DONJA DOLINA – SANSKI MOST

UVOD Današnje selo Donja Dolina smješteno je na desnoj obali

Save, u JZ kutu plodne Panonije i 50-tak km S od sjevernobosanskih planina bogatih željeznom rudom. Prvi podatak o Donjoj Dolini kao arheološkom nalazištu potječe iz 1896. god., kada je Ilija Knežević, zemljoradnik iz Donje Doline, pronašao jednu brončanu kacigu. Ubrzo je stigao F. Fiala i izvršio probno sondiranje. God. 1899. počinju pod vodstvom Ć. Truhelke velika arheološka iskopavanja na Gradini, koja se završavaju tek 1904. god. God. 1927. i 1928. kopao je M. Mandić, tadašnji kustos Zemaljskog muzeja. Tijekom tih svih istraživanja otvorena je Gradina površine 2 666, 5 m kvadratnih, a na nekropoli Z od Gradine iskopana su 174 groba.

FAZE KULTURNOG RAZVOJA Donja Dolina je u ovom dijelu srednje Europe

jedino naselje gdje postoji kontinuirani kulturni razvoj od Ha A perioda, pa do rimske okupacije. U životu Donje Doline je postojalo nekoliko prelomnih točaka: osnivanje Starijeg naselja, osnivanje naselja Gradina, prodor Kelta, te prekid života. Ovo je uzeto kao osnova za podjelu kulturnog razvoja na 3 perioda. Svaki period je dalje podijeljen na faze

PERIOD I. (800. – 650.) Za početak perioda uzeto je osnivanje Starijeg naselja. Prestanak života na ovom naselju i premještanje na

područje današnje Gradine uzeti su kao kraj. Uz nekropole javljaju se i naselja koja su osnovana u

KBD, te se nastavljaju i u RŽD. Prevladava spaljivanje i pokopi u žare u tradiciji KŽP. Metalni nalazi: igle, bronačane sjekire, čekići, dlijeta,

koplja, noževi, bodeži, srpovi, britve, pojasne kopče. Kraj perioda je doba prve primjene željeza.

PERIOD II. (650. – 500.) Osnivanje naselja na Gradini i početak ukopavanja mrtvaca na

kulturne slojeve Starijeg naselja ili u njih, predstavlja jedan od važnijih događaja.

U ovom periodu Donja Dolina je sojeničko naselje, sa kućama zbijenim na relativno malom prostoru.

Faza II. a, od 650. do 575. BC – vrijeme između pojave najstarijih grobova i uspostavljanja trgovačkih veza sa S Italijom i glasinačkim kulturnim kompleksom. Stanovnici su se bavili trgovinom, lovom, ribolovom, stočarstvom, poljoprivredom.

Metalni nalazi: koplja sa širokim listom, željezni noževi, fibule s nogom u obliku beotskog štita, pojasne kopče glasinačkog tipa.

Faza II. b, od 575. do 525. BC – gotovo potpuna istorodnost željeznog oružja Donje Doline sa oružjem Sanskog Mosta. Budući da je Sanski Most smješten u pokrajini bogatoj rudom, što nije slučaj sa Donjom Dolinom, vjerojatnije je da su rude dolazile iz Sanskog Mosta.

Oružje je raznovrsno, kao i nakit: koplja, kacige ilirskog tipa, željezne sjekire, brončane i željezne igle s diskovima, pločaste fibule od brončanog lima, glasinačke pojasne kopče, spiralne narukvice od brončane žice, dvokrake igle, perle...

Faza II. c, od 525. do 500. BC – trgovina i dalje ima vodeću ulogu, kao i veza sa Glasincem. Od oružja su karakteristična duga i kratka koplja, bojni nož, mač s koso postavljenom ručkom. Nakit: jantarne i staklene ogrlice, pločaste fibule, zmijolike fibule...

PERIOD III. (500. DO POČETKA 1. ST. N. E. ) Točna granica između perioda II. i III. se ne može povući. Ovaj

period je obilježen prodorom Kelta 370./360. god., te upotrebom većeg broja varijanti certosa fibula. Sada je većina nalaza iz Sanskog Mosta.

Faza III. a 1, od 500. do 450. BC – ova je faza kratkotrajna, sa malo nalaza. Nasljeđuju se 2 tipa nakita i traju još samo u ovoj fazi – pločaste fibule i sljepoočni kolutovi. Novo – trakasta fibula, lučne protocertoške fibule s ptičijom glavom na nozi, certosa fibule malih dimenzija, staklene perle... Oružje: koplja, jednosjekli mačevi s nakrivo postavljenom drškom..

Faza III. a 2, od 450. do 325. BC – dugotrajnija, zastupljena u Sanskom Mostu i Donjoj Dolini s nekoliko grobova. Keramika: pliće zdjele uvučena oboda, trbušasti pehari s drškom, male kruškaste posude. Oružje: najbrojnija koplja, javljaju se i kratki mačevi, bojni noževi, par knemida sa modeliranom muskulaturom, ilirska kaciga, kameni brusovi. Nakit: dominantne certosa fibule, prvi put se javljaju vrlo dekorativni sljepoočni kolutovi tipa Sanski

Most, ogrlice od jantara i stakla, prvi put se javljaju lijevane višeglave igle mlađe vrste...

Faza III. b, od 350. do 300./275. BC – arheološki materijal sastavljen od rano i srednjolatenskog materijala keltskog karaktera. Ovu su fazu obilježile varijante samostrelnih fibula. Oružja: koplja, mač, bojni noževi.

NASELJA Gradinska, otvorena ravničarska, sojenička. Gradine nemaju vidljivih ostataka fortifikacije.

Naselje u Gradini bilo sojeničarsko samo u starijim fazama, a zatim je, taloženjem kulturnih slojeva, nivo zemljišta narastao, i nastalo je otvoreno ravničarsko naselje, s podovima kuća položenih na tlo. Radilo se o dobro organiziranom i uređenom naselju, s kućama raspoređenim SZ-JI, te sa komunikacijama između nizova kuća.

POKAPANJE Incineracija i inhumacija Između grobova često se nalazi keramičko

posuđe, u Donjoj Dolini je otkriveno nekoliko grobova ispod kuća sojeničkoga naselja, dok su kosturni grobovi često imali konstrukciju od drvenih dasaka. Posebno su zanimljivi dvojni grobovi.

GOSPODARSTVO Zemljoradnja, stočarstvo, lov, ribolov, proizvodnja i

prerada metala, trgovina Donja Dolina (tzv.starije naselje) bila je važan radionički

centar još u KBD. Tu su izrađivana oruđa i oružja kao i nakit, i kalupi su nađeni.

Trgovina je bila vrlo važna za Donju Dolinu što se vidi po predmetima koji potječu iz Grčke, Makedonije, Trakije, Dakije, pa do JI alpske oblasti i od Apeninskog poluotoka i srednjeg Podunavlja do Glasinca.

DUHOVNA KULTURA

Kult mrtvih, predstave ptica kao naslijeđe KŽP, predstave kotača i svastike kao odraz solarnoga kulta, zatim brončani privjesci u obliku životinje ili krajnje stilizirana ljudskoga lika (odnosno trokuta kao simbola ljudskoga lika), sitna glinena plastika (obredna), predstave konja (vjerojatno utjecaj istočnoalpskoga prostora), kult pokojnika...

DRUŠTVO

Skupina Donja Dolina – Sanski Most ne predstavlja koherentnu cjelinu, na tom području nije bilo čvršće nadplemenske organizacije, zajednice u okviru te skupine zacijelo su imale složenu socijalnu strukturu s uskim specijalizacijama u okviru bavljenja pojedinim gospodarskim granama s izdvajanjem obrtničkoga i trgovačkoga sloja (do diferencijacije dolazi po kriteriju bogatstva).

GENEZA Teze Z.Marića:

1) nositelji KPŽ naselili su S Bosnu u posljednjem stoljeću 2.tisućljeća (Ha A), u Ha B ta se kultura u S Bosni potpuno konsolidirala

2) stanovnici SZ Bosne u Ž doba direktni su potomci nositelja KPŽ-a

3) potomci nositelja KPŽ-a Z panonskog područja su najvjerojatnije bili Panoni

4) dosljedno tome stanovnici Donje Doline i njihovi srodnici u S Bosni isto bi trebali biti Panoni

5) područje Donje Doline u rimsko doba pripadalo je panonskim Oserijatima. Vjerojatno su onda i predrimski stanovnici Donje Doline bili isto Oserijati.

6) mezejski teritorij (oko rijeke Sane) ima vrlo naglašen panonski karakter, odnosno vrlo mnogo elemenata KPŽ-a i njenih izdanaka.