dopunski materijal - non-revenue water...sistem i za koju mora biti plaćen račun, uključujući i...

sa fokusom na upravljanje pritiskomUputstva za smanjenje gubitaka vode

Dopunski materijal

2.1 Ček-lista za provođenje upravljanja pritiskomDopunski materijali


Dopunski materijal 2.1Ček-lista za provođenje upravljanja pritiskom

Cilj

Sljedeći opis pruža prvi pregled preferiranih preduslova i neophodnih zahtjeva za provođenje upravljanja pritiskom (PM) na financijski atraktivan i ekološki razuman način.

Sljedeći opis je podijeljen u dva odjeljka. Prvi dio bi trebao pomoći da se ocijeni postoji li potencijal za PM ili ne. U obzir su uzeti tehnički i ekonomski preduslovi. Drugi dio je lista zahtjeva potrebnih za provođenje PM. Razvijanje zahtjeva je dio preporučenog procesa smanjenja gubitaka vode.

Ciljna grupa

Vodovodna preduzeća koja su suočena s problemom previsokih pritisaka, tvrde da varijacije pritiska izazivaju povećanje stvarnih gubitaka i česta pucanja cijevi.

2.1 Ček-lista za provođenje upravljanja pritiskom Dopunski materijali

1 Evaluacija potencijala za upravljanje pritiskom (“obavezno”)

Potencijal za smanjenje pritiska

Razlika između sadašnjeg minimalnog i maksimalnog pritiska u DMA zoni tokom dana treba biti veća od 10 m (1 bar) da bi se postigla dobra stopa povrata na investiciju.

max. pritisak – min. pritisak > 10 m (1 bar)

Potencijal za smanjenje gubitaka vode

Ukoliko je odnos maksimalnog i minimalnog dotoka u DMA veći od 10, onda je vjerovatno da su gubici mali. Prema tome, stopa bi trebala biti manja od 10 da bi se dobili pozitivni efekti upravljanja pritiskom na smanjenje gubitaka vode.

max. dotok / min. dotok < 10

Vodni resursi i potencijal za kontinuiranu isporuku

Raspoloživi vodni resursi bi trebali biti dovoljni da osiguraju, barem privremeno, distribuciju vode sa cijevima pod punim pritiskom.

Obaveze uprave i stakeholdera (učesnika)

PM može biti uspješno primjenjeno ako postoji jasna predanost tome od strane uprave vodovoda i ako postoji politička volja za smanjenje gubitaka vode na tom području.

Ekonomski potencijal za makro-upravljanje pritiskom

Ukoliko se dva od šest dole navedenih kriterijuma uklapaju u vaš sistem, vjerovatno je da će PM biti ekonomski efikasno.

Æ Kućni priključci > 2,000 (< 2,000 => mikro PM je možda isplativo) Æ Prosječna starost cjevovoda > 15 godina Æ Amplituda pritiska > 10 m (1 bar) Æ Česta pucanja cijevi

2.1 Ček-lista za provođenje upravljanja pritiskomDopunski materijali

Æ Stvarni gubici vode > 15 % Æ Gubici > 200 l/d/priključku

2 Osnovni zahtjevi za upravljanje pritiskom (“bilo bi lijepo imati”)

Mrežni registar

Ažurirana mapa mreže uključujući sve važne elemente (cijevi, ventile, pumpe, tankove, vodotornjeve) treba biti na raspolaganju, po mogućnosti na bazi GIS-a.

Hidraulički model

Postojeći hidraulički model mreže je od pomoći za projektovanje zona upravljanja pritiskom. Ako to nije slučaj, onda barem osnovni podaci trebaju biti na raspolaganju, koji bi omogućili modeliranje sistema.

Vodni bilans

Informacija o trenutnom stanju vodovodnog sistema treba biti na raspolaganju, kako bi se odredile aktuelne performanse sistema i utvrdio vodni bilans. Potrebni su podaci o 'ulazu' u sistem, potrošnji, dužini mreže, broju i dužini priključaka, cijeni proizvodnje vode i tarifama za vodu.

Veličina mreže

Upravljanje pritiskom može biti provedeno u zonama različite veličine, tipično između 500 i 15000 priključaka. Mreža zato mora biti organizovana u zone (ili DMA-e) ove veličine, ili takva podjela mora biti izvodiva.

Vrsta isporuke vode

Isporuka vode u distributivnom sistemu treba biti uglavnom kontinuirana. Ako je isporuka isprekidana, efikasnost upravljanja pritiskom opada s porastom broja prekida isporuke.

2.1 Ček-lista za provođenje upravljanja pritiskom Dopunski materijali

Vrsta dostave

Zone upravljanja pritiskom trebaju biti napajanje vodom iz vodotornja (izdignutog tanka) ili ogranka transportne cijevi.

Izvor struje

Izvor struje treba biti na raspolaganju u šahtu/komori klipnog ventila. Ako pouzdan izvor energije nije na raspolaganju, moguća je primjena membranskih ventila.

Osoblje

Da bi garantovali uspjeh i održivost sistema za upravljanje pritiskom, mora postojati kvalifikovano tehničko osoblje i, u slučaju da još uvijek nije kvalifikovano, spremno za dodatnu obuku i za upravljanje i održavanje instalirane opreme (npr. senzora pritiska).

3.1 Komponente vodnog bilansaDopunski materijali


Dopunski materijal 3.1Komponente vodnog bilansa

Cilj

Međunarodna asocijacija za vode (IWA) uvela je 2000. godine međunarodni pristup najboljih praksi izračunavanja vodnog bilansa, koji je priznat i usvaja ga sve veći broj zemalja i vodovodnih preduzeća.Kada se uspostavlja bilans, veoma je važno da se koristi konzistentan i transparentan sistem, koji vodovodna preduzeća čini uporedivim na međunarodnoj osnovi.Uporedivost se može garantovati samo dok su osnovni podaci vodnog bilansa zasnovani na istim definicijama i koriste iste jedinice i vremenske okvire.Ovaj dopunski materijal namijenjen je osiguranju standardizovane tehnologije i definicija svih komponenti vodnog bilansa.

Ciljna grupa

Vodovodna preduzeća koja žele da razrade obračun vodnog bilansa, ili žele da verifikuju prethodne obračune vodnog bilansa.

3.1 Komponente vodnog bilansa Dopunski materijali

1 Pozadina

IWA vodni bilans sastoji se od sljedećih komponenti:

Količina proizv. vode

(ulaz u sistem) QI

Ovlaštena potrošnja QA

Fakturisana ovlaštena

potrošnja QBA

Fakturisana izvezena voda

Prihodovana vodaFakturisana izmjerena

potrošnja

Fakturisana neizmjerena potrošnja

Nefakturisana ovlaštena

potrošnja QUA

Nefakturisana izmjerena potrošnja

Neprihodovana voda

Nefakturisana neizmjerena potrošnja

Gubici vode QL

Prividni gubici QAL

Neovlaštena potrošnja

Nepreciznost potrošačevog vodomjera i greške u rukovanju podacima

Realni gubici QRL

Curenje u transportnoj i distributivnoj mreži

Curenje i prelijevanje u tankovima/rezervoarima

Curenje na kućnim priključcima do tačke gdje je

vodomjer potrošača


3.1 Komponente vodnog bilansaDopunski materijali

2 Detaljno objašnjenje

Svaka komponenta vodnog bilansa navedena je u sljedećoj tabeli, uključujući njenu definiciju i skraćenicu (ako je ima).Svaka komponenta ima istu jedinicu. Za godišnji vodni bilans treba koristiti jedinicu [m3/a].

Komponenta vodnog bilansa Definicija

Volumen na ulasku u sistem (QI) Ukupna godišnja količina vode isporučena distributivnom sistemu (mjerena i nemjerena), u smislu količina kupljene i izvezene vode (ako ih ima).

Ovlaštena potrošnja (QA)

Ukupna godišnja količina mjerene i nemjerene vode koju preuzmu registrovani potrošači,vodovod i drugi koji su implicitno ili eksplicitno ovlašteni za to, za domaćinstva, komercijalne i industrijske svrhe

Ona uključuje takođe i količine izvezene vode, kao i curenja i prelijevanja iza tačke korisničkog vodomjera.

Fakturisana ovlaštena potrošnja (QBA)Ukupna godišnja količina mjerene i nemjerene koja je zapisana u računovodstvenom sistemu i za koju se račun mora platiti, uključujući potrošnju u domaćinstvima, komercijalnu i industrijsku potrošnju.

Prihodovana voda

Ukupna godišnja količina vode, uspješno isporučena potrošaču i naplaćena, te tako ostvaruje prihod za vodovodno preduzeće.

Ona odgovara fakturisanoj ovlaštenoj potrošnji, ali se češće koristi ovaj izraz u ekonomskom kontekstu.

Izvezena fakturisana vodaUkupna godišnja količina izvezene vode, fakturisane drugim kompanijama.

Ona uključuje i tretiranu i netretiranu izvezenu vodu, koju tretiraju kompanije koje je preuzimaju, ali ne uključuje isporuke vode koja se ne koristi za piće.

Fakturisana izmjerena potrošnjaUkupna godišnja količina izmjerene vode koja je upisana u računovodstveni sistem I za koju mora biti plaćen račun, uključujući i potrošnju iz domaćinstava, komercijalnu i industrijsku potrošnju.

Fakturisana neizmjerena potrošnjaUkupna godišnja količina vode koja nije izmjerena ali koja je zapisana u računovodstvenom sistemu i za koju se račun mora platiti, uključujući potrošnju u domaćinstvima, komercijalnu i industrijsku potrošnju.

Neprihodovana voda (NRW)

Ukupna godišnja količina vode koja ostaje nenaplaćena i koja prema tome ne stvara nikakav prihod za vodovod.Može se izraziti kao razlika između količine koja je ušla u sistem i fakturisane ovlaštene.

Potrošnje, ili kao suma nenaplaćene ovlaštene potrošnje i gubitaka vode.

Nefakturisana ovlaštena potrošnja (QUA)Ukupna godišnja količina vode, mjerena i nemjerena, za koju nije plaćen račun. Tu spada i voda koju troši samo vodovodno preduzeće (za operativne potrebe, kao što je ispiranje cijevi ili filtera).


Ukupna godišnja količina izmjerene vode za koju nije plaćen račun, Uključujući domaćinstva, komercijalnu, industrijsku i drugu ovlaštenu potrošnju. Primjeri ovlaštene potrošnje su opštinske (javne) zgrade ili tankovi s vodom.

3.1 Komponente vodnog bilansa Dopunski materijali

Komponenta vodnog bilansa Definicija


Ukupna godišnja količina vode koja nije izmjerena i za koju nije plaćen Račun, uključujući domaćinstva, komercijalnu, industrijsku i drugu ovlaštenu potrošnju.Primjeri ovlaštenih korisnika su sirotinjske četvrti, divlji i neprijavljeni stanari, javni parkovi i varogasna služba.

Gubici vode (QL)

Ukupna godišnja količina vode izgubljene između tačke isporuke i korisničkog vodomjera, zbog fizičkog curenja na infrastrukturi i drugih faktora.Može se izraziti kao razlika između količine koja je distribuirana u sistem

I ovlaštene potrošnje.

Prividni gubici (QAL)Ukupna godišnja količina vode izgubljena iz razloga različitih od fizičkog curenja na infrastrukturi, kao što je neovlaštena potrošnja, netačnost mjerenja potrošnje i greške u manipulisanju podacima.


Ukupna godišnja količina izgubljene vode radi neovlaštene potrošnje, Uključujući krađu vode i nelegalne priključke, kao što su pokvareni 'frizirani' ili premošteni (zaobiđeni) vodomjeri, nelegalno uzimanje vode Iz hidranata, ili podmićivanje i korupcija čitača vodomjera ili drugog osoblja u vodovodu.

Netačnost korisničkog vodomjera

Ukupna godišnja količina izgubljene vode radi netačnosti vodomjera I greške u obradi podataka (pokvaren ili netačan korisnički vodomjer ili industrijski vodomjer), greške u obradi podataka i računovodstvu, te mala odgovornost potrošača u sistemu fakturisanja i naplate.

Stvarni gubici (QRL)

Godišnja količina vode izgubljene kroz sve vrste curenja, pucanja i prelijevanja iz spremnika i rezervara, prenosnu i distributivnu mrežu i priključaka na mrežu, do tačke korisnikovog vodomjera. Curenje na prenosnom i Ukupna godišnja količina vode izgubljena u prenosnom i distributivnom distributivnom cjevovodu (od izlazne tačke rezervoara do spoja na potrošačev priključak).

Curenje i prelijevanje u spremnicima vode Ukupa godišnja količina izgubljene vode radi curenja i prelijevanja na spremišnim rezervarima (od tačke ulaska do tačke izlaska kod svih spremišnih rezervoara).

Curenje na potrošačkim priključcima do tačke korisničkog vodomjera

Ukupna godišnja količina vode izgubljene radi curenja na potrošačkim priključcima do mjesta korisničkog vodomjera (od spoja na distributivnu mrežu do potrošačevog vodomjera).

3 Reference

H. Alegre, J.M. Baptista, E. Cabrera, F. Cubillo, P. Duarte, W. Hirner, W. Merkel and R. Parena, Performance Indicators for Water Supply Services. IWA Publishing. London, 2007

Lambert, A. O. Assessing Non-Revenue Water and its Components - a practical approach, 2003, Vol. August 2003, pp. 50-51.

4.1 Svođenje vodomjernih rezultata na godišnji nivoDopunski materijali


Dopunski materijal 4.1Svođenje vodomjernih rezultata na godišnji nivo

Cilj

Vodni bilans se obično radi u intervalima od jedne godine, jer se očitavanje vodomjera obavlja, u većini slučajeva, jednom godišnje. U slučaju tradicionalnog očitavanja vodomjera, koje se obavlja vizuelno, na vodomjeru, nemoguće je očitati sve vodomjere u isto vrijeme.Radi toge potrebno je naći metod za prebacivanje očitanja svih vodomjera u sistemu (proizvodni, industrijski, uvezene vode, izvezene vode i potrošački) na isti referentni period.Dalje u tekstu opisuje se metod kako se očitane količine mogu svesti na godišnji nivo, uključujući osnovne potrebne podatke, opšte preporuke i objašnjenje postupka korak-po-korak.

Ciljna grupa

Vodovodna preduzeća koja koriste tradicionalno očitavanje vodomjera i koja trebaju godišnje da izvrše očitavanja za obračun vodnog bilansa.

4.1 Svođenje vodomjernih rezultata na godišnji nivo Dopunski materijali

1 Šta je potrebno

Osnovni potrebni podaci:

� Ukupne količine isporučene vode i datumi očitavanja � Ukupne količine potrošene vode i datumi očitavanja

Opšte preporuke za upotrebu metode mjerenja podataka godišnje:

� Vodovodno preduzeće trebalo bi odabrati jedan od metod za mjerenje podataka godišnje očitanih količina vode.Radi obezbjeđenja kompatibilnosti, isti metod se treba koristiti svake godine.

� Korišteni metod treba utvrditi-identifikovati.� Svaki korak obračuna mora biti takav da može da se ponovi (sljedeće godine-

reproducible).

Postoji nekoliko metoda za godišnje mjerenje količina. U ovom radnom materijalu biće prikazan samo jedan postupak.

2 Radna procedura (Postupak)

Postupak se može razdvojiti u tri koraka, od kojih svaki može biti objašnjen detaljno:

1. Određivanje reprezentativnog dana za očitavanje potrošačkih vodomjera,2. Prilagođavanje izmjerenih količina, i3. Prilagođavanje izmjerene potrošnje na jednu kalendarsku godinu.

2.1 Određivanje reprezentativnog datuma za očitavanje potrošačkih vodomjera

1. Svrha radnog koraka

Pošto nije moguće očitati sve vodomjere istog dana, rezultati očitanja trebaju biti preneseni na jedan referentni dan.


2. Odabir metode

Barycentre meto je jedan od načina za ovu transformaciju. Metod koristi (indeksiranu) veličinu pi za svaki dan očitavanja vodomejra di, u skladu sa definisanom koncentracijom.Prednost ovog metoda je da će se reprezentativni datum pomjeriti na period koncentrovanog očitavanja.

3. Izbor vrijednosti (indeksa)

Nekoliko pi vrijednosti se može izabrati, kao što su:

� Broj vodomjera (na dan 'i')� Očitane količine (na dan 'i')� Broj inkasanata (čitača vodomjera) na dan 'i'

Prema Renaud i drugi, 2009. najbolji rezultati se postižu sa prosječnim vrijednostima količina.

4. Određivanje perioda očitavanja vodomjera

Period očitavanja vodomjera je određen od prvog dana očitavanja d1= 1 do zadnjeg dana dn = n (kako je prikazano na slici 1broj dana/datum).

Gdje su: 1 ... n dani očitavanja vodomjera d1…dn datumi očitavanja r Izabrani reprezentativni dan (datum) dr Reprezentativni dan (datum) i Slučajan dan

Slika 1: Period očitavanja vodomjera potrošača


5. Određivanje reprezentativnog dana dr

Izabrani reprezentativni dan se izračunava na sljedeći način:

gdje je: pi 'težinska vrijednost' dana di (npr. izmjerena količina)

Izabrani dan 'r' mora se prebaciti na reprezentativni dan dr. Dva uzastopna reprezentativna dana određuju početni dan d1 i završni dan d2 referentnog perioda potrošnje vode.

2.2 Podešavanje količina izmjerenih velikim (industrijskim) vodomjerima


Ovaj korak se primjenjuje samo za velike vodomjere (mjerače vode 'isporučene' u sistem).Isporučene količine se moraju prilagodoti da odgovaraju referentnom periodu.To se može uraditi samo ako se vodomjeri redovno očitavaju.

2. Odabir metode

Preporučuje se korišćenje proporcionalnog metoda, uzimajući najmanje periode očitavanja velikih vodomjera koji okružuju referentne dane d1 i d2 (određene u prethodnom koraku).


3. Određivanje prilagođenih količina sa velikih vodomjera

Gdje je d1 Početni datum referentnog perioda d2 Završni datum referentnog perioda db1, db2 Prvi dani očitavanja prije d1i d2 da1, da2 Prvi dani očitavanja poslije d1i d2 V(di,dj) Izmjerena količina od di to dj Ako se d1 poklapa s danom očitanja, onda d1 = da1

Ako se d2 poklapa s danom očitanja, onda d2 = db2

2.3 Prilagođavanje izmjerene potrošnje na jednu kalendarsku godinu.


Ako je vodni bilans zasnovan na godišnjem nivou, prilagođene izmjerene količine referentnog perioda trebaju se prebaciti na količinu potrošenu tokom kalendarske godine.

2. Odabir metode

Potrošnja proporcionalna isporučenoj količini biće pretpostavljena a očitavanje vodomjera slijedi po završetku kalendarske godine ('a posteriori' obračun, naknadno).

Slika 2: Očitanja s velikog vodomjera i referentni dani


3 Primjer obračuna

1. Dani podaci

Dani očitavanja potrošačkih vodomjera i očitane količine u 2009. (u 103 m3):

Dani d1...dn 27.04. 28.04. 29.04. 30.04. 01.05. 04.05. 05.05.

Dani 1...n 1 2 3 4 5 8 9

Izmjerene količine 460 530 700 500 420 420 120

Datumi i numeričke vrijednosti glavnih očitanja vodomjera:

db1 da1 db2 da2

Datumi 20.04.2008 20.05.2008 20.04.2009 20.05.2009

Očitanje velikog vodomjera 1 4,731,123 4,731,190 4,731,946 4,732,014



2. Obračun

• Određivanje reprezentativnog dana dr:

dr=30.04.2009, rezultujućireferentni period d1-d2: 30.04.2009 - 29.04.2010

• Prilagođavanje količina sa velikog vodomjera (u 103 m3):

VelikiVodomjer 1

VelikiVodomjer 2

VelikiVodomjer 3

Suma količina

V(db1,da1) 67 100 133 300

V(da1,db2) 756 1,134 1,479 3,369

V(db2,da2) 68 103 133 304


• Određivanje prilagođenih količina (u 103 m3):

4 LiteraturaArregui et al.: Integrated Water Meter Management, IWA publishing, 2006

Renaud et al, Annualizing Metered Volumes in Water Balance, Proceedings of the 5th IWA Water Loss Reduction Specialist Conference, 26 -30 April 2009, Cape Town, South Africa

4.2 Neizmjerena potrošnja Dopunski materijali


Dopunski materijal 4.2Neizmjerena potrošnja

Cilj

U mnogim vodovodnim preduzećima postoje zone isporuke vode gdje se potrošnja u domaćinstvima ne mjeri. Da bi se dobile odgovarajuće vrijednosti za elaboraciju vodnog bilansa, mora se uraditi dobra procjenaneizmjerene potrošnje u domaćinstvima.Općenito, postoje dvije metode na raspolaganju za određivanje neizmjerene potrošnje:

Æ Pojedinačni kućanski monitori (IHM)Æ Zonski monitori (AM)

U daljem tekstu dato je objašnjenje korak-po-korak kako neizmjerena potrošnja može biti procijenjena pomoću ove dvije metode, razmotrivši njihove prednosti i mane.

Ciljna grupa

Vodovodna preduzeća koja nisu opremila sve potrošače vodomjerima, pa zato moraju procjenjivati fakturisanu (i nefakturisanu) potrošnju u domaćinstvima radi uspostave vodnog bilansa.

4.2 Neizmjerena potrošnjaDopunski materijali

1 Šta je potrebno

Osnovni potrebni podaci

Za obe metode – IHM i AM – potreban je broj potrošača i poznati podaci o potrošnji u zonama koje se posmatraju, uključujući i:

Podatak Gdje ih pribaviti? Potrebni za

Broj nemjerenih domaćinstava u posmatranoj zoni Zemljišna baza, zavod za statistiku AM

Boravište (neko živi na lokaciji ili ne) CIS, zz statistiku, ankete AM

Broj osoba po nemjerenom domaćinstvu (za svako domaćinstvo za IHM, prosječnavrijednost za AM) CIS, zz statistiku, ankete IHM & AM

Mjerena potrošnja u domaćinstvima u posmatranoj zoni (ukupna godišnja potrošnja svih domaćinstava)

Sistem naplate AM

Mjerena i procijenjena nemjerena godišnja komercijalna i druga ne-domaćinska potrošnja

Sistem naplate, pojedinačni monitoring, vrijednosti iz literature

AM

Mjerena i procijenjena nemjerena godišnja komercijalna i druga ne-domaćinska potrošnja Zemljišna baza, CIS, ankete IHM & AM


Pojedinačni monitori domaćinstava

Pristup pojedinačnog monitora domaćinstva (IHM) zasniva se na mjerenju reprezentativnog broja nemjerenih potrošača u domaćinstvima. Njihova potrošnja se koristi za ekstrapolaciju potrošnje svih nemjerenih domaćinstava.

1. Odabir reprezentativnih potrošača

Najmanje 1-2% nemjerenih domaćinstava trebaju biti izabrani kao uzorak. Lokacije trebaju biti nasumično birane. Nakon odabira domaćinstava, treba provjeriti da li je prosječni pritisak u sistemu sličan pritisku u tim domaćinstvima. Izabrane treba obavijestiti o monitoringu (ali


još uvijek im se naplaćuje po trenutnoj tarifi). Da bi se osiguralo da na potrošačko ponašanje ne utiče činjenica da je neko izabran za provođenje ovog monitoringa i mjerenja, nad nekim domaćinstvima mogu se provoditi i tajna/skrivena mjerenja i nadzor.

2. Ugradnja vodomjera

Moguća je unutrašnja ili spoljašnja ugradnja vodomjera (na najboljim odgovarajućim mjestima).Radi izbjegavanja manipulacije, vodomjer mora biti zaključan u sigurnom kućištu. Za samo mjerenje, mogu se koristiti bilo vodomjeri koji se manuelno čitaju ili oni sa lodžerima. Ovi prvi su značajno jeftiniji, ali traže veću angažovanost osoblja i ne pružaju dodatne informacije, kao što je noćna potrošnja u domaćinstvu ili uzorci-navike potrošnje. Kod distributivnih mreža sa isprekidanom isporukom vode, važno je izabrati vodomjere koji ne registruju zrak koji prolazi kroz njih. U suprotnom, biće izmjerene količine lažne-nepostojeće potrošnje.

3. Identifikacija curenja iz priključaka na mrežu

Curenja su od male važnosti za IHM, jer su razdaljine distribucije prilično kratke.

Kod IHM sa eksterno ugrađenim vodomjerima, mora se utvrditi (postoji li) curenje na priključku i oduzeti ga od mjerenevrijednosti. Ako se koriste lodžeri, onda se mogu primjetiti mala curenja tokom noćnog perioda kao i količine vode izgubljene u slučaju većih pucanja cijevi.

4. Očitavanje vodomjera

Manuelni vodomjeri trebaju se očitavati jednom mjesečno. U slučaju logovanja podataka, treba izabrati period od 15 minuta. Za određivanje potrošnje po glavi (PCC), treba sakupiti mjerenja za period od jedne godine.

5. Određivanje potrošnje po glavi potrošača (PCC) u jednom IHM domaćinstvu

Vodomjeri obično nisu u stanju da zabilježe sve protoke, pogotovo ako je niska stopa protoka.U zavisnosti od uzorka potreba/potrošnje domaćinstva, preporučuje se dodavanje 2-4% na izmjerenu količinu (pod-registracija vodomjera). Utvrđeno curenje iz priključka na mrežu mora se oduzeti od izmjerene količine potrošnje. Da bi se dobila PCC, korigovana količina vode mora se podijeliti sa brojem osoba koje žive u dotičnom domaćinstvu. Ovaj postupak se ponavlja za svako pojedinačno posmatrano domaćinstvo.Treba formirati prosječnu PCC za svako IHM domaćinstvo.


Gdje je PCC [m³/cap/d] Prosječna potrošnja ‘po glavi’ u nemjerenim domaćinstvima QIHM [m³/a] Godišnja mjerena potrošnja u posmatranim domaćinstvima QMUR [m³/a] Procijenjena količina podregistracije vodomjera QLSC [m³/a] Količina iscurile vode sapriključka na mrežu Ndwsp [d/a] Broj dana kada je sistem pod pritiskom NPUH [cap] Ukupni broj osoba u posmatranom domaćinstvu

6. Validacija rezultata

Uzorci sa veoma velikim varijacijama trebaju biti potvrđeni (npr. putem kratkog intervjua sa potrošačima). Ukoliko se čini da je sve korektno, i te podatke treba zadržati sa ostalima. Ako nije tako, te podatke ne treba koristiti za ekstrapolaciju.

7. Ekstrapolacija svih PCC radi dobijanja ukupne godišnje nemjerene potrošnje

Kako bi izračunali ukupnu godišnju nemjerenu potrošnju u domaćinstvima u nekoj zoni, PCC se može ekstrapolirati putem sljedeće jednačine:

Gdje je QUHC [m³/a] Ukupna godišnja nemjerena potrošnja u domaćinstvima PCC [m³/cap/d] Prosječna potrošnja ‘po glavi’ u nemjerenim domaćinstv. NPUH [cap] Ukupni broj osoba u nemjerenim domaćinstvima Ndwsp [d/a] Broj dana kada je sistem pod pritiskom

Zonski monitori

Pristup zonskog monitoringa (AM) zasniva se na mjerenju glavne dostavne linije (cijevi) za manji broj kuća koje su nemjerena domaćinstva.Nemjerena potrošnja u domaćinstvima može se odrediti nakon oduzimanja gubitaka vode, mjerene potrošnje, komerijalne i druge ne-domaćinske potrošnje.


1. Odabir zonskih monitora

Formirati AM-ove koji pokrivaju više od 50% nemjerenih domaćinstava. Veličina AM-a varira između malih slijepih ulica to pune DMA zone i zavisi od stanja sistema (stepena razgranatosti, broja prisutnih DMA, itd.)

2. Ugradnja mjerača protoka

Mjerači protoka sa logerima trebaju se ugraditi tako da se jedan mjerač protoka koristi za jednu AM.

3. Identifikacija curenja iz priključaka na mrežu

Ukoliko se koriste mjerači sa lodžerima podataka, curenje se može utvrditi iz noćne potrošnje. Logeri se takođe mogu koristiti za procjenu količine izgubljene vode usljed pucanja cijevi.

4. Očitavanje vodomjera

Treba izabrati period od 15 minuta za logovanje podataka. Za ekstrapolaciju ukupne godišnje nemjerene potrošnje, treba prikupiti mjerenja u periodu od jedne godine.

5. Određivanje godišnje nemjerene potrošnje vode u AM

Pod-registracija vodomjera nije problem kod AM zona. Mjerenja treba korigovati za vrijednosti curenja, izmjerene potrošnje, komercijalne i druge potrošnje koja ne potiče od domaćinstava.

6. Validacija rezultata

Izaberite podskup AM-ova sa pouzdanim i stabilnim rezultatima.Greške se mogu redukovati definisanjem ograničenja za karakteristike AM-ova uzete iz podskupa, kao što su održivi i stabilni rezultati. AM-ove sa manje robusnim podacima treba isključiti iz analize.

7. Ekstrapolacija radi dobijanja ukupne godišnje nemjerene potrošnje

PCC potrošnja validiranih AM-a mora se odrediti (potvrđena potrošnja podijeljena ukupnim brojem osoba koje žive u nemjerenim domaćinstvima unutar AM-a). Treba formirati prosječnu PCC za sve AM-e. Kako bi izračunali ukupnu godišnju nemjerenu


potrošnju u domaćinstvima u nekoj zoni, PCC se može ekstrapolirati putem sljedeće jednačine:

Gdje je QUHC [m³/a] Ukupna godišnja nemjerena potrošnja u domaćinstvima

PCC [m³/cust/d] Prosječna potrošnja ‘po glavi’ u nemjerenim domaćinstv. NPUH [cust] Ukupni broj osoba u nemjerenim domaćinstvima Ndwsp [d/a] Broj dana kada je sistem pod pritiskom

3 Prednosti i mane IHM-a i AM-a

+ -

IHM-ovi

• Dobri su zasisteme sa velikim gubicima vode

• Dobri za mješana područja (sa mjerenom potrošnjom u domaćinstvima I nemjerenom komercijalnom I industrijskom potrošnjom)

• Što je manji broj uzoraka, veća je vjerovatnoća da rezultati mjerenja neće biti reprezentativni

• Domaćinstva bi mogla promijeniti svoje potrošačko ponašanje ako su svjesni da se radi mjerenje

• Upotreba ove motode može se ograničiti (ne)voljnošću da se učestvuje

• Za manuelno očitavane vodomjere ne može se identifikovati curenje

AM-ovi

• Potrošači su manje svjesni monitoringa, pa se njihove navike potrošnje neće mijenjati

• Ako se primjenjuje logovanje podataka, mogu se uspostaviti profili potrošnje

• Nisu pogodni za sisteme sa velikim gubicima vode• Nisu pogodni za mješana područja (sa mjerenom

potrošnjom u domaćinstvima I nemjerenom komercijalnom I industrijskom potrošnjom)

Najbolji rezultati postižu se kombinacijom obe metode.IHM se treba koristiti u mješanim područjima i u slučaju velikih gubitaka vode. AM se mogu koristiti u postojećim DMA i u zonama gdje je volja za učestvovanje u monitoringu relativno niska. Kombinovanje rezultata obe metode kreiraće dobru vrijednost podataka prosječne potrošnje po glavi.

4.3 Izračunavanje standardizovanog IWA vodnog bilansa Dopunski materijali


Dopunski materijal 4.3Izračunavanje standardizovanog IWA vodnog bilansa

Cilj

Vodni bilans ima za cilj da prati i računa svaku komponentu vode koja je isporučena odnosno izvučena iz crpilišta tokom definisanog perioda vremena. Jasno definisan vodni bilans je korak u procjenjivanju neprihodovane vode i upravljanja curenjem u distributivnoj mreži.

Ovaj dopunski materijal daje pregled zahtjevanog, potrebnih podataka i korak-po-korak izvršenja vodnog bilansa.Pored toga, dat je i primjer vodnog bilansa.

Ciljna grupa

Vodovodna preduzeća koja planiraju da urade vodni bilans za distributivni sistem.

4.3 Izračunavanje standardizovanog IWA vodnog bilansaDopunski materijali

1 Ono što se traži

Šta se traži za obračun vodnog bilansa

Da bi se uradio vodni bilans fundamentalno je raditi u skladu sa i slijedeći IWA standardnu terminologiju:

Količina proizv. vode

(ulaz u sistem) QI

Ovlaštena potrošnja QA

Fakturisana ovlaštena

potrošnja QBA

Fakturisana izvezena voda

Prihodovana vodaFakturisana izmjerena

potrošnja

Fakturisana neizmjerena potrošnja

Nefakturisana ovlaštena

potrošnja QUA


Neprihodovana voda


Gubici vode QL

Prividni gubici QAL


Nepreciznost potrošačevog vodomjera i greške u rukovanju podacima

Realni gubici QRL

Curenje u transportnoj i distributivnoj mreži

Curenje i prelijevanje u tankovima/rezervoarima

Curenje na kućnim priključcima do tačke gdje je

vodomjer potrošača



Sljedeći podaci su potrebni za obračun vodnog bilansa. Podaci su već sortirani prema neophodnim radnim koracima (vidi i dio o izvršenju korak-po-korak vodnog bilansa u Poglavlju 4 Uputstva). Za sve podatke, kao jedinicu treba koristiti m3/a:


Potrebni podaci Izvor Komentar Korak

Mjerenja postojećih(proizvodnih) velikih vodomjera

Odjel za rad i održavanje, računovodstvo, mrežni registar

Za svođenje izmjerenih količina na godišnji nivo, vidi radni materijal 4.2.

1

Mjerenja prenosnih mjerača protoka Terenske ankete

Potrebno za procjenjivanje nemjerene proizvedene vode, ako QI nije u potpunosti mjerena

Izvezena voda Odjel za rad i održavanje, računovodstvo, mrežni registar

Ukoliko protoci nisu u potpunosti mjereni, neophodni su podaci s terena

2

Voda koju potroše svi mjereni i naplaćeni potrošači

Računovodstveni podaci, mrežni registar

Potrošači u domaćinstvima i van njih

Voda koju potroše svi nemjereni i fakturisani potrošači

Domaćinstva:IHMs / AMsPotrošači van domaćinstava:terenske ankete, procjene iz literature

Za više informacija o pojedinačnim monitorima u domaćinstvima (IHM) i zonskim monitorima (AM) vidi Dopunske materijale 4.2

Voda koju potroše svi nemjereni i nefakturisani i ovlašteni potrošači

Domaćinstva:IHMs / AMs Potrošači van domaćinstava:terenske ankete, procjene iz literature

Ovlašteni korisnici:Npr. irigacija parkova, pranje ulica, vatrogasci 3

Voda koju potroše svi mjereni i nefakturisani i ovlašteni potrošači

Računovodstveni podaci, mrežni registar

Ovlašteni korisnici:npr. opštinske zgrade, spremnici

Voda koju koristi samo vodovodno preduzeće (za operativne potrebe, kao što je ispiranje cijevi i filtera/sita)

Procjene / pregledi

Procjena za Njemačku:1.3-1.5 % od QI(tretirana), 1 % od QI (bez tretmana) (Mutschmann, 1995)

4

Procjena potrošnje od ilegalnih priključakaProcjena potrošnje od pokvarenih i premoštenih vodomjera

Podaci prethodnog perioda, pregledi od kuće do kuće u zoni uzorka

Procjena za Njemačku:QAL = 1.5-2.0% od QI (DVGW W392, 2003)Prva procjena za zemlje u razvoju: QAL≈ 5% od QI

5

Voda izgubljena radi grešaka u rukovanju podacima

Procjene / preglediPrva procjena za pokvarene vodomjere:0.25 % od QI (Thornton, 2008)

6


2 Radna procedura

1. Postavljanje obrasca za vodni bilans

Vodni bilans treba da se radi putem tabele (Excel) u kojoj su sve komponente proizvodnje vode, potrošnje i gubitaka navedene i sumirane.

2. Korak-po-korak izvršenje vodnog bilansa

Izračun vodnog bilansa može se podijeliti u šest koraka (uporedi sa poglavljem 4.3.2 Uputstava):

1. Određivanje količine koja je distribuirana u sistemu QI2. Određivanje / procjenjivanje fakturisane ovlaštene potrošnje QBA3. Određivanje / procjenjivanje nefakturisane ovlaštene potrošnje QUA4. Obračun ovlaštene potrošnje QA = QBA + QUA5. Procjena prividnih gubitaka QAL6. Obračun stvarnih gubitaka vode QRL = QL – QAL

Ako su potrebni podaci već bili prikupljeni, onda tabelu treba popuniti samo prema šest radnih koraka.

3. Dodatne analize

Rezultat obračuna vodnog bilansa će biti procjena ukupnih stvarnih gubitaka QRL.Vodni gubici dalje mogu da se podijele u različite komponente sistema korištenjem rezultata procjene i kvantifikacije stvarnih gubitaka vode (drop-test rezervara, minimalni noćni protok, itd.).

Vodni bilans je zasnovan na brojnim procjenama. Radi toga pouzdanost i tačnost podataka mora se kritički procijeniti. To se može uraditi metodom limita od 95% pouzdanosti.


3 Primjer obračuna

Korak Kolona Komponenta Izvor Skraćen./formula [m3/a] Volumen Udio [%]

1 A 'Ušlo' u sistem Mjereno QI 324,280,329 100.000

2 B Izvezena voda Mjereno 3,124,890 0.964

C Faktur. izmjerena potro. u domaćinstvima Mjereno 75,666,400 23.334

D Faktur. mjerena potrošnja van domaćin. Mjereno 18,483,979 5.700

E Fakturisana neizmjerena potrošnja u domaćin. Procjena 101,856,451 31.410

F Faktur. nemjerena potrošnja van domaćin. Procjena 6,809,887 2.100

G Fakturisana ovlaštena potrošnja Suma B-F QBA 205,941,607 63.507

3 H Nefakturisana izmjerena potrošnja u domaćin. Mjereno 0 0.000

I Nefaktur. mjerena potrošnja van domaćin. Mjereno 0 0.000

J Nefakturisana izmjerena ovlaštena potrošnja. Mjereno 0 0.000

K Nefakturisana neizmjerena potrošnja u domaćinstvima Procjena 0 0.000

L Nefakturisana neizmjerena potrošnja van domaćinstava Procjena 74,584 0.023

M Nefakturisana neizmjerena ovlaštena potrošnja Procjena 38,914 0.012

N Voda koju potroši sam vodovod Mjereno 25,942 0.008

O Nefakturisana ovlaštena potrošnja Suma H-N QUA 139,441 0.043

4 P Ovlaštena potrošnja Suma G+O QA = QBA + QUA 206,081,048 63.550

5 Q Potrošnja iz ilegalnih priključaka Procjena 12,646,933 3.900

R Potrošnja kod pokvar. i zaobiđenih vodomjera Procjena 2,269,962 0.700

S Voda izgubljena radi grešaka u rukovanju podacima Procjena 324,280 0.100

T Prividni gubici vode Suma Q-S 15,241,175 4.700

6 U Ukupni gubici vode Minus A-T QL = QI - QA 118,199,281 36.450

V Stvarni gubici vode Razlika U-T QRL= QL – QAL 102,985,106 31.750


4 Literatura

DVGW, Arbeitsblatt W 392 Rohrnetzinspektion und Wasserverluste - Maßnahmen, VerfahrenundBewertung. : Deutsche Vereinigung des Gas- und Wasserfaches (DVGW), Bonn, 2003.

Mutschmann, J. and Stimmelmayr, F., Taschenbuch der Wasserversorgung, Braunschweig, Vieweg, 1999.

Farley, M.: Leakage Management and Control, WHO, 2001.

Thornton, J., Sturm, R. and Kunkel, G., Water Loss Control, McGraw-Hill, 2008.

4.4 Granice pouzdanosti Dopunski materijali


Dopunski materijal 4.4Upotreba 95% limita pouzdanosti

Cilj

Vodni bilans zasnovan je na većem broju mjerenja i procjena za određivanje prividnih i stvarnih gubitaka u vodovodnom sistemu. Greške prilikom određivanja mogu dovesti do neodgovarajuće strategije za gubitke vode. Radi toga je neophodno kritički procijeniti rezultate vodnog bilansa. Praktičan pristup rješavanja neizvjesnosti je pokušaj da se ista odredi. Upotreba limita pouzdanosti od 95% uspostavljena je kao postupak za ocjenu stepena nesigurnosti pojedinih komponenata vodnog bilansa.

Opis korak-po-korak metoda limita pouzdanosti od 95% dat je u ovom dopunskom materijalu, uključujući i važne definicije i potrebne podatke. Predstavljen je i primjer tabele vodnog bilansa sa primjenjenim limitom pouzdanosti od 95%.

Ciljna grupa

Vodovodna preduzeća koja žele da procjene tačnost njihovog obračuna vodnog bilansa.

4.4 Granice pouzdanostiDopunski materijali

1 Ono što se traži

Osnovne DEFINICIJE

1 Opseg tačnosti

Opseg vrijednosti, definisan statističkim razmatranjem, u kome se stvarna vrijednost može naći sa određenom vjerovatnoćom.Opseg tačnosti mora uzeti u obzir informacije o pouzdanosti, kao i o tačnosti.

2 95% limit pouzdanosti

Označava da stvarna vrijednost sa vjerovatnoćom od 95% leži unutar definisanog opsega tačnosti. Statističkim riječnikom rečeno, ovo znači da 95% posmatranja pada unutar ranga od ± 1.96 standardne devijacije (σ) oko srednje vrijednosti.


• Popunjena tabela vodnog bilansa.• Informacije o tačnosti podataka koji su korišteni za izradu vodnog bilansa.

2 Radna procedura

1 Procjena opsega tačnosti za svaku komponentu vodnog bilansa

Za svaku mjerenu i procijenjenu vrijednost vodnog bilansa mora se definisati opseg tačnosti.Prema Alegre i drugi, praksa pokazuje da, općenito, oni koji daju podatke nemaju detaljne informacije o pouzdanosti i tačnosti, ali da su u stanju dati kompetentne pretpostavke.U sljedećoj tabeli dat je primjer odnosa između porijekla podataka i njihove tačnosti:

Porijeklo podataka Opis Razred i tačnosti

Mjerene količine Količina proizvedene vode (ušlo u sistem), izmjerena potrošnja, izmjerena izvezena voda +- 0,1 do 2,0%

Procijenjene količine Nemjerenapotrošnja, prividnigubici +- 5 do 50%

Izvedene vrijednosti Neprihodovanavoda, stvarnigubici Zavisi od tačnosti izmjerenih i procijenjenih ulaznih podataka


2 Određivanje standardne devijacije za svaku komponentu vodnog bilansa

Standardna devijacija za svaku komponentu se računa kako slijedi:

Gdje je S standardna devijacija Q Komponenta vodnog bilansa [m³] AB opseg tačnosti komponente

3 Određivanje varijance za svaku komponentu vodnog bilansa

Varijanca za svaku komponentu se računa kako slijedi:

Gdje je V varijanca

4 Određivanje akumulirane nepouzdanosti

Izračunate varijance pojedinih komponenti vodnog bilansa moraju se dodati da se dobije akumulirana nepouzdanost (npr. varijance svih komponenti fakturisane ovlaštene potrošnje moraju se dodati). Standardna devijacija određenih vrijednosti se radi na sljedeći način: Opseg tačnosti izvedenih vrijednosti se utvrđuje na sljedeći način:

5 Analiza rezultata

Rezultat metoda pouzdanosti od 95% je izvedeni razred tačnosti za stvarne gubitke vode.Preduzeće bi uvijek trebalo da provjeri kvalitet rezultata. Ako se bude smatralo neophodnim da se popravi pouzdanost procijena, nejveći prioritet se pridaji komponenti vodnog bilansa sa najvećom varijancom. Tačnost stvarnih gubitaka može se provjeriti i nezavisno, bottom-up kalkulacijom ili analizom komponenti.

3 Primjer obračuna

Primjer se zasniva na obračunu vodnog bilansa iz dopunskog materijala 4.3. Radni koraci su izdvojeni kako slijedi:

4.4 Granice pouzdanostiDopunski materijali

Korak Boja

1 Definisanje opsega (razreda) tačnosti

2 Računanje standardne devijacije

3 Izračunavanje varijanci

4 Određivanje akumuliranih nepouzdanosti

Komponenta Izvor* Količina m3/a

Opseg tačnosti AB

Standardna devijacija Varijanca V Komentar

na varijancu

A Ušlo u sistem M 324,280,329 ± 1,0 1,654,491 2,737*106

B Izvezenavoda M 3,124,890 ± 1,0 15,943 254,189*103

C Fakturisana mjerena potr. u domaćinst. M 72,541,510 ± 0,5 185,055 34,245*106

D Faktur. mjerena potr. van domaćinstava M 18,483,979 ± 0,25 2,357,650 5,558*109

E Fakturisana nemjer. potr. u domaćins. E 101,856,451 ± 20 10,393,515 108,025*109

F Faktur. nemjerena potrošnja van domaćinstava E 6,809,887 ± 15 521,165 271,612*106

G Faktur. ovlaštena potrošnja D 205,941,607 10.16 10,671,916 113,889*109 Suma B-F

H Nefak. mjerena potr. u domaćin. M 0.00 - - -

I Nefak.mjerena potr. van domaćins. M 0.00 - - -

J Nefak. mjerena ovlaštena potr. M 0.00 - - -

K Nefak. nemjerena potr. udomać. E 0.00 - - -

L Nefak.nemjerena potr. u domaćinstvu E 74.58 ± 25 10 91

M Nefak. nemjerena ovlaštena potroš. E 38.91 ± 25 5 25

N Voda koju preduzeće samo potroši M 25.94 ± 10 3 11

O Nefak. ovlaštena potrošnja D 139.44 15.78 11 126 Suma H-N

P Ovlaštena potrošnja D 206,081,048 10.15 10,671,916 113,889*109 G+O

Q Potrošnja iz ilegalnih spojeva E 12,646,933 ± 50 3,226,258 10,408*109

R Potrošnja iz pokvar. i premoštenih vodom. E 2,269,962 ± 50 579,072 335,324*106

S Izgubljenavoda (greške u rukovanju podacima) E 324,280 ± 50 83 6,843

T Prividni gubici vode D 15,241,175 42.17 3,277,814 10,750*109 Q-S

U Ukupni gubici vode D 118,199,281 17.91 10,799,392 116,627*109 A+P

V Stvarni gubici vode D 102,958,106 21.49 11,286,199 127,378*109 T+U

* Gdje je: (M) = mjereno, (D) = izvedeno, (E) = procjenjenakoličina.


4 Literatura

H. Alegre, J.M. Baptista, E. Cabrera, F. Cubillo, P. Duarte, W. Hirner, W. Merkel and R. Parena, Performance Indicators for Water Supply Services. IWA Publishing. London, 2007.

Lambert, A. O. Assessing Non-Revenue Water and its Components - a practical approach, 2003, Vol. August 2003, pp. 50-51.

Liemberger, R.: Analyse und Reduktion von Wasserverlusten, 2008

Thornton, J., Sturm, R., Kunkel, G.: Water Loss Control, MacGrah-Hill, 9 June 2008.

4.5 Obračun drop-testaDopunski materijali


Dopunski materijal 4.5Obračun drop-testa

Cilj

Spremnici vode takođe mogu biti izvori stvarnih gubitaka. Provođenje drop-testa je čest metod za provjeru nepropusnosti rezervoara i zato je to dio procjene i kvantifikacije stvarnih gubitaka.

Ovaj dopunski materijal daje opis korak-po-korak o postupku provođenja drop-testa, uključujući pripremu i izvršenje. Na kraju, prikazana je i analiza rezultata mjerenja.

Ciljna grupa

Vodovodna preduzeća koja provode procjenu i kvantifikaciju stvarnih gubitaka.

4.5 Obračun drop-testa Dopunski materijali


1.1 Priprema

1. Uspostava alternativne isporuke vode

Prije nego što se može provesti drop-test, za zonu isporuke mora se uspostaviti alternativni izvor vode. Opcije su:

• U slučaju dvokomornog spremnika, izolujte jedan i provedite drop-test naizmjenično u oba dijela spremnika. U slučaju jednokomornog spremnika, iskoristiti bajpas - premosnicu, ili

• Uredite isporuku vode iz drugog rezervoara – susjedne zone. Prilikom isporuke u testnoj zoni tokom provođenja testa, granični ventili zone moraju se prearanžirati.

• Ako se ne može uspostaviti alternativni izvor vode za isporuku, onda isporuka mora biti prekinuta. U tom slučaju, zahvaćene potrošače treba obavijestiti o prekidu isporuke vode.

2. Izbor perioda trajanja testa

Test može trajati između 4 i 24 sata.Tokom pripremnog procesa, treba uzeti u obzir da:

• Testni period kraći od 4 sata se ne preporučuje, jer curenje usljed malih pukotina ili pokvarenih brtvila može da se uoči tek veoma postepeno.

• Da bi se dobili dobri rezultati period testiranja treba biti najmanje 12 sati.• Što je duži period testiranja to su dobiveni rezultati pouzdaniji.

3. Određivanje datuma testiranja

Ako isporuka mora da se prekine, test treba planirati dosta unaprijed kako bi imali dovoljno vremena obavijestiti sve potrošače. Glavni dio drop testa treba biti proveden tokom noćnih sati.

4. Određivanje zapremine rezervoara

Za analizu drop testa mora se izračunati zapremina rezervoara koji se testira. Prilikom određivanja geometrije u obzir treba uzeti sljedeće:

• Zapreminu treba odrediti što je moguće tačnije.• Uzmite u obzir sve moguće ugrađene komponente (zidovi, nosači, itd).


Na slici 1 dat je primjer geometrije rezervoara.

Slika 1: Vertikalni presjek i plan osnove (tlocrt) rezervoara

Jednačina:

Gdje je: Hmax Maksimalni level vode [m2] Di Unutr. promjer [m] Vi Zapremina [m3] Lc Dužina komponente [m]

5. Provjeravanje ventila

Prije provođenja testa treba identifikovati pokvarene ventile rezervoara (ako ih ima). Sljedeće testove treba provesti:

• Sve ventile treba provjeriti na vidljiva curenja.• Sve ventile treba provjeriti da li se mogu zatvoriti do kraja i da li su nepropusni (ne

kapaju).• Pokvarene ventile treba popraviti ili zamijeniti.

4.5 Obračun drop-testa Dopunski materijali

6. Odabir odgovarajuće tehnike za mjerenje nivoa vode

Prije započinjanja drop testa treba odabrati odgovarajuću i dobro funkcionirajuću tehniku mjerenja. Postoje sljedeće opcije:

• Gradijent. skala• Mjerač dubine• Transduktor pritiska u kombinaciji sa logerom podataka.

1.2 Izvršenje

1. Nakon uspostave alternativnog izvora, zatvorite sve izlazne ventile

2. Napunite rezervoar do maksimalne visine Hmax

3. Zatvorite sve ulazne ventile

4. Počnite i provedite mjerenje• U redovnim vremenskim razmacima:• Mjerite nivo vode• Zabilježite vrijeme (čas) mjerenja.

5. Završite mjerenje• Izmjerite nivo vode na kraju testa.• Zabilježite vrijeme (čas) posljednjeg mjerenja.


2 Analiza rezultata mjerenja

Izračunajte gubitke vodeDa bi odredili gubitke vode iz testiranog rezervoara mora se uraditi sljedeći obračun:

Jednačina:

Gdje je: ∆h … [m] Q_(L ) … [m^3/h]

3 Literatura

Farley, M.: Leakage Management and Control, WHO, 200.

Thornton, J., Sturm, R. and Kunkel, G., Water Loss Control, McGraw-Hill, 2008.

4.6 Analiza minimalnog noćnog protoka Dopunski materijali


Dopunski materijal 4.6Analiza minimalnog noćnog protoka

Cilj

Mjerenje minimalnog noćnog toka je mjerenje koje se često koristi za procjenu stvarnih gubitaka u distributivnim sistemima sa neprekidnom isporukom vode. Metod počiva na pretpostavki da potrošnja u domaćinstvima tokom noćnih sati pada gotovo na nulu.To je jednostavan pristum složenom problemu i zahtjeva samo ograničen skup podataka.

U okviru ovog radnog materijala dat je opis korak-po-korak metode minimalnog noćnog toka. Na osnovu procjene curenja od pucanja i pozadinskog curenja (BABE), objašnjenja je analiza dobivenih podataka.

Ciljna grupa

Vodovodna preduzeća koja provode procjenu i kvantifikaciju stvarnih gubitaka (samo za sisteme sa neprekinutom isporukom).

4.6 Analiza minimalnog noćnog protokaDopunski materijali

1 Šta je potrebno


• Broj potrošača u odabranoj zoni• Broj i vrsta potrošača u ne-domaćinstvima u odabranoj zoni• Prosječni noćni pritisak u zoni• Noć-na-dan faktor• Dužina cijevi (BABE)• Broj priključaka na mrežu (obično procijenjeni broj na osnovu broja objekata/kuća)

(BABE). Broj instalacija (cijevi-česmi, kućne instalacije, koljena, dihtunzi, itd.) (BABE)


2.1 Priprema za mjerenje

1 Izbor zone

Mjerenje se može izvršiti ili za cijeli sistem ili po diskretnim zonama, koje se odvajaju zatvaranjem graničnih ventila. Što je manja i bolje definisana zona, biće bolji i rezultati mjerenja.

2 Planiranje odvajanja zone isporuke vode

• Diskretne zone mogu se stvoriti zatvaranjem graničnih ventila.Svi zatvoreni ventili moraju se identifikovati, a njihova funkcionalnost treba se unaprijed provjeriti.

• Mora se obezbijediti kontinuirana isporuka vode u ostalim zonama dok traje mjerenje.

3 Identifikacija Qin i Qtrans

Potrebno je utvrditi količinu vode koja je ušla u zonu Qin i vode koja je izvezena odnosno prebačena u susjedne zone Qtrans.


4 Mjerenje Qin, Qtrans i Qbulk

• Moraju se odabrati mjesta 'snimanja' (mjerenja).Za mjerenje će se koristiti (kalibrirani ili provjereni) postojeći veliki – industrijski vodomjeri (velikog protoka). Ako nema ugrađenih vodomjera, koristiti prenosne mjerače protoka. Dobivene podatke treba unijeti i sačuvati u elektronskom obliku za dalju obradu.

• Veliki potrošači koji nisu domaćinstva, Qbulk, sa noćnom potrošnjom preko 500 l/h moraju se evidentirati, kao što su aerodromi, veliki hoteli, pivare, bazeni itd.

5 Izbor dužine trajanja i fiksiranje perioda mjerenja

• Za mjerenje se biraju noćni sati, obično između 2 i 4 poslije ponoći. Test takođe može početi i u ponoć.

• Mjerenje se treba vršiti najmanje dvije sedmice da bi se odredila kvalitetna vrijednost prosječnog MNF-a.

• Period mjerenja može se odrediti na kratak rok, jer nisu potrebne informacije o potrošačima.

6 Uspostava protokola mjerenja

U svrhu upućivanja svih radnika koji učestvuju u mjerenju, treba napraviti protokol mjerenja sa vremenskim planom i jasnim instrukcijama.

2.2 Provođenje mjerenja

1. Zatvorite granične ventile radi formiranja diskretne zone

Svi granični ventili moraju se zatvoriti prijie početka mjerenja.

2. Počnite i provedite mjerenje

• Količine se moraju bilježiti na svim mjeračima kada test započne.• Svi relevantni tokovi moraju se snimiti u izabranim vremenskim intervalima.• Zabilježite vrijeme (sat) mjerenja.

3. Završite mjerenje

• Test se završava sa posljednjim mjerenjem.• Sistem se vraća u početno stanje.


3 Analiza

Noćni tok se sastoji od:

Komponente noćnog toka Skraćenica Jedinica Izvor Komponente

noćnog toka

Normalno legitimno korištenje vode Potrošači u domaćinstvima Qdom [l/h] Procjena

Mali potrošači koji nisu u domaćinstvima Qbulk,small [l/h] Procjena

Veliki ne-domaćinski potrošači (>500 l/h) Qbulk, large [l/h] Mjereno

Transfer Transfer vode u susjedne zone Qtrans [l/h] Mjereno

Gubici Qloss Pozadinski gubici Qloss,BG [l/h] Procjena

Puknute cijevi Qloss,B [l/h] Izračunato

Procjena stvarnih gubitaka kod minimalnog noćnog toka izračunava se kako slijedi:

Tokom testa zabilježene su količine vode koja je ušla u sistem Qin, preusmjerene i izvezene vode Qtrans i vode koju su potrošili veliki potrošači van domaćinstava Qbulk,large. Od izmjerenih vrijednosti treba se formirati prosjek za sva mjerenja. Veličine koje nedostaju mogu se procijeniti na osnovu procjene curenja od pucanja i pozadinskog curenja (BABE metod).

1. Procjena noćne potrošnje u domaćinstvima

• Iskustvo je pokazalo da je 6% ukupne populacije Npop aktivno tokom noći.• Noćna potrošnja aktivne populacije Qnc značajno varira od zemlje do zemlje. Dobra

procjena može se izvesti preko prosječne zapremine vodokotlića.U literaturi, 10 l/p/h se preporučuje za Qnc od strane Južnoafričke komisije za vodna istraživanja, i 20 l/p/h od strane Heydenreich i Hoch (Njemačka publikacija).


2. Procjena male potrošnje van domaćinstavaPotrošnju ovakvih korisnika, Qbulk,small, nepraktično je mjeriti i takođe, teško za procijeniti. Prvo, svi mali ne-domaćinski potrošači u diskretnoj zoni trebaju se identifikovati i izlistati, kao što su:• Radnje, benzinske stanice, policija, javni toaleti itd. • Restorani, kafei, hosteli, hoteli, bolnice, itd.• Proizvodni pogoni, farme, itd.

Potrošači se onda grupišu u kategorije slične potrošnje.Tipična noćna potrošnja se onda procjenjuje za svaku grupu. To se može uraditi na osnovu procjene o prosječnoj dnevnoj potrošnji Qd. Procjene za Qd mogu se naći u literaturi i uvijek se trebaju zasnivati na 'veličini' potrošača, npr.:

• Broj zaposlenih (u radnjama)• Broj stolova (restorani) ili kreveta (hoteli, bolnice, itd)• Vrsti djelatnosti i broju radnika (za proizvodne pogone), vrsti i broju životinja (farme)

Noćna potrošnja se određuje na sljedeći način:

Gdje je Qh min [m³/h] Minimalna noćna potrošnja po satu Qd [m³/d] Prosječna dnevna potrošnja fh min [-] Minimalni factor posatu

Minimalni faktor po satu fh može varirati od 0,06 za manja mjesta do 0,38 za velike gradove.

3. Procjena pozadinskih gubitakaPozadinski gubici iz distributivnih cijevi, priključaka na mrežu i instalacija mogu se procijeniti prema BABE metodi na sljedeći način:

• Cijevi:40 l/(km cijevi * h)• Priključak na mrežu (cijev do potrošačevih instalacija):3 l (po priključku * h)• Priključak (cijev do vodomjera):1.0 l/( po priključku * h)Gore navedene vrijednosti su samo preporuka.Za sve procjene moguće je odstupanje +/- 50%, u zavisnosti od stanja infrastrukture i lokalnih uslova.


4. Obračun gubitaka uslijed pucanja cijevi Qloss,B

Nakon mjerenja o određivanja procjene, ostaju samo količine od pucanja cijevi i grešaka učinjenih u procjenama.Izračunava se prema jednačini 1.

5. Konverzija na dnevne količine

Rezultati noćnog mjerenja moraju se konvertovati u dnevne količine stvarnih gubitaka.Noćni pritisak obično je viši nego prosječan pritisak u sistemu. Ekstrapolacija noćnog curenja može voditi do preuveličavanja. Zbog toga, mjerenja se moraju pomnožiti sa dnevno-noćnim faktorom (NDF). Tipične vrijednosti sa sisteme sa gravitacionim pritiskom je između 18 i 24:

Gdje je Paverage [m] Prosječni pritisak u sistemu Ptest [m] Pritisak tokom noćnog mjerenja

4 Literatura

Farley, M.: Leakage Management and Control, WHO, 2001.Heydenreich, M. and Hoch, W., Praxis der Wasserverlustreduzierung, wvgwWirtschafts- und Verlagsgesellschaft Gas und Wasser mbH, 2008.Morrison, J., Tooms, S. and Rogers, D., District Metered Areas Guidance Notes, IWAPublishing, London, United Kingdom 2007Mutschmann, J. and Stimmelmayr, F., Taschenbuch der Wasserversorgung, Braunschweig, Vieweg, 1999.Southafrican Water Research Commission: Development of a standardised approach to evaluate burst and background losses in water distribution systems in South Africa, South African Night Flow Analysis Model (SANFLOW), User Guide, WRC Report No TT 109/99, June 1999UK Water Industry: The ‘Managing Leakage’ Series of Reports, Report F: Using Night Flow Data, 1994, ISBN: 1 898920 11 7

4.7 Stvarni gubici u sistemima sa isprekidanom isporukom Dopunski materijali

sa fokusom na upravljanje pritiskomUputstva za smanjenje gubitaka vodeDopunski materijal 4.7

Stvarni gubici u sistemima sa isprekidanom isporukom

Cilj

U zemljama u razvoju, vodovodni sistemi često imaju isprekidanu isporuku vode. Tokom noćnih sati, sistemi često nisu pod pritiskom, a ako i jesu pod pritiskom, karakteristike toka nisu tipične za noćni tok, pošto potrošači pune svoje privatne tankove za vodu. Radi toga, konvencionalne metode, kao što je analiza minimalnog noćnog toka (MNF), ne mogu se koristiti za kvantifikaciju stvarnih gubitaka u takvim sistemima. Umjesto toga, za procjenu stvarnih gubitaka moraju se koristiti stop-tap ili metod pokretnog spremnika. U ovom dopunskom materijalu opisan je metod mobilnog spremnika za određivanje stvarnih gubitaka u sistemima sa isprekidanom isporukom vode, uključujući šta je potrebno, radni postupak i analizu dobivenih rezultata.Jedina razlika između mobilnog tanka i metode 'stop-tap' je što se kao izvor vode koristi ulična cisterna umjesto redovne isporuke vode. Ovo daje prednost u smislu da je ne mora prekidati redovna isporuka vode čime se gubi manje vode, što opet čini mobilni tank metodom koja je više primjenjiva u zemljama u razvoju.

Ciljna grupa

Svako preduzeće za isprekidanom isporukom koje procjenjuje i kvantifikuje stvarne gubitke u svom distributivnom sistemu.

4.7 Stvarni gubici u sistemima sa isprekidanom isporukomDopunski materijali

1 Šta je potrebno


Isporuka vode tokom testnog perioda se mora prekinuti. Prema tome, nisu potrebne informacije o potrošnji za određivanje stvarnih gubitaka. Potrebno je samo dobro poznavanje same mreže, kao što je struktura cjevovoda i položaj graničnih ventila.

Potrebna oprema

• Obična kamion-cisterna za vodu; Vodena pumpa;• Sklop cijevi sa ventilom (radi kontrole pritiska) i transduktor pritiska (za zapisivanje

vrijednosti pritiska);• Vodomjeri s lodžerima podataka;• Bajpas (premosnica) sa ventilom (za kontrolu pritiska).


2.1 Priprema za mjerenje

1 Izbor zone

• Zona treba da je takva da se lako izoluje od ostatka sistema.• Veličina testne zone treba biti oko 100 priključaka ili 500 m dužine cijevi.

2 Planiranje odvajanja zone isporuke vode

Zona mjerenja uspostavlja se zatvaranjem graničnih ili ubačenih mobilnih ventila. Sve ventile koji se moraju zatvoriti treba identifikovati i provjeriti njihovu ispravnost.

3 Odabir datuma testiranja i perioda mjerenja

• Datum testiranja treba biti fiksiran nekoliko dana unaprijed.• Test treba obaviti tokom prekida u isporuci vode da se izbjegnu neprijatnosti prema

potrošačima.


4 Obavještavanje korisnika

Potrošači koji žive u odabranoj zoni trebaju biti obaviješteni o testu putem letaka, nekoliko dana unaprijed. Ovo će razviti svijest o radovima koji slijede.

5 Uspostava protokola mjerenja

U svrhu upućivanja svih radnika koji učestvuju u mjerenju, treba napraviti protokol mjerenja sa vremenskim planom i jasnim instrukcijama.

6 Postavljanje opreme

• Mobilni tank (cisterna) mora biti postavljen u testnoj zoni. Mora biti opremljen sistemom cjevi koje mogu izvući vodu iz cisterne i ubaciti je u testnu zonu korištenjem mobilne pumpe.

• Mora se postaviti i bajpas cijev da djelimično vraća vodu u tank-cisternu.• Dopunski materijal4.7 Stvarni gubici u sistemima sa isprekidanom isporukom• Ventile treba postaviti na povratnu liniju pumpe, radi upravljanja zonskim pritiskom.

Moraju se postaviti najmanje dva vodomjera – sa pulsnom glavom i logerom podataka.Jedan na sklop cijevi na mobilnom tanku radi mjerenja protoka u diskretnu zonu.Drugi vodomjer mora biti postavljen na bajpas da mjeri povratni tok u mobilni tank.

• Pritisak se može posmatrati putem transduktora pritiska na tački isporuke (u zonu).• Dodatni vodomjeri, transduktori pritiska i logeri podataka mogu se postaviti u zoni radi

prikupljanja više informacija o mjestima curenja, kao i o željenim nivoima pritiska.

Slika 1: Postavljanje testa mobilnim tankom

4.7 Stvarni gubici u sistemima sa isprekidanom isporukomDopunski materijali

2.2 Provođenje mjerenja

Za izvršenje mjerenja – počevši od odvajanja zone do vraćanja u početno stanje – treba predvidjeti period od 8 sati. Period mjerenja može se takođe koristiti za otkrivanje i lokalizaciju curenja kao i za detekciju nedostataka u testnoj zoni (npr. loša praksa popravki, ili priključaka na mrežu sa nedovoljnom zaštitom).

1. Zatvorite granične ventile i priključke na mrežu

Svi granični ventili i priključci na mrežu moraju biti zatvoreni. Priključci na mrežu mogu biti zatvoreni ili unutar zgrada (stop-tap) ili cijevi priključka mogu biti privremeno 'odsječeni' ili 'uključeni'.

2. Počnite mjerenje

• Zabilježite vrijednost na vodomjeru prije početka mjerenja.• Mjerenje počinje ubacivanjem vode u izolovanu zonu putem mobilnog tanka.

3. Održavanje pritiska

• Predefinisani pritisak mora se održavati na tački isporuke putem upravljanja ventilom na toj jedinici. Pritisak treba da bude onoliki kao pod normalnim operativnim uslovima.

• Može se desiti da curenje bude toliko da se sistem ne može staviti pod pritisak. U tom slučaju, mjesta najvećeg curenja treba otkriti i popraviti. Nakon toga, mjerenje se može ponoviti.

4. Praćenje bajpas vodomjera

Pošto su svi priključci na mrežu i granični ventili zatvoreni, očitavanje bajpas vodomjera je direktna indikacija curenja u testnoj zoni.

5. Završite mjerenje

Test treba provoditi ili dok se tank ne isprazni ili dok se ne postignu stabilni uslovi u testnoj zoni. Konstantan pritisak i protok je neophodan da dovede do reprezentativnih vrijednosti gubitaka vode u testnoj zoni.


3 Analiza

1. Odabir testnih rezultata

Za kvantifikaciju stvarnih gubitaka QRL, trebaju se koristiti samo rezultati onih testova gdje je održavan prosječni radni pritisak tokom određenog vremena.

2. Izračunavanje stvarnih gubitaka

Pretpostavka je da su mjereni protoci Qtest jednaki stvarnim gubicima QRL pod uslovima isprekidane isporuke:

Gdje je QRL [m3/a] Stvarnigubicivode Qtest [l/s] Gubici vode tokom testa Nhwsp [h/d] Broj časova po danu kad je testna zona bila pod pritiskom

4 Literatura

Farley, M., Leakage Management and Control. WHO, 2001.

Farley, M. and Trow, S., Losses in Water Distribution Networks, IWA Publishing, 2003.

Kumar, A., Leak detection using the tanker technique, Tata Conulting Engineers, presented at an ISWA workshop on leak detection and prevention, 1991.

4.8 ILI proračunDopunski materijali


Dopunski materijal 4.8Određivanje indeksa infrastrukturnog curenja (ILI)

Cilj

Indeks infrastrukturnog curenja (ILI) je važan pokazatelj performansi koji se koristi za brzo izražavanje efikasnosti u upravljanju godišnjih stvarnih gubitaka i potencijal za dalje smanjenje.Formira se odnosom indikatora performansi Trenutnih godišnjih gubitaka (CARL) i Neizbježnih godišnjih stvarnih gubitaka (UARL).

Ovaj dopunski materijal objašnjava kako ILI može da si izračuna i koji podaci su za to potrebni. Dat je primjer obračuna i napomene za analizu ILI-ja.

Ciljna grupa

Svako preduzeće koje planira da provede program za smanjenje gubitaka vode i koje traži međunarodno poređenje godišnjih stvarnih gubitaka (benchmarking).

4.8 ILI proračun Dopunski materijali

1 Šta je potrebno

Šta je vodovodnom preduzeću potrebno za obračun UARL

Pošto je UARL zasnovan na empirijskim podacima, vodovodno preduzeće mora ispuniti sljedeće kriterijume da bi koristilo ovaj pokazatelj:

• Broj priključaka Nc>3.000 Prosječni pritisak pa>25 m• Osnovni potrebni podaci

Za obračun ILI-ja potrebni su sljedeći podaci:

Skraćenica Podatak Jedinica Izvor Potrebno za

QRL Količina stvarnih gubitaka [m³/a] Iz obračuna vodnog bilansa CARL

Ndwsp Broj dana kada je sistem pod pritiskom (w.s.p.) [ - ] Tehnički odjel CARL

Nc Broj priključaka na mrežu (od cjevovoda do ivice ulice) [ - ] Sistem naplate, CIS UARL

LN Ukupna dužina mreže (cjevovod) [km] Tehnički odjel, Mrežni registar UARL

LpUkupna dužina privatnih priključaka od tačke privatne linije (u odnosu na cijeli priključak)

[km]Slučajne inspekcije, CIS (u 50& vodovoda u svijetu, vrijednost je 0)

UARL

pa Prosječan radni pritisak (kada je sistem pod pritiskom) [m] Tehnički odjel UARL


1 Izračunavanje CARL-a

Trenutni godišnji stvarni gubici (CARL) računaju se na sljedeći način:


2 Objavljene međunarodne procjene UARL-a

Neizbježni godišnji stvarni gubici (UARL) opisuju najniže stvarne godišnje gubitke koje je tehnički moguće postići u vodovodnom sistemu sa dobrom upravom i dobrim infrastrukturnim uslovima.Procjene za vrijednost UARL zasnovane su na procjenama od pucanja i pozadinskog curenja (BABE) i izvedene su za različite dijelove sistema iz određenog broja objavljenih međunarodnih podataka:

Komponenta sistema Količine

Distributivne cijevi litarkm cijevi/dan/ m pritiska

Priključak na mrežu (do granice posjeda) litarpriklj. / dan / m pritiska

Priključak na mrežu (do granice posjeda do vodomjera) litarkm cijevi/dan/ m pritiska

3 Modifikacija UARL-a u zavisnosti od uslova u sistemu

UARL se mora modifikovati zavisno od dužine cjevovoda, broja priključaka na mrežu, dužine privatnih priključnih cijevi i prosječnog pritiska u sistemu, kako slijedi:

4 Izračunavanje ILI-ja

ILI se računa na sljedeći način:

18

+0,8

+25

4.8 ILI proračun Dopunski materijali

3 Primjer obračuna

1 Dati podaci

2 Obračun

• Izračunavanje CARL

• Modifikacija UARL u zavisnostioduslova u sistemu

• Izračunavanje ILI

4 Analiza

Svjetska banka je usvojila ILI kao mjeru za procjenu performansi curenja.Uvedeno je više kategorija za tehnički performans ILI-ja, kao i sugestija za njihovu interpretaciju:


Kategorija ILI

Razvijene zemlje A 1-2

B 2-4

C 4-8

D >8

Zemlje u razvoju A 1-4

B 4-8

C 8-16

D >16

• Kategorija A:Vodovodi sa dobrim stanjem infrastrukture. Vjerovatno postoji program smanjenja curenja. Dalje smanjenje gubitaka ne mora biti ekonomski profitabilno (osim ako ne postoje nestašice vode).

• Kategorija B:Postoji potencijal za poboljšanje. Treba razmotriti upravljanje pritiskom, bolju aktivnu kontrolu curenja i bolje održavanje mreže.

• Kategorija C: Vodovodna preduzeća sa lošim rezultatima curenja, koji se mogu tolerisati jedino ako vode ima u velikim količinama i ako je jeftina. Treba pojačati napore na smanjenju curenja.

• Kategorija D: Vodni resursi se neefikasno koriste. Vodovodi imaju problema sa starom ili lošom infrastrukturom ili imaju opušteniju politiku aktivne kontrole curenja. Program smanjenja curenja je apsolutno neophodan.

5 Literatura

Lambert, A. O. and R. D. McKenzie R. D., Practical Experience in using the Infrastructure Leakage Index, in Proceedings of the IWA Specialised Conference 'Leakage Management - A Practical Approach' pp 1- 16, Lemesos, Cyprus 2002.Lambert, A. O., Brown T.G., Takizawa M. and Weimer D., A Review of Performance Indicators for Real Losses from Water Supply Systems, in Journal of Water Supply: Research and Technology – Aqua 48 1999 pp 227--237.Lambert, A. O. International Report, Water losses management and technique, in Water Science and Technology: Water Supply. pp 1-20, 2002.Liemberger and McKenzie: Accuracy Limitations of the ILI – Is it an appropriate Indicator for Developing Countries?, in Proceedings of the IWA Specialised Conference 'Leakage 2005’ pp 1-8, Halifax, Nova Scotia, Canada, 2005.

4.9 Pripremanje akcionog plana Dopunski materijali


Dopunski materijal 4.9Pripremanje akcionog plana

Cilj

Kako bi se izabrale odgovarajuće mjere smanjenja curenja, koje su u skladu sa raspoloživim budžetom, međusobno konzistentne i planirane za odgovarajući trenutak, preduzeća treba da razviju akcioni plan. U okviru Uputstva, uveden je veći broj informacionih sistema, indikatora performansi i metoda analize i smanjenja curenja. Ne mora svaka mjera da se provede u svakom vodovodnom preduzeću, ali mora se izabrati odgovarajući skup mjera.

U okviru ovog radnog materijala, dat je pregled osnovnih podataka, analiza podataka, pokazatelja performansi i metoda za smanjenje gubitaka. Putem ček-liste, vodovodi mogu kreirati pregled onoga što su već uradili i verifikovati ono što im je još ostalo da urade – u zavisnosti od svake pojedinačne situacije.

Ciljna grupa

Preduzeća koja se pripremaju revidirati njihov akcioni plan za smanjenje gubitaka vode.

4.9 Pripremanje akcionog planaDopunski materijali

1 Šta je potrebno

Sada? Osnovni podaci Potrebni za? Strane u uputstvu

Informacioni sistemi

Zemljišna baza Osnov za sve informacione sisteme 116 - 117

Mrežni registar

Projektovanje DMA i PMA, rehabilitacija cijevi & zamjena, infrastrukturni menadžment, ALC, Hidraulični model mreže, UARL, (obračun vodnog bilansa)

118 - 122

Hidraulički model mreže Projektovanje DMA i PMA, upravljanje pritiskom, Planiranje rehabilitacije 123 - 127

Baza podataka o kvarovima Planiranje rehabilitacije, detekcija curenja, ALC 128 - 131

CIS Projektovanje DMA i PMA, hidraulički model mreže, UARL, izračun vodnog bilansa 132 - 135

Podaci iz drugih izvora

Informacije o sistemu Rehabilitacija cijevi & zamjena, infrastrukturni menadžment

Velike količine vode Izračun vodnog bilansa

Informacije o potrošač. Izračun vodnog bilansa

Potrošnja u domaćinstvima Izračun vodnog bilansa

Potrošnja komercijalnih korisnika Izračun vodnog bilansa

Industrijska potrošnja vode Izračun vodnog bilansa

Informacije o fakturisanju Izračun vodnog bilansa

Podaci o pritisku Projektovanje DMA i PMA, hidraulički model mreže

Podaci o protoku vode Projektovanje DMA i PMA, hidraulički model mreže

Analiza sistema

Procjena QRL iz spremnika vode Obračun vodnog bilansa, LA, QSCL, CARL 77

Procjena QRL iz prenosnog cjevovoda Obračun vodnog bilansa, LA, QSCL, CARL 77

Procjena QRL iz distributivnog cjevovoda Obračun vodnog bilansa, LA, QSCL, CARL 77 - 80


Procjena QAL Izračun vodnog bilansa, LA 80 - 81

Vodni bilans Fundametalne osnove za akcioni plan! 71 - 74

95% Limit pouzdanostiProcjena vodnog bilansa, ukoliko su razredi tačnosti previsoki, mora se poboljšati oračun vodnog bilansa

75 - 76

Određivanje potencijalauštede SPA

Finansijsko planiranje 88 - 89

Određivanje ELL Finansijsko planiranje 92 - 93

Pokazatelji performansi

Godišnji gubici LA Postavljanje ciljeva, poređenje s drugim vodovodima 82 - 83

Specifični gubici QSCL Postavljanje ciljeva, poređenje s drugim vodovodima 83

CARL Postavljanje ciljeva, poređenje s drugim vodovodima, ILI 84

UARL Postavljanje ciljeva, poređenje s drugim vodovodima, ILI 84 - 85

ILIEvaluacija uspjeha strategije upravljanja curenjem, postavljanje ciljeva, poređenje s drugim vodovodima

85 - 86

PMI Planiranje PMA 87

Metode Pogodan kao / za? Strane u uputstvu

Popravka curenjaKratkoročne mjereSmanjenje QRL putem skraćivanja vremena otkrivanja i popravke kvara

180 – 181

Aktivna kontrola curenja (ALC)Kratkoročne mjereSkraćenje QRL preko skraćenja perioda trajanja skrivenih curenja

172 – 179

Distrikt mjerne zone (DMA)

Srednjeročne mjereSkraćenje QRL u distributivnim sistemima putem kraćeg vremena otkrivanja i popravkeUnapređivanje znanja o problematičnim područjima

144 – 149

Zone mjerenja pritiska (PMA) & upravljanje pritiskom

Srednjeročne mjereSistemi sa previsokim pritiscima

150 - 171

4.9 Pripremanje akcionog planaDopunski materijali

Infrastrukturni menadžmentDugoročne mjereSmanjenje QRL kroz rehabilitaciju cijevi i zamjenu

182 – 188

Smanjenje netačnoti potrošačkih vodomjera i rukovanja podacima

Kratkoročne mjereSmanjenje QAL

62

Smanjenje neovlaštene potrošnje

Srednjeročne mjereSmanjenje QAL

62


1 Analiza raspoloživih informacija

• Koja komponenta vodnog bilansa je najznačajnija (prividni ili stvarni gubici, itd.)?• Koji problemi se mogu brzo i jeftino riješiti?• Kojima je potrebno više vremena i veći budžeti? Koje mjere se brzo isplate?• Koje mjere su preduzete u prethodnim godinama? Jesu li bile uspješne? Koji je budžet

odgovarajući da se potroši na smanjenje gubitaka vode (vidi SPA, ELL)?

2 Postavljanje ciljeva

• Šta želimo postići na kraći, srednji i dugi rok?• Postoje li nacionalni ciljevi za nivoe NRW-a?• Definišite TILI, TPMI i TARL.• Postavi prioritete (na početku može imati smisla fokusirati se na samo jednu komponentu).

3 Odabir odgovarajućih metoda

• Na osnovu identifikovanih problema i prioriteta, skup mjera treba izabrati i izraditi• Elaborat investicionog plana.• Potvrditi da mjere odgovaraju raspoloživim budžetima.

4. Razvijanje vremenskog plana

Odabrane mjere trebaju se integrisati u kratkoročne, srednjeročne i dugoročne planove.


5 Ponovno podešavanje akcionog plana zasnovanog na postignutim rezultatima

Rezultati mjera trebaju se evaluirati posredstvom mehanizama monitoringa (vodnog bilansa, pokazatelja performansi).Akcioni plan treba usvojiti u skladu sa postignućima.

3 Literatura

Vermersch M. and Rizzo A., Designing an action plan to control non-revenue water, in Water 21 - Magazine of the International Water Association, pages 39—41, April 2008

Trow, S., Alternative Approaches to Setting Leakage Targets, in Proceedings of the IWA International Specialised Conference ‘Water Loss 2007’, Bucharest, Romania, pages 75—85, September 2007

5.1 Organizacija mrežnog registraDopunski materijali


Dopunski materijal 5.1Organizacija mrežnog registra

Cilj

Mrežni registar može biti veoma moćan alat za vodovodno preduzeće. Preduslov za upotrebljivost registra jeste da je digitalizacija urađena korektno. Iskustvo pokazuje da se greške često događaju tokom procesa transformacije.

Kako bi se izbjegle ove greške koje oduzimaju i vrijeme i sredstva, ovaj dopunski materijal objašnjava u detalje radni postupak digitalizacije podataka, uključujući i česte greške i sažetak podataka potrebnih za mrežni registar.

Ciljna grupa

Preduzeća koja planiraju da uspostave mrežni registar i koja žele da izbjegnu uobičajene greške tokom procesa digitalizacije.

5.1 Organizacija mrežnog registra Dopunski materijali

1 Šta je potrebno

Podaci potrebni za uspostavu mrežnog registra

Element Obavezni podaci Dodatni podaci

Cjevovod ID, dužina, nominalni promjer, Materijal, spojeni čvorovi (od, do)

Unutrašnji/vanjski promjer, debljina stijenke, datum ugradnje, proizvođač, nominalni pritisak, hrapavost, zona isporuke, naziv ulice, status, istorijat kvarova, korozivna zaštita, itd.

Priključak ID, dužina, promjer, materijal Datum izgradnje, proizvođač, istorijat kvarova itd.

Čvor ID, x, y koordinate, izdignutost površine (elevacija tla) Omotač cijevi, itd.

Tačka konekcije ID, tip Datum izgradnje, proizvođač, itd.

TankID, tip, kapacitet, maksimalni nivo vode, minimalni nivo vode, stepen isticanja

Status, datum izgradnje, proizvođač, kapacitet, Geometrija, fotografije, nacrti, itd.

Crpilište ID, tip, kapacitet Dubina

Pumpa ID, tip, kapacitet Tip, status, datum izgradnje, proizvođač, Krivulja pumpe, snaga

Postrojenje za tretman vode ID, tip, kapacitet Koncentracija upotrebljenog dezinficijensa, nivo

utoka / isteka

Potrošač ID, adresa, ID vodomjera Datum ugradnje, status itd.

Ventili ID, tip, nominalni promjer, ID cijevi na koju je stavljen ventil

Dimenzije, datum ugradnje, proizvođač, Funkcija, status, sati promjene statusa, pritisak min/max, maksimalni protok, koeficijent pada pritiska, itd.

Spojevi ID, tip, nominalni promjer, Dimenzije, datum ugradnje, proizvođač, nominalni pritisak itd.

Pored ovoga, tzv. meta-podaci mogu se dodati na bazu podataka. Oni opisuju dodatne informacije na skup podataka, kao što je porijeklo ili nivo tačnosti podataka. Takođe treba dati i mogućnost da se dodaju fotografije, skenirani dokumenti ili čak CCTV nadzorni filmovi za određene tačke prostornih objekata.



1 Sakupljanje postojećih informacija

Informacije se mogu povući iz raznih izvora, kao što su:

Izvor Format / tip Komentar

Karte sistemaElektronska ili štampana Od procesa planiranja ili nacrti kako je izgrađeno (od faze gradnje ili pregleda terena)

Osnova za mrežni registarMogu uključiti sve neophodne informacije

Detaljni dokumenti

Papirni dokumenti iz ureda za planiranje, konsultanata, parametri cijevi, ventila, pumpi, vodomjera, itd.

Transformacija podataka može biti naporan posaoMože biti skeniran i povezan sa bazom podataka

Podaci o kvarovima

Elektronska ili štampana dokumentacija o kvarovima i popravcima planovi, fotografije, CCTV nadzorni filmovi

Vrijedna za sticanje slike o trenutnom statusuTransformacija podataka može biti naporan posao

SCADA Elektronski format Obrasci potrošnje, podaci o kvalitetu vode, itd.

Moguća brza razmjena podataka preko interfejsa

Zemljišna bazaElektronski formatAdministrativne i sistemske granice, izdignutost površine

Brza razmjena podataka preko nadređenog GIS je moguća

Pregled terenaElektronski formatSve vrste nedostajućih podataka

Ako podaci nisu dostatni, mora se obaviti dodatno ispitivanje

2 Pregled i rangiranje informacija

Informacije treba procijeniti u vezi s njihovim kvalitetom.

3 Odaberite razmjeru rezultirajuće karte

Svi mrežni elementi moraju se prilagoditi razmjeri željene rezultirajuće mape / karte.Zavisno od gustine populacije i stepena razvijenosti sistema, razmjera od 1:250 za gusto naseljena područja do 1:1000 za manje razvijena ruralna područja, treba da se izabere.


4 Digitalizacija informacija – ubacivanje čvorova

U prvom koraku, čvorovi treba da se digitalizuju. U obzir treba uzeti sljedeće aspekte:

• Svaki čvor ima različit ID.• Čvor je uvijek spojen na cijev, bilo na početku ili na kraju, nikada u sredini.• Čvorovi se trebaju ubaciti na mjestagdje se mijenja vrijednost (atributi) duž cjevovoda

(vidi postavljanje cijevi).

5 Digitalizacija informacija – ubacivanje cijevi

• U drugom koraku, cijevi su stavljene između čvorova, vodeći računa o:• Svaka cijev ima svoj ID i ima tačno jedan početni i jedan završni čvor.• Položaj cjevne sekcije je tačno definisan položajem čvorova.• Nova cijev se mora ubaciti ako se vrijednosti (atributi) mijenjaju duž linije cijevi, kao

što je materijal, promjer ili ramifikacija. Nove cijevi takođe treba staviti u slučaju gra nice zone, administrativnih limita ili ukoliko dođe do značajne promjene u elevaciji tla.

6 Digitalizacija informacija – ubacivanje ventila i spojeva

• Svaki ventil i spojni dio ima svoj ID i postavljen je na vrh cijevne sekcije. Za lociranje nije potrebno podijeliticjevnu sekciju. Iznimku predstavlja granični ventil, koji podijelu čini obaveznom.

• Nakon postavljanja ventila treba zabilježiti sve statusne informacije.

7 Digitalizacija informacija – ubacivanje objekata

• Objekti su tankovi, vrela, pumpe, postrojenja za tretman vode. • Svaka mreža počinje i završava sa objektom.• Svaki objekat ima svoj, različit ID.

8 Digitalizacija informacija – ubacivanje priključaka na mrežu

• Priključci na mrežu obrazuju odvojenu klasu objekata.• Jedan ili više priključaka može biti povezano na cjevovod. Tamo gdje je priključak

povezan sa cjevnom sekcijom, mora se postaviti tačka konekcije.


• Priključak na mrežu se ne smatra grananjem i zato ne dijelicijevnu sekciju na dva dijela.• Mrežni priključci se mogu granati i mogu snabdijevati različite potrošače.Na mjestu

grananja mora se definisati novi priključak.

3 Analiza

Tipične greške tokom pravljenja mrežnog registra i kako ih izbjeći. Iskustvo pokazuje da se greške često prave tokom procesa digitalizacije mrežnog registra. Određene greške mogu pretvoriti mrežni registar u beskorisan instrument i potrebno bi bilo pretjerano mnogo vremena da se iste isprave.Kako bismo izbjegli to, prikazane su neki primjeri čestih grešaka pri digitalizaciji:

• Nedostaju jasne ID oznake. Ako jasne ID oznake nisu date svim elementima sistema, nije moguće dodijeljivanje povezanim elementima sistema (prikazano na Slici 1 i 2).

• Cijevi bez jasnog završnog i početnog čvora:Ako su cijevi samo položene negdje bez jasnog početnog i završnog čvora, nije moguće povezati ih sa ostalim elementima sistema (na slici 1).

• Nedostajuća podijelacijevi: slika 2 prikazuje cjevnu sekciju koja nije bila podijeljena u nekoliko cijevi, iako je između postavljeno nekoliko čvorova. Takav element ne može biti dodijeljen dvoma različitim čvorovima.


Slika 1: Greške pri digitalizaciji Slika 2: Greške pri digitalizaciji

4 Literatura

DVGW, GAWANIS - Datenmodellfür die Dokumentation von Gas- und Wasserrohrnetzen. [ed.]Deutsche Vereinigung des Ga s- und Wasserfaches (DVGW). Bonn , 2000.

IWG, Merkblatt - DatenerhebungeinesWasserversorgungssystemszurErstellungeineshydraulischenModells, Institutfür Wasser und Gewässerentwicklung, Universität Karlsruhe

5.2 Prikupljanje podataka o curenjimaDopunski materijali


Dopunski materijal 5.2Prikupljanje podataka o kvarovima

Cilj

Curenja i oštećenja cijevi i ventila javljaju se tijekom cijelog vijeka korištenja mreže za vodosnabdijevanje. Ukoliko su podaci o kvarovima evidentirani u bazi podataka, u određenom vremenskom periodu, može se uraditi statistika o vodovodnom preduzeću. Statistička analiza može dati sliku sigurnosti sistema za vodosnabdijevanje, identifikovati slabe tačke i, isto tako, koristiti u razvoju budućih strategija rada i održavanja sistema. Na primjer, ukoliko se kod čeličnih cijevi iz sedamdesetih javlja visoki stepen kvarova, potrebno je razviti strategiju prioritetne zamjene cjevovoda. Stoga, cilj prikupljanja podataka o kvarovima jeste održavanje sistema za vodosnabdijevanje u odnosu na ekonomske aspekte minimiziranjem pojave kvarova. Podaci se, također, mogu koristiti za nacionalnu ili međunarodnu usporedbu.

Potreban je sistematski pristup podacima kako bi se garantovala njihova uporedivost. Najbolji pristup jeste upotreba jednostavnog i identičnog obrasca o prikupljanju podataka. U okviru ovog dopunskog materijala je prikazan primjerak anketnog lista o kvarovima.

Ciljna grupa

Vodovodna preduzeća koja na sistematski način žele prikupljati podatke o defektima u vlastitoj mreži.

5.2 Prikupljanje podataka o curenjima Dopunski materijali

1 Uslovi

Osnovne definicije

1 Kvar

Lokalno oštećenje upotrebljivosti određene dionice ili ventila najčešće uključuje isticanje. Prema dosadašnjim iskustvima, akumulacija kvarova može se javiti početkom (kvarovi prilikom izgradnje) i krajem (dotrajalost materijala, korozija) funkcionalnog perioda dotične dionice (cjevovoda).

2 Kooordinate lokacije

Svaki geografski informatički sistem je baziran na poznatom koordinatnom sistemu koji se koristi kao prostorna referenca. Postoje različiti koordinatni sistemi kao i način pisanja. Onaj ko provodi istraživanje to mora imati u vidu.

2 Procedura za rad

1 Prijavljivanje isticanja

Kvar na dionici mogu prijaviti potrošači ili biti otkriven od osoblja vodovodnog preduzeća.

2 Opravak isticanja

Odmah nakon otkrivanja oštećene dionice potrebno je na datu lokaciju poslati ekipu koja je odgovorna za opravke, koja će odmah popraviti kvar.

3 Popunjavanje anketnog lista o kvarovima

Nakon završetka popravke, popunjava se anketni list o kvarovima. Anketni list može biti kreiran za sistem za vodosnabdijevanje sa dobro poznatim elementima – kao što je prikazano na primjeru 1. U slučaju sistema kod kojih nisu poznate tačne pozicije elemanata cijevi, može


se dodati crtež oštećenog cjevovoda na anketnom listu o defektima (pogledati primjer 2). Na ovaj način, anketni list o kvarovima može se iskoristiti i dobiti korisne informacije o tačnoj poziciji, materijalu i statusu elemenata u sistemu.

Ukoliko se anketni list o kvarovima koristi kao što je opisano u primjeru 2, onda oštećena struktura treba biti označena na crtežu (na primjer, I: oštećena priključna tačka). Dalje, svi sistemski elementi prikazani na crtežu trebaju biti označeni na vrhu svake cijevi, kao što su materijali, dijametri i vrste ventila. Kako bi se dobila tačna pozicija spojke mogu biti izabrane tri postojeće fiksne tačke u okolini. Potrebno je izračunati rastojanje od ovih tačaka do spojke u ovoj oblasti.

4 Predaja anketnog lista o kvarovima

Krajem dana odgovorna osoba za provođenje ankete o kvarovima treba predati anketne listove o kvarovima osoblju koje radi sa bazom podataka o defektima. Pri tome se redovito vrši statistička analiza.

3 Primjer anketnog lista o defektima

3.1 Primjer 1

Broj anketnog lista: Datum i vrijeme:

Lokacija (adresa, koordinate ili opis):

ID elementa u GIS:

Ime osobe koja provodi anketu:

Vrsta oštećene komponente

CijevPriključak

VentilVrsta:

FitingHidrant

Vazdušni ventilOstalo

Nastavak na sljedećoj strani ↓


Specifični podaci o komponenti

Nominalni dijametar: Godina instaliranja:

Vrsta dionice: Materijal: Unutrašnja/spoljna zaštita: Povezivanje:

Magistralna CjevovodDistributivna mrežaPriključak

Liveno željezoDuktilno željezoČelikPVC PEAzbest cementBeton

Bitumen (u)Bitumen (s)Cement (u)PE (s)Cement malter (s)Bez zaštite

Spoj sa mufom Spoj sa navojemSpoj sa zavarivanjem MufSpoj sa flanšomSpoj sa zaptivanjemKoljenodrugo

Opis defekta

Isticanje? Da Ne

Vrsta kvara: LomljenjeLabilno povezivanje

PukotinaNeispravni ventil

Rupa

Razlog defekta: KorozijaNeispravni materijalKretanje tla

Dotrajalost materijalaGreška u cjevovodima

Građevinski radovi Zaleđivanje

Opis korištene metode kvara:

Opće primjedbe:

3.1 Primjer 1

Broj anketnog lista: Datum i vrijeme:

Lokacija (adresa, koordinate ili opis):

ID elementa u GIS:

Ime osobe koja provodi anketu:


Oštećena komponenta - crtež

Legenda: Materijali:

CijevVentilPumpaSpojPrijelazKraj cijeviZamjena

Liveno željezo Duktilno željezoČelik (Č) Polivinilhl. Polietilen (PE) Beton Azbest cement (AC)

Primjer – Označavanje:

Specifikacija oštećene strukture:

Vrsta dionice: Magistralni cjevovod Distributivna mreža Priključak

Unutrašnja/spoljna zaštita: Povezivanje:

Bitumen(u)Bitumen(s)Cement (u)

PE (s)Cement malter (s)Bez zaštite

Spoj sa mufomSpoj sa navojemSpoj sa zavarivanjemMuf

Spoj sa flanšomSpoj sa zaptivanjemKoljenoOstalo

Opis defekta

Isticanje? Da Ne

Vrsta kvara: LomljenjeLabilno povezivanje

PukotinaNeispravni ventil

Rupa

Razlog defekta: KorozijaNeispravni materijalKretanje tla

Dotrajalost materijalaGreška u cjevovodima

Građevinski radovi Zaleđivanje

Opis korištene metode kvara:

Opće primjedbe:


4 Literatura

DVGW, Merkblatt W 395 Schadensstatistik für Wasserrohrnetze, Deutsche Vereinigung des Gas- und Wasserfaches (DVGW), Bonn, 1998

Klingel, P. and Guth, N., Integrated Hydraulic analysis and Data Management Tool for Water Supply Systems in Developing Countries. Proceedings of the World Environmental and Water Resources Congress 2009, 11th Water Distribution

6.1 Planiranje DMADopunski materijali


Dopunski materijal 6.1Planiranje DMA

Cilj

Ključni princip kod zona DMA jeste stalno vršiti mjerenje protoka u diskretnim dijelovima mreže putem daljinskih čitača i vršiti analizu protoka naročito tokom noći kako bi se procijenio stepen isticanja. Stoga, na podjelu sistema za vodosnabdijevanje u DMA može se gledati kao na preduslov metoda intervencije protiv raznih gubitaka vode, jer je to od suštinskog značaja za kontinuirano praćenje isticanja kao i za instalaciju šema reguliranja pritiska.

U okviru ovog radnog materijala je dat opis o tome kako treba planirati DMA, uključujući i preduslove analize DMA po završetku procesa projektovanja.

Ciljna grupa

Vodovodna preduzeća koja planiraju provesti metode intervencije protiv realnih gubitaka vode. DMA se mogu koristiti kod izmjerenih i neizmjerenih kao i kod sistema sa stalnim i isprekidanim vodosnabdijevanjem.

6.1 Planiranje DMA Dopunski materijali

1 Uslovi

Preduslovi uspostavljanja DMA

Potrebno je detaljno poznavanje sistema za vodosnabdijevanje. Za uspostavljanje DMA, potrebno je ispuniti slijedeće uslove:

• Treba da postoji u cijelini ažuriran mrežni registar sa topografskim podacima.• Trebaju biti dostupni podaci o šemama potrošnje kao i operativni podaci o protoku

i pritisku.• Kod složenih mreža može biti potreban i kalibrirani hidraulični model. Model se

može koristiti u odrijeđivanju utjecaja na podjelu mreže na zone. Promjene u pritisku priključaka, potencijalna uska grla, višak cijevi i zone u opasnosti od stagnacije mogu prethodno biti otkriveni.

Pored toga, rukovodstvo vodovodnog preduzeća treba osigurati garanciju o održivosti procesa uspostavljanja DMA. Vodovodna preduzeća moraju biti svjesna da se DMA moraju stalno osmatrati i održavati. Ovo uključuje redovito uzimanje i analizu podataka o pritisku i protoku.

2 Radna procedura

Slijedeće procedure se preporučuju kod procesa planiranja DMA:

1 Ekonomski aspekti

Prije početka projektovanja DMA, moraju se uzeti u obzir ekonomska ograničenja. Postavljanje velikog broja ventila znači visoki, kapitalni i trošak održavanja. S druge strane, DMA će pokazati bolje rezultate u procesu otkrivanja isticanja.

2 Podaci o operativnom osoblju koje je pod utjecajem promjena u mreži

Svi radnici i tehničari koji će biti pogođeni predstojećim promjenama trebaju biti obaviješteni o planovima i njihovim individualnim zadacima (uključujući i obuku ako je potrebno) na samom početku procesa promjena.


3 Pomjeranje od glavnih cijevi prema distributivnoj mreži

Planiranje DMA treba početi u magistralnom cjevovodu i protezati se prema sistemu za distribuciju. Cilj ovog postupka jeste što je moguće više odvojiti DMA od magistralnog cjevovoda.

4 Podjela sistema u veće sektore

• Podjela mreže na veće sektore koji se mjere na određeno vrijeme je veoma logična ukoliko je riječ o složenim sistemima za vodosnabdijevanje. Tako, kompleksnost strukture sistema može se smanjiti i kao prvi korak mogu se identifikovati dijelovi sa najviše isticanja u sistemu. Ove oblasti mogu dobiti prioritet u procesu planiranja DMA. DMA može se instalirati u svakom sektoru nezavisno od vremena.

• Pri izboru sektora potrebno je koristiti mapu distributivne mreže velikog razmjera koja će omogućiti prikaz važnijih topografskih i sistemskih karakteristika kao što su dijametri cijevi, konturne linije, prirodne granice i topografiju grada. Hidraulični podaci (brzina protoka i pritisak) mogu se ilustrirati dopunskim prikazom na mapi. Mapa se može kreirati na papiru ili u elektronskom formatu korištenjem glavnog GIS sistema.

• Dobro poznavanje strukture sistema je neophodno kod podjele sektora. Ukoliko je moguće, treba odabrati prirodne i fizičke granice. Postojeće zone pritiska i zone zatvorenih ventila povezane sa zonama pritiska trebaju biti uzete u obzir za vrijeme procesa podjele.

5 Pregled planiranja uspostavljanja DMA

Pregled planiranih DMA se pravi pomoću male mape distributivne mreže uključujući detaljne informacije o svim potrošačima (količine i potrebni nivoi pritiska) i konture nivoa zemlje. Pri iscrtavanju privremenih granica može se koristiti odštampana verzija mape.

6 Izbor pravilne veličine DMA

Prilikom uspostavljanja DMA nije važno projektovati oblasti jednake veličine nego odabrati veličinu koja odgovara broju pucanja cijevi, koja su identifikovna u toj oblasti.

• IWA preporučuje od 500 do 3,000 priključaka u jednoj DMA.• Njemačka DVGW predlaže izbor od 4 do 30 km dužine cijevi u distributivnoj mreži

u okviru jedne DMA.• Iskustvo pokazuje da se u malim oblastima mogu pojaviti problemi kod mjerenja protoka


tijekom noći. Tijekom projektovanja treba obratiti pažnju da brzina protoka za vrijeme minimalnih perioda potrošnje još uvjek bude dovoljno visoka kako bi mogli precizno mjeriti protok.

7 Određivanje oblasti odgovarajućih karakteristika

• Ukoliko je moguće, DMA ne treba uključivati magistralne cjevovode i rezervoare za vodu. To će omogućiti fleksibilnost u mjerenju i smanjenje troškova instaliranja skupih vodomjera.

• Promjenjivost zemljišnog izdizanja treba biti na minimalnom nivou u okviru jedne DMA.

• U najboljem slučaju, DMA treba snabdijevati vodom preko jedinstvenog dovoda i vršiti mjerenje na toj tački vodosnabdijevanja kako bi se dobili maksimalno precizni rezultati mjerenja. Treba koristiti više dovoda samo u slučajevima kada prva opcija nije moguća.

• Ukoliko je nemoguće, treba izbeći da se jedna DMA prelije u susjednu DMA.

8 Određivanje granica DMA

• Granice DMA treba lako identifikovati i da budu čvrste. Pri tome, u najboljim slučajevima, preporučljivo je koristiti prirodne i fizičke granice kao što su rijeke i glavne ulice.

• Ukoliko ne postoje fizičke granice, treba odabrati oblasti gdje će se postaviti minimalni broj ventila (ili, pak, će se zatvoriti postojeći ventili).

• Granični ventili trebaju se postavljati u manjim mrežama u cilju minimiziranja efekta slijepih završetaka. Ukoliko je moguće, potrebno je da vodovodno preduzeće pokuša da veće potrošače priključi u blizini granice. Potrebno je da se projektovanju uključe i tačke ispiranja na mjestima gdje se mogu javiti problemi sa kvalitetom vode.

• Granični ventili trebaju biti označeni.

9 Izbor vodomjera i tačaka mjerenja

• Vodomjeri se trebaju instalirati na ulazne tačke u DMA.• Potrebno je odabrati lako dostupna mjesta gdje će biti moguće instalirati telemetrijske

priključke.• Vodomjer treba biti postavljen odmah iza krivine kako bi se izbjeglo falsifikovanje mjerenja.


• Potrebno je paziti da vodomjeri imaju odgovarajuću veličinu kao i da budu testirani prije instaliranja na vodovodnu mrežu.

• Broj vodomjera treba biti minimalan.

10 Protivpožarna zaštita

• Potrebno je pridržavati se zakonskih odredaba tijekom projektiranja DMA.• Otvaranjem hidranata i provjerom hidrauličnih priključaka može se simulirati ispunjenje

uslova protivpožarne zaštite odmah nakon uspostavljanja DMA.

11 Verifikacija i optimizacija DMA pomoću modela matematičke simulacije

• Uspostavljanje DMA izazvaće promjene u protoku mreže za vodosnabdijevanje (pritisak, brzina i mrtvi završetak). Stoga, veoma je važno pomoću hidrauličnog metoda, provjeriti i optimizirati završni dizajn DMA.

• Moraju se identifikovati prevelike i višak cijevi.• Slijepi završeci moraju se ispitati zbog stagnacije i izazivanja problema s kvalitetom

vode.• Za vrijeme procesa verifikacije, treba uzeti u obzir buduće proširivanje, scenarij razvoja

planova grada i reguliranje pritiska i isto se može integrirati u matematički model.• Rezultati procesa optimizacije se koriste u prilagođenju DMA.

3 Analiza projektovanih DMA

Kada završi projektovanje DMA, mora biti izvršeno testiranje da li je podjela oblasti učinkovita. Nedovoljno zategnuti ventili i neregistrovane cijevi između različitih DMA izazvaće lažne rezultate mjerenja. Najprije mora se provjeriti da li su svi ventili čvrsto zategnuti.

Nakon zatvaranja provjerenih ventila, potrebno je provesti test sa nulta pritiskom kako bi se provjerilo da li postoje neregistrovani priključci u drugim oblastima. Test se izvodi prema slijedećim koracima:

• Test treba biti izvršen u noćnim satima u periodu niske potrošnje.• Potrošači moraju biti obavješteni o testiranju, jer će nivo pritiska znatno opasti.• Na ključnim lokacijama DMA treba postaviti čitače (logere) i senzore pritiska.


• Test počinje zatvaranjem ulaznih ventila u DMA.• Potrebno je analizirati opadanje pritiska u zoni. Kako bi se ubrzalo opadanje pritiska,

može se simulirati visoka potrošnja otvaranjem hidranta. • Ukoliko pritisak padne na nulu, može se pretpostaviti da su granice DMA čvrste.

Ukoliko pritisak ne padne, ili ukoliko nakon zatvaranja hidranata ponovo se poveća, tada je velika vjerovatnoća da određeni granični ventil nije dobro zatvoren ili da postoji neregistrovana povezanost sa susjednom zonom.

• Potencijalna oblast povezivanja sa susjednom zonom može se identifikovati putem ocjene tačke pritiska (podizanje zemljišta plus senzor pritiska).

• Nakon završetka testa, ponovo se otvaraju svi ventili. Pri tome se posmatra pritisak kako bi se osiguralo da je sistem vraćen u prvobitno stanje (stanje prije početka testiranja).

Ukoliko „zero drop“ test pokaže povezivanje sa drugim oblastima, onda DMA projekat će biti adekvatno prilagođen.


4 Rezime – Radna procedura

0. Ček lista - zahtjevi:Mrežni registarŠeme potrošnje i operativnih podatakaHidraulični model

1. Odredite raspoloživi i odgovarajući budžet

2. Obavijestite i obučite involvirano osoblje

3. Odštampajte mapu distributivne mreže u velikom razmjeru Kretajte se od glavnog cjevovoda prema distributivnoj mreži

4. Kod složenih sistema: Najprije podijelite sistem u veći sektor

5. Odštampajte mapu distributivne mreže manjeg razmjera

U procesu planiranja uzmite u obzir slijedeće aspekte:6. Pravilna veličina DMA:

� 500 – 3,000 priključaka � 4 – 30 km dužina distributivnog cjevovoda � Mora se mjeriti noćna potrošnja

7. Karakteristike � Isključite glavne cijevi i rezervoare � Minimizirajte promjene kod izdizanja zemljišta � Minimizirajte broj ventila � Minimizirajte broj slijepih završetaka

8. Granice � Postavite vodomjere pravilne veličine na ulaze cijevi � Bez iskrivljavanja i laki pristup � Minimizirajte broj vodomjera

9. Mjerenje10. Osigurajte da su uspunjeni svi zahtjevi protivpožarne zaštite

11. Verifikujte i optimizirajte u skladu s DMA hidraulički model


5 Literatura

Brothers, K., DMA Design - One Size May Not Fit All. 2009.

DVGW, Arbeitsblatt W 392 Rohrnetzinspektion und Wasserverluste - Maßnahmen, Verfahren und Bewertung. : Deutsche Vereinigung des Gas- und Wasserfaches (DVGW), Bonn, 2003.

Loveday and Dixon, DMA Sustainability in Developing Countries, in Proceedings of the IWA Specialized Conference 'Leakage 2005', Halifax, Nova Scotia, 2005.

Morrison, J., Tooms, S. and Rogers, D., District Metered Areas Guidance Notes, IWA Publishing, London, United Kingdom 2007.

Morrison, J., Tooms, S., and Hall, G., Sustainable District Metering, in Proceedings of the IWA International Specialised Conference ‘Water Loss 2007. Bucharest, Romania 2007. Pp. 68-74.

6.2 Održavanje VSPDopunski materijali


Dopunski materijal 6.2Održavanje VSP

Cilj

Cilj jeste omogućiti pregled neophodih aktivnosti oko održavanja bezbjednog i sigurnog funkcioniranja VSP. Uključena je i lista aktivnosti na održavanju VSP ventila sa dijafragmom. Napori na održavanju ventila sa klipom ili iglom su veoma niski. Ipak ovaj dokument sadrži najvažnije instrukcije za održavanje.

Ciljna grupa

Ovaj dopunski materijal je namjenjen tehničarima za terenski servis koji su odgovorni za održavanje VSP. Nadređeni i stariji tehničari mogu da koriste ovaj dopunski materijal u planiranju procesa dnevnog rada servisnih timova. Instrukcije za održavanje, također, mogu uticati na donošenje odluka, kao, na primjer, napori za održavanje ventila sa dijafragmom su veći nego kod ventila sa klipom.

6.2 Održavanje VSP Dopunski materijali

1 Zahtjevi

Ventili su dizajnirani i proizvedeni u skladu sa međunarodnim standardima za dizajn i inženjering. Stoga njihovo rukovanje generalno je bezbjedno. Ipak, svi ventili mogu predstavljati izvor opasnosti ukoliko se koriste neadekvatno ili u druge svrhe od onih za koje su namjenjeni. Ventili moraju biti instalirani ili održavani od strane kvalifikovanog, specijalno obučenog osoblja.

U preduzeću operatora, svaka osoba povezana sa montažom, demontažom, rukovanjem i održavanjem ventila mora pročitati i razumijeti sva uputstva za rad u cilju pravilnog korštenja neophodnog alata (tj. Njemačke direktive o sprječavanju nesreća UVV, VBG 1 §14 i slijedeće).

Pri radu na instalacijama gdje je potreban nadzor, moraju se poštovati odgovarajući zakoni i direktive (tj. industrijski kodeksi ponašanja, direktive o sprječavanju nesreća, direktive o parnim kotlovima, AD direktive). Osim toga, treba poštovati i lokalne direktive o sprječavanju nesreća i bezbjednosti pri radu.

Ukoliko je potrebno otvoriti ventil koji se nalazi na kraju cijevi pod pritiskom, to se radi na taj način što tečnost koja će izaći neće izazvati bilo kakvu povredu ili štetu. Osobito treba paziti prilikom zatvaranja ventila na kraju cijevi. Bilo kakva interferencija između tijela i klipa za zatvaranje može dovesti do ozbiljne povrede.

U vezi sa daljim specifikacijama i podacima o dimenzijama, materijalima i oblicima primjene, konsultujte odgovarajuću dokumentaciju koja je obezbjeđena od strane proizvođača ventila.


2 Radna procedura

2.1 Održavanje ventila sa dijafragmom

Prije izvođenja bilo kakvog rada na održavanju ili opravljanju ventila ili njegovim priključcima i fitinzima, cjevovod pod pritisokm mora biti isključen, a pritisak smanjen kako bi se osiguralo od slučajnog otvaranja. U cilju bezbjednog rada preporučljivo je da se slijedeće kontrole vrše u redovnim intervalima:

1. Nakon dva do četiri mjeseca rada potrebno je provjeriti cjediljku filtera u kontrolnom kolu ventila sa dijafragmom. Stepen zagađenja obezbjeđuje podatke o stepenu zagađenja vode i učestalosti potrebnih kontrola. Otvorite filter korištenjem obezbjeđenih alata okretanjem u smjeru kazaljki na satu.

2. Isto važi i za cjediljku u dijelu za sakupljanje priljavštine glavne linije.

3. Nakon jedne do dvije godine kontrola dijafragme:

• Zatvorite ventil niskog pritiska sa bočnim zatvaranjem.• Zatvorite oba kuglična ventila u kontrolnom kolu.• Otvorite ventilacioni šraf na pozicionom indikatoru.• Ventil se mora otvoriti i voda treba ići iz komore dijafragme kroz ventilacioni otvor.• Kada se ventil sasvim otvori, nikakva voda više ne smije bježati. Ukoliko voda

nastavi teći, dijafragma je oštećena.4. Ukoliko je voda veoma tvrda, nesmetano okretanje usmjerivača ventila treba kontrolirati

jednom godišnje. Da bi se izvršila kontrola, mora se skinuti poklopac sa tijela ventila.

Slika 1: Filter

Otvori Zatvori


5. Preporučujemo zamjenu dijafragme i zatvarača svakih 5 godina.

2.2 Rješavanje problema kod ventila sa dijafragmom

Prvo, mora biti provjereno da li su otvoreni prekidajući ventili uzvodno i nizvodno od kontrolnog ventila.

Problem Razlog Aktivnost u vezi sa opravkom

Glavni ventil se ne zatvara.

Zatvarajući kuglični ventil u kontrolnom kolu je zatvoren.

Otvorite kugličasti ventil i kontrolnom kolu uzvodno od filtera.

Šrafovi za prilagođenje brzine otvaranja i zatvaranja su zatvoreni.

Postavite šrafove za prilagođenje brzine u skladu sa preporučenim pozicijama.

Zaglavljen predmet između lježaja i zatvarača

Otvorite poklopac ventila i izbacite predmet.

Nema pritiska u komori dijafragme. Provjerite linijski pritisak uzvodno od ventila.

Provjerite da li je ventil isprljan.

Provjerite prilagođenja brzine otvaranja i zatvaranja.

Olabavljanjem nekih šrafova za povezivanje, proverite kontrolnu liniju od zagađenja.

Usmjerivač ventila se ne kreće i pored toga što postoji pritisak.

Provjerite da li u ventilu ima naslaga koje se trebaju očistiti.

Provjerite da li je iskrivljena ručica usmjerivača. Ako je, treba je zamjeniti.

Slika 2: Zašarafljeno povezivanje poklopca i tijela


Slika 1: Ventil sa klipom

Problem Razlog Aktivnost u vezi sa opravkom

Glavni ventil se ne otvara.

Zatvarajući ventili u kontrolnom kolu ili u glavnoj liniji su zatvoreni.

Otvorite zatvoreni ventil.

Šrafovi za prilagođavanje brzine otvaranja i zatvaranja su zatvoreni.

Postavite šrafove za prilagođavanje brzine na preporučene pozicije.

Usmjerivač ventila se ne kreće i pored toga što postoji pritisak.

Provjerite da li u ventilu ima naslaga koje se moraju očistiti.

Provjerite da li je iskrivljena ručica usmjerivača. Ako je, treba je zamijeniti.

2.3.1 Opšte bezbjednosne instrukcije

Prije svakog rada na kontroli i održavanju ventila ili montiranih dijelova, cjevovod pod pritiskom mora biti isključen. Pritisak se mora osloboditi i cio sistem mora se osigurati od nenamjernog uključenja. U zavisnosti od vrste medija ili tečnosti, moraju se poštovati svi propisi o bezbjednosti. Klipni ventil nije samozaključavajući. Zbog toga niti pokretač niti oprema ne smiju biti razmontirani dok je ventil pod pritiskom. Ovo, također, važi i kada je ventil kompletno demontiran.

2.3.2 Intervali kontrole i aktiviranja

Zategnutost protiv isticanja, dobro funkcioniranje i zaštita ventila od korozije trebaju se kontrolirati najmanje jednom godišnje. U ekstremnimn radnim uslovima, kontrola treba biti vršena u kraćim intervalima. Ukoliko je potrebno, zatvarači glavnog dijela mogu se zamijeniti, u zavisnosti od vrste tečnosti koja se prenosi. Neophodni rezervni dijelovi su navedeni na slijedećoj listi:


Poz. Opis Materijal Rezervni dio

1.1. Tijelo EN-JS 1030 (GGG 40)

1.2. Prsten za zatvarane profila EPDM X

1.3. Prsten za podupiranje 1.4301

1.4. Quad O prsten EPDM X

1.5. Šestougaoni šraf za poklopac utikača A4-70 X

1.6 Lager flanša EN-JS 1030 (GGG 40)

1.7. Buš ležaj G-CuSn12

1.8. Perač potiska G-CuSn12 X

1.9. Ležaj brojača G-CuSn12

1.10. O-prsten EPDM X

1.11. O-prsten EPDM X

1.12. Šestougaoni šraf za poklopac A4-70

1.13. Konop A4-70

1.14. Priključak 1.0038

1.15. Priključak za šraf A4-70

1.16. Garnitura Centelen X

2.1. Kotur X5 CrNi 18 9 (1.4301) X

2.1* Kotur od DN 700 EN-JS 1030 (GGG 40)

2.2. Šraf kotura x20 Cr13 (1.4021)

2.3. Šipka klipa X5 CrNi 18 9 (1.4301)

2.3* Šipka klipa od DN 700 EN-JS 1030 (GGG 40)

2.4. Lager cilindra Bronze / PTFE X

2.5 Perač A4-70

2.6. Split igla x20 Cr13 (1.4021) X

2.7. Perač potiska POM X

2.8. Lager klipne šipke DN150...250 x20 Cr13 (1.4021)

2.8* Lager klipne šipke DN300...600 X5 CrNi 18 9 (1.4301)

2.8* Lager klipne šipke DN 700 EN-JS 1030 (GGG 40)

2.9. Lager šipke klipa sa zaptivnim prstenom X5 CrNi 18 9 (1.4301)

2.10. Šestougaoni šraf na poklopcu utikača A4-70 X

3.1. Šahta za kotur x20 Cr13 (1.4021)

3.2. Ključ X5 CrNi 18 9 (1.4301)

4. Klip X5 CrNi 18 9 (1.4301)

5. Kvačilo C45 - AUMA

6. Kućište mjenjača AUMA GS3

7. Garnitura šrafova A4-70

8. Muter A4-70

9. Perač A4-70

Tabela 1: Dijelovi klipnog ventila


2.3.3 Startovanje i puštanje u rad

Nakon završetka aktivnosti na održavanju i prije nastavljanja posla, provjeravaju se sva povezivanja i vrši pravilno zatezanje kako bi se spriječila isticanja. Potrebno je pratiti dolje navedene pojedinačne korake.

Prije stavljanja ventila i opreme u funkciju svi funkcionalni dijelovi moraju se provjeriti vizuelno. Također, potrebno je provjeriti da li su svi šrafirani vezovi dobro fiksirani.

Prije stavljanja novih instalacija u funkciju i naročito nakon pripremnih aktivnosti, potrebno je da se ventili sasvim otvore i da se cjevovod kompletno očisti. Pri korištenju sredstava za čišćenje i dezinfekciju treba paziti da sredstva ne oštete materijale od kojih je ventil sastavljen. Ventili se obično zatvaraju okretanjem točka u smjeru kazaljki na satu.

Vratila i diskovi su dizajnirani na taj način što ventilima može rukovati osoba korištenjem ručnog točka. Nisu dozvoljena preopterećivanja pri radu jer se ventil može oštetiti zbog prevelikog opterećenja. Kretanje diska od 90° je ograničeno kočnicom u pogonu ili kućištu mjenjača. Prekomjerno prisilno kretanje iznad granica može izazvati oštećenje. Provjerite pravilno funkcioniranje ventila njegovim otvaranjem i zatvaranjem nekoliko puta.

Prije instaliranja ventila, potrebno je njegove funkcionalne dijelove potpuno otvoriti i zatvoriti najmanje jednom i testirati njihovo pravilno funkcioniranje.

Pažnja!! Sada je ventil zatvoren, on smije biti izložen samo na pritiske koji ne prelaze njegov nominalni pritisak (tabela 1). Za vrijeme testiranja pritiska u cjevovodu, kada testirani pritisak prelazi dozvoljeni nominalni pritisak u pravcu zatvaranja ventila, treba izvršiti izvlačenje pritiska pomoću bajpasa.

Pažljivo očistite sve novoinstalirane cjevovode kako bi odstranili sve spoljne čestice. Ukoliko ostanu ostaci ili čestice prljavštine u cjevovodu može biti izazvano začepljenje instalacije kao na primjer kod cilindara sa višestrukim otvorima ili rupičastih cilindara u periodima kada se vrši njegovo ispirianje. Ovo može negativno utjecati na rad cilindra pa čak da ga i potpuno blokira.


2.4 Rješavanje problema kod klipnih ventila

Problem Mogući razlog Mjere rješavanja problema

Ventil stvara buku Nepovoljna pozicija instalacije i tako nepovoljan protok ventila (tj. instaliran preblizu iz lakta)Rad ventila van granica normale

Promenite poziciju instalacije Provjerite projektne i/ili operativne podatke; ako treba, promeni otpor u ventilu pomoću druge opreme

Ne može se rukovati ventilom

Zaglavljene spoljne čestice u zoni sjedištaUređaj blokiran Električni pokretač još nije uključen na električno napajanjeNepovoljan protok ventila i poprječavanje kretanja

Operite ventil; ako treba, razmontirajte ventil i odstranite strani predmet.Odklanjanje blokade Priključite na strujuPromjenite poziciju instalacije

Isticanje u sjedištu tijela Ventil još uvijek nije u potpunosti zatvoren Zatvarači ventila su oštećeni ili dotrajali

Zatvorite ventil u potpunostiZamjenite zaptivni prsten

Željeni obim protoka nije postignut

Operativni podaci su promjenjeniDimenzije cilindara sa višestrukim otovorima ili s rupicama su premali.Cilindri sa višestrukim otovorima ili rupicama su začepljeni

Operite ventil; ako treba, razmontirajte ventil i odstranite strani predmet.

Obim protoka previsok Operativni podaci su promjenjeni Dimenzije cilindara sa više otvora ili rupica su prevelike.

Provjerite konstruktivne i/ili operativne podatke; ako treba, promijenite otpor u ventilu pomoću druge opreme.

Željeni povratni pritisak previsok

Dimenzije cilindara sa više otvora ili rupica su prevelike.


Kavitacija u ventilu Rad ventila van granica normaleOperativni podaci su promjenjeni


6.3 Upravljanje pritiskom Dopunski materijali


Dopunski materijal 6.3Upravljanje pritiskom

Cilj

Cilj jeste izraditi listu pravilnog planiranja instaliranja sistema za reguliranje pritiska. Ova lista obezbjeđuje korake u organizaciji terenskog rada i smanjenje vremena trajanja prekida vodosnabdijevanja u vrijeme procesa instalacije.

Ciljna grupa

Ovaj radni materijal je namijenjen pretpostavljenim i starijim tehničarima u upravljanju svojim timovima tijekom instalacije i adekvatnije koordinacije posla.

6.3 Upravljanje pritiskom Dopunski materijali

1 Radna procedura

� Neophodni alat i oprema za instalaciju

� Poznavanje specifikacija ventila i senzora

� Zvanične dozvole za instalaciju

� Izgradnja komore za ventile i ostali neophodni građevinski radovi

� Prekid vodosnabdijevanja

� Smanjenje pritiska u cjevovodu

� Prethodna instalacija ventila van komore

� Presecanje cjevovoda u skladu sa neophodnom dužinom (vidjeti crtež)

� Povezivanje instalacije ventila sa presječenim cjevovodom

� Instaliranje senzora u cjevovodu

� Povećanje pritiska u cijevima i provjera zategnutosti

� Startovanje vodosnabdijevanjem (potpuno otvoren PRN ili dovod preko by-pas-a)

� Instalacija u komori ventila (tj. kutije, staze za kablove, osvjetljenje)

� Elektronski priključak (snabdijevanje električnom energijom, podaci)

� Instalacija softvera za kontrolu ventila

� Komunikacija sa centralnom sobom za kontrolu

� Provjera svih vrijednosti senzora (pritisak, protok)

� Stavljanje ventila u funkciju

� Početak ručnog kontroliranja ventila

� Početak automatske kontrole ventila (vremenska modulacija, modulacija kritičnih tačaka)

� Stalno praćenje rada ventila sve dok niste zadovoljni u cjelini

6.4 Metode otkrivanja i lociranja curenjaDopunski materijali

sa fokusom na upravljanje pritiskomUputstva za smanjenje gubitaka vodeDopunski materijal 6.4

Metode otkrivanja i lociranja curenja

Cilj

U otkrivanju curenja koja se izlijevaju na površinu zemlje u podzemnim distributivnim sistemima za vodu, najčešće se koriste akustične (zvučne) metode. Znanja u vezi sa širenjem zvučnih talasa i oscilacije cijevi kao i detaljno tehničko poznavanje instrumenata koji se najčešće koriste, su od velikog značaja kod primjene akustičnih metoda otkrivanja curenja.

Ovaj dopunski materijal se osvrće na historijat akustičnih metoda otkrivanja curenja. Dolje su navedeni i tehnički detalji kao što su: komponente akustičnih instrumenata, način rada, oblast primjene kao i prednosti i ograničenja odabranih akustičnih instrumenata.

Budući da se akustične metode otkrivanja curenja ne mogu koristiti u sistemima sa isprekidanim vodosnabdijevanjem, u ovom radnom materijalu, isto tako, je dat opis neakustičnog metoda praćenjem gasa.

Ciljna grupa

Svako vodovodno preduzeće koje želi naučiti više o provođenju zvučnih metoda detekcije i lociranja curenja.

6.4 Metode otkrivanja i lociranja curenja Dopunski materijali

1 Historijat

Širenje zvučnih talasa

Prenošenje vode kroz cijev pod određenim pritiskom uvijek izaziva buku. Trljanje, promjene u pritisku i promjene vode ka trajnim gubicima energije, koji se pretvaraju u akustične zvuke. Voda koja protiče iz tačke curenja jeste izvor visokog lokalnog gubitka energije jer će ispuštanje vode izazvati smanjenje pritiska u sistemu - od punog pritiska do nule. U zavisnosti od nekoliko faktora, buka se može širiti u vidu zvučnih talasa na velikoj daljini. Najvažniji faktori uticaja su materijal cijevi, dijametar, debljina zidova, pritisak i okolni teren. Širenje zvučnih talasa nabolje funkcioniše kod metalnih ili kod cijevi sa debelim zidovima. Zbog slabe elastičnosti zidovi absorbiraju veoma malu zvučnu energiju. Nivo buke se povećava povećanjem pritiska vode i malih otvora curenja.

Zvučni talasi se šire u vodi dužinom cjevovodne mreže u oba smjera curenja i isti se mogu koristiti u detekciji curenja. Niže frekvencije mogu putovati dalje od viših frekvencija jer su oni manje razrijeđeni od okoline. Međutim, niže frekvencije ne čuju se ljudskim uhom jer su one van našeg spektra slušanja.

Brzina zvuka zavisi od materijala cijevi i odnosa između dijametra i debljine zidova. Kod najčešće korištenih metalnih cijevi brzina zvuka iznosi 1,200 m/s. U plastičnim cijevima sa mnogo većom elastičnošću, brzina zvuka se kreće između 300 i 600 m/s. Dolje je prikazana najčešće korištena formula za računanje brzine zvuka u cijevima koje su pune vodom:

gdje je: Vp Brzina zvuka u cijevi V0 Brzina zvuka u slobodnoj vodenoj površini Ew Modul elastičnosti vode Ep Modul elastičnosti materijala cijevi D Spoljni dijametar cijevi D Debljina zida cijevi


Logeri zvuka curenja i korelatori zvuka isticanja koriste širenje zvučnih talasa za detekciju i lociranje curenja.

Oscilacija cijevi

Voda koja ističe iz otvora curenja ne prikazuje stalni protok, ali pulsira. Ovo dovodi do turbulencija u odvodu što izaziva velike promjene u pritisku na tački izlaza. Promjenjivi pritisak manifestira vibracije cijevi i okolnog tla.

Oscilacija cijevi se prenosi duž cijevi kao strukturalna buka i u okolnom podzemlju kao podzemna buka. Sonde za prisluškivanje i zemljani mikrofoni funkcionišu na osnovu ovog principa.

Detekcija curenja pomoću praćenja gasova

Inertni, laki gasovi kao vodonik H2 ili helijum He – isto tako, se mogu koristiti u otkrivanju curenja. Budući da su one manje molekule u periodičnom sistemu, poseduju sposobnost penetriranja u tlo oko cijevovoda za vodonabdijevanje kao i u beton ili asfalt. Otkrivanje ovih gasova možemo izvršiti pomoću mikroelektričnog senzora.

2 Detaljno objašnjenje teorije

U principu, pravi se razlika između detekcije i lociranja curenja. Detekcija odnosno otkrivanje curenja znači opći pregled dionice ili zone vodosnabdijevanja u cilju donošenja zakjljučaka o tome da li postoje curenja. Na lociranje može se gledati kao na slijedeći korak koji slijedi nakon detektiranja. Njegov cilj jeste locirati postojeća curenja.

U dijelu dolje biće opisani slijedeći zvučni metodi za detekciju curenja:

• Logeri zvuka curenja• Kontaktni mikrofoni (sonde)• Zemljani mikrofoni – geofoni • Korelatori zvukova curenja


2.1 Logeri zvukova curenja

1 Tehnička specifikacija

Komponente: senzor zvukova (akcelerometar), čitač podataka uz mogućnost programiranja, softver

• Logeri zvukova curenja najčešće se koriste za detekciju isticanja i funkcioniraju u skladu sa principom statističke analize učestalosti evidentiranih nivoa buke curenja. Postoje dvije vrste logera: spoljno montirani senzori buke i unutrašnje instalirani podvodni mikrofoni. Senzori buke imaju magnetnu osnovu čime se mogu lako prikačiti na ventile, hidrante i fitinge. Danas akcelerometri su piezokeramički uređaji visokog stepena osjetljivosti. Podvodni mikrofon jeste mikrofon koji se može koristiti za podvodno slušanje i snimanje. On se može umetnuti direktno u cijev kako bi obezbijedio direktan kontakt sa vodom i iskoristile prednosti intenzivnijeg širenja zvučnih talasa u vodi. Cilj čitača podataka jeste memorirati rezultate mjerenja. Podaci se mogu preuzeti ručno ili daljinski. Softver koji omogućava lako korišćenje može se koristiti za ilustraciju podataka u obliku histograma.

2 Način rada

• Postoje različiti koncepti rada logera zvukova curenja. Oni se koriste za kontinuirano praćenje zone vodosnadijevanja ili se koriste po potrebi. Kod prvog načina rada, logeri se instaliraju u većem broju, trajno, privremeno, na rastojanju od 300 m. Evidentirani podaci redovito se preuzimaju i analiziraju. Po potrebi, u konceptu rada čitači podataka su spremni za upotrebu i čuvaju se u vodovodnom preduzeću. U slučajevima nejednakog rasta potrošnje oni se raspoređuju u grupe od po tridesetak i postavljaju se na lokaciju

Slika 1: Primjer logera buke curenja

akustični senzor (akcelerometar)

softverski program

loger podataka

odašiljač


na kojoj se smatra da postoje najveća curenja. Kada se radi o plastičnim cijevima, instrumenti se postavljaju što je moguće bliže cijevi.

• Najbolji rezultati se dobijaju u periodima niske potrošnje za vrijeme noćnih sati jer će pritisak biti najveći, a pozadinska buka najslabija.

3 Oblast primjene

• Logeri zvukova curenja se koriste kod istraživanja velikih oblasti, međutim, ne za tačno lociranje isticanja. Postoje i korelacioni logeri zvukova curenja opremljeni dopunskim softverom. Putem ukrštene korelacije mogu se iskoristiti i za tačno lociranje curenja.

4 Prednosti, nedostaci i ograničenja

• Direktni troškovi radne snage su dosta niski (mjerenje se odvija automatski).• Intenzitet evidentirane buke nije direktno povezan sa stopom protoka isticanja. Zbog

toga nije moguće odrediti da li se radi o velikim defektima ili malim i manje važnim isticanjima. Kako god, intenzitet može biti indikator udaljenosti curenja.

• Pri korišćenju korelacijskih logera zvukova curenja, preciznost tehnike korelacije može biti veoma slaba.

2.2 Stik za prisluškivanje

1 Tehnički detalji

• Stik za prislučkivanje se smatra najosnovnijim akustičnim instrumentom. Postoje dvije vrste stikova za prisluškivanje: jednostavni mehanički i elektronski pojačani.

slušalicemetalne šipke

slušalicekontrolna jedinicametalne šipke

Slika 2: Primjer slušnog štapa (stika) Slika 2: Primjer elektroničkog slušnog štapa (stika)


• Komponente mehaničkih stikova su: metalna šipka (sa komorom za pojačanje zvuka), slušalica.

• Dopunske komponente elektronskih stikova: mikrofon, slušalice, kontrolna jedinica.

2 Način rada

• Stikovi za prisluškivanje se koriste u direktnom kontaktu sa komponentama sistema za vodosnabdijevanje (ventili, hidranti i fitinzi).

• Kod mehaničkog stika je potrebno posjedovati visoki stepen korisničkog iskustva u cilju identifikacije i diferencijacije buke curenja.

• Elektronski stikovi za prisluškivanje su jednostavniji za korištenje. Filtri i digitalni čitači pretvaraju buku curenja u jasne zvuke. Oni, isto tako, omogućavaju transformaciju električne signale u zvukove koji se ne mogu čuti ljudskim uhom. Ova tehnika je važna za plastične cijevi ili cijevi velikog dijametra.

3. Oblast primjene

• Stikovi za prisluškivanje se koriste kod detekcije curenja. Ukoliko se identifikuje sumnjiva dionica, između dva ventila, sklop cijevi se ispituje pomoću zemljanog mikrofona.

4. Prednosti, nedostaci i ograničenja

• Mehanički: jeftin, jednostavan i efektivan, međutim, potrebno je veliko iskustvo i vrijeme jer treba uraditi procjenu svakoga ventila. Oni se ne mogu koristiti kod cijevi sa niskom rezonantnom frekvencijom kao i plastičnih cijevi ili cijevi sa velikim dijamterom.

• Elektronski: olakšavaju korištenje.

2.3 Zemljani mikrofon

1. Tehnički detalji

• Komponente: mikrofon, elektroakustični odašiljač, BNC spojka, šipka na izvlačenje, slušalice, kontaktna šipka (za metod sa kontaktom), izolovana kućišta kao zaštita protiv buke od saobraćaja i vjetra (po izboru).

• Zemljani mikrofon je visokosenzitivan mikrofon koji prima zvuke curenja. Elektroakustični odašiljač je senzor koji zvučnu energiju pretvara u električni signal.


2. Način rada

• Zemljani mikrofoni imaju dva načina rada: preko direktnog kontakta sa fitinzima ili preko koncepta istraživanja. Koncept istraživanja se koristi kod pretraživanja curenja dužinom cjevovoda između fitinga. Mikrofon se postavlja na različite lokacije i bilježi promjene u jačini zvuka.

3. Oblast primjene

• Koristi se za precizno lociranje curenja nakon njihove prethodne detekcije pomoću drugog metoda.


• Efektivan kod cijevi s mekim zidovima i s niskim pritiskom u sistemu za vodosnabdijevanje.

produžne šipke

ugašenost BNC konektor

BNC konektor

transduktor

transduktor

produžne šipke

kontaktna šipka

ručka

ploča

Slika 4: Primjer zemljanog mikrofona - geofona Slika 5: Primjer kontaknog mikrofona


2.4 Korelator zvukova curenja

1. Tehnički detalji

• Komponente: 2 mikrofona (ili podvodnih mikrofona), 1 bežični odašiljač, 1 prenosni korelator

L

d

Mikrofon MikrofonKorelator

d L - 2d

1 2

Jedn

ačin

a 6.

1

Gdje je:d [m] Udaljenost od mjesta curenja do mikrofona 1L [m] Dužina dijela cijevi∆t [s] Vremensko zakašnjenjev [m/s] Brzina širenja akustičnog vala

d = L – v x t 2

Slika 6: Primjer korelatora buke curenja


2. Način rada

• Važi za najsofistiranijeg metoda instrumenata za detekciju curenja. Ne zasniva se na nivou buke curenja nego na brzinu kojom zvuci curenja putuju dužinom cijevi. Zvuci curenja se mjere na dvije lokacije dionice. Mikrofon postavljen bliže curenju prvi će registrirati zvuk curenja. Izmjereni zvuci se bežično prenose do prenosnog korelatora koji određuje poziciju isticanja. Vrši se ukrštena korelacija evidentiranih zvučnih signala u cilju računanja vremenskog intervala između zvučnih signala koji su emitovani iz istog izvora. Korelator analizira strukturu zvukova i mjeri vremenski interval ∆t sve dok se na drugom mikrofonu ne evidentira zvuk identične strukture.

• Osnovni podaci o dužini cijevi, dijametru i materijalu trebaju biti poznati.• Instrumenti su prenosivi i njime može rukovati jedna (ili dvije) osobe.• Preciznost ovoga metoda dostiže +/- 2 m.

3. Oblast primjene

• Može se koristiti kao alat pri istraživanju i detekciji curenja na dionicama ili za precizno lociranje curenja. U slučajevima kada se koristi korelator kao alat za istraživanje, oba mikrofona se postavljaju na različite lokacije u dijelu mreže za vodosnabdijevanje (to se može isplanirati pomoću mape za istraživanje).


• Ne smetaju mu okolni zvuci i može se koristiti tijekom dana.• Nije mnogo efektivan kod cijevi sa mekim zidovima i niskim pritiskom u okviru sistema

za vodosnabdijevanje. Za pojačanje zvuka u nekim cijevima mogu se korisititi i podvodni mikrofoni.

2.5 Praćenje gasova

Budući da se zvučne metode ne mogu koristiti kod sistema sa isprekidanim vodosnabdijevanjem, potrebno je uvesti odgovarajući metod koji će odgovarati datim uslovima. Praćenje gasova je mnogo sigurniji metod kod lociranja curenja, međutim on se koristi samo u posebnim slučajevima. To je rezultat činjenice da oni oduzimaju mnogo vremena i stvaraju velike troškove. Praćenje gasa traži posebnu opremu i znanje i izvodi se samo od strane specijalista. Stoga je dolje naveden samo kratak pregled metode u vidu tabele s pitanjima i odgovorima:


Pitanje Odgovor

Koji gasovi se koriste? Industrijski vodonik (95% azota, 5% vodonika) i helijum

Kakve pripreme su neophodne? Prije nego se ubaci gas dionice trebaju biti ispražnjene i izolovane zatvaranjem sistemskih ventila

Na koji se način ubacuje gas? Gas se može ubaciti preko hidranta, kućišta graničnog vodomjera ili preko unutrašnjeg zatvaranje slavina kod potrošača.

Na koji se način lociraju curenja?Laki gasovi napuštaju dionicu putem isticanja i izlaska na površinu (oni mogu probiti i asfalt i cement). Curenja se mogu detektirati prolaskom iznad dionice mikroelektronskim senzorima.

Prednost Veoma efektivna metoda.

Nedostaci Postavljanje i podizanje gasa na površinu može uzeti vremena, troškovi.

3 Literatura

Farley, M., Leakage Management and Control, WHO, 2001.˝

Hamilton, S., ALC in Low Pressure Areas – It can be Done, in Proceedings of the 5th IWA Water Loss Reduction Specialist Conference, pp 131-137, Cape Town, South Africa, April 2009.

Hartley, D., Acoustics Paper, in Proceedings of the 5th IWA Water Loss Reduction Specialist Conference, Cape Town, South Africa, April 2009.

Lange, G.: The Right Understanding of Acoustics can bring Leak Localization a Step Forward, in Proceedings of the 5th IWA Water Loss Reduction Specialist Conference, Cape Town, South Africa, April 2009.

Pilcher, R., Leak detection practices and techniques: a practical approach. Water 21 - Magazine of the International Water Association. 2003, S. 44-45.

6.5 GrupiranjeDopunski materijali


Dopunski materijal 6.5Grupiranje

Cilj

Cilj ove klasterske analize jeste observirati grupe (,,klastere'') tako da su observacije u okviru svake grupe slične jedna drugoj u pogledu varijabli ili atributa od interesa i samih grupa se izdvajaju jedna od druge. Drugim riječima, cilj jeste podijeliti observacije u homogene i različite grupe.

Ciljna grupa

Ovaj dopunski materijal je namijenjen biti podrška nadređenima i višim tehničarima u upravljanju svojim ekipama u pravcu razvoja plana održavanja i koordinirati posao.

6.5 Grupiranje Dopunski materijali

1 Procedura za rad

• Izaberite mjeru sličnosti.• Odluka se donosi na osnovu korištene tehnike grupiranja.• Odluka u zavisnosti od broja klastera.

2 Izaberite mjeru sličnosti

Izbor mjere sličnosti uključuje veliku subjektivnost. Važan faktor jeste priroda promjenjivih: diskretna, stalna, binarna ili mjerna skala. Na primjer, materijal (čelik, duktilno željezo, PE i td.); cilj (glavna cijev, distributivna cijev); sektor (centar grada, predgrađe, komercijalni sektor, hidraulična DMA, itd); stopa isticanja; dotrajalost materijala; rizik (bolnica, količine transporta, neoprihodovana voda, stopa oštećenja, itd.

3 Odluka na osnovu korištene tehnike grupiranja

Postoji veliki broj vrsti grupiranja. Za ovu vježbu korištene su slijedeće:

• Odvojeni klaster gdje se svaki objekat javlja u pojedinačnom klasteru.• Hijerarhijski klaster gdje je jedan klaster u cijelini sadržan u drugom klasteru, međutim,

druga vrsta preklapanja nije dozvoljena.

6.5 GrupiranjeDopunski materijali

4 Odluka u zavisnosti od broja klastera

Grupiranje počinje serijom uzastopnih spajanja uzastopnih podjela. Ovo se smatra prirodnim procesom grupiranja.

Na primjer:

• Klaster 1 � Neoprihodovana voda > 0.2 m³/h*km � Oštećenja > 0.5 po km godišnje

• Klaster 2 � Neoprihodovna voda između 0.1-0.2 m³/h*km � Oštećenja između 0.1 - 0.5 po km godišnje

• Klaster 3 � Neoprihodovna voda između < 0.1 m³/h*km � Oštećenja između < 0.1 po km godišnje

dopunski materijal - non-revenue water...sistem i za koju mora biti plaćen račun, uključujući i...

Documents