DOKUMENTIRANJE UZORAKA NA LOKALITETU I METODE DATIRANJA

Nema nalazita na kojem sakupljanje uzoraka nije bitno!_ Uzorci nam daju 3 generalne vrste informacija:- ekonomsku- socijalnu- klimatsku_ Mogunost apsolutnog datiranja_ Interdisciplinarnost

Veina nalazita sadri veliko bogatstvo bioloke grane_ Sakupljanje uzoraka na odgovarajui nain i njihovotumaenje moe nam dati novu percepciju odrenenoglokaliteta i njegove okolice dajui nam podatke ovegetaciji, klimi, ivotinjskom i biljnom svijetu,bolestima, prehrani_ Danas se grana o okoliu smatra svojevrsnim kljuemza razumijevanje smjetaja i funkcije nalazita, teprehrambenim navikama stanovnika

Datiranje u arheologiji_ Osnovne kategorije datiranja u arheologiji relativno i apsolutno_ Apsolutnim datiranjem dobiva se datum ukalendarskim godinama za nalaz, uzorak ili sloj_ Relativnim datiranjem nalazi, uzorci i slojevismjetaju se u odrenene sljedove i odnose_ Najbolje je koristiti i kombinirati obje kategorijeMetode relativnog datiranja_ Metode kojima se odrenuje relativna starost uzorkakako bi se uklopio u postojee tipoloke, stratigrafske,geoloke ili klimatske sekvence._ Relativno datiranje ne govori nam KADA se netodogodilo, ve odrenuje REDOSLIJED kojim sedogodilo_ Stratiigraffiijja starost slojeva i nalaza prema njihovimodnosima nie/starije; vie/mlane; primjenjivo samona lokalitetima koji nisu prekopavani_ Tipologija

_ Palinologija metodu je razvio norveki geolog Lennart von Post po. 20. st._ Metoda se temelji na identifikaciji vanjskog omotaa peludnih zrnacakarakteristinih za pojedini biljni rod ili vrstu koji se nalaze u stratigrafskidefiniranom arheolokom kontekstu_ rezultati nam mogu dati okvirne pokazatelje o relativnom udjelu biilljjnepopulacije na odreenom geografskom podruju_ zrnca polena mogu biti sauvana i do 400 milijuna godina, aidentificirani peludni materijal prua nam informacije o klimi i vegetacijipodruja, uzgoju itarica, vrsti uma...

Arheobotanika::_ Arheobotanike analize uglavnom se koncentriraju na nalaze kojisu odloeni u arheoloki kontekst kao rezultat ljudske aktivnosti_ U ostacima arheolokih struktura koje su dokaz ljudskeaktivnosti, poput kulturnih slojeva ili otpadnih jama, mogu senai dokazi koji omoguavaju rekonstrukciju i identifikacijufosilnih biljaka, odnosno vezu izmenu ovjeka i krajolika._ Arheobotanika je disciplina bez koje ne moemo zamislitirekonstrukciju krajolika, stupanj kultiviranosti zemljita iprehrambene navike stanovnitva u bilo kojem arheolokomokruenju. Pomou ostatka fosilnih biljaka mogue je odreditipoljoprivrednu aktivnost tadanjeg stanovnitva, odnosno vrstebiljaka koje su se uzgajale i koristile u svakodnevnoj ishrani.Uzorci se izdvajaju flotacijom ili vlanim ispiranjem sita

Arheozoologija_ Arheozoologija je znanost koja se bavi prouavanjemivotinjskih ostataka s arheolokih lokaliteta, odnosnomjesta koje je stvorio i naseljavao ovjek u neko doba uprolosti._ Arheozoologija je okarakterizirana svojim irokim,interdisciplinarnim karakterom a svrha joj je postiibolje razumijevanje odnosa ljudi i njihovog okolia,prvenstveno sa ivotinjskim populacijama._ Ciljevi arheozoolokog istraivanja su potpunijeshvaanje biolokog razvoja ivotinjskih vrsta,uoavanje promjena u iskoritavanju ivotinja tesimbioza razvoja ivotinjskih i ljudskih aktivnosti.

Metoda rendgenske fluorescencije (XRF) odrenuje kemijsku strukturuartefakta i koncentraciju sastavnih elemenata. Koristi se i za porijeklosirovinskog materijala (metal, staklo, keramika, litika) Metoda rendgenske difrakcije (XRD) temelji se na identifikaciji mineralau keramici prema njihovim kristalnim strukturama. Osim porijekla sirovinemogu se odrediti mehaniki i termalni tretmani tijekom izrade, odnosnotemperatura peenja, koji se dobiju promatrajui unitenje odrenenih mineralana razliitim temperaturama._ Mineraloka-petrografska analiza ( sastav minerala i stjenovitih estica uglini)_ Masena spektrometrija (MS) analiza molekula na temelju njihove mase odrenivanje fizikalnih i kemijskih svojstava tvari._ Plinska kromatografija (GC) tragovi komponenata u smjesi. KombiniranaGC-MS koristi se za identifikaciju lipida (biljnih i ivotinjskih masti), voska,smole...

Metode apsolutnog dattiiranjja_ Razvoj DENDROKRONOLOGIJEi RADIOKARBONSKE metode datiranja(metoda radioaktivnog izotopa ugljika- 14C)sredinom prolog stoljea uveo je revoluciju uapsolutno datiranje

Dattiiranjje pomou 14C_ jedna od najrairenijih metodaza apsolutno datiranje_ C-14 radioaktivni izotopugljika otkrio ga je WiillllardF.. Liibby 40-tih godina prologstoljea_ 1949. godine objavio je prveradiokarbonske datume_ 1960.g. Liibby je dobioNobelovu nagradu iz kemije zarazvoj metode 14C

C-14 radiioaktiivnii iizotop uglljjiika_ nastaje u atmosferibombardiranjem duika 14kozmikim zrakama_ nestabilan; stabilni izotopi C suC12 i C13_ koncentracija C-14 je prenosivana sva iva bia u atmosferipomou ugljinog dioksida._ biljke apsorbiraju ugljini dioksidputem fotosinteze_ u ivotinje i ljude ulazikonzumiranjem biljaka_ dok je organizam iv koliina C-14 je konstantna, nakon togadolazi do raspadanja

Metoda datiranja temelji sena mjerenju vremenapoluraspada ugljikovogizotopa 14C od 5730 godina_ 5568 godina (konvencionalniili Libbyjev poluraspad_ vrijeme poluraspadaradioaktivnog izotopa jevrijeme potrebno da seukupna koliina tog izotopau nekoj masi smanji na pola

Metoda pogodna za datiranje materijala organskog porijekla starosti do 60 000godina_ neutralni internacionalni sistem raunanja_ starost 14C izraava se u godinama prije sadanjosti (Before Present-BP) pri emuje sadanjost prema dogovoru odrenena godina 1950. 1950 AD = 0 BP_ 400 BP 400 godina prije 1950g = 1550g._ zbog nejednake produkcije 14C u atmosferi u prolosti (i poveane radijacije uatmosferi) potrebno je vriti dendrokronoloku kalibraciju izmjerene 14C starosti._ kalibracija konvertiranje radiokarbonskih datuma u kalibrirane datume kalibracijske krivulje dobivene su preciznim mjerenjem 14C aktivnosti u godovimadrvea koji su dendrokronoloki datirani. Rezultat je vremenski raspon koji jeizraen u godinama cal AD/cal BC gdje cal oznaava kalibriranu starost._ Metodom se odrenuje starost materijala, a ne starost predmeta koji je odtog materijala izgranen!_ Svaki materijal koji u sebi sadri ugljik pogodan je za datiranje 14C metodom:- drvo, kosti, koljke, tkanine, biljke, itarice, ugljen, siga, sedra, keramika (poostacima organskog materijala u primjesi)

Tehnike mjerenjaRadiometrijske tehnike - broje raspade 14C atoma,potrebno 1 - 5 g ugljika, 10 - 50 g uzorka AMS akceleratorska masena spektrometrija - broji14C atome: potrebno