra
zina
. S
tupa
nj
razl
iit
osti
besk
ralj
ežnj
aka
poka
zuje
la
gane
zn
akov
e pr
omje
na u
odn
osu
na s
peci
fine
raz
ine.
Sas
tav
i bo
gats
tvo
besk
ralj
ežnj
aka
umje
reno
se
razl
ikuj
u od
tipi
nih
zaje
dnic
a.
Gla
vne
taks
onom
ske
grup
e ti
pine
zaj
edni
cesu
ods
utne
.
Om
jer
osje
tlji
vih
i ne
osje
tlji
vih
tak
sono
msk
ihel
emen
ata
i st
upan
j ra
zli
itos
ti
znat
no s
u ni
ži
od ti
pini
h, d
alek
o ni
ži n
ego
u do
brom
stan
ju
Ribl
ja fa
una
Sas
tav
i bo
gats
tvo
vrst
a od
gova
raju
po
tpun
o
ili
skor
o po
tpun
o ne
naru
šeno
m
stan
ju.
Pri
sutn
e su
sve
tip
ine
vrs
te o
sjet
ljiv
e na
pore
me
aje.
Sta
rosn
a st
rukt
ura
ribl
jih
zaje
dnic
a po
kazu
je
mal
o zn
akov
a an
trop
ogen
ih p
orem
eaj
a i
ne
ukaz
uje
na
prek
id
u re
prod
ukci
jsko
m
il
i ra
zvoj
nom
lanc
u bi
lo k
oje
ribl
je v
rste
.
Pos
toje
mal
e pr
omje
ne s
asta
va i
bog
atst
vavr
sta
u od
nosu
na
tipi
ne z
ajed
nice
, koj
e se
m
ogu
prip
isat
i an
trop
ogen
om u
tjec
aju
na
fizi
ko-k
emij
ske
i hi
drom
orfo
lošk
eel
emen
te k
akvo
e.S
taro
sna
stru
ktur
ari
blji
hza
jedn
ica
poka
zuje
zn
akov
e po
rem
eaj
a ko
ji
sem
ogu
prip
isat
i an
trop
ogen
om u
tjec
aju
na
fizi
ko-k
emij
ske
ili
hidr
omor
folo
ške
elem
ente
ka
kvo
e i
koji,
u
poje
dini
msl
uaj
evim
a uk
azuj
u na
pr
ekid
u
repr
oduk
cijs
kom
il
i ra
zvoj
nom
pr
oces
uod
reen
e vr
ste,
do
te
m
jere
da
ne
ke
star
osne
kat
egor
ije
mog
u bi
ti o
dsut
ne.
Sas
tav
i bo
gats
tvo
ribl
jih
vrst
a u
mje
reno
se
razl
ikuj
u od
tip
ini
h za
jedn
ica,
što
se
mož
epr
ipis
ati
antr
opog
enom
ut
jeca
ju
na
fizi
ko-
kem
ijsk
e
ili
hidr
omor
folo
ške
elem
ente
kakv
oe.
Sta
rosn
a st
rukt
ura
ribl
jih
zaje
dnic
a po
kazu
jeja
ezn
akov
e an
trop
ogen
ih p
orem
eaj
a, d
o te
m
jere
da
je u
mje
reni
dio
tip
ini
h vr
sta
odsu
tan
ili v
eom
am
alob
roja
n.
Hid
rom
orfo
lošk
i ele
men
ti k
akvo
e
Ele
men
tV
rlo
dobr
o st
anje
D
obro
stan
jeU
mje
reno
dob
ro s
tanj
e
Hid
rolo
ški
reži
m
Kol
iin
a i
dina
mik
a to
ka,
te
rezu
ltira
jua
pove
zano
st s
pod
zem
nim
vod
ama
potp
uno
ili
skor
o po
tpun
o od
raža
vaju
nep
orem
een
o st
anje
.
Uvj
eti
sukl
adni
po
stiz
anju
gore
na
vede
nih
vrij
edno
sti
za
biol
oške
el
emen
te k
akvo
e.
Uvj
eti
sukl
adni
po
stiz
anju
go
re
nave
deni
h vr
ijed
nost
i za
biol
oške
ele
men
te k
akvo
e.
Kon
tinu
itet
rije
ke
Kon
tinu
itet
ri
jeke
ni
je
pore
me
enan
trop
ogen
im u
tjec
ajum
a i
omog
uuj
ene
omet
anu
mig
raci
juvo
deni
hor
gani
zam
a i p
rono
s na
nosa
.
Uvj
eti
sukl
adni
po
stiz
anju
go
rena
vede
nih
vrij
edno
sti
za
biol
oške
el
emen
te k
akvo
e .
Uvj
eti
sukl
adni
po
stiz
anju
go
re
nave
deni
h vr
ijed
nost
i za
biol
oške
ele
men
te k
akvo
e.
Mor
folo
ški
uvje
ti
Obl
ici
kori
ta,
prom
jene
šir
ine
i du
bine
, se
dim
ent
i st
rukt
ura
i st
anje
ob
alni
hzo
na
odgo
vara
ju
potp
uno
ili
skor
opo
tpun
o ne
pore
me
enom
sta
nju.
Uvj
eti
sukl
adni
po
stiz
anju
go
rena
vede
nih
vrij
edno
sti
za
biol
oške
el
emen
te k
akvo
e.
Uvj
eti
sukl
adni
po
stiz
anju
go
re
nave
deni
h vr
ijed
nost
i za
biol
oške
ele
men
te k
akvo
e.
Fizi
ko –
kem
ijski
ele
men
ti ka
kvo
e1
Ele
men
tV
rlo
dobr
o st
anje
D
obro
sta
nje
Um
jere
no d
obro
sta
nje
Op
i uv
jeti
V
rije
dnos
ti
fizi
ko
– ke
mij
skih
el
emen
ata
odgo
vara
ju
potp
uno
ili
skor
opo
tpun
one
naru
šeno
m
stan
ju.
Kon
cetr
acij
e hr
anji
vih
tvar
i os
taju
u
gran
icam
a no
rmal
nim
aza
nepo
rem
een
o st
anje
. S
alin
itet
, pH
, re
žim
ki
sika
, ka
paci
tet
za
neut
rali
zaci
ju
kise
lina
i
tem
pera
tura
ne
po
kazu
ju z
nako
ve a
ntro
poge
nih
pore
me
aja
ios
taju
u r
aspo
nu u
obi
ajen
om z
a ne
naru
šeno
st
anje
.
Tem
para
tura
, re
žim
ki
sika
, pH
, ka
paci
tet
zane
utra
liza
ciju
kis
elin
a ne
izl
aze
iz r
aspo
na k
oji
osig
urav
a fu
nkci
onir
anje
eko
sust
ava
i pos
tiza
nje
vrij
edno
sti
odre
enih
za
bi
ološ
ke
elem
ente
kakv
oe.
Kon
cent
raci
je
hran
jivi
h tv
ari
ne
prel
aze
vrij
edno
sti
odre
ene
da
osig
urav
aju
funk
cion
iran
je
ekos
usta
va
i po
stiz
anje
vrij
edno
sti
odre
enih
za
bi
ološ
ke
elem
ente
kakv
oe.
Uvj
eti
sukl
adni
pos
tiza
nju
gore
nav
eden
ihvr
ijed
nost
i za
biol
oške
ele
men
te k
akvo
e
Spe
cifi
nasi
ntet
ska
zaga
ival
a
Kon
cent
raci
ja o
ko n
ule
i ba
rem
isp
od g
rani
ca
dete
kcij
e na
jnap
redn
ije
tehn
ike
anal
ize
u op
oj u
pora
bi.
Kon
cent
raci
je n
e pr
elaz
est
anda
rde
odre
ene
po
post
upku
op
isan
om
u to
ki
1.2.
6.,
nepr
ejud
icir
aju
i D
irek
tivu
91/
414/
EC
i 9
8/8/
EC
(<E
QS
).
Uvj
eti
sukl
adni
pos
tiza
nju
gore
nav
eden
ihvr
ijed
nost
i za
biol
oške
ele
men
te k
akvo
e.
Spe
sifi
nane
sint
etsk
aza
gaiv
ala
Kon
cent
raci
je o
staj
u u
rasp
onu
uobi
ajen
omza
nena
ruše
no s
tanj
e (t
emel
jna
razi
na –
bgl
) K
once
ntra
cije
ne
prel
aze
stan
dard
e od
reen
e po
po
stup
ku
opis
anom
u
toki
1.
2.6.
2
nepr
ejud
icir
aju
i D
irek
tivu
91/
414/
EC
i 9
8/8/
EC
.(<
EQ
S)
Uvj
eti
sukl
adni
pos
tiza
nju
gore
nav
eden
ihvr
ijed
nost
i za
biol
oške
ele
men
te k
akvo
e
1 Kra
tice
: bgl
–ba
ckgr
ound
leve
l (te
mel
jna
razi
na)
: EQ
S –
env
iron
men
tal q
uali
ty s
tand
ard
(sta
ndar
d ka
kvo
e ok
oliš
a)
2 Pri
mje
na s
tand
arda
poov
om p
roto
kolu
ne
zaht
ijev
a sm
anje
nje
konc
entr
acij
e za
gaiv
ala
ispo
d te
mel
jne
razi
ne (
EQ
S>
bgl)
1.2.
2. D
efin
icij
e ve
oma
dobr
og, d
obro
g i u
mje
reno
dob
rog
stan
ja j
ezer
a
Bio
lošk
i ele
men
ti k
akvo
e
Ele
men
tV
rlo
dobr
o st
anje
D
obro
sta
nje
Um
jere
no d
obro
sta
nje
Fit
opla
nkto
nT
akso
nom
ski
sast
av
fito
plan
kton
aod
gova
ra
potp
uno
ili
skor
o po
tpun
one
naru
šeno
m s
tanj
u .
Pro
sje
no
boga
tstv
o fi
topl
ankt
ona
potp
uno
je s
ukla
dno
spec
ifi
nim
fiz
iko
-ke
mij
skim
uvj
etim
a i
nem
ijen
ja u
vjet
epr
ozir
nost
i spe
cifi
ne z
a ta
j tip
vod
a.C
vjet
anje
pl
ankt
ona
po
ues
talo
sti
i in
tenz
itet
u su
klad
no
je
fizi
ko-
kem
ijsk
im u
vjet
ima
spec
ifi
nim
a za
taj
tip
voda
.
Pos
toje
mal
e pr
omje
neu
sast
avu
i bo
gats
tvu
plan
kton
skih
tak
sono
msk
ih e
lem
enat
a u
odno
suna
tip
ine
zaj
edni
ce.
Te
prom
jene
ne
ukaz
uju
na
ubrz
ani
rast
al
ga
koji
bi
do
veo
do
neže
ljen
ihpr
omje
na r
avno
teže
org
aniz
ama
u vo
di,
niti
do
prom
jena
fi
ziko
-kem
iske
ka
kvo
e vo
de
ili
sedi
men
ta.
Mog
ue
je
laga
no
pove
anje
u
esta
lost
i i
inte
nzit
eta
cvje
tanj
a pl
ankt
ona
Sas
tav
plan
kton
a um
jere
no
se
razl
ikuj
e od
tipi
nih
zaje
dnic
a.
Bog
atst
vo j
e um
jere
no n
aruš
eno
i m
ože
izaz
vati
neže
ljen
e po
rem
eaj
e vr
ijed
nost
i dr
ugih
biol
oški
h i f
izi
ko-k
emis
kih
elem
enat
a ka
kvo
e.M
ogu
e je
um
jere
nopo
vean
je
ues
talo
sti
cvje
tanj
a pl
ankt
ona.
Mog
ua
je p
ojav
a us
traj
nog
cvje
tanj
a u
ljet
nim
mje
seci
ma
Mak
rofi
ti i
fito
bent
os
Tak
sono
msk
i sa
stav
odg
ovar
a po
tpun
o il
i sko
ro p
otpu
no n
enar
ušen
om s
tanj
u.
Nem
a pr
imje
tlji
vih
prom
jena
pro
sje
nog
boga
tstv
a m
akro
fita
i fi
tobe
ntos
a.
Pos
toje
mal
e pr
omje
ne u
sas
tavu
i b
ogat
stvu
m
akro
fita
i f
itob
ento
sa u
odn
osu
na t
ipi
neza
jedn
ice.
Te
prom
jene
ne
ukaz
uju
na u
brza
ni
rast
fit
oben
tosa
ili
viš
ih o
blik
a bi
ljno
g sv
ijet
ako
ji
bi
dove
o do
ne
želj
enih
po
rem
eaj
ara
vnot
eže
orga
niza
ma
u vo
di,
ili
do p
rom
jena
fizi
ko-k
emij
ske
kakv
oe
vode
ili s
edim
enta
.F
itob
enti
kaza
jedn
ica
nije
izl
ožen
a ne
gati
vnom
ut
jeca
ju
naku
pina
il
i na
slag
a ba
kter
ija
nast
alih
usli
jed
antr
opog
enog
utj
ecaj
a.
Sas
tav
mak
rofi
ta
i fi
tobe
ntos
a um
jere
no
se
razl
ikuj
e od
tip
ini
h za
jedn
ica,
i z
natn
o je
ja
ena
ruše
n ne
go u
dob
rom
sta
nju.
O
ite
su
umje
rene
prom
jene
pros
jeno
gbo
gats
tva
mak
rofi
ta i
fito
bent
osa.
Fit
oben
tika
zaje
dnic
am
ože
biti
om
etan
a a
u ne
kim
po
dru
jim
a i
isti
snut
a na
kupi
nam
a il
i na
slag
ama
bakt
erij
a na
stal
im
usli
jed
antr
opog
enog
utj
ecaj
a.
Fau
nabe
nti
kih
besk
ralj
ežnj
aka
Tak
sono
msk
i sa
stav
i
boga
tstv
ood
gova
raju
po
tpun
o il
i sk
oro
potp
uno
nena
ruše
nom
sta
nju.
O
mje
r ta
kson
omsk
ih
elem
enat
aos
jetl
jivi
h i
neos
jetl
jivi
h na
por
eme
aje
ne p
okaz
uje
nika
kve
prom
jene
u o
dnos
una
nep
orem
een
e ra
zine
.
skih
el
emen
ata
poka
zuje
la
gano
od
stup
anje
od
tipi
nih
razi
na.
Stu
panj
ra
zli
itos
ti
besk
ralj
ežnj
aka
ne
poka
zuje
zna
kove
pro
mje
ne u
odn
osu
nane
pore
me
ene
razi
ne.
Pos
toje
mal
e pr
omje
neu
sast
avu
i bo
gats
tvu
besk
ralj
ežnj
aka
u ud
nosu
na ti
pine
zaj
edni
ce.
Om
jer
osje
tlji
vih
i neo
sjet
ljivi
h ta
kson
om-
Stu
panj
ra
zli
itos
ti
besk
ralj
ežnj
aka
poka
zuje
laga
ne z
nako
ve p
rom
jena
u o
dnos
u na
spe
cifi
nera
zine
Sas
tav
i bo
gats
tvo
besk
ralj
ežnj
aka
umje
reno
se
razl
ikuj
u od
tipi
nih
zaje
dnic
a.
Gla
vne
taks
onom
ske
grup
e ti
pine
zaj
edni
ce s
u od
sutn
e.O
mje
r os
jetl
jivi
h i
neos
jetl
jivi
h t
akso
nom
skih
elem
enat
a i s
tupa
nj r
azli
itos
ti z
natn
o su
niž
i od
tipi
nih,
dale
ko n
iži n
ego
u do
brom
sta
nju
Rib
lja
faun
a S
asta
v i
boga
tstv
o vr
sta
odgo
vara
jupo
tpun
o
il
i sk
oro
potp
uno
nena
ruše
nom
sta
nju.
P
risu
tne
su s
ve ti
pine
vrs
te o
sjet
ljiv
e na
po
rem
eaj
e.S
taro
sna
stru
ktur
a ri
bljih
za
jedn
ica
poka
zuje
mal
o zn
akov
a an
trop
ogen
ihpo
rem
eaj
a i
ne
ukaz
uje
na
prek
id
u re
prod
ukci
jsko
m
il
i ra
zvoj
nom
la
ncu
bilo
koj
e ri
blje
vrs
te.
Pos
toje
m
ale
prom
jene
sa
stav
a i
boga
tstv
a vr
sta
u od
nosu
na
tipi
ne z
ajed
nice
, ko
je s
e m
ogu
prip
isat
i an
trop
ogen
om u
tjec
aju
na f
i-
ziko
-kem
ijsk
e i
hidr
omor
folo
ške
elem
ente
kakv
oe.
Sta
rosn
a st
rukt
ura
ribl
jih
zaje
dnic
a po
kazu
je
znak
ove
pore
me
aja
koji
se
m
ogu
prip
isat
i an
trop
ogen
om
utje
caju
na
fi
ziko
-kem
ijsk
e il
i hi
drom
orfo
lošk
e el
emen
te
kakv
oe
i ko
ji,
upo
jedi
nim
sl
uaj
evim
a uk
azuj
u na
pr
ekid
u
repr
oduk
cijs
kom
ili
raz
vojn
om p
roce
su o
dre
ene
vrst
e,
do
te
mje
re
da
neke
st
aros
ne
kate
gori
je
mog
u bi
ti o
dsut
ne.
Sas
tav
i bo
gats
tvo
ribl
jih
vrst
a u
mje
reno
se
razl
ikuj
u od
ti
pini
h za
jedn
ica,
št
o se
mož
epr
ipis
ati
antr
opog
enom
utje
caju
na
fi
ziko
-ke
mij
ske
ili h
idro
mor
folo
ške
elem
ente
kak
voe.
Sta
rosn
a st
rukt
ura
ribl
jih
zaje
dnic
a po
kazu
je
jae
znak
ove
antr
opog
enih
po
rem
eaj
a,
do
te
mje
re d
a je
um
jere
ni d
io t
ipi
nih
vrst
a od
suta
n il
i veo
ma
mal
obro
jan.
Hid
rom
orfo
lošk
i ele
men
ti ka
kvo
e
Ele
men
tiV
rlo
dobr
o st
anje
D
obro
sta
nje
Um
jere
no d
obro
sta
nje
Hid
rolo
ški
reži
mK
oli
ina
i di
nam
ika
prot
oka,
vri
jem
e za
drža
vanj
a i
veza
s p
odze
mni
m v
odam
a od
raža
vaju
pot
puno
ili
skor
o po
tpun
o ne
naru
šeno
sta
nje
Uvj
eti
sukl
adni
pos
tiza
nju
gore
nav
eden
ihbi
ološ
kih
elem
enat
a ka
kvo
e.U
vjet
i suk
ladn
i pos
tiza
nju
gore
nav
eden
ihbi
ološ
kih
elem
enat
a ka
kvo
e.
Mor
folo
ški u
vjet
i V
arij
acij
e du
bine
je
zera
, ko
liin
a i
stru
ktur
a se
dim
enta
te
st
rukt
ura
i st
anje
obal
ne
zone
od
gova
raju
pot
puno
ili
sko
ro p
otpu
no n
enar
ušen
omst
anju
.
Uvj
eti
sukl
adni
pos
tiza
nju
gore
nav
eden
ihbi
ološ
kih
elem
enat
a ka
kvo
e.U
vjet
i suk
ladn
i pos
tiza
nju
gore
nav
eden
ihbi
ološ
kih
elem
enat
a ka
kvo
e.
Fiz
iko
– k
emijs
ki e
lem
enti
kakv
oe1
Ele
men
tV
rlo
dobr
o st
anje
D
obro
sta
nje
Um
jere
no d
obro
sta
nje
Op
i uvj
eti
Vri
jedn
osti
fi
ziko
– ke
mij
skih
el
emen
ata
odgo
vara
jupo
tpun
o ili
sk
oro
potp
uno
nena
ruše
nom
sta
nju.
Kon
cetr
acij
e hr
anji
vih
tvar
ios
taju
ugr
anic
ama
norm
alni
ma
za n
epor
eme
eno
stan
je.
Sal
init
et,
pH,
reži
m
kisi
ka,
kapa
cite
t za
ne
utra
liza
ciju
kis
elin
a i
tem
para
tura
ne
poka
zuju
zn
akov
e an
trop
ogen
ihpo
rem
eaj
a i
osta
juu
rasp
onu
uobi
ajen
om z
a ne
naru
šeno
sta
nje.
Tem
para
tura
, re
žim
ki
sika
, pH
,ka
paci
tet
za
neut
rali
zaci
ju
kise
lina
ne
iz
laze
iz
ra
spon
a ko
jios
igur
ava
funk
cion
iran
je
ekos
usta
va
ipo
stiz
anje
vrije
dnos
ti od
reen
ih z
a bi
ološ
ke e
lem
ente
kak
voe.
Kon
cent
raci
je h
ranj
ivih
tvar
i ne
pre
laze
vri
jedn
osti
od
reen
eda
osig
urav
aju
funk
cion
iran
je e
kosu
stav
a i
post
izan
je v
rije
dnos
tiod
reen
ih z
a bi
ološ
ke e
lem
ente
kakv
oe.
Uvj
eti
sukl
adni
po
stiz
anju
go
rena
vede
nih
vrije
dnos
ti z
a bi
ološ
ke e
lem
ente
kak
voe
Spe
cifi
nasi
ntet
ska
zaga
ival
a
Kon
cent
raci
ja
oko
nule
i
bare
m
ispo
dgr
anic
ade
tekc
ije n
ajna
pred
nije
teh
nike
ana
lize
u o
poj
upor
abi.
Kon
cent
raci
je
ne
prel
aze
stan
dard
eod
reen
e po
po
stup
ku o
pisa
nom
u t
oki
1.2
.6.,
ne p
reju
dici
raju
iD
irek
tivu
91/
414/
EC
i 98
/8/E
C (
<E
QS
).
Uvj
eti
sukl
adni
po
stiz
anju
go
rena
vede
nih
vrije
dnos
ti z
a bi
ološ
ke e
lem
ente
kak
voe.
Spe
sifi
nane
sint
etsk
aza
gaiv
ala
Kon
cent
raci
jeos
taju
u r
aspo
nuuo
biaj
enom
za
nena
ruše
nost
anje
(te
mel
jna
razi
na –
bgl
) K
once
ntra
cije
ne
pr
elaz
e st
anda
rde
odre
ene
po
post
upku
opi
sano
m u
to
ki 1
.2.6
.2 ne
pre
judi
cira
jui
Dir
ekti
vu 9
1/41
4/E
C i
98/8
/EC
. (<
EQ
S)
Uvj
eti
sukl
adni
po
stiz
anju
go
rena
vede
nih
vrije
dnos
ti z
a bi
ološ
ke e
lem
ente
kak
voe
1 Kra
tice
: bgl
–ba
ckgr
ound
leve
l (te
mel
jna
razi
na)
: EQ
S –
env
iron
men
tal q
uali
ty s
tand
ard
(sta
ndar
d ka
kvo
e ok
oliš
a)
2 Pri
mje
na s
tand
arda
poov
om p
roto
kolu
ne
zaht
ijev
a sm
anje
nje
konc
entr
acij
e za
gaiv
ala
ispo
d te
mel
jne
razi
ne (
EQ
S>
bgl)
1.2.
3. D
efin
icij
e vr
lo d
obro
g, d
obro
g i u
mje
reno
dob
rog
ekol
oško
g st
anja
pri
jela
znih
vod
a B
iolo
ški e
lem
enti
kakv
oe
Ele
men
tV
rlo
dobr
o st
anje
Dob
ro s
tanj
e U
mje
reno
dob
ro s
tanj
e
Fit
opla
nkto
nS
asta
v i
boga
tstv
o fi
topl
ankt
ona
u su
klad
nost
ije
s ne
naru
šeni
mst
anje
m.
Pro
sje
na b
iom
asa
fito
plan
kton
a u
sukl
adno
sti
jes
tipi
nim
fiz
iko
-kem
ijsk
im u
vjet
ima
i ne
utj
ee
bitn
o na
pro
mje
nu s
peci
fini
h uv
jeta
proz
irno
sti
Cvj
etan
je p
lank
tona
jav
lja
se s
u
esta
loš
u i
inte
nzit
etom
pr
imje
reni
m
spec
ifi
nim
fi
ziko
-ke
mij
skim
uvj
etim
a.
Pos
toje
m
anje
pr
omje
neu
sast
avu
i bo
gats
tvu
fito
plan
kton
a.P
osto
je
man
je
prom
jene
u bi
omas
i u
uspo
redb
i s
tipi
nim
uvj
etim
a. T
e pr
omje
nene
uka
zuju
naub
rzan
ira
st a
lgi
koji
bi
mog
ao i
zazv
ati
neže
ljen
o na
ruša
vanj
era
vnot
eže
orga
nizm
a pr
isut
nih
uvo
di,
ili
pore
me
ajfi
ziko
-kem
ijsk
e ka
kvo
e vo
de.
Mog
ue
je l
agan
o po
vean
je u
esta
lost
i i
inte
nzit
eta
cvje
tanj
a pl
ankt
ona.
Sas
tav
i bo
gats
tvo
fito
plan
kton
aum
jere
no s
e ra
zlik
uju
odti
pini
h uv
jeta
.B
iom
asa
je
umje
reno
naru
šena
i
mož
euz
roko
vati
než
elje
nepo
rem
eaj
e st
anja
dru
gih
biol
oški
h el
emen
ata
kakv
oe.
Mog
ue
je
umje
reno
po
vean
je
ues
talo
sti
i in
tenz
itet
a cv
jeta
nja
plan
kton
a.U
tok
u lj
etni
hm
jese
ci m
ogu
a su
traj
na c
vjet
anja
Mak
roal
geS
asta
v m
akro
algi
odg
ovar
a po
tpun
o ne
naru
šeno
mst
anju
.N
ema
zam
jetl
jivi
h pr
omje
nau
pokr
ovu
mak
roal
gius
lijed
ant
ropo
geni
hut
jeca
ja
Pos
toje
m
anje
pr
omje
neu
sast
avu
i
boga
tstv
um
akro
algi
u
uspo
redb
i s
tipi
nim
za
jedn
icam
a.
Te
prom
jene
ne
ukaz
uju
na u
brza
ni r
ast
fito
bent
osa
ili
viši
h ob
lika
bi
ljak
a,
koji
bi
do
veo
do
ne
želj
enih
pore
me
aja
ravn
otež
eor
gani
zma
u vo
di,
ili
fizi
ko-
kem
ijsk
e ka
kvo
e vo
de.
Sas
tav
mak
roal
gi
umje
reno
se
ra
zlik
uje
odtip
ino
g st
anja
, i z
natn
o je
jae
pore
me
en n
ego
kod
dobr
ogst
anja
.O
ite
su
prom
jene
pr
osje
nog
boga
tstv
am
akro
algi
i m
ogu
izaz
vati
než
elje
n po
rem
eaj
ravn
otež
e or
gani
zma
pris
utni
hu
vodi
Ang
iosp
erm
iT
akso
nom
ski
sast
av o
dgov
ara
potp
uno
ili
skor
opo
tpun
o ne
naru
šeno
mst
anju
.N
ema
zam
jetl
jivi
h pr
omje
na
boga
tstv
aan
gios
perm
a us
lije
d an
trop
ogen
ihut
jeca
ja.
Pos
toje
m
anje
pr
omje
neu
sast
avu
angi
ospe
rma,
u
uspo
redb
i s ti
pini
m u
vjet
ima.
Bog
atst
vo
angi
ospe
rma
poka
zuje
la
gane
zn
akov
epo
rem
eaj
a.
Sas
tav
angi
ospe
rma
umje
reno
se
razl
ikuj
e od
tip
ini
h za
jedn
ica,
i z
natn
o je
ja
e po
rem
een
one
goko
d do
brog
sta
nja.
Pos
toji
um
jere
ni
pore
me
aj
u bo
gats
tvu
angi
ospe
rma.
Fau
na b
enti
kih
besk
ralj
ežnj
aka
Raz
ina
razl
iit
osti
i bo
gats
tva
besk
ralj
ežnj
aka
je u
rasp
onu
uobi
ajen
om z
a ne
naru
šeno
sta
nje.
P
risu
tni
su s
vi t
akso
nom
ski
elem
enti
osj
etlj
ivi
napo
rem
eaj
e, u
obi
ajen
i za
nena
ruše
no s
tanj
e
Raz
ina
razn
olik
osti
i b
ogat
stva
bes
kral
ježn
jaka
je
mal
oiz
van
rasp
ona
uobi
ajen
og z
a ti
pino
sta
nje.
Pri
sutn
a je
ve
ina
osje
tljiv
ih t
akso
nom
skih
ele
men
ata
tipi
nih
zaje
dnic
a
Raz
ina
razn
olik
osti
i
boga
tstv
a um
jere
nood
stup
a od
ra
spon
a uo
biaj
enog
za
ti
pino
stan
je.
Pri
sutn
i su
tak
sono
msk
i el
emen
ti k
oji
ukaz
uju
na z
aga
enje
.V
ein
aos
jetlj
ivih
ta
kson
omsk
ih
elem
enat
atip
ini
h za
jedn
ica
je o
dsut
na.
Rib
lja
faun
aS
asta
v i
boga
tstv
ovr
sta
u su
klad
nost
i je
s
nena
ruše
nim
sta
njem
.B
rojn
ost
vrst
a os
jetlj
ivih
na
po
rem
eaj
e po
kazu
jem
anje
zna
kove
ods
tupa
nja
od t
ipi
nog
stan
ja,
koji
se
mog
u pr
ipis
ati
antr
opog
enom
ut
jeca
ju
na
fizi
ko-
kem
ijsk
e il
i hid
rom
orfo
lošk
eel
emen
te k
akvo
e
Um
jere
n di
oti
pini
h vr
sta
osje
tlji
vih
napo
rem
eaj
e od
suta
nje
us
lijed
antr
opog
enih
utje
caja
na
fizi
ko-k
emij
ske
kakv
oe.
Hid
rom
orfo
lošk
i ele
men
ti k
akvo
e
Ele
men
tV
rlo
dobr
ost
anje
Dob
rost
anje
Um
jere
no d
obro
sta
nje
Rež
im p
lim
e i o
seke
Rež
im p
roto
ka s
latk
e vo
de p
otpu
no i
li sk
oro
potp
uno
odgo
vara
nen
aruš
enom
stan
juS
tanj
e su
klad
no
post
izan
ju
gore
nave
deni
hvr
ijedn
osti
za
biol
oške
ele
men
te k
akvo
e.S
tanj
e su
klad
no
post
izan
ju
gore
na
vede
nih
vrije
dnos
ti z
a bi
ološ
ke e
lem
ente
kak
voe.
Mor
folo
ški u
vjet
iV
arija
cije
dub
ine,
sta
nje
sedi
men
ta i
str
uktu
rai
stan
je m
eup
lim
ne z
one
potp
uno
ili s
koro
potp
uno
odgo
vara
nen
aruš
enom
stan
ju.
Sta
nje
sukl
adno
post
izan
jugo
re n
aved
enih
za
biol
oške
ele
men
te k
akvo
e.S
tanj
e su
klad
no
post
izan
jugo
re
nave
deni
hza
biol
oške
ele
men
te k
akvo
e.
Fiz
iko
-kem
ijski
ele
men
tika
kvo
e1
Ele
men
tV
rlo
dobr
ost
anje
Dob
rost
anje
Um
jere
no d
obro
sta
nje
Op
i uvj
eti
Fiz
iko
-kem
ijsk
i el
emen
tipo
tpun
o il
i sk
oro
potp
uno
odgo
vara
ju n
enar
ušen
omst
anju
.K
once
trac
ije
hran
jivi
h tv
ari
osta
juu
rasp
onu
uobi
ajen
om z
a ne
naru
šeno
sta
nje.
Tem
pera
tura
, re
žim
ki
sika
i
proz
irno
st
nepo
kazu
ju
znak
ove
antr
opog
enih
po
rem
eaj
a i
osta
ju
u ra
spon
u uo
biaj
enom
za
ne
naru
šeno
stan
je.
Tem
pera
tura
,uv
jeti
re
žim
a ki
sika
i
proz
irno
st
ne
izla
ze
iz
rasp
ona
koji
os
igur
avaj
ufu
nkci
onir
anje
ekos
usta
vai
post
izan
je g
ore
nave
deni
h vr
ijedn
osti
zabi
ološ
ke e
lem
ente
kak
voe.
Kon
cent
raci
je h
ranj
ivih
tvar
ine
izl
aze
iz o
kvir
a ko
ji
osig
urav
aju
fun
kcij
u ek
osus
tava
i p
osti
zanj
ego
rena
vede
nih
vrij
edno
sti z
a bi
ološ
ke e
lem
ente
kak
voe.
Uvj
eti
sukl
adni
po
stiz
anju
go
rena
vede
nih
vrije
dnos
ti z
a bi
ološ
ke e
lem
ente
kak
voe
Spe
cifi
nasi
ntet
ska
zaga
ival
a
Kon
cent
raci
jebl
izu
nul
e il
i ba
rem
isp
od g
rani
cade
tekc
ije n
ajna
pred
niji
man
alit
iki
m p
ostu
pcim
au
opoj
upo
rabi
.
Kon
cent
raci
je
ne
prel
aze
stan
dard
eod
reen
e po
po
stup
ku o
pisa
nom
u t
oki
1.2
.6.,
ne p
reju
dici
raju
iD
irek
tivu
91/
414/
EC
i 98
/8/E
C (
<E
QS
).
Uvj
eti
sukl
adni
po
stiz
anju
go
rena
vede
nih
vrije
dnos
ti z
a bi
ološ
ke e
lem
ente
kak
voe.
Spe
sifi
nane
sint
etsk
aza
gaiv
ala
Kon
cent
raci
je
osta
juun
utar
ra
spon
ako
jije
uobi
ajen
za
ne
pore
me
ena
stan
ja
(tem
eljn
ara
zina
– b
gl)
Kon
cent
raci
je
ne
prel
aze
stan
dard
e ut
vren
epo
stup
kom
op
isan
om
u to
ki
1.2.
6.2
nepr
ejud
icir
aju
i D
irek
tivu
91/4
14/E
C
i 98
/8/E
C.
(<E
QS
)
Uvj
eti
sukl
adni
po
stiz
anju
go
rena
vede
nih
vrije
dnos
ti z
a bi
ološ
ke e
lem
ente
kak
voe.
1 Kra
tice
: bgl
–ba
ckgr
ound
leve
l (te
mel
jna
razi
na)
: EQ
S –
env
iron
men
tal q
uali
ty s
tand
ard
(sta
ndar
d ka
kvo
e ok
oliš
a)
2 Pri
mje
na s
tand
arda
poov
om p
roto
kolu
ne
zaht
ijev
a sm
anje
nje
konc
entr
acij
e za
gaiv
ala
ispo
d te
mel
jne
razi
ne (
EQ
S>
bgl)
1.2.
4. D
efin
icij
e ve
oma
dobr
og, d
obro
g i u
mje
reno
dob
rog
stan
ja p
riob
alni
h vo
da
Bio
lošk
i ele
men
ti k
akvo
e
Ele
men
tV
rlo
dobr
o st
anje
D
obro
sta
nje
Um
jere
no d
obro
sta
nje
Fit
opla
nkto
nS
asta
v i b
ogat
stvo
fit
opla
nkto
na u
suk
ladn
osti
je s
ne
naru
šeni
m s
tanj
em.
Pro
sje
na b
iom
asa
fito
plan
kton
a u
sukl
adno
sti
jes
tipi
nim
fiz
iko
-kem
ijsk
im u
vjet
ima
i ne
utj
ee
na p
rozi
rnos
t.C
vjet
anje
pla
nkto
na j
avlj
ase
s
ues
talo
šu
iin
tenz
itet
om
prim
jere
nim
sp
ecif
ini
m
fizi
ko-
kem
ijsk
im u
vjet
ima.
Sas
tav
ibo
gats
tvo
fito
plan
kton
a po
kazu
je
laga
nezn
akov
e po
rem
eaj
a.Im
am
alih
pr
omje
na
biom
ase
u od
nosu
na
ti
pino
stan
je.
Te
prom
jene
ne
ukaz
uju
na p
oja
ani
rast
alg
iko
ji b
ido
veo
do p
orem
eaj
a ra
vnot
eže
orga
nizm
a u
vodi
, ili
kak
voe
vode
.M
ogu
e je
lag
ano
pove
anje
ues
talo
sti
i in
tenz
itet
acv
jeta
nja
plan
kton
a.
Sas
tav
i bo
gats
tvo
fito
plan
kton
apo
kazu
jezn
akov
e um
jere
nog
pore
me
aja.
Bio
mas
a al
ga
znat
no
je
izva
n ra
spon
auo
biaj
enog
za
tipi
neuv
jete
i m
ože
utje
cati
na
biol
oške
ele
men
te k
akvo
e.M
ogu
e je
um
jere
no
pove
anje
u
esta
lost
i i
inte
nzit
eta
cvje
tanj
a pl
ankt
ona.
M
ogu
e je
dugo
traj
no c
vjet
anje
u lje
tnim
mje
seci
ma.
Mak
roal
ge i
angi
ospe
rmi
Pri
sute
n su
sve
mak
roal
ge i
ang
iosp
erm
i os
jetl
jivi
na p
orem
eaj
e, u
obi
ajen
iza
nena
ruše
nost
anje
.R
azin
a po
krov
a al
gi
ibo
gats
tvo
angi
ospe
rma
odgo
vara
nen
aruš
enom
stan
ju.
Pri
sutn
a je
ve
ina
osje
tljiv
ihm
akro
algi
i a
ngio
sper
ma
uobi
ajen
ihza
nen
aruš
eno
stan
je.
Raz
ina
pokr
ova
algi
i b
ogat
stvo
ang
iosp
erm
a po
kazu
jula
gane
zna
kove
por
eme
aja.
Odr
een
broj
vr
sta
osje
tlji
vih
mak
roal
gi
ian
gios
perm
a je
ods
utan
.P
okro
v m
akro
algi
i
boga
tstv
o an
gios
perm
aum
jere
no
supo
rem
een
i i
mog
u do
vest
i do
na
ruša
vanj
a ra
vnot
eže
orga
nizm
a pr
isut
nih
uvo
di.
Fau
na b
enti
kih
besk
ralj
ežnj
aka
Raz
ina
razn
olik
osti
i b
ogat
stvo
bes
kral
ježn
jaka
jeun
utar
uob
iaj
enog
ras
pona
za
nena
ruše
no s
tanj
e.P
risu
tni
su s
vi
osje
tlji
vi t
akso
nom
ski
elem
enti
,uo
biaj
eni z
a ne
naru
šeno
sta
nje.
Raz
ina
razn
olik
osti
i b
ogat
stva
bes
kral
ježn
jaka
je
mal
oiz
van
rasp
ona
uobi
ajen
og z
a ti
pino
sta
nje.
Pri
sutn
a je
ve
ina
osje
tljiv
ih t
akso
nom
skih
ele
men
ata
tipi
nih
zaje
dnic
a.
Raz
ina
razn
olik
osti
i b
ogat
stvo
besk
ralj
ežnj
aka
umje
reno
su
iz
van
rasp
ona
uobi
ajen
og
zatip
ino
sta
nje.
Pri
sutn
i su
ta
kson
omsk
i el
emen
ti k
oji
ukaz
uju
na z
aga
enje
.V
ein
aos
jetlj
ivih
ta
kson
omsk
ih
elem
enat
atip
ini
h za
jedn
ica
je o
dsut
na.
Hid
rom
orfo
lošk
i ele
men
ti k
akvo
e
Ele
men
tV
rlo
dobr
ost
anje
Dob
rost
anje
Um
jere
no d
obro
sta
nje
Rež
im p
lim
e i o
seke
Rež
im
prot
oka
slat
kevo
de
i br
zina
prev
lada
jue
stru
jepo
tpun
o il
i sk
oro
potp
uno
odgo
vara
ju n
enar
ušen
om s
tanj
u
Uvj
eti
sukl
adni
po
stiz
anju
go
rena
vede
nih
vrije
dnos
ti b
iolo
ških
ele
men
ata
kakv
oe.
Uvj
eti
sukl
adni
po
stiz
anju
go
rena
vede
nih
vrije
dnos
ti b
iolo
ških
ele
men
ata
kakv
oe.
Mor
folo
ški u
vjet
iV
arija
cije
dubi
ne,
stru
ktur
a i
se
dim
ent
prio
baln
og d
na t
e st
rukt
ura
i st
anje
pli
mne
zone
po
tpun
oili
skor
o po
tpun
o od
gova
rane
naru
šeno
m s
tanj
u.
Uvj
eti
sukl
adni
po
stiz
anju
go
rena
vede
nih
vrije
dnos
ti b
iolo
ških
ele
men
ata
kakv
oe.
Uvj
eti
sukl
adni
po
stiz
anju
go
rena
vede
nih
vrije
dnos
ti b
iolo
ških
ele
men
ata
kakv
oe.
Fiz
iko
-kem
ijski
ele
men
tika
kvo
e1
Ele
men
tV
rlo
dobr
ost
anje
Dob
rost
anje
Um
jere
no d
obro
sta
nje
Op
i uvj
eti
Fiz
iko
-kem
ijsk
i el
emen
tipo
tpun
o il
i sk
oro
potp
uno
odgo
vara
ju n
enar
ušen
omst
anju
.K
once
trac
ije
hran
jivi
h tv
ari
osta
juu
rasp
onu
uobi
ajen
om z
a ne
naru
šeno
sta
nje.
Tem
pera
tura
, re
žim
ki
sika
i
proz
irno
st
nepo
kazu
ju
znak
ove
antr
opog
enih
po
rem
eaj
a i
osta
ju
u ra
spon
u uo
biaj
enom
za
ne
naru
šeno
stan
je.
Tem
pera
tura
,uv
jeti
re
žim
a ki
sika
i
proz
irno
st
ne
izla
ze
iz
rasp
ona
koji
os
igur
avaj
ufu
nkci
onir
anje
ekos
usta
vai
post
izan
je g
ore
nave
deni
h vr
ijedn
osti
zabi
ološ
ke e
lem
ente
kak
voe.
Kon
cent
raci
je h
ranj
ivih
tvar
ine
izl
aze
iz o
kvir
a ko
ji
osig
urav
aju
fun
kcij
u ek
osus
tava
i p
osti
zanj
ego
rena
vede
nih
vrij
edno
sti z
a bi
ološ
ke e
lem
ente
kak
voe.
Uvj
eti
sukl
adni
po
stiz
anju
go
rena
vede
nih
vrije
dnos
ti z
a bi
ološ
ke e
lem
ente
kak
voe
Spe
cifi
nasi
ntet
ska
zaga
ival
a
Kon
cent
raci
jebl
izu
nul
e il
i ba
rem
isp
od g
rani
cade
tekc
ije n
ajna
pred
niji
man
alit
iki
m p
ostu
pcim
au
opoj
upo
rabi
.
Kon
cent
raci
je
ne
prel
aze
stan
dard
eod
reen
e po
po
stup
ku o
pisa
nom
u t
oki
1.2
.6.,
ne p
reju
dici
raju
iD
irek
tivu
91/
414/
EC
i 98
/8/E
C (
<E
QS
).
Uvj
eti
sukl
adni
po
stiz
anju
go
rena
vede
nih
vrije
dnos
ti z
a bi
ološ
ke e
lem
ente
kak
voe.
Spe
sifi
nane
sint
etsk
aza
gaiv
ala
Kon
cent
raci
je
osta
juun
utar
ra
spon
ako
jije
uobi
ajen
za
ne
pore
me
ena
stan
ja
(tem
eljn
ara
zina
– b
gl)
Kon
cent
raci
je
ne
prel
aze
stan
dard
e ut
vren
epo
stup
kom
opis
anom
u
toki
1.
2.6.
2
nepr
ejud
icir
aju
i D
irek
tivu
91/4
14/E
C
i 98
/8/E
C.
(<E
QS
)
Uvj
eti
sukl
adni
po
stiz
anju
go
rena
vede
nih
vrije
dnos
ti z
a bi
ološ
ke e
lem
ente
kak
voe.
1 Kra
tice
: bgl
–ba
ckgr
ound
leve
l (te
mel
jna
razi
na)
: EQ
S –
env
iron
men
tal q
uali
ty s
tand
ard
(sta
ndar
d ka
kvo
e ok
oliš
a)
2 Pri
mje
na s
tand
arda
poov
om p
roto
kolu
ne
zaht
ijev
a sm
anje
nje
konc
entr
acij
e za
gaiv
ala
ispo
d te
mel
jne
razi
ne (
EQ
S>
bgl)
1.2.
5. D
efin
icij
e m
aksi
mal
nog,
dob
rog
i um
jere
ng e
kolo
škog
pot
enci
jala
za
jako
pro
mij
enje
ne il
i um
jetn
e vo
dene
cje
line
Ele
men
tM
aksi
mal
ni e
kolo
ški p
oten
cija
lD
obar
eko
lošk
i pot
enci
jal
Um
jere
n ek
ološ
ki p
oten
cija
l
Bio
lošk
i ele
men
ti
kakv
oe
Vri
jedn
osti
rel
evan
tnih
bio
lošk
ih e
lem
enat
a ka
kvo
eod
raža
vaju
, kol
iko
je to
mog
ue,
sta
nje
uobi
ajen
o za
na
jbli
že u
spor
ediv
tip
pov
ršin
skih
vod
a, u
fiz
iki
muv
jeti
ma
koji
pro
izla
ze i
z um
jetn
o st
vore
nih
ili
jako
prom
ijen
jeni
h ka
rakt
eris
tika
vod
ne c
jelin
e.
Ima
man
jih
prom
jena
vri
jedn
osti
rel
e-va
ntni
h bi
dloš
kih
elem
enat
a ka
kvo
e u
uspo
redb
i s
vrije
dnos
tim
aza
mak
sim
alni
eko
lošk
i pot
enci
jal.
Ima
umje
reni
h pr
omje
na
vrij
edno
sti
rele
vant
nih
biol
oški
h el
emen
ata
kakv
oe
u us
pore
dbi
s v
rije
dnos
tim
a za
m
aksi
mal
ni
ekol
oški
pot
enci
jal.
Vri
jedn
osti
zn
atno
vi
še
odst
upaj
u od
onih
koje
se
susr
eu
kod
dobr
e ka
kvo
e.
Hid
rom
orfo
lošk
iel
emen
ti
Hid
rom
orfo
lošk
i uv
jeti
su
su
klad
ni
s je
dini
m
utje
caje
m n
a cj
elin
u po
vrši
nske
vod
e ko
ji p
roiz
lazi
iz
umje
tno
stvo
reni
h il
i ja
ko
prom
ijen
jeni
h ka
rakt
e-ri
stik
a na
kon
što
su
podu
zete
sv
e m
jere
zaub
laža
vanj
e st
anja
, kak
o bi
se
post
iglo
sta
nje
najb
liže
ek
ološ
kom
kont
inuu
mu,
po
sebn
o s
obzi
rom
na
m
igra
cije
fa
une
i od
gova
raju
a m
rije
stil
išta
ign
jezd
išta
.
Uvj
eti
sukl
adni
po
stiz
anju
go
rena
vede
nih
vrij
edno
sti
biol
oški
hel
emen
ata
kakv
oe.
Uvj
eti
sukl
adni
po
stiz
anju
go
re
nave
deni
hvr
ijed
nost
i bio
lošk
ih e
lem
enat
a ka
kvo
e .
Fiz
iko
-kem
ijsk
iuv
jeti
Op
i uvj
eti
Fiz
iko
-kem
ijsk
i el
emen
ti p
otpu
no i
li s
koro
pot
puno
odgo
vara
june
naru
šeno
m
stan
ju
povr
šins
kih
voda
najb
liži
h po
uspo
redb
i s
doti
nom
um
jetn
om i
li j
ako
prom
ijen
jeno
m v
odno
mcj
elin
om.
Kon
cent
raci
je h
ranj
ivih
tva
ri s
u u
rasp
onu
koji
jeuo
biaj
en z
a ta
kvo
nena
ruše
no s
tanj
e. T
empe
ratu
ra,
reži
m k
isik
a i
pH u
skl
adu
su s
uvj
etim
a ko
ji v
lada
juu
najb
liže
us
pore
divi
m
povr
šins
kim
vo
dam
a u
nena
ruše
nom
sta
nju.
Vri
jedn
osti
su
u
rasp
onu
utvr
enom
tako
da
osig
urav
a fu
nkci
onir
anje
eko
-su
stav
a i
post
izan
je
vrij
edno
sti
biol
oški
h el
emen
ata
kakv
oe.
Tem
pera
tura
, re
žim
ki
sika
i
pH
neiz
laze
iz
ut
vren
ih
rasp
ona
koji
om
ogu
uju
funk
cion
iran
je e
kosu
stav
a i
post
izan
je
vrij
edno
sti
biol
oški
hel
emen
ata.
Kon
cent
raci
je
hran
jivi
h tv
ari
tako
erne
izla
ze iz
ras
pona
.
Uvj
eti
sukl
adni
po
stiz
anju
go
re
nave
deni
hbi
ološ
kih
elem
enat
a ka
kvo
e.
Spe
cifi
nasi
ntet
ska
zaga
ival
a
Kon
cent
raci
je
bliz
u nu
le,
ili
bare
m
ispo
d gr
anic
ade
tekc
ije
najn
apre
dnij
om
anal
iti
kom
te
hnik
omu
opoj
upo
rabi
.
Kon
cent
raci
je n
e pr
elaz
e st
anda
rde
utvr
ene
sukl
adno
post
upku
opis
anom
u
toki
1.
2.6.
ne
Uvj
eti
sukl
adni
po
stiz
anju
vr
ijed
nost
ibi
ološ
kih
elem
enat
a ka
kvo
e.
prej
udic
iraj
ui
Dir
ekti
vu
91/4
14/E
C i
98/8
/EC
.(<
EQ
S)
Spe
cifi
nane
sint
etsk
aza
gaiv
ala
Kon
cent
raci
je
osta
ju
u ra
spon
u uo
biaj
enom
za
ne
naru
šeno
st
anje
u
povr
šins
kim
vo
dam
a ko
je
suna
jbli
že u
spor
ediv
e s
doti
nom
um
jetn
om i
li j
ako
prom
ijen
jeno
m v
odno
m c
jeli
nom
(te
mel
jna
razi
na –
bg
l)
Kon
cent
raci
je
ne
prel
aze
stan
dard
e ut
vren
e su
klad
no p
ostu
pku
opis
anom
u to
ki
1.2.
6.1
ne
prej
udic
iraj
ui
Dir
ekti
vu
91/4
14/E
C
i 98
/8/E
C.
(<E
QS
)
Uvj
eti
sukl
adni
po
stiz
anju
vr
ijed
nost
ibi
ološ
kih
elem
enat
a ka
kvo
e.
1 Pri
mje
na s
tand
arda
po
ovom
pro
toko
lu n
e za
htij
eva
sman
jenj
e ko
ncen
trac
ije
zaga
ival
a is
pod
tem
eljn
e ra
zine
.)
1.2.6. Postupak odre ivanja kemijskih standarda kakvo e u zemljama lanicama
Pri izvo enju standarda kakvo e okoliša za zaga ivala iz to ke 1.- 9. Dodatka VII za zaštitu
vodenih biota, zemlje lanice postupat e sukladno sljede im odredbama. Standardi se mogu
odredivati za vodu, sediment ili biote. Gdje je mogu e, treba pribaviti i akutne i kroni ne podatke za niže navedene taksonomske
elemente koji su relevantni za doti ni tip.voda; kao i za druge taksonomske elemente koji su
dostupni. "Osnovni komplet" taksonomskih elemenata uklju uje:
- alge i/ili makrofite
- dafnije ili reprezentativne organizme za slane vode
- ribe
-Odredivanje standarda kakvo e okoliša
Za odre ivanje maksimalne prosje ne godišnje koncentracije primjenjuje se sljede i postupak:
(i) Zemlje lanice utvrdit e odgovaraju e imbenike sigurnosti za svaki slu aj, sukladno
prirodi i kakvo i raspoloživih podataka i uputi iz lanka 3.3.1 Dijela II Tehni kog
dokumenta uz Direktivu 93/67/EC o ocjeni rizika za novo zabilježene tvari, i Pravilniku
Komisije (EC) br. 1488/94 o ocjeni rizika za postoje e tvari, te imbenicima sigurnosti
navedenima u sljede oj tablici:
imbenici sigurnosti ----------------------------------------------------------------------------------------------- Bar jedan akutni L(E)C50 za svaku od tri trofi ne razine iz osnovnog kompleta 1000 - Jedan kroni ni NOEC (riba ili dafnija, ili reprezan- tativni organizam za slane vode) 100 - Dva krani na NOEC od vrsta koje predstavljaju dvije
trofi ne razine (riba i/ili dafnija, ili reprezenativni organizam za slane vode i/ili alge) 50 - Kroni ni NOEC iz najmanje tri vrste (obi no riba,
dafnija ili reprezentativni organizam za slane vode i alge) koji predstavljaju tri trofi ke razine 10 - Ostali slu ajevi, uklju uju i podatke s terena ili modele ekosustava koji omogu uju preciznije izra unavanje i ocjena od precizniju primjenu imbenika sigurnosti slu aja do slu aja
(ii) gdje postoje podaci o postojanosti i bioakumulaciji, treba ih uzeti u obzir pri izvodenju kona ne vrijednosti standarda kakvo e okoliša;
(iii) tako izvedeni standard treba usporediti s bilo kojim dokazima iz studija na terenu. Ako se pojave anomalije, postupak izvodenja standarda treba revidiratida bi se omogu ilo preciznije izra unavanje imbenika sigurnosti;
(iv) dobiveni standard treba podvrgnuti reviziji i javnim konsultacijama, kako bi se omogu ilo preciznije izra unavanje imbenika sigurnosti.
1.3. Monitoring ekološkog i kemijskog stanja površinskih voda Treba uspostaviti mrežu za monitoring površinskih voda, sukladno zahtjevima iz l.8.
Mrežu treba planirati tako da osigurava cjelovit i sveoubuhvatan pregled ekolaškog i
kemijskog stanja u svakom rije nom slivu, te da omogu uje klasifikaciju vodnih cjelina
u pet vrsta sukladnih normativnim definicijama iz to ke 1.2. Zemlje lanice osigurat e
karte na kojima je prikazana mreža za monitoring površinskih voda u planu upravljanja
rije nim slivom.
Na osnovu klasifikacije i ocjene utjecaja provedene sukladno l. 5. i Dodatku II, zemlje
lanice e za svako razdoblje, na koje se odnosi plan upravljanja rije nim slivom,
uspostaviti programe nadzornog i operativnog monitoringa. U pojednim slu ajevima
zamlje lanice e trebati uspostaviti i programe istraživa kog monitoringa.
Zemlje lanice takoder e pratiti pokazatelje koji su indikativni za stanje svakog
relevantnog elementa kakvo e. Pri izboru pokazatelja za biološke elemente kakvo e
zemlje lanice e utvrditi odgovaraju u taksonomsku razinu potrebnu za postizanje
odgovaraju e pouzdanosti i preciznosti u klasificiranju elemenata kakvo e. Procjene
stupnja pouzdanosti i preciznosti rezultata koje daju programi monitoringa bit e
navedene u planu.
1.3.1. Plan nadzornog monitoringa Cilj
Zemlje lanice uspostavit e program nadzornog monitoringa radi pribavljanja informacije za:
- dopunu i vrednovanje postupka ocjene utjecaja opisanog a Dodatku II,
- u inkovito planiranje budu ih programa monitoringa,
- ocjenjivanje dugoro nih promjena prirodnih uvjeta
- ocjenjivanje dugoro nih promjena uzrokovanih intenzivnim ljudskim
djelatnostima.
Rezultate takvog monitoringa treba pregledati i iskoristiti, u kombinaciji s postupkom ocjene
utjecaja opisanim u Dodatku II, pri odredivanju zahtjeva za programe monitoringa u sadašnjem i
budu em planu upravljanja rije nim slivom.
Izbor to aka za monitoring
Nadzorni monitoring vršit e se na dovoljnom broju površinskih voda da bi se omogu ila ocjena
sveukupnog stanja površinskih voda u svakom slivu ili podslivu vodnog podru ja. Pri izboru
voda na kojima e se monitoring vršiti, zemlje lanice moraju osigurati da se odaberu to ke gdje
je:
- protok zna ajan za vodno podru je kao cjeline, uklju uju i to ke na velikim
rijekama iji je sliv ve i od 2.500 km2,
- koli ina vode zna ajna za vodno podru je, uklju uju i velika jezera i akumulacije,
- velike vodne cjeline prelaze granicu zemlje lanice,
- mjesta utvrdena po Odluci o razmjeni informacija 77/795/EEC, i
na drugim mjestima gdje je potrebno procijeniti optere enje one iš enjem koje se prenosi preko
granica zemlje lanice, i koje se unosi u morski okoliš.
Izbor elemenata kakvo eNadzorni monitoring provodit e se na svakom nadzornom mjestu u razdoblju od godinu
dana, za vrijeme trajanja razdoblja plana upravljanja, za
- pokazatelje indikativne za sve biološke elemente kakvo e
- pokazatelje indikativne za sve hidromorfološke elemente kakvo e
- pokazatelje indikativne za sve fizi ko-kemijske elemente kakvo e
- prioritetnu grupu zaga ivala koja se ispuštaju u slivove ili podslivove, i
- ostala zaga ivala koja se ispuštaju u rije ne slivove u znatnim koli inama,
osim ako je ranije provedeni nadzorni monitoring pokazao da je doti na vodna cjelina
postigla dobro stanje i da prema pregledu utjecaja ljudskih djelatnosti po Dodatku II nema
znakova da se taj utjecaj promijenio. U takvim slu ajevima nadzorni se monitoring
provodi u tijeku svakog tre eg plana upravljanja rije nim slivom.
1.3.2. Plan operativnog monitoringa
Operativni monitoring provodi se radi
- utvrdivanja stanja voda kod kojih je ustanovljen rizik da ne e mo i zadovoljitiekološke ciljeve, i
- ocjenjivanja promjena stanja takvih voda uslijed provedbe programa mjera. Program se
može nadopunjavati tijekom razdoblja plana upravljanja u kontekstu informacija
dobivenih kao rezultat zahtjeva iz Dodatka II ili ovog Dodatka, a posebno radi smanjenja
u estalosti tamo gdje se pokaže da utjecaj nije zna ajan, ili da je pritisak otklonjen.
Izbor položaja monitoringa Operativni monitoring provodi se na onim vodama za koje se pokaže, na temelju ocjene utjecaja
provedene sukladno Dodatku II ili na temelju nadzornog monitoringa, da kod njih postoji rizik
da ne e zadovoljiti ekološke ciljeve iz l. 4., i na vodama u koje se ispuštaju tvari s prioritetne
liste. To ke za monitoring za tvari s prioritetne liste odabiru se kako je odre eno regulativom
koja utvrduje relevantni standard kakvo e okoliša. U svim ostalim slu ajevima, uklju uju i i tvari
s prioritetne liste za koje nisu dane posebne upute u regulativi, to ke za monitoring biraju se kako
slijedi:
- za vode izložene pritisku ja eg koncentriranog izvora treba odrediti na svakoj vodnoj
cjelini dovoljan broj mjernih to aka za ocjenjivanje veli ine i utjecaja koncentriranog
izvora. Za vode izložene pritisku više koncentriranih izvora mogu se izabrati to ke za
monitoring radi ocjenjivanja veli ine i utjecaja tih pritisaka u cjelini,
- za vode ugrožene jakim raspršenim izvorom, dovoljno mjernih to aka s izborom vodnih
cjelina za ocjenu veli ine i utjecaja pritiska iz raspršenog izvora. Izbor vodnih cjelina
mora biti reprezentativan za relativni rizik pojave pritisaka iz raspršenih izvora i za
relativni rizik nepostizanja dobrog stanja površinskih voda,
- za vode izložene riziku od ja eg hidromorfološkog pritiska, dovoljno mjernih
to aka u izboru vodnih cjelina za ocjenu veli ine i utjecala hidromorfoloških pritisaka.
Izbor vodnih cjelina mora biti indikativan za sveukupni utjecaj hidromorfoloških pritisaka
kojima su vode izložene.
Izbor elemenata kakvo e
Radi ocjenjivanja veli ine pritisaka kojima su površinske vode izložene, zemlje lanice
pratit e one elemente kakvo e koji ukazuju na te pritiske. Radi ocjenjivanja utjecaja tih
pritisaka, zemlje lanice pratit e kao relevantne:
- parametre indikativne za biološke elemente kakvo e, ili elemente najosjetljivje na
pritiske kojima su vode izložene,
- sve ispuštene tvari s prioritetne liste, i druga zaga ivala ispuštana u znatnim
koli inama,
- parametre indikativne za hidromorfološke elemente kakvo e koji su najosjetljiviji
za utvr eni pritisak.
1.3.3. Plan istraživa kog monitoringa
Cilj
Istraživa ki monitoring provodi se:
- kada razlozi prelaska grani nih vrijednosti nisu poznati,
- gdje nadzorni monitoring ukazuje na malu vjerojatnost da odre ena vodna cjelina
postigne ciljeve iz l. 4., a operativni monitoring još nije uspostavljen, kako bi se utvrdili
razlozi zašto vode ne postižu ekološke ciljeve, - radi utvrdivanja veli ine i utjecaja slu ajnog zaga enja,
i treba osigurati informacije za uspostavljanje programa mjera za postizanje ekoloških ciljeva i
odre ivanje posebnih mjera za otklanjanje posljedica iznenadnog zaga enja.
1.3.4. U estalost monitoringaU razdoblju nadzornog monitoringa primjenjuju se u estalosti za pra enje pokazatelja koji
ukazuju na fizi ko-kemijske elemente kakvo e kako je navedeno u daljnjem tekstu, osim ako se
na temelju tehni kog znanja i stru nog mišljenja ne mogu opravdati duži intervali. Monitoring
bioloških i hidromorfoloških elemenata treba provesti bar jedamput u tijeku razdoblja nadzornog
monitoringa.
Kod operativnog monitoringa, u estalost potrebnu za svaki pokazatelj odre uju zemlje lanice
tako da dobiju dovoljno podataka za pouzdanu ocjenu relevantnog elementa kakvo e.
Orijentacije redi, monitoring bi se trebao vršiti u intervalima ne ve im od navedenih na dolje
navedenoj tablici, osim ako tehni ko znanje i stru no mišljenje ne opravdavaju primjenu dužih
intervala.
U estalost monitoringa treba odabrati tako da omogu uje prihvatljiv stupanj pouzdanosti i
preciznosti. Procjenu pouzdanosti i preciznosti postignute sustavom monitoringa treba navesti u
planu upravljanja rije nim slivom..
Pri izboru u estalosti monitoringa treba uzeti u obzir i promjenjivost pokazatelja uslijed prirodnih
i antropogenih uvjeta. Vrijeme kada se provodi monitoring treba odabrati tako da se na minimum
smanji utjecaj sezonskih varijacija na rezultat, i da se na taj na in osigura da rezultati zaista
odražavaju promjene u vodama kao rezultat promjena u antropogenom prtisku. Da bi se to
postiglo, treba provesti.dodatni monitoring u razIi itm godišnjim dobima u istoj godini, gdje je to
nužno.
Element kakvo e Rijeke Jezera Prijelazne vode Priobalnevode
BiološkiFitoplankton 6.mj. 6.mj. 6.mj. 6.mj.
Ostala vodena flora 3 god. 3 god. 3 god. 3 god.
Makro beskralježnjaci 3 god. 3 god. 3 god. 3 god.
Ribe 3 god. 3 god. 3 god.
HidromorfološkiKontinuitet 6 god.
Hidrologija stalno 1 mj.
Morfologija 6 god. 6 god. 6 god. 6 god.
Fizi ko -kemijskiTermalni uvjeti 3 mj. 3 mj. 3 mj. 3 mj.
Režim kisika 3 mj. 3 mj. 3 mj. 3 mj.
Salinitet 3 mj. 3 mj. 3 mj.
Hranjive tvari 3 mj. 3 mj. 3 mj. 3 mj.
Acidifikacija 3 mj. 3 mj.
Ostala zaga ivala 3 mj. 3 mj. 3 mj. 3 mj.
Prioritetne tvari 1 mj. 1 mj. 1 mj. 1 mj.
1.3.5. Potrebe za dodatnim monitoringom za zašti ena podru ja
Gore opisani programi monitoringa bit e nadopunjeni kako bi mogli ispuniti sljede e zahtjeve:
Mjesta zahvata vode za pi e
Površinske vode, navedene u l. 7. koje u prosjeku daju više od 100 m3 dnevno bit e odre ene
kao to ke za monitoring i podvrgnute dodatnom monitoringu kako bi mogle udovoljiti
zahtjevima iz toga lanka. U takvim vodama vršit e se monitoring svih prioritetnih tvari i drugih
tvari koje se ispuštaju u vode u znatnim koli inama i koje bi mogle utjecati na stanje doti nih
voda kontroliranih po odredbama Direktive o vodi za pi e. Monitoring e se provoditi
u estaloš u utvr enom na sljede oj tablici:
Broj korisnika U estalost
< 10.000 4 puta godišnje
10.000 – 30.000 8 puta godišnje
> 30.000 12 puta godišnje
Podru ja zašti enih staništa i vrsta Vode koje ine ova podru ja bit e uklju ena u programe operativnog monitoringa, gdje se na
temelju ocjene utjecaja i nadzornog monitoringa utvrdi rizik da se ne postignu ekološki ciljevi iz
l. 4. Gdje je potrebno, provest e se monitoring radi ocjenjivanja veli ine i utjecaja svih
zna ajnih pritisaka kojima su te vode izložene, a takoder i radi ocjenjivanja promjene stanja kao
rezultata programa mjera. Monitoring e se provoditi sve dok ta podru ja ne zadovolje uvjete iz
vodopravne dozvole kojom su ustanovljeni ciljevi koje treba posti i iz l. 4.
1.3.6. Standardi za monitoring elemenata kakvo eMetode monitoringa tipi nih parametara moraju biti u skladu s niže navedenim me unarodnim
standardima, ili s takvim nacionalnim i me unarodnim standardima koji omogu uju pribavljanje
usporedivih podataka jednake znanstvene kakvo e.
Uzorkovanje makro-beskralježnjaka
ISO 5667-3:1995 Kakvo a vode - Uzorkovanje - Dio 3: Upute o uvanju i postupanju s
uzorcimaEN 27828:1994 Kakvo a vode - Metode biološkog uzorkovanja - Upute za
uzorkovanje benti kih makro-beskralježnjaka EN 28265:199Q Kakvo a vode - Metode biološkog uzorkovanja - Upute za uporabu
kvantitativnih uzoraka benti kih makro-beskralježnjakana kamenom sedimentu u plitkim vodama
EN ISO 9391:1995 Kakvo a vode - Uzorkovanje makro-beskralježnjaka u dubokimvodama - Upute za korištenje kolonizacije, kvalitativnih i kvantitativnihuzoraka
EN ISO 8689:1999 Biološka klasifikacija rijeka DIO I: Upute za interpretaciju podataka o biološkoj kakvo i dobivenih pra enjem benti kih makro-beskralježnjaka u teku im vodama
EN ISO 8689-2:1999 Biološka klasifikacija rijeka DIO II: Upute za prezentiranje podataka o biološkoj kakvo i dobivenih pra enjem benti kih makro-
beskralježnjaka u teku im vodama
Uzorkovanje makrofita
Relevantni CIN/ISO standardi, kad budu doneseni
Uzorkovanje riba
Relevantni CIN/ISO standardi, kad budu doneseni
Uzorkovanje diatoma
Relevantni CEN/ISO standardi, kad budu doneseni
Standardi za fizi ko-kemijske pokazatelje
Bilo koji relevantni CEN/ISO standardi
Standardi za hidromorfološke pokazatelje.
Bilo koji relevantni CEN/ISO standardi
1.4. Klasifikacija i prezentiranje ekološkog stanja
1.4.1. Usporedivost rezultata biološkog monitoringa
(i) Zemlje lanice uspostavit e sustave za monitoring u svrhu procje njivanja vrijednosti elemenata biološke kakvo e specificiranih
za svaku kategoriju površinskih voda ili za jako promijenjene ili umjetne
vodne cjeline. U primjeni niže opisanog postupka na jako promijenjene ili
umjetne vodne cjeline napomene o ekološkom stanju treba formulirati kao
napomene o ekološkom potencijalu. Takav sustav može koristiti odre ene
vrste ili grupe vrsta koje su reprezentativne za element kakvo e u cjelini.
(ii) Da bi se osigurala usporedivost takvih sustava monitoringa, rezultati sustava
primijenjenih u svakoj zemlji lanici moraju biti izraženi kao dijelovi ekološke
kakvo e za potrebe klasifikacije ekološkog stanja. Ti dijelovi trebaju
prikazivati odnos vrijednosti bioloških parametara opaženih u odredenoj cjelini
površinskih voda i vrijednosti tih pokazatelja u referentnim uvjetima
primjenjivim na tu vodnu cjelinu. Dio se izražava broj anim vrijednostima od
nula do jedan, pri emu se vrlo dobro ekološko stanje prikazuje brojkom
bliskom broju jedan, a loše stanje brojkom blizu nuli.
(iii) Svaka zemlja lanica podijelit e skalu omjera ekološke kakvo e u svom sustavu
monitoringa za svaku klasifikaciju površinskih voda na pet vrsta, od vrlo dobrog
do lošeg ekološkog stanja, kako je odre eno u to ki 1.2., odre uju i broj anu
vrijednost svake granice izmedu pojedinih razreda. Grani na vrijednost izmedu
vrlo dobrog i dobrog stanja, kao i izme u dobrog i umjereno dobrog stanja bit e
utvr ena niže opisanim postupkom interkalibracije.
(iv) Komisija e olakšati postupak interkalibracije kako bi se postiglo da granice
izme u vrsta budu odre ene sukladno normativnim definicijama iz to ke 1.2., te
da budu usporedive me u zemljama lanicama.(v) Kao dio procesa interkalibracije Komisija e olakšati razmjenu informacija
izmedu zemalja lanica i time odrediti niz mjesta u svakoj ekoregiji u Zajednici, a
ta e mjesta sa injavati interkalibracijsku mrežu. Mreža e se sastojati od mjesta
odabranih u nizu tipova površinskih voda prisutnih u svakoj ekoregiji. Za svaki
odabrani tip površinskih voda mreža e se sastojati od najmanje dvije mjesta koje
odgovaraju granici izmedu normativnih definicija dobrog i umjereno dobrog
stanja. Ta mjesta e biti odabrane stru nom procjenom utemeljenom na
zajedni kim inspekcijaroa i svim ostalim dostupnim informacijama.
(vi) Svi sustavi monitoringa u zemljama lanicama bit e primijenjeni
na ta mjesta u interkalibracijskoj mreži koje se nalaze u ekoregiji i na tipovima
površinskih voda na koje e se sustav primjenjivati sukladno zahtjevima iz ove
Direktive. Rezultati te primjene služit e za uspostavljanje numeri kih vrijednosti
relevantnih granica me u vrstama u svakom sustavu monitoringa u zemljama
lanicama.(vii) U roku od tri godine od stupanja na snagu ove Direktive, Komisija e pripremiti
nacrt registra mjesta koje ine interkalibracijsku mrežu, a koji se može adaptirati sukladno postupku navedenom u l. 21. Komisija e u roku od etiri godine od stupanja na snagu Direktive uspostaviti i objaviti kona ni register mjesta.
(viii) Komisija i zemlje lanice e obaviti interkalibracijski postupak u roku od 18
mjeseci od dana objavljivanja kona nog registra.
(ix) Komisija e objaviti rezultate interkalibracije i vrijednosti utvrdene za klasifikaciju po sustavima monitoringa u zemljama
lanicama, u roku od šest mjeseci od dovršenja postupka interkalibracije.
1.4.2. Prezentiranje rezultata monitoringa i klasifikacija ekološkog stanja i ekološkog potencijala
(i) Za kategorije površinskih voda,. klasifikacija ekološkog stanja cjeline površinske
vode bit e predstavljena nižom od vrijednosti rezultata biološkog i fizi ko -
kemijskog monitoringa za relevantne elemente kakvo e, klasificirane prema
prvom stupcu dolje navedene tablice. Zemlje lanice osigurat e karte svakog
vodnog podru ja koje ilustriraju klasifikaciju ekološkog stanja svake vodne cjeline
ozna enog odgovaraju im bojama navedenima u drugom stupcu tablice .
Klasifikacija ekološkog stanja Boja
Vrlo dobro Plava
Dobro Zelena
Umjereno dobro Žuta
Slabo Narandžasta
Loše Crvena
(ii) Za jako promijenjene ili umjetne vodne cjeline ekološki potencijal bit e predstavljen
nižom vrijednoš u rezultata biološkog i fizi ko-kemijskog monitoringa za relevantne
elemente kakvo e klasificirane prema prvom stupcu dolje navedene tablice. Zemlje
lanice pripremit e karte svih vodnih podru ja s klasifikacijom ekološkog potencijala
svake vodne cjeline ozna enog bojama prema drugom stupcu tablice za umjetne vodne
cjeline, odnosno tre em stupcu za jako promijenjene vodne cjeline.
BOJAKlasifikacijaekološkogpotencijala
Umjetne vodne cjeline Jako promijenjene vodne cjeline
Dobar i bolji Jednake zelene i svjetlosive pruge Jednake zelene i tamnosiveUmjeren Jednake žute i svjetlosive pruge Jednake žute i tamnosive pruge Slab Jednake narandžaste i svjetlosive
prugeJednake narandžaste i tamnosive pruge
Loš Jednake crvene i svjetlosive pruge Jednake crvene i tamnosive pruge
(iii) Zemlje lanice takoder e ozna iti crnom to kom na karti one vode na kojima nije postignuto dobro stanje ili dobar ekološki potencijal zbog nepridržavanja jednog ili više standarda kakvo e okoliša odredenih za te vode s obzirom na sintetska i nesintetska zaga ivala (prema režimupridržavanja kaji je uspostavila doti na zemlja lanica).
1.4.3. Prezentiranje rezultata monitoringa i klasifikacije kemijskog stanja
Kad neka vodna cjelina postigne sve standarde kakvo e okoliša utvr ene u Dodatku IX, l. 16. i ostaloj relevantnoj regulativi Zajednice, registrirat e se da je postignuto dobro kemijsko stanje. U protivnom, zabilježit e se da doti na vodna cjelina nije postigla dobro kemijsko stanje. Zemlje lanice pripremit e karte svakog vodnog podru ja s prikazom kemijskog stanja svih voda, ozna enog bojama prema drugom stupcu dolje navedene tablice.
Klasifikacija kemijskog stanja BojaDobro PlavaNije postignuto dobro stanje Crvena
2. PODZEMNE VODE
2.1. K v a n t i t a t i v n o s t a nj e p o d z e m n i h v o d a
2.1.1. Pokazatelji za klasifikaciju kvantitativnog stanja Režim razine podzemnih voda
2.1.2. Odre ivanje kvantitativnog stanja
ELEMENTI DOBRO STANJE
Razina podzemnih voda
Razina podzemnih voda je takva da se raspoloživi resurs ne smanjuje uz dugoro nu godišnju stopu crpljenja. Sukladno tome,razina podzemne vode nije podložna antropogenim promjenamakoje bi mogle dovesti do:
- neuspjeha u postizanju ekoloških ciljeva iz l. 4. za pridružene površinske vode,
- zna ajnog pogoršanja stanja tih voda,
- bilo kakve zna ajnije štete po kopnene ekosustave ovisne o podzemnoj vodi,
a promjene smjera toka uslijed promjene razine mogu biti povremene, ili stalne na ograni enom podru ju, ali ne izazivajuprodiranje slane vode ili drugih voda, i ne pokazuju stalan i jasan antropogeni trend u smjeru toka koji može dovesti do takvih prodora.
2.2. Monitoring kvantitativnog stanja podzemnih voda
2.2.1. Mreža monitoringa razine podzemnih voda
Uspostavit e se mreža za monitoring podzemnih voda u sukladnosti sa zahtjevima iz l. 7. i
l. 8. Mrežu treba postaviti tako da omogu i pouzdanu ocjenu kvantitativnog stanja svih
cjelina ili grupa cjelina podzemnih voda, uklju uju i i ocjenu raspoloživih resursa
podzemnih voda. U planovima upravljanja rije nim slivovima zemlje lanice osigurat e i
karte mreže monitoringa podzemnih voda.
2.2.2. Gutsto a mjernih mjestaMreža mora uklju ivati dovoljan broj reprezentativnih mjernih to aka za procjenu razine
podzemnih voda u svakoj vodnoj cjelini ili grupi cjelina, vode i ra una kratkoro ne i dugoro ne
varijacije u prihranjivanju, a naro ito:
- za podzemne vode kod kojih je ustanovljen rizik da ne e udovoljiti ekološkim ciljevima
iz l. 4. treba osigurati dovoljnu gusto u mjernih mjesta za ocjenu utjecaja crpljenja i
ispuštanja na razinu podzemnih voda,
- za podzemne vode iji tokovi prelaze granice zemalja lanica treba osigurati dovoljno
mjernih to aka za procjenu smjera i brzine toka podzemnih voda preko granica zemlje
lanice.
2.2.3. U estalost monitoringaU estalost osmatranja mora biti dovoljna da omogu uje ocjenu kvantitativnog stanja svake
cjeline ili grupe cjelina podzemnih voda, uzimaju i u obzir kratkoro ne i dugoro ne varijacije u
prihranjivanju. Naro ito:- za podzemne vode kojima prijeti rizik da ne postignu ekološke ciljeve iz 1.4 treba
osigurati dovoljnu u estalost mjerenja za ocjenu utjecaja crpljenja i ispuštanja na razinu podzemnih voda,
- za podzemne vode iji podzemni tokovi prelaze granice zemalja lanica treba osiguratidovoljnu u estalost mjerenja za procjenu smjera i brzine toka podzemnih voda preko granica zemlje lanice.
2.2.4. Tuma enje i prezentiranje kvantitativnog stanja podzemnih vodaRezultati dobiveni mrežom monitoringa podzemnih voda koristit e se za ocjenjivanje
kvantitativnog stanja tih voda. Prema to ki 2.5. zemlje lanice pripremit e karte ocjene
kvantitativnog stanja podzemnih voda, ozna ene bojama kako slijedi: Dobro : zelena Loše : crvena
2.3. Kemijsko stanje podzemnih voda
2.3.1. Pokazatelji za odredivanje kemijskog stanja podzemnih voda Elektri na vodljivost
Koncentracija zaga ivala
2.3.2. Definicija dobrog kemijskog stanja podzemnih voda
Elementi Dobro stanje
Op i
Kemijski sastav cjeline podzemnih voda je takav da koncentracije zaga ivala:- kako je specificirano niže, ne pokazuju efekte prodora slane vode, ili drugih prodora; - ne prelaze granice standarda kakvo e primjenjivih po drugim propisima Zajednice u sukladnosti sa 1. 17. - nisu takve da bi mogle sprije iti postizanje ekoloških ciljeva iz
l. 4. za pridružene površinske vode, niti zna ajno smanjenjeekološke ili kemijske kakvo e tih voda, kao ni zna ajnije štete po obalne ekosustave koji izravno ovise o doti nim podzemnimvodama
Elektri na vodljivost Promjene elekti nr vodljivosti ne ukazuju na prodor slane vode ili nekog drugog medija podzemne vode
2.4. Monitoring kemijskog stanja podzemnih voda
2.4.1. Mreža monitoringa podzemnih voda
Mreža za monitoring podzemnih voda uspostavit e se sukladno zahtjevima iz 1.7. i l. 8. Mrežu treba postaviti tako da osigura cjelovit i sveobuhvatan pregled kemijskog stanja podzemnih voda u svakom rije nom slivu i omogu i detektiranje prisutnosti dugoro nogantropogenog uzlaznog trenda zaga ivala usljed ljudskih djelatnosti. Na osnovu karakterizacije i ocjene utjecaja, provedene sukladno 1. 5. i Dodatku II, Zemljelanice e za svako razdoblje na koje se odnosi plan upravljanja rije nim slivom ustanoviti
program nadzornog monitoringa. Rezultati tog programa iskoristit e se za uspostavljanje programa operativnog monitoringa koji e se primjenjivati u preostalom dijelu planskog razdoblja.U planu treba navesti stupanj pouzdanosti i preciznosti rezultata dobivenih monitoringom.
2.4.2. Monitoring
C i lj
Nadzorni monitoring provodi se radi:
- dopunjavanja i vrednovanja postupka ocjenjivanja utjecaja, - pribavljanja informacija za ocjenu dugoro nih trendova koji su rezultat i
promjena prirodnih uvjeta i ljudske djelatnosti.
Izbor mjernih mjesta
Treba izabrati dovoljno mjernih mjesta
- na vodnim cjelinama za koje je utvr en rizik po postupku karakterizacije u sukladnosti s
Dodatkom II,- na vodnim cjelinama koje prelaze granice zemalja lanica.
Izbor pokazatelja
Na svim izabranim podzemnim vodama treba pratiti sljede e glavne pokazatelje:
- otopljeni kisik
- pH vrijednost
- elektri nu vodljivost
- nitrate - amonijak
Na vodama za koje je, sukladno Dodatku II, utvr en zna ajan rizik da ne e posti i dobro stanje,
treba pratiti i one parametre koji ukazuju na utjecaj tih pritisaka.
Na prekograni nim vodnim cjelinama treba pratiti i one parametre koji su relevantni za zaštitu
svih oblika uporabe podzemnih voda.
2.4.3. Operativni monitoring C i ljOperativni monitoring provodi se u razdobljima izmedu programa nadzornog monitoringa radi:
- utvrdivanja kemijskog stanja svih podzemnih voda za koje je ustanovljen rizik,
- utvrdivanja dugoro nog antropogenog uzlaznog trenda koncentracije zaga ivala
usljed ljudskih djelatnosti.
Izbor mjernih mjesta Operativni monitoring provodi se na onim podzemnim vodama za koje je na temelju ocjene
utjecaja, provedene sukladno Dodatku II, i na onima na kojima je putem nadzornog monitoringa
ustanovljen rizik da ne e posti i ciljeve iz l. 4. Izbor mjernih mjesta treba odražavati i ocjenu o
tome koliko su podaci s tih mjesta reprezentativni za kakvo u doti nih podzemnih voda.
U estalost monitoringaOperativni monitoring provodi se u razdobljima izme u programa nadzornog monitoringa,
u estaloš u dovoljnom za detektiranje utjecaja relevantnih pritisaka, ali najmanje jednom
godišnje.
2.4.4. Utvrdivanje trendova zaga ivala
Zemlje lanice koriste podatke dobivene nadzornim i operativnim monitoringom za odre ivanje
dugoro nih antropogenih uzlaznih trendova koncentracija zaga ivala uzrokovanih ljudskim
djelatnostima, kao i promjena takvih trendova. Potrebno je utvrditi temeljnu godinu ili razdoblje
od kojeg se po inje ra unati trend. Ra unanje trenda vrši se za jednu cjelinu podzemnih voda ili,
gdje je to primjereno, za grupu takvih cjelina. Promjene trenda treba prikazati statisti ki, uz
navo enje stupnja pouzdanosti.
2.4.5. Tuma enje i prezentiranje kemijskog stanja podzemnih voda Pri ocjenjivanju stanja rezultate s pojedinih mjernih mjesta na jednoj vodnoj cjelini treba
objediniti. Ne prejudiciraju i odredbe Direktive, za postizanje dobrog kemijskog stanja treba
izra unati, za kemijske pokazatelje za koje su postavljeni standardi kakvo e okoliša u propisima
Zajednice:
- srednju vrijednost rezultata monitoringa, podzemene vode na svakom mjernom mjestu ili grupi podzemnih voda, te
- sukladno 1. 17. koristiti te srednje vrijedniosti kao dokaz dobrog kemijskog stanja podzemnih voda.
Prema to ki 2.5. zemlje lanice pripremit e kartu kemijskog stanja podzemnih voda, s oznakama
u boji kako slijedi:
Dobro : zelena Loše : crvena
Zemlje lanice tako er e crnom to kom na karti ozna iti one podzemne vode koje su izložene
zna ajnom i stalnom uzlaznom trendu koncentracija zaga ivala uslijed utjecaja ljudskih
djelatnosti. Pozitivne promjene trenda ozna it e se na karti plavom to kom.
2.5. Prezentiranje stanja podzemnih voda Zemlje lanice e u svom planu upravljanja rije nim slivom priložiti kartu na kojoj je za svaku
cjelinu podzemnih voda ili za grupu takvih cjelina prikazano i njihovo kvantitativno i kvalitativno
stanje, s oznakama u boji, sukladno to kama 2.2.4. i 2.4.5. Zemlje lanice mogu odlu iti da ne
prilažu posebne karte po to kama 2.2.4. i 2.4.5., ali u tom slu aju moraju, u sukladnosti sa
zahtjevima iz to ke 2.4.5., na karti ozna iti one podzemne vode koje su izložene zna ajnom i
ustrajnom uzlaznom trendu koncentracije zaga ivala, ili kod kojih se javlja promjena takvog
trenda.
DODATAK VI
POPIS MJERA KOJE TREBA UKLJU ITI U PROGRAM MJERA
Dio A
Mjere zahtijevane po slijede im Direktivama:
i. Direktiva o vodi za kupanje 76/160/EEC;
ii. Direktiva o pticama 79/409/EEC1;
iii. Direktiva o vodi za pi e 80/778/EEC nadopunjena Direktivom 98/83/EC;
iv. Direktiva o velikim nezgodama (Seveso) 96/82/EC2;
v. Direktiva o ocjeni utjecaja na okoliš 85/337/EEC3;
vi. Direktiva o kanalizacijskom mulju 86/278/EEC4;
vii. Direktiva o pro iš avanju urbanih otpadnih voda 91/271/EEC;
viii. Direktiva o proizvodima za zaštitu bilja 91/414/EEC;
ix. Direktiva o nitratima 91/676/EEC;
x. Direktiva o staništima 92/43/EEC1;
xi. Direktiva o integralnom spre avanju zaga ivanja 96/61/EC.
1 OJ L 103, 25. 4. 1979., str. 1. 2 OJ L 10, 14. 1. 1997., str. 13. 3 OJ L 175, 5. 7. 1985., str. 40. Direktiva dopunjena Direktivom 97/11/EC (OJ L 73, 14. 3. 1997., str. 5). 4 OJ L 181, 8. 7. 1986., str. 6.
Dio B
Slijedi popis dopunskih mjera koje zemlje lanice u svakom vodnom podru ju mogu donijeti kao
dio programa mjera iz l. 11 (4):
i. zakonski instrumenti
ii. upravni instrumenti
iii. ekonomski ili fiskalni instrumenti
iv. dogovoreni sporazumi o okolišu
v. kontrole ispuštanja
vi. kodeksi dobre prakse
vii. rekreacija, te obnova i ponovno stvaranje mo varnih podru ja
viii. kontrola zahva anja vode
ix. mjere za uskla ivanje potražnje, me u ostalim promicanje prilago ene poljoprivredne
proizvodnje, npr. kultura koje zahtijevaju malo vode, u podru jima zahva enima
sušom
x. u inkovitost i mjere recirkulacije, me u ostalim primjena ekonomi nih tehnologija u
industriji i tehnika navodnjavanja koje štede vodu
xi. gra evinski projekti
xii. ure aji za desalinizaciju
xiii. projekti obnove
xiv. umjetno prihranjivanje vodonosnika
xv. projekti edukacije
xvi. istraživa ki, razvojni i demonstracijski projekti
xvii. druge relevantne mjere
___________________________________
1 OJ L 206, 22. 7. 1992., str. 7.
DODATAK VII
PLANOVI UPRAVLJANJA RIJE NIM SLIVOVIMA
A) Planovi upravljanja rije nim slivovima moraju obuhvatiti sljede e elemente:
1. op i opis zna ajki vodnog podru ja, sukladno l. 5 i Dodatku II. Opis mora
sadržavati:
1.1. Za površinske vode:
- karte položaja i granica vodnih cjelina,
- karte ekoregija i tipova površinskih voda u slivu,
- oznaku pripadaju ih uvjeta za tipove površinskih voda;
1.2. Za podzemne vode:
- karte položaja i granica podzemnih voda;
2. sažeti prikaz svih zna ajnih pritisaka i utjecaja ljudske djelatnosti na stanje
površinskih i podzemnih voda, uklju uju i:
- procjenu one iš enja iz to kastih izvora,
- procjenu one iš enja iz raspršenih izvora, uklju uju i i pregled korištenja
zamljišta,
- procjenu pritisaka na koli insko stanje voda, uklju uju i i zahva anje,
- analizu ostalih utjecaja ljudskih djelatnosti na stanje voda;
3. Identifikaciju i izradu karte zašti enih podru ja, sukladno l. 6 i Dodatku IV;
4. kartu mreže monitoringa uspostavljenu za svrhe iz l. 8 i Dodatka V, te
prezentaciju, u obliku karte, rezultata programa monitoringa provedenih prema tim
odredbama, u kojima se prati stanje:
4.1. površinskih voda (ekološko i kemijsko)
4.2. podzemnih voda (kemijsko i koli insko)
4.3. zašti enih podru ja;
5. popis ciljeva zaštite okoliša iz l. 4, za površinske i podzemne vode i zašti ena
podru ja, uklju uju i i posebno navedene slu ajeve u kojima je primijenjen l. 4
(4), (5), (6) i (7), te pripadaju e informacije tražene u tom lanku;
6. sažetak ekonomske analize korištenja voda, kao što zahtijeva l. 5 i Dodatak III.
7. sažeti prikaz programa mjera donesenih po l. 11, uklju uju i i na ine na koje
ciljevi iz l. 4 trebaju biti postignuti;
7.1. sažeti prikaz mjera potrebnih za provedbu propisa Zajednice o zaštiti voda;
7.2. izvješ e o prakti nim koracima i mjerama poduzetim radi primjene na ela povrata
troškova korištenja vode u sukladnosti sa l. 9;
7.3. sažetak mjera poduzetih radi ispunjenja zahtjeva iz l. 7;
7.4. sažeti prikaz kontrole zahva anja i akumuliranja vode, uklju uju i i pregled
registara i navo enje slu ajeva u kojima su na injeni izuzeci prema l. 11 (3) (e)
7.5. sažeti prikaz kontrola donesenih za to kaste ispuste i drugih djelatnosti koje
utje u na stanje voda, u sukladnosti s odredbama l. 11 (3) (g) i 11 (3) (i);
7.6. navo enje slu ajeva u kojima je dopušteno izravno ispuštanje u podzemne vode u
sukladnosti s l. 11 (3) (j);
7.7. sažetak mjera poduzetih u sukladnosti sa l. 16 u svezi s prioritetnim tvarima;
7.8. sažeti prikaz mjera poduzetih radi spre avanja ili smanjenja utjecaja iznenadnih
zaga enja;
7.9. sažeti prikaz mjera poduzetih po l. 11 (5) za vode za koje je malo vjerojatno da
e posti i ciljeve iz l. 4;
7.10. detalje s dopunskim mjerama za kojima se ukazala potreba radi postizanja
postavljenih ciljeva zaštite okoliša;
7.11. detalje s mjerama poduzetim radi izbjegavanja one iš enja mora, u sukladnosti
sa l. 11 (6);
8. registar svih detaljnijih programa i planova upravljanja vodnim podru jem koji se
odnose na odre ene podslivove, sektore, probleme ili tipove voda, zajedno sa
sažecima njihovih sadržaja;
9. sažetak poduzetih mjera za informiranje i konzultiranje javnosti, njihovih rezultata
i promjena plana koje su iz toga proistekle;
10. popis ovlaštenih organizacija, sukladno Dodatku I;
11. kontaktne to ke i postupke za pribavljanje temeljne dokumentacije i informacija iz
l. 14 (1), a naro ito detalja o kontrolnim mjerama donesenima u sukladnosti sa
l. 11 (3) (g) i 11 (3) (i) te o stvarnim podacima o monitoringu, prikupljenima u
sukladnosti sa l. 8 i Dodatkom V.
B) Prva dopuna plana upravljanja rije nim slivom, kao i sve daljnje dopune, mora sadržavati
još i slijede e:
1. sažetak svih izmjena i dopuna od objavljivanja prethodne verzije plana upravljanja
rije nim slivom, uklju uju i i sažetak revizija koje treba izvršiti po l. 4 (4), (5),
(6) i (7);
2. ocjenu napretka u postizanju ciljeva zaštite okoliša, uklju uju i i prezentaciju
rezultata monitoringa za prethodno plansko razdoblje u obliku karte, kao i
objašnjenja vezana uz sve ciljeve zaštite okoliša koji nisu postignuti;
3. sažetak i objašnjenje svih mjera koje su predvi ene u prethodnoj verziji plana
upravljanja rije nim slivom, a koje nisu poduzete;
4. sažetak svih dodatnih mjera donešenih u me uvremenu po l. 11 (5) od
objavljivanja prethodne verzije plana upravljanja rije nim slivom:
_______________________________
DODATAK VIII
INDIKATIVNI POPIS GLAVNIH ZAGA IVALA
1. Organo - halogeni spojevi i tvari koje mogu formirati takve spojeve u vodenom okolišu.
2. Organo-fosforni spojevi.
3. Organokosizrovi spojevi.
4. Tvari i pripravci, ili produkti njihovog raspadanja, za koje je dokazano da imaju
kancerogena ili mutagena svojstva, ili svojstva koja mogu utjecati na steroidogenske,
tiroidne, reprodukcijske i druge endokrine funkcije u vodenom okolišu ili putem njega.
5. Postojani ugljikovodici i postojane i bioakumulativne otrovne tvari.
6. Cijanidi.
7. Metali i njihovi spojevi.
8. Arsen i njegovi spojevi.
9. Biocidi i proizvodi za zaštitu bilja.
10. Materijali u suspenziji.
11. Tvari koje doprinose eutrofikaciji (naro ito nitrati i fosfati).
12. Tvari koje nepovoljno utje u na režim kisika (i koje se mogu mjeriti pokazateljima kao
npr. BPK, KPK itd.).
_______________________________
DODATAK IX
GRANI NE VRIJEDNOSTI EMISIJE I STANDARDI KAKVO E OKOLIŠA
"Grani ne vrijednosti" i "ciljevi kakvo e" ustanovljeni poddirektivom Direktive 76/464/EEC
smatrat e se grani nim vrijednostima ispuštanja, odnosno standardima kakvo e okoliša za
potrebe ove Direktive. Te su vrijednosti ustanovljene u slijede im direktivama:
(i) Direktiva o ispuštanju žive (82/176/EEC)1;
(ii) Direktiva o ispuštanju kadmija (83/513/EEC)2;
(iii) Direktiva o živi (84/156/EEC)3;
(iv) Direktiva o ispuštanju heksaklorocikloheksana (84/491/EEC)4;
(v) Direktiva o ispuštanju opasnih tvari (86/280/EEC)5;
___________________________
1 OJ No L 81, 27. 3. 1982. str. 29. 2 OJ No L 291, 24. 10. 1983. str. 1. 3 OJ No L 74, 17. 3. 1984. str. 49. 4 OJ No L 274, 17. 10. 1984. str. 11. 5 OJ No L 181, 4. 7. 1986. str. 16.
DODATAK X
PRIORITETNE TVARI
_________________________________
DODATAK XI
KARTA A
Sustav A: Ekoregije za rijeke i jezera
1. Iberska regija2. Pirineji3. Italija, Korzika i
Malta4. Alpe5. Dinarski Zapadni
Balkan6. Gr ki Zapadni Balkan 7. Isto ni Balkan8. Zapadno viso je
9. Srednje viso je10. Karpati11. Ma arska nizina12. Pontska regija 13. Zapadna ravnica 14. Centralna ravnica 15. Balti ka regija16. Isto na ravnica 17. Irska i Sjeverna Irska
18. Velika Britanija19. Island20. Sjeverno viso je21. Tundra22. Finsko-skandinavska
regija23. Tajga24. Kavkaz25. Kaspijska depresija
KARTA B
4. Sjeverno more 5. Balti ko more 6.Sredozemno more
1. Atlanski ocean 2. Norveško more 3. Barentsovo more
