Osnove anatomije i fiziologije ovjeka

mr. sc. Ivana Dujmovid

Anatomija

Znanost o obliku i grai tijela

gr. anatemnein rezati, rastavljati u dijelove

Dio znanosti o ivim bidima Biologija

Podijela:

Antropotomija

Zootomija

Fitotomija

Sustavna anatomija istrauje pojedinane organske sustave

Embriologija razvitak ljudskog tijela

Kauzalna morfologija razvoj oblika tijela

Histologija znanost o tkivima

Citologija znanost o stanici

Fiziologija

Znanost o funkcijama organizma

Prouava mehanizme koji omogudavaju i reguliraju ivotne procese

Prouava odravanje homeostaze

Fiziologija ovjeka obuhvada: Fiziologiju stanice

Fiziologiju krvnih stanica, imuniteta i zgruavanja krvi

Fiziologiju srca

Fiziologiju cirkulacije

Fiziologiju tjelesnih tekudina i bubrega

Fiziologiju respiracije

Fiziologiju letenja, putovanja u svemir i ronjenja

Fiziologiju ivanog sistema i osjetila

Fiziologiju probavnog trakta

Fiziologiju metabolizma i regulacije temperature

Fiziologiju endokrinologije i reprodukcije

Od atoma do organizma

atom

molekula

stanica

tkivo

organ

organizam sustav organa

Vrste tkiva u ljudskom organizmu

Hrskavino tkivo Pokrovno tkivo

Kotano tkivo

Miidno tkivo

ivano tkivo

Organski sustavi u ljudskom tijelu

Sustav organa za pokretanje

Reproduktivni sustav

ivani sustav

Organski sustavi u ljudskom tijelu

Krvoilni sustav

Hormonski sustav

Probavni sustav

Sustav organa za izluivanje

Sustav organa za disanje

Sustav organa za kretanje

Kotani sustav

Miidni sustav

Osteologija

Znanost o kostima

Lokomotorni sustav

Kosti

Spojevi meu kostima

Miidi

Kostur

Jedinsrvena cjelina kostiju

Meusobno povezane zglobovima

Kostur ovjeka

Osnovni potporanj tijela

Omoguduje uspravan hod

titi osjetljive unutranje organe

Omoguduje pokrete

Kotano tkivo

Kotana stanica

Kostur ovjeka

kosti glave

lubanja i lice

kosti trupa

kraljenica, prsni ko, zdjelica

kosti udova

ruke i noge

Kostur ovjeka

Novoroene 270 kostiju

Odrasla osoba -260 kostiju

Bedrena kost

Najveda kost u tijelu

Moe se utrostruiti tijekom ivota

Kraljenica

Zakrivljena

Oblik dvostrukog S

Omoguduje uspravan hod

ublaava udarce

33- 34 kraljeka

spojeni elastinim, hrskavinim ploicama Axis

drugi vratni kraljeak

Atlas prvi kraljeak

Graa kosti POKOSNICA izvana

obavija kost

VRSTO KOTANO TKIVO

ispod pokosnice

ini kost vrstom

SPUVASTO KOTANO TKIVO

u unutranjosti i na krajevima kostiju

smanjuje masu kostima uz zadranu vrstodu

KOTANA SR

ispunjava upljine u kostima

proizvodi krvne stanice

HRSKAVICA

na mjestu dodira dviju kostiju

ublaava udarce i smanjuje trenje

Graa kosti kotana sr

skladite masti stvaranje krvnih stanica

Oblik kosti Cjevaste duge

Kosti ruku i nogu Plosnate iroke

Lopatice, zdjeline kosti Kratke kubine

Kraljenica, aka, stopalo

Sastav kosti 20% vode 25% organske tvari - osein

Kolagen elastinost i gipkost

55% mineralne tvari spojevi kalcija i fosfora

vrstoda i tvrdoda

Veze meu kostima

Zglobovi

Hrskavica

avovi

Konstitucija ena - mukarac

Konstitucija ene manja, laka i nenija

Udio kotanog aparata u tjelesnoj teini ene - oko 16 % mukarci - oko 18 %

specifinost grae zdjelice i zdjelinog pojasa ene iroka i niska Poroajni kanal

Miidni sustav ovjeka

Miiologija znanost o miidima

Miidi sposobnost kontrahiranja i oputanja

Zajedno s kostima tijelu daju oblik

Omoguduju pokretanje

Miidni sustav ovjeka Miidno tkivo

Popreno prugasto

Popreno prugasti miidi

Miidi kostura

Glatko

Miidi unutranjih organa

Srano

Srani miid

Miidi ovjeka

Popreno prugasti miidi

Svjetle i tamne poprene pruge

Pod utjecajem nae volje voljni miidi

Izduene stanice s mnogo staninih jezgri (nukleusa)

Izduena miidna vlakna

Udruena u miidne snopide

Miidni snopidi snop miid

Obavijeni miidnom ovojnicom

Tetive veze s kostima elastine, vrste, slabo

rastezljive

Popreno prugasti miidi

Krvne ile

Donose kisik i hranu miidu

ivci

Upravljaju radom miida

Glatki miidi

Stanice vretenastog oblika

Jedna stanina jezgra (nukleus) u sredini stanice,

Nisu pod utjecajem nae volje

ine stijenku unutranjih organa eludac, crijevo,...

Srani miid Stanice koje se "granaju" s

jednom jezgrom smjetenom u sredini stanice

upalj popreno-prugasti miid vidljiva ispruganost meusobno povezana vlakna

Nije pod utjecajem nae volje Kontrahiraju se slino kao i

skeletni miidi kontrakcija traje due

mokradni mjehur

Pokretanje miida

pokretima miidi upravljaju u parovima

dvoglavi i troglavi miid nadlaktice

podie ruku - isprui ruku

miidi za rad troe energiju

miidni umor

MLIJENA KISELINA

Unutranji organi

Utroba viscera

Zajedniki naziv za sve organe u visceralnoj upljini

Vegetativna uloga organa

Omoguduju kemijsku pretvorbu hrane

Izmjenu tvari

Izluuju nepotrebne ostatke

Dini sustav

Probavni sustav

Mokradni sustav

Spolni sustav

lijezde s unutranjim izluivanjem

Sustav organa za disanje Uloga: Prenoenje zraka do

pluda

Pludni mjehuridi

Izmjena plinova

Kisik i ugljikov dioksid

Podjela:

Gornji dini putevi:

Nos i gornji dijelovi drijela

Donji dini putevi:

Grkljan, dunik, dunice

Sustav pludnih mjehurida

Sustav organa za disanje

Organi za disanje:

nosna upljina

zrak se vlai, proiduje, zagrijava

drijelo

grkljan

dunik

dvije dunice

pludni mjehuridi

obavijeni krvnim kapilarama

pluda

lijevo krilo - dva renja

desno krilo- tri renja

obavijena opnom - popludnica

Pokreti disanja

Pokreti disanja:

Udisaj

ulazi 21% kisika i 0,035% CO2

Izdisaj

izlazi 16% kisika i 4% CO2

U pokretima disanja sudjeluju: oit

trbuni miidi

meurebreni miidi

Pludno i stanino disanje

Pludno disanje izmjena plinova izmeu

organizma i okoline

Stanino disanje ili bioloka oksidacija u stanicama

iz hranjivih tvari i kisika

oslobaa se energija, voda i ugljikov dioksid

Organi za glas

Grkljan

graen od hrskavice

gornji dio dunika

glasnice dva elastina miidna nabora

glas nastaje titranjem glasnica

stvaranje glasa glasnice jako blizu (zatvorene)

Probavni sustav

Uloga:

Prima hranu

Probavlja

Prerauje u hranjive sastojke

Odstranjuje neprobavljene i nepotrebne sastojke

Probavni sustav Probavni sustav probavna cijev i probavne lijezde Probavna cijev:

usta - zubi i jezik

jednjak i eludac

dvanaesnik, tanko i debelo crijevo

crijevni otvor (mar)

Probavne lijezde

slinovnice

eluane lijezde

guteraa i jetra

lue probavne sokove u dvanaesnik

Probava

u probavnome sustavu

hrana se mijenja mehaniki i kemijski

Zubi vakanjem usitnjuju hranu

Graa zuba: kruna vrat caklina pulpa Korijen

Vrste zuba: sjekutidi 8 (4+4) onjaci 4 (2+2) pretkutnjaci 8 (4+4) kutnjaci 12 (6+6)

mlijeno zubalo

(20)

trajno

zubalo

(32)

PROBAVA

Probava

u probavnome sustavu

hrana se mijenja mehaniki i kemijski

Usitnjavanje, vakanje, mijeanje, potiskivanje

Sloene molekule enzimi jednostavne molekule

Enzimi - bioktalizatori

SLINA ptijalin kroba

ELUANI SOK

pepsin i HCl bjelanevina

U - raspruje masti

GUTERAA vie razliitih enzima

bjelanevina, masti, ugljikohidrati

CRIJEVNI SOK

Vie razliitih enzima - lipaza

bjelanevine, masti, ugljikohidrati

Probava hrane Usna upljina

Jezik mijeanje hrane

lijezde slinovnice lue slinu

drijelo

Provodi hranu u jednjak

eludac

Elastian, uplji organ

Spremnik hrane (2 L)

Jetra

Proizvodi u razgradnja masti

Probava hrane Guteraa lui enzime u

dvanaesnik

Dvanaesnik poetni dio tankog crijeva Razgradnja bjelanevina,

ugljikohidrata i masti

Tanko crijevo Zavrava se kemijska

razgradnja svih sastojaka

Ugljikohidrati glukoza

Bjelanevine AK

Masti masne kiseline i glicerol

Crijevne resice upijaju hranjive tvari

Debelo crijevo

neprobavljive tvari izmet

Zdrava prehrana

Mokradno spolni sustav

Urogenitalni trakt

Mokradni i spolni sustav

Usko povezani

Sustav organa za izluivanje Uloga:

Izluivanje tetnih, otpadnih tvari urinom

Graa:

Dva bubrega Filtracijom proizvode urin

Dva mokradovoda Cijevi koje odvode mokradu iz

bubrega

Mokradni mjehur Miini organ

Sakupljanje mokrade

Mokradna cijev Izvodi mokradu iz organizma

bubreg

mokrani mjehur

mokrana cijev

bubrena arterija

bubrena vena

mokraovod

Graa bubrega Parni organ Smjeteni na lenoj strani

trbune upljine

Dugi oko 12 cm

Oblikom slini zrnu graha

Nefroni osnovne jedinice bubrega

Hormoni nadbubrene lijezde i hipotalamus

kontrola rada bubrega

Proidivanjem iz krvi izluuju mokradu

Odravaju unutranju ravnoteu

Stalna koliina vode i soli u organizmu

ovojnica

bubrena kora

bubrena sr

nefron

bubrena arterija

bubrena vena

Nefron Graa:

Bubreno tjelece U kori bubrega

Filtriranje krvi s otpadnim tvarima

Krv prolazi kroz kapilare bubrenog tjeleca

Cjevasti dio Voda, glukoza i dio soli dobiveni

filtracijom vradaju se u krv

Preostala vodena otopina mokrada (urin) Nakuplja se u bubrenoj

nakapnici

Mokradni mjehur Pranjenje urina

Prstenast miid

Poticaj iz lene modine i velikog mozga

bubreno tjelece

arterija

vena

sabirna cijev

Spolni sustav

Uloga:

Odravanje i produljenje vrste

Spolni organi

primarna obiljeja mukarca i ene

zajednika osnova iz koje se razvijau samo jedni sponi organi

Pubertet

Mukarac ena

spermij jajna stanica

jajnici

hipofiza

Izluuju enske spolne hormone

sjemenici

Izluuju muke spolne hormone

Spolni organi ovjeka

Muki spolni organi vanjski: monja

spolni ud

unutarnji:

sjemenik

pasjemenik

sjemenovod

sjemena vredica

prostata

mokradna cijev spermiji

Muki spolni organi

SPOLNI UD omoguduje prijenos spermija u

ensko tijelo DOSJEMENIK mjesto sazrijevanja spermija izluuje muke spolne hormone SJEMENOVOD provodi spermije do mokradne

cijevi MOKRANA CIJEV provodi mokradu i spermu MONJA titi sjemenike SJEMENIK lijezda u kojoj nastaju spermiji PROSTATA I SJEMENA VREICA nastaje tekudina koja je dio

sperme

Spolni organi ovjeka enski spolni organi

vanjski: stidnica (velike i male stidne usne)

vanjski otvor rodnice

draica

unutarnji: jajnik

jajovod

maternica, grlid maternice

rodnica

Jajna stanica

Menstruacijski ciklus 1 6 dan

13 14 dan

7 12 dan

15 28 dan

sluznica maternice se ljuti

oljutena sluznica se obnavlja

ovulacija

jajna stanica u jajovodu

razvoj nove jajne stanice

Menstruacijski ciklus

Menstruacijski ciklus Menstruacijski kalendar

Od prvog dana mjesenice

Do zadnjeg dana prije sljedede mjesenice

sazrijevanje jajne stanice ovulacija - rast sluznice maternice - mjesenica

Klimakterij menopauza

Oplodnja

Razvitak od oplodnje do roenja

Ugnjeenje zametka u maternicu

Razvitak od oplodnje do roenja

Oplodnja - jajovod Dioba oploene jajne stanice (morula blastula gastrula) BRAZDANJE - dijeljenje (dioba) stanica zametka Zametak ugnjeenje u maternici (nakon 8 tjedana) Plod posteljica, pupkovina, vodenjak, plodna voda Poroaj - novoroene

Funkcija placente

Razvitak od oplodnje do roenja

Trudnoda Poroaj

Trudnoa - 40 tjedana (280 dana)

lijezde s u nutranjim izluivanjem odrava organizam u

stanju unutarnje ravnotee

prilagoava organizam promjenama u okoliu

Suradnja sustava:

ivani sustav - elektrini impulsi

hormonski sustav - kemijske poruke

mozak - nadzire rad lijezda

lijezde S vanjskim izluivanjem

(egzokrine):

slinovnice

znojnice

lojnice

izluuju sokove na povrinu ili unutar tijela

S unutarnjim izluivanjem (endokrine):

hipofiza

titna lijezda

nadbubrene lijezde

guteraa

sjemenici (testisi)

jajnici (ovariji)

hormone izluuju u krv

HORMONI

prenose kemijske poruke organima

djeluju sporo i dugotrajno

potiu rast i razvoj, izmjenu tvari, spolni razvoj...

POVRATNA SPREGA (veza) odravanje hormonske ravnotee u organizmu

hormon rasta

Regulira rast tijela

hormoni hipofize -izravno

utjeu na tijelo stvaranje mlijeka,

poticanje trudova i odravanje razine vode u tijelu

hipofiza hipofiza

titna lijezda

titna lijezda

nadbubrene lijezde

nadbubrene lijezde

guteraa guteraa

jajnici sjemenici

Adrenalin

potie tijelo na akciju

Inzulin i glukagon

odravaju razinu eera u krvi

Tiroksin

odrava sustave u tijelu aktivnima

Estrogen i progesteron

enska spolna obiljeja stvaranje jajnih stanica

Testosteron

muka spolna obiljeja stvaranje spremija

Hormoni nadbubrenih lijezda Suzbijaju stres

Kontrola razine soli u tijelu

Krvoilni sustav

Angiologija znanost o krvoilnom sustavu

Prouava sustav kanala i kanalida kojima kola krv

Sredinji organ srce

Krvne ile:

Arterije od srca prema periferiji

tijela

Vene od periferije tijela prema

srcu

Krv SASTAV KRVI

krvna plazma - 55% krvi voda, otopljene tvari i

bjelanevine

krvne stanice - 45% krvi crvene krvne stanice -

eritrociti

bijele krvne stanice - leukociti

krvne ploice - trombociti

ULOGA KRVI

prenosi korisne (hranjive tvari, hormone) i tetne tvari (ugljiko dioksid, produkte izmjene tvari

odrava stalnu temperaturu tijela

raznosi kisik po tijelu

brani organizam od bolesti

sprjeava krvarenje

Krvne stanice

ERITROCITI nemaju jezgru bjelanevina hemoglobin s

ionom eljeza prenose kisik iz pludnih

mjehurida do stanica tijela (hemoglobin)

odnose ugljikov dioksid u pludne mjehuride

svake sekunde stvaraju se i propadaju milijuni eritrocita

TROMBOCITI bez jezgre krvne ploice nastaju raspadanjem

posebnih stanica u kotanoj sri

sudjeluju u zgruavanju krvi

LEUKOCITI

stanice s jezgrom

vie tipova leukocita unitavaju tetne

mikroorganizme limfociti - nositelji specifine

otpornosti (imunosti) organizma

Krvne grupe

Krvna grupa AB - univerzalni primatelj

Krvna grupa O - univerzalni davatelj

Transfuzija krvi pretakanje

Sljepljivanje eritrocita pri pogrenoj transfuziji

protutijela

nema

protutijela

Crvene

krvne

stanice

Krvna grupa

Krvne ile Arterije:

debele, elastine stijenke

vlastiti miidi

odvode krv iz srca

donose stanicama kisik i hranjive tvari

Vene:

tanje, rastezljive stijenke

imaju zaliske

otpremaju iz stanice tetne tvari i ugljikov dioksid

dovode neistu krv u srce

Kapilare:

tanke stijenke

izmjena tvari izmeu krvi i stanica

izmjena plinova u pludima

povezuju arterije i vene

Srce graa i funkcija

U prsnom kou

Pumpa krv po tijelu

Veliine stisnute ake

Teine 300 500 g

Izvana zatieno opnom srana ovojnica

2 predklijetke, 2 klijetke, srani zalisci

Aorta najvea arterija u tijelu

Srce graa i funkcija

Venska krv iz tijela ulazi

u desnu pretklijetku,

prolazi u desnu

klijetku i istiskuje se u

plua.

Nabori na srcu -

zalisci, osiguravaju

jednosmjerni protok

krvi. Nalaze se izmeu pretklijetke i klijetke,

kao i na izlazu iz

klijetaka u arterije.

Krv bogata kisikom

iz plua ulazi u lijevu pretklijetku i ulijeva

se u lijevu klijetku. U

tijelo se potiskuje kroz

aortu.

Srce se sastoji od

etiri upljine: dvije pretklijetke i dvije

klijetke. Miini zid, tzv. pregrada, dijeli srce

uzduno, po sredini, na lijevu i desnu stranu.

Srce graa i funkcija

Bilo ili puls 60 80 puta u minuti vratna arterija ili arterija

zapea ruke

Krvni tlak Pritisak krvi na stijenke

krvnih ila Najvei u velikim arterijama Normalan krvni tlak 120/80

mmHg

Sistola pritisak srca

pumpanjem krvi kroz arterije

Dijastola pritisak stijenki

arterija - odupiru se protoku krvi

izmeu otkucaja srca

Optok krvi

Mali optok krvi: PLUA - SRCE izmjena plinova u pludima

Veliki optok krvi: SRCE - TIJELO stanice dobivaju hranu i

kisik iz stanica se odnose

otpadne tvari i ugljikov dioksid

ivani sustav

Provoenje ivanih impulsa

Prenosi obavijesti iz unutranjosti tijela i okoline

Obrauje informacije

Usklauje informacije

Stvara motoriki odgovor

ivani sustav Sredinji

Kraljenika modina

Mozak

Smjeteni u lubanji

Zatideni

vrstim kotanim ovojem

Ovojnicama mozga

Cerebrospinalnom tekudinom

Periferni

Gangliji skup tijela ivanih stanica Strukture poput vora

Snopovi ivanih vlakana ivci

Povezuju sredinje dijelove sustava s osjetnim i izvrnim organima

ivani sustav

Tjelesni (somatski)

Upravlja tjelesnim pokretima

Vegetativni (autonomni)

Upravlja radom unutranjih organa

Bez utjecaja volje

Podijela:

Simpatikus Pomae pri naporima

Parasimpatikus Omoguduje odmor organizma

Djeluju antagonistiki i usklaeno

ivani sustav Graa ivane stanice

Tipovi ivanih stanica

tijelo ivane stanice s jezgrom

kratki ogranci

ivano vlakno - akson

miino vlakno

Sinapsa

ivani impuls

Putuje du ivane stanice - elektrini

U sinapsi postaju kemijski

Autonomni ivani sustav

Parasimpatikus

- Suava zjenica - Stimulira

izluivanje sline

- Stee bronhe Usporava rad srca

- Stimulira rad

eluca, guterae i crijeva

- Stimulira rad

debelog crijeva

- Stimulira

mokrenje

Simpatikus

- Poveava zjenica - Usporava

izluivanje sline

- Oputa bronhe - Ubrzava rad srca

- Stimulira stvaranje

-adrenalina

-Stimulira otputanje glukoze

- Usporava rad eluca - Usporava aktivnost

guterae - Usporava rad crijeva

- Usporava mokrenje

Mozak

Graa mozga

Smjeten u lubanji

Zatiden ovojnicama i

Tekudina izmeu ovojnica

Mase oko 1,4 kg

Troi 20% krvi kisik

Glavni dijelovi:

veliki mozak

mali mozak

produena modina

Veliki mozak

Graa brazde i vijuge

naborana povrina

lijeva i desna polovica

Povrina mozga modana kora Siva tvar

Tijela ivanih stanica

Unutranjost modana sr Bijela tvar

ivana vlakna

modana kora

mali mozak

produena modina

modana sr

veliki mozak

Modana sredita

PET - pozitron emisijska tomografija

Glukoza - energetsko gorivo modanih stanica

Obiljeena radioaktivnim tvarima

Monitor u boji - drugaija boja prilikom aktivnosti odreenog dijela mozga

Ozljedom modanog sredita gubi se funkcija organa kojim upravlja,

iako je organ zdrav

GRAA MOZGA

siva tvar izvana, bijela tvar iznutra

produena modina

veliki mozak

mali mozak

usklauje voljne i precizne pokrete

odrava ravnoteu tijela

povezuje mozak i lenu modinu upravlja refleksima vanim za ivot

rad srca disanje gutanje kihanje suavanje zjenica

upravlja voljnim pokretima prima, prerauje, sprema i koristi informacije

miljenje, pamenje, zakljuivanje, svijest

Produena modina

Krianje ivanih vlakana iz jedne starne mozga u suprotnu stanu tijela

Upravlja refleksima vanima za odravanje ivotnih funkcija - disanje, rad srca, gutanje, kihanje,...

Lena modina

bijela tvar

kraljenjak siva tvar

lena modina

kraljenica

mozak

lubanja

Smjetaj lene modine

Graa lene modine

Lena modina GRAA LENE MODINE siva tvar u sredinjem dijelu

oblik raskriljena leptira bijela tvar oko sive tvari

ULOGA LENE MODINE upravlja jednostavnim

refleksnim pokretima trenutana reakcija smanjuje mogude ozljede

povezuje mozak s periferijom tijela obavljanjem jednostavnih

pokreta rastereduje mozak

bijela tvar

kraljenjak siva tvar

Refleksni luk

Podraaj ubod u prst

Lena modina nastajanje refleksa

Miid noge se stee noga se pomakne

Refleksni put put podraaja do reakcije miida na podraaj Motorika ivana

vlakna

Osjetilna ivana vlakna

SIVA TVAR BIJELA TVAR

Osjetilni organi Osjetila

Recetori ivanog sustav

Primaju kemijske i fizikalne podraaje iz vanjske sredine

Put podraaja:

1. Receptor

2. Osjetni ivac

3. Sredinji ivani sustav

Percepcija osjetnih organa

Osjetni organi:

Vidni

Sluni

Njuni

Osjetni

Senzorna vlakna provode podraaje iz osjetnih organa

Osjet dodira, pritiska, temperature i boli

Proprioceptivni osjet

Osjetila Nastajanje

osjeta: OSJETILNI ORGAN OSJETILNI

IVAC SREDITE U

MOZGU

Osjetilo vida

Osjetilo njuha

Osjetilo sluha

Osjetilo vida Graa oka

pomodni dijelovi oka: trepavice

kapak

suzna lijezda

oni miidi

vidni ivac

Glavni dijelovi oka ona jabuica: ronica

bjeloonica

zjenica

leda

ilnica

mrenica uta pjega

slijepa pjega

arenica

staklovina

Nastajanje slike u oku

Oko - vidni ivac - sredite za vid u velikom mozgu

Leda lomi zrake svjetlosti

Slika u mozgu obrnuta i umanjena

Okom gledamo mozgom vidimo

Svojstva oka

Prilagoavanje oka

Vidne stanice u mrenici (uta pjega)

Trodimenzionalna slika

Gledanje s oba oka

Daleko blizu

Plastinost slike

Svojstva oka

Svjetlo tama irenje i suavanje

zjenice

Boje tapidi

reagiraju na svjetlost

unjidi

odgovorni za boju

najgudi u utoj pjegi

Poremedaji vida

Mane oka

Kratkovidnost Osoba ne vidi daleke

predmete

Dalekovidnost Osoba ne vidi predmet blizu

Slabovidnost Zamagljen vid

Kratkovidni konkavne lee

Dalekovidni konveksne lee

Osjetilo sluha

Osjetilo sluha

Uho organ za sluh i ravnoteu

Detektira vibraciju, frekvenciju i amplitudu (glasnodu) zvuka

Kako nastaje zvuk u uhu? Uke hvataju zvukove

Zvukovod provodi titraje zvunih valova

Udaraju u bubnjid

Bubnjid prenosi titraje na slune kodice

ekid, nakovanj i stremen

Pojaavaju zvuk titranjem

Slune kodice prenose zvuk na punicu

Slune stanice s dlaicama

Pretvaraju podraaj u elektrini impuls

Sluni ivac sredite u mozgu

Organ za ravnoteu Vestibularni aparat

Kontrolira ravnoteu

U srednjem uhu

Sastoji se od tri polukruna kanalidai ispunjena tekudinom

Une vredice sa stanicama s dlaicama

Biljee promjene poloaja

Receptori detektiraju je li glava uspravna ili nije

alju impulse mozgu

Osjetilo okusa

Receptori za okus

Smjeteni na jeziku

Vrh i strane

Okusni pupoljci

Okusne bradavice

4 receptora:

Slatko

Slano

Gorko

Kiselo

Osjetilo okusa

Osjetu okusa doprinose:

Miris

Tekstura

Temperatura

Kemijski podraaj elektrini signal okusni ivac

sredite za okus u velikom mozgu

Osjetilo mirisa

Njune stanice u nosu

Mirisi podrauju ivane zavretke njunih stanica

Elektrini signali putuju u sredite za njuh u mozgu

Kona osjetila Smjeteni u koi Receptori za dodir i temperaturu

Opip, bol, toplo, hladno

Razliite koliine receptora

Razliita mjesta u tijelu

pr. nekoliko receptora za dodir peta

mnogo receptora za toplinu - rame

Koa Graa koe: Pousmina vanjski sloj

Sloj ivaca

Sloj odumrlih stanica

Neprestano se obnavlja

Sloj ivih stanica

Melanin pigment

Usmina unutranji sloj Elastina vlakna

Vezivno tkivo, osjetilni ivci i krvne ile

lijezde znojnice i lojnice

Dublji slojevi osjetila za dodir, bol, toplinu, hladnodu

Koa Uloga koe:

Zatitni organ cijelog tijela

Povrine 1,6 1,9 etvornih metara

Organ za izluivanje

Znoj i loj

Regulira tjelesnu temperaturu

Vruina koa se znoji hladi se

Osjetilni organ

Tijelo osjeda okolinu