Klinika za dječje bolesti Zagreb, Odsjek za kliničku genetiku, Klaićeva 16, 10000 Zagreb Tel. +385 1 4600 111 Fax. +385 1 4826 053 e-mail: kdb@kdb.hr http://www.kdb.hr/ KBC Split, Klinika za dječje bolesti, Laboratorij za humanu genetiku, Spinčićeva 1, 21000 Split Tel. +385 21 556 500 Fax. +385 21 556 590 http://www.st-host.org/kbsplit/ Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Zavod za biologiju i medicinsku genetiku, Laboratorij za citogenetiku, Braće Branchetta 22, 51000 Rijeka Tel. +385 51 651 131 Fax. +385 51 678 896 e-mail: bojana@medri.hr http://www.medri.hr/

PrilagoĎeno prema brošurama bolnice Guy’s and St Thomas’ Hospital, London, Velika Britanija i London IDEAS Genetic Knowledge Park, Velika Britanija Preveli: dr.sc. Sonja Levanat, Maja Čretnik dipl.ing., Mirela Levačić Cvok dipl.prof., dr.sc. Vesna Musani i Petar Ozretić dipl.ing. Kolovoz 2008. Ova brošura je pod pokroviteljstvom mreže EuroGentest i Europske unije - ugovor br. 512148 FP6 Network of Excellence

Ilustracije: Rebecca J Kent www.rebeccajkent.com Rebecca@rebeccajkent.com

8

Dominantno nasljeđivanje

Informacije za pacijente i obitelji

Dominantno nasljeđivanje Ovdje je opisano što je dominantno nasljeĎivanje i kako se dominantne genske bolesti nasljeĎuju. Da biste razumjeli što je dominantno nasljeđivanje, potrebno je znati što su geni i kromosomi.

Geni i kromsomi Naša tijela građena su od milijuna stanica. Većina tih stanica sadrži kompletan set gena, kojih imamo na tisuće. Geni su zapravo setovi uputa koji kontroliraju rast i funkciju ljudskog tijela. Odgovorni su za mnoga fizička obilježja, kao što su boja očiju, krvna grupa ili visina. Geni se nalaze na nitastim strukturama koje nazivamo kromosomi. U većini stanica imamo po 46 kromosoma. Te kromosome nasljeĎujemo od roditelja, 23 od majke i 23 od oca, tako da imamo dva seta od 23 kromosoma, odnosno 23 para. Budući da su kromosomi sastavljeni od gena, nasljeđujemo i po dvije kopije svakoga gena, po jednu od svakog roditelja. Zbog toga smo vrlo često slični roditeljima. Kromosomi, a time i geni, sastavljeni su od kemijskog spoja po imenu DNK. Ponekad dolazi do promjene (mutacije) u jednoj kopiji gena, što utječe na njegov normalan rad. Ta promjena može uzrokovati gensku bolest zato što gen ne daje tijelu ispravne informacije.

2

Ovo je samo kratkak vodič o dominantnom nasljeđivanju. Više informacija možete pronaći na: Orphanet Internetska stranica sa slobodnim pristupom koja pruža informacije o rijetkim bolestima, kliničkim pokusima, lijekovima i udrugama diljem Europe. www.orpha.net

EuroGentest Internetska stranica sa slobodnim pristupom o genetičkom testiranju i udrugama diljem Europe. www.eurogentest.org Hrvatsko društvo za humanu genetiku http://hdhg.mef.hr/ Društvo za kliničku genetiku Hrvatske http://www.klinickagenetika.org/indexeng.html Ili u vašoj lokalnoj klinici: KBC Zagreb, Zavod za laboratorijsku dijagnostiku, Kišpatićeva 12, 10000 Zagreb Tel. +385 1 2388-011 Fax. +385 1 2312-079 e-mail: predstojnik_lab@kbc-zagreb.hr http://www.kbc-zagreb.hr/ KBC Zagreb, Zavod za genetiku i bolesti metabolizma, Kišpatićeva 12, 10000 Zagreb Tel. +385 1 2388-318 e-mail: ibaric@rebro.mef.hr http://www.kbc-zagreb.hr/ Opća bolnica ''Sveti Duh'', Odsjek za citogenetiku, Sveti Duh 64, 10000 Zagreb Tel. +385 1 3712 111 Fax. +385 1 3712 308

7

Testovi u trudnoći Za neke dominantne genske bolesti postoje testovi u vrijeme trudnoće kojima se može otkriti je li dijete naslijedilo bolest (više informacija o tim testovima moguće je pronaći u brošurama o CVS testu i amniocentezi). O tome biste trebali razgovarati sa svojim liječnikom.

Drugi članovi obitelji Ako netko u obitelji ima dominantnu bolest, o tome ćete možda htjeti razgovarati s drugim članovima obitelji. Ta informacija može biti korisna pri postavljanju dijagnoze u drugih članova obitelji. To bi osobito moglo biti korisno članovima obitelji koji imaju djecu ili ih planiraju imati. Nekim je ljudima teško govoriti o genskoj bolesti drugim članovima obitelji. Mogli bi se brinuti da će time uzrokovati napetost u obitelji. U nekim obiteljima ljudi su izgubili kontakt s rođacima i smatraju da će ga teško obnoviti. Medicinski genetičari imaju iskustva s takvim obiteljima i mogu vam ponuditi pomoć pri razgovoru s drugim članovima obitelji.

Važno za zapamtiti Da bi osoba oboljela, mora naslijediti samo jednu kopiju

promijenjenoga gena (ima 50% vjerojatnost). NasljeĎivanje je nasumično. Vjerojatnost ostaje jednaka u svakoj trudnoći i jednaka je za dječake i djevojčice.

Promijenjeni gen ne može se popraviti – takav ostaje

cijeli život. Promijenjeni gen nije nešto čime se možete zaraziti od

drugih. Npr. oboljeli i dalje mogu biti darivatelji krvi. Osobe često osjećaju krivnju zbog pojave genske bolesti

u obitelji. Važno je zapamtiti da nitko nije odgovoran za to i da nitko nije mogao uzrokovati da do toga doĎe.

6

Slika 1: Geni, kromosomi i DNK

Što je autosomalno dominantno nasljeđivanje? Neke bolesti prenose se u obitelji na dominantan način. To znači da osoba naslijedi jednu normalnu kopiju i jednu promijenjenu kopiju gena. Promijenjen gen je dominantan, odnosno nadvladava normalnu kopiju gena. To uzrokuje da osoba oboli od genske bolesti. Od koje će konkretno genske bolesti osoba oboljeti, ovisi o tome kakve je upute promijenjeni gen trebao dati tijelu. Od nekih dominantnih genskih bolesti osoba boluje od roĎenja. Neke se javljaju samo u odraslih osoba. Te su poznate kao kasni oblici bolesti. Primjeri dominantnih genskih bolesti su policistična bolest bubrega i Huntingtonova bolest.

3

Kako se nasljeđuju dominantne genske bolesti? Slika 2: Kako se dominantna genska bolest prenosi s roditelja na dijete

Ako jedan od roditelja ima promijenjeni gen, na dijete može prenijeti ili normalni ili promijenjeni gen. Tako svako njihovo dijete ima 50% vjerojatnosti (1 od 2) naslijediti promijenjeni gen i oboljeti.

Normalan gen

Promijenjen gen

Bolestan Bolestan Zdrav Zdrav

Bolestan Zdrav

4

TakoĎer je 50% posto vjerojatnost (1 od 2) da će dijete naslijediti normalnu kopiju gena. U tom slučaju dijete neće dobiti bolest i ne može je prenijeti na svoju djecu. Ti mogući ishodi su slučajni. Vjerojatnost ostaje jednaka u svakoj trudnoći i jednaka je za dječake i djevojčice.

Zašto genska bolest ponekad naizgled preskače generaciju? Neke dominantne genske bolesti vrlo različito pogaĎaju članove obitelji. To se naziva “varijabilna ekspresija”. Bolest ne preskače doslovno generaciju, ali neki članovi imaju tako blage simptome bolesti da izgleda kao da nisu bolesni. Oni čak niti ne moraju biti svjesni da su bolesni. Pri genskim bolestima koje se javljaju kasnije u životu (bolesti odrasle dobi, npr. nasljedni rak dojke ili Huntingtonova bolest), osobe mogu umrijeti ranije zbog drugih razloga ne ostavljajući dovoljno vremena bolesti da se pojavi, ili se ispravna dijagnoza nikad ne postavi. Pa ipak, roditelji su mogli prenijeti bolest na djecu.

Što ako osoba prva u obitelji oboli od neke bolesti? Ponekad osoba roĎena s dominantnom genskom bolešću može u obitelji prva oboljeti. To se može dogoditi zato što se pojavila nova promjena u genu, prisutna prvi put, u jajnoj stanici ili spermiju koji su doveli do začeća tog djeteta. Ako se to dogodi, roditelji te osobe ne obole. Mala je vjerojatnost da će drugo dijete tih roditelja oboljeti od iste bolesti, ali je uvijek potrebno s liječnikom razgovarati o riziku. Ipak, oboljeli sin ili kći, koji posjeduju novopromijenjeni gen, mogu ga prenijeti na svoju djecu.

5