Download - 021_OD~1

Dani ovlaštenih inženjera građevinarstva

ODREĐIVANJE HORIZONTALNE I VERTIKALNE ARMATURE U

ARMIRANOBETONSKIM ZIDOVIMA

JOSIP GALIĆ, dipl.ing.građ.

UVOD

Nosivi sustav iz AB zidova je čest konstruktivni sustav za prihvat vertikalnih i horizontalnih utjecaja u konstrukcijama u svijetu i kod nas.

Izrazito su pogodni za preuzimanje utjecaja od potresa.

Osnovna svojstva AB zidova: - Na horizontalno opterećenje djeluju kao konzolni nosači upeti

u temelje ili podzemnu etažu;- Krući su od AB okvira pa bolje ograničavaju pomake katova čime se smanjuje mogućnost pojave oštećenja;

- Pravilnim izborom vitkih zidova i uz pažljivo konstruktivno oblikovanje može se postići visoka razina duktilnosti.

Potrebna razina otpornosti AB zidova postiže se uz pravilno određena djelovanja, ispravnim oblikovanjem zida, odabirom odgovarajućeg materijala, dimenzija zida te ispravnim armiranjem zida.

DUKTILNOST GRAĐEVINA I KAPACITATIVNO DIMENZIONIRANJE

Osnovno načelo proračuna na potres je proračun konstrukcije prema kapacitetu nosivosti (tzv. kapacitativnodimenzioniranje)

Predviđa se višestruka pojava nelinearnih deformacija, ali pri tome ne smije doći do otkazivanja promatranog nosivog elementa.

Proračun obuhvaća: - Odabir gradiva i sustava koji su mogu osigurati duktilno ponašanje;- Odabir mjesta u nosivom sustavu u kojima će doći do plastifikacije

tj. trošenja energije;- Dimenzioniranje i oblikovanje mjesta plastifikacije da postignu

željeni stupanj duktilnosti; - Projektiranje preostalih dijelova konstrukcije s dodatnom nosivosti

tako da ostanu u elastičnom području rada materijala kada se u plastificiranim područjima aktivira i tzv. dodatna nosivost.


pomaka duktilosti koefcijent−δμ

qFFF el

ely == μα

Pristup jednakih pomaka :Pristup jednakih jednake energijena promjeni oblika :

y

u

ΔΔ

=δμ

δμ=q12 −⋅= δμq


( ) WTSF db ⋅=

( )q

STSd0βα ⋅=

q=δμ

WRDo kkkqq ⋅⋅⋅=

DC „H“ kD = 1,00DC „M“ kD = 0,75DC „L“ kD = 0,50

22/1 0,10,1 qr ⋅=⋅= δμμ

22/1 8,08,0 qr ⋅=⋅= δμμ

ENV 1998-1-3

EN 1998-11212 −=−= oqδφ μμ

1/)1(21 TTq Co ⋅−+=φμ


Izbor plastičnog mehanizma sustava;

Odabir prikladne klase duktilnosti i

odgovarajućeg faktora ponašanja;

Zadovoljenje geometrijskih uvjeta i uvjeta

materijala za odabranu klasu duktilnosti;

Dimenzioniranje na savijanje plastičnih

zglobova;

Osiguranje potrebne duktilnosti zakrivljenosti;

Dimenzioniranje ostalih dijelova zida, temelja

na kapacitet nosivosti plastičnog zgloba.

OSNOVNI ZAHTJEVI ZA AB ZIDOVE

Razredi duktilnosti: DC”H”, DC”M”, DC”L”

WRDo kkkqq ⋅⋅⋅=DC „H“ kD = 1,00 DC „M“ kD = 0,75 – veća sila za 33%DC „L“ kD = 0,50 – nije zanimljivo

ENV razlikuje: - Vitke zidove (Hw/lw>2) - Kratke zidove (Hw/lw<2)

EN razlikuje: - Duktilne zidove – Upeti u krute nerotirajuće baze (temelj, podrum), proračunati da oslobađaju energiju u plastičnoj zoni iznad baze, pri čemu ta zona nema otvora i velikih perforacija

- Veliki slaboarmirani zidovi – veliki poprečni presjek, lw>4,0 m ili 2/3 Hw, imaju ograničene pukotine, ne mogu trošiti energiju disipacijom kroz plastični zglob.

Kod pravilnijih i vitkijih zidova – odabir DC “H” prihvatljivKod nepravilnijih zidova gdje je teže osigurati kvalitetan i visokoduktilan plastični zglob – odabir DC”M”


ENV - kw = 1/(2,5-0,5α0) ≤1,0; α0=ΣHwi/Σlwi

EN - kw = (1+α0)/3 ≥0,5, ≤1,0; α0=ΣHwi/Σlwi

3,0 2,0 1,5 1,0 0,5

k w ‐ ENV 1,00 0,66 0,57 0,50 0,44

k w ‐ EN 1,00 1,00 0,83 0,66 0,50

q –ENV 4,0 (3,0) 2,64 (1,98) 2,28 (1,71) 2,0 (1,5) 1,76 (1,5)

q – EN 4,4 (3,0) 4,4 (3,0) 3,65 (2,49) 2,9 (1,98) 2,2 (1,5)

∑∑ wiwi lH /

Za DC”L” q = 1,5-2,0; Armirano ziđe q = 2,5.

Ima li smisla računati AB zidove s q < 2,0 ili 2,5 Ako se računa s q ≤ 2,5 da li je besmisleno koristiti uvjete za DC”H” i DC”M”


Beton: C ≥ 20/25 (za DC”M” i DC”H”); C ≥ 16/20 (za DC”L”)

Čelik – armatura: - dopušta se uporaba šipki (samo rebraste šipke) i zavarenih mreža

EN: za DC”M” – Armatura klase B i Cza DC”H” – Armatura klase B i C, ali u plastičnom zglobu isključivo C.


Uzdužna rubna armatura: - Nema zahtjeva za minimalnom vlačnom armaturom na krajevima zida; - Postoje samo zahtjevi za minimalnom bočnom armaturom zida.

wb

wl

sAvA hA

sA vA hA

sA

sA

fl

Za Hw/lw ≥ 2 : As,min = 0,0015·bw·dw =0,00135·bw·lw

vlačna pojasnica: As,min = 0,00135·aw·lwaw ≤ (2·bw; beff)

Za Hw/lw < 2 : As,min = 0,15·bw·lw·fct,m/fyk –zidni nosač

ako je hw < lw umjesto lw se unosi hwPrijelaz kroz 1-2 etaže. Raspored armature kao kod zidnog nosača:

Poprecni zid - pojasnica

LNosivi zid

w0,25H L/2eff,1 b

w b

f

b

eff b


- Nema posebnih zahtjeva glede vođenja armature (50% preklopa u etaži)- Dopušta se nastavljanje na preklop u svakoj etaži i u kritičnom području

osim kod zidova razreda “H”. - U kritičnom području nije dopušteno nastavljanje zavarivanjem.- Dopušteno je nastavljanje mehaničkim spojnicama uz uvjet da su ispitani. - Za minimalni profil rubne armature nema zahtjeva (preporuka min Ø12)- Na mjestu preklopa potrebno je postaviti poprečnu armaturu

Ast=s(dbl/50)(fyLd/ fywd) pri čemu s = min (b/4; 100 mm)

Kod izračuna duljine sidrenjai preklopa: As,req/ As,prov = 1,0

As1

Preklop

Kritiènopodruèje

50% uzeti veæuduljinu sidrenja

As1

Preklop

normalnaduljinasidrenja

Preklop

KritiènopodruèjeTeškokoristitimreže

Podrum


Tlačna armatura i armatura za ovijanje rubova

U rubnim elementima zida i dijelu zida gdje je ε>2,0‰postaviti minimalnu uzdužnu armaturu

As,tlačno= 0,005·lc·bw

U kritičnom presjekuVaže zahtjevi određeni za stupove i to na presjeku Ac = (0,8·x)·bw

As,tlačno= 0,01·lc·bw = 0,01·(0,8·x)·bw - previše (EN – 0,5%)Kod pojasnica to nema smisla posebno ako se utvrdi mala tlačna deformacija

Armatura za ovijanje: ENV ωwd,min= 0,13 (DC”H”); 0,09 (DC”M”)EN ωwd,min= 0,12 (DC”H”); 0,08 (DC”M”)

Armaturu za ovijanje postaviti i etažu iznad kritičnog područja.Kod pojasnica obično ne treba ovijanje gdje je bf ≥ hs/15 i lf≥hs/15


Bočna armatura zidova – dopušteno armiranje mrežama

ENV 1992-1-1: ρv = 0,004 (po pola na obje strane) – previše; ρh = 0,002 EN 1992-1-1: ρv = 0,002 ; ρh = 0,001 - ok


Vezne grede

Za h/L > 3,0 i VSd > 4bwdτRdpostaviti dijagonalnu armaturu

Za ostalo vrijede zahtjevi za grede.I kod greda često će biti potrebna kosa armatura.

Zid na dnu provjeriti na klizanje i po potrebi postaviti kosu armaturu

Potreba se može pojaviti kod izrazito vitkih zidovakoji imaju malu tlačnu silu.

Armirati s kosim anker šipkama ili jednostavnije s vertikalnim ankerima koji imaju manju učinkovitost.

PRORAČUN I ARMIRANJE ZIDOVA

Za određenu koncepciju i izgled građevine odrede se nosivi zidovi za prihvat vertikalnog i horizontalnog (seizmičkog) opterećenja.

Na temelju izgleda zidova, vertikalne i horizontalne pravilnosti, odabranog razreda duktilnosti proračunaju se utjecaji na pojedine zidove i odrede unutarnje sile pojedinog zida.

Problem je što se dimenzioniranje i analiza prema važećim normama bazira na ručnim provjerama kao da se radi o čistim konzolama s jednostavnim dijagramima unutarnjih sila.

U stvarnosti imamo proračun multimodalnom analizom na prostornom modelu s (plošnim) konačnim elementima, rezultat čega su izolinijenaprezanja (armature) u pojedinom elementu za veliki broj kombinacija.

Kako doći do onog što treba za dimenzioniranje – mjerodavnih: MSd, NSd, VSd

Programi omogućuju integracije i one su obično OK za pravokutne zidove dok neke složene T, L ili U zidove je problem.

- Ključni je problem odrediti kada imamo L-zid za komb. EEdx + 0,3EEdy


Kod integracija naprezanja nužno je pravilno obuhvatiti naprezanja pojasnice i dobiti kvalitetno dijagrame M, N, V (ETABS i Tower imaju opcije – reduktor).

Razdvajati i analizirati neovisno seizmičke utjecaje u pojedinim smjerovima kod zidova

Poprecni zid - pojasnica

LNosivi zid

w0,25H L/2eff,1 b

w b

f

b

eff b


Nakon što smo dobili dijagrami unutarnjih sila (mogu biti diskretne vrijednosti po pojedinim etažama) potrebno je provesti kontrolu geometrije

1. Kontrola tlačnog naprezanja (nekada se to zvao uvjet duktilnosti):

2. Kontrola debljine zida – čisto preliminarna kontrola – dobro je uzeti u obzir u koncipiranju oblika i debljine zidova.

1. Za procjenu lc mogu se koristiti izrazi u peilogu Dodatku C iz HRN ENV 1998-1-3

0,25 propis stari - )""( 40,0 );""( 35,0max, MDCHDCvfA

Nd

cdc

Sdd =<

⋅=ν

⎩⎨⎧

≥→⎩⎨⎧

⋅⋅

<

⎩⎨⎧

≥→⎩⎨⎧

⋅⋅

≥

15/200

2,0

2max

10/200

2,0

2max

sw

w

wc

sw

w

wc

hmm

bl

blza

hmm

bl

blza

( ) ( ) ( )( )1,05,2/q1,0l/l dRd2

1reqwc −ν+μ⋅⋅λ+≈

( ) ( )cdwwSdcd2wwSddd flb/Nflb/M ⋅⋅+⋅⋅=ν+μ

⎩⎨⎧

><⋅−

=λ0,4ω je ako 0,30,4ω je ako ω2,01,1

wd

wdwd1


Ovojnica dijagrama momenta savijanja – vrijedi za vitke zidove, ne i za kratkeOdrediti visinu kritičnog područja

To je veliki problem jer nijedan program ne radi ovojnicu prema normi. Razlog tomu je taj što je to geometrijski zahtjev i teško ga je ukomponirati u program. Gotovo se čini nemoguće provesti dimenzioniranje zidova u

gotovom programu.

Kota upetosti ovisi o krutosti konstrukcije ispod zida.Strop podruma kota upetosti nije zbog ukopanosti građevine već zbog krutosti zidova.

⎩⎨⎧

≤

⎥⎦⎤

⎢⎣⎡=

h 2l

h

6H ;lmaxh

s

wcr

wwcr

Kritièno podruèje


Presjek zida (složeni) se dimenzionira na mjerodavnu kombinaciju MSd i NSd

Kod vitkih zidova (Hw/lw >2) armatura se koncentrira na rubove i u pojasnice.

Integracija potrebne armature iz izolinija u programima rezultira znatno većom armaturom (50%).

MSd = 9001,63 kNmNSd = 2328,78 kN 220,29 cmAs =

32.

79

23.

00

12.

88

13.

17

13.

52

11.

53

8.3

5

10.

32

18.

71

EC, C 30, B 500B,

25.

99

9.1

1

14.

37

4.0

7

11.

39

5.9

3

8.2

6

3.1

1

EC, C 30, B 500B

7.91

5.02

2.03

Sr(b

=2.7

4)

EC, C 30, B 500B,

AS,integrirano =2,74·7,91·2= 43,3cm2

potrebna armatra veća za čak 48%

Direktne integracije i dimenzioniranje na pravokutnom presjeku je ok ali za zidove bez pojasnica (pravokutni zidovi). Ako postoje pojasnice postoji pogreška da se dobije manja potrebna armatura i presjek se pod-dimenzionira.

4.0

Aav/Aah

4.0

Aav/Aah22.5 A

a1

22.5

Aa2


S obzirom na zahtjeve iz propisa najbolje je odgovarajućom naredbom doći do dijagrama MSd, NSd i VSd i dimenzionirati na složeni presjek u nekom pomoćnom programu ili PRILAGODITI ZAHTJEVE IZ NORMI.

Za niske zidove praktično je složiti armaturu prema izolinijama iz programa ili ako je ručno proračunata složiti je analogno načinu slaganja armature kod konzolnih zidnih nosača.

Proračun uzdužne armature u programu je super za kritični presjek. Za presjeke iznad treba korekcija dijagrama MSd – što ni jedan program za sada to ne može. – Veliki problem

Iz minimalne i potrebne armature potrebno je odabrati uzdužnu armaturu (obvezno odmah odabrati armaturu jer je bitna točna površina odabrane armature).

Za odabranu armaturu je potrebno odrediti MRd i deformacije. Bitno je uzeti u obzir svu armaturu (i tlačnu) jer postoji znatan utjecaj na iznos MRd

Armaturu voditi klasično kao za stupove po rubovima i težiti da preklop nije na mjestu kritičnog presjeka (posebno za DC”H”)


Pripaziti kod sidrenja armature u temelje odnosno u zidove ispod.Veliki je problem s građevinama koje nemaju podrume, a imaju visoke zidove

U praksi se radi model a) – zid upet u temeljnu ploču i elastično pridržan u stropu.Problem ako se temeljna ploča ne proračuna na moment (proboj i dr.) i ako je premala

posmična armatura u podrumu.Praksa je da se proračuna nadzemni dio i zanemari se stanje naprezanja u podrumu.Temeljnu ploču se redovito proračuna samo na vertikalno opterećenje.Velika pogreška je zanemariti utjecaj potresa na temelje iz razloga što oni trebaju biti

proračunati na kapacitet nosivosti plastičnog zgloba.

Šipke nije dovoljno samo usidriti u zid

Potrebno imati armaturu za prihvat horizontalne sile

Podrum

Kota upetosti

Potrebno je usidriti u temelje

M VM Va) b)


Za odabranu armaturu kontrolirati uvjet duktilnosti (CCDF)

ENV 1998-1-3

Da bi se ovo odredilo potrebno je napraviti program koji može odrediti tražene parametre. Ručni proračun je gotovo nemoguć. Poželjno je odrediti M-1/r dijagram za odgovarajuću tlačnu silu i odabranu armaturu.

Predloženi su približni izrazi u Dodatku C iz HRN ENV 1998-1-3 za proračun lc i potrebno ovijanje ωwd – vrijedi samo za pravokutne presjeke.

Ovaj uvjet je jako teško zadovoljiti pogotovo ako je q veliki (q = 4,0) bez postojanja rubnih ojačanja, pojasnica i bez ovijanja.

22/1 0,10,1 qr ⋅=⋅= δμμ

22/1 8,08,0 qr ⋅=⋅= δμμ

[ ][ ]⎪⎩

⎪⎨⎧

−−

−=

)1/()1()/(/)1()/(

min,,

,/1

susyksyksu

cusyksycur ξξεε

ξξεεμ


Da bi se kod ravnih zidova (bez rubnih ojačanja) postiglo zadovoljenje uvjeta potrebno je ovijati i povećati kvalitetu betona. Bitno je povećati εcu > 3,5‰ jer se ujedno i smanjuje ξcu te se bitno povećava µ1/r

Točan postupak EN 1992-1-1

εcu2,c i fl ovisi o ρwd

Taj način je dosta složen pa čak i ako si izradite program.

Prijedlog je pojednostavljeni pristup preko zamjenskog stupa i eff NSd

presjek stupa uzeti za bw/x’; x’=0,8x

[ ][ ]⎪⎩

⎪⎨⎧

−−

−=

)1/()1()/(/)1()/(

min,,

,/1

susyksyksu

cusyksycur ξξεε

ξξεεμ

( )/zM/2N0,5effN SdSdSd +⋅=


Za MRd se odrede granične deformacije i područje tlačne zone i usvoji efektivni stupni presjek. Rezultira jednostavnijim proračunom i izvijanja i duktilnosti.

U primjeru je pokazano da se dobiju dosta slične vrijednosti armature za ovijanje prema ovom postupku i izrazima u Dodatku C HRN ENV 1998-1-3

Kod niskih zidova nema smisla dokazuvjet duktilnosti (qmin = 2,0 ili 2,5)

( ) cuocdsydrwd AAk εενμωα 1015,0/35,0,/10 −+⋅⋅⋅⋅⋅≥⋅

)65,0(55,0max, =<⋅

= dcdc

Sdd fA

N νν

Kritièna toèka ako

Stupno ojaèanje

nema stupnog ojaèanja iznad

Stup u kojem je vlaèna i tlaèna armatura zida

Armatura od posmiènog savijanja

Armatura za konzolni zidni nosaè


Kada je završena kontrolirana duktilnosti i usvojena uzdužna armatura te armatura ovijanja slijedi proračun na poprečne sile.

Proračun na poprečne silePotrebno je zbog zahtijeva kapacitativne nosivosti povećati posmične sile

ENV 1998-1-3

- Vitki zidovi

- Niski zidovi- Koeficijent povećanja nosivosti armature

Ograničenje je preveliko. Za q = 1,5 zid se može proračunati normalno prema ENV 1992 te je logično da ograničenje ne treba biti

EN je za DC”M” uzeo povećanje poprečne sile od 1,50 dok za DC”H” daje isti izraz kao ENV uz

´VV SdSd ⋅ε=

( ) ( )( ) ( ) ( )( )[ ] qTS/TS1,0Mq/Mq 21ece

2SdRdRd ≤⋅+⋅⋅γ⋅=ε

( ) qMM SdRdRd ≤⋅= /γε

)""( 2,1 HDCRd =γ

q≤ε5,1/q≤ε


Kod niskih zidova upitno je da li ima smisla povećavati utjecaj poprečne sile pogotovo ako je gotovo nemoguće postići vlačni slom savijanjem.

Problem je što ni jedan program ne radi korekciju poprečnih sila, a pogotovo ne korigira oblik dijagrama. Jedino je rješenje da se u programima prilikom dimenzioniranja povećaju faktori sigurnosti za djelovanje.

Dimenzioniranje na poprečne sile

- Kontrola tlačne dijagonale - kritično područje.- ostali dijelovi ima smisla samo

kada se skraćuje zidEN je još stroži za zidove DC”H” jer on zahtijeva da u kritičnom području se

računa s 40% Vrdmax dok je za DC”M” nešto blaži (EN ima druge izraze)

2RdSd VV ≤

( ) zbf200/f7,04,0V wcdck2Rd ⋅⋅⋅−⋅=

( ) zbffV wcdckRd ⋅⋅⋅−⋅= 200/7,05,02


2. Kontrola dijagonalnog vlačnog sloma

ENV –

Uvodi se pojam posmične vitkosti: Za αs ≥ 2,0 – kao za stupove

Za 2,0 > αs > 1,3

Za αs ≤ 1,3

Teoretski podjela ima smisla međutim ako se pogledaju izrazi i nema neke bitne razlike u potrebnoj armaturi, jedino što za niske zidove povećavaju vertikalnu armaturu. Tek kod izrazito niskih se smanjuje horizontalna arm.

3RdSd VV ≤ wdcd3Rd VVV +=

wSd

Sds lV

M⋅

=α

zbkVOstalaVzbVK

wocpRdcd

cdwoRdcd

⋅⋅+⋅+⋅⋅==⋅⋅⋅+=

)15,0)402,1(( podrucja ziduu vlak - 0 zidu;u tlak - )402,1( podrucje riticno

σρτρτ

90 fd,sA

V ywdw

swwd ⋅⋅⋅=

80 , Cdwowvydhwo

shRd Vbl,f

sbA

V +⋅⋅⋅⋅⋅

= Sd, minN 80 ++⋅⋅⋅⋅⋅

= Cdwowvydvwo

svRd Vbl,f

sbA

V

( ) ( )[ ] cdwosv,ydvsh,ydhSd Vzb3,1f3,0fV +⋅⋅α−⋅⋅ρ+−α⋅⋅ρ≤ 0,1≤h

v

ρρ

%50 8,0 odsmanjenjesedobijes −=α


1. Problem proračuna je taj što trenutno niti jedan program nije u stanju napraviti ovu razliku glede načina proračuna. Etabs uopće nema modul dimenzioniranja prema EN, Tower svu posmičnu silu prihvaća armaturom, Sofistik iz naprezanja računa horizontalnu posmičnu armaturu. To je veliki problem jer opet moramo “na ruke” dimenzionirati.

2. EN nešto pojednostavljuje proračun gdje se veže za proračun prema EN za zidove DC”M”, a i za zidove DC”H” radi pojednostavljenja. Proračun u programu Tower ako se zanemari promjena VSd dijagrama je dosta blizak proračunu prema EN samo treba malo paziti na interpretaciju.

Ovo se moglo i jednostavnije prikazati. Logično je da kod dugih zidova gdje je lw/HW > 2 – učinkovitija je vertikalna armatura – princip kratkih konzola

Kod takvih zidova se jedino može dogoditi klizanje zida. Stoga kod takvih zidova treba iz kontrole na klizanje odrediti vertikalnu armaturu. Propis traži da se i tada usvoji ista horizontalna armatura (ρv = ρh).


2 < lw/HW < 0,5 – znači da je opterećenje blizu ležaja, a ENV i EN za takve slučajeve su uveli korekcijski faktor ENV β=2,5·d/av - povećanje VRd1

EN β= av/2d – smanjenje VSd

Ovo je nešto obuhvatio novi EN tako da za zidove αs < 2,0 uzima doprinos betona, a za vitkije ne.

Proračun u Tower-u i sličnim programima u odnosu na ENV zahtijeva veću poprečnu armaturu za područja izvan kritičnog presjeka i za niže zidove jer zanemaruje doprinos betona.

U usporedbi s proračunom prema EN daje iste rezultate za vitke zidove dok za zidove s αs < 2,0 opet daje konzervativnije rješenje jer zanemaruje doprinos betona.

To povećanje armature proračunom u programu opet nije direktno prikazivozbog povećanja poprečne sile što programi ne uzimaju u obzir.


Ta podjela prema αs je prestroga – analiza:

M = Sd

V =Sd Fd

V 2H /3 Sd.

w

2H /

3

w

s = V 2H /3 Sd

.w

V l Sd.

w

αs ≥ 2,0 Hw ≥ 3·ε·lw (ε≈2 - Hw ≥ 6·lw)αs < 1,3 Hw ≥ 1,95·ε·lw (ε≈2 - Hw ≥ 3,9·lw)

-Konzolni zid visine veće od 2l je čisti štapnielement i tako bi ga trebalo proračunati.

-Preporuka je kod proračuna pridržavati se preporuka iz prakse glede geometrijskih obilježja zida, a ne isključivo donosa αs;

-Poprečnu silu povećati za odgovarajući postotak (može i povećanjem faktora sigurnosti).

- Preporuka je da se posmična armatura proračuna tako da poprečne sile prihvaća isključivo armatura.

-Treba se donijeti neki prijedlog pojednostavljenja proračuna i zahtijeva normi. Ne mijenjati norme (OK su) nego ih samo dopuniti nekakvim.


3. Kontrola posmičnog sloma klizanjem – kritično područje

4. Vezne grede

s,RdSd VV ≤ fdiddds,Rd VVVV ++=

⎪⎩

⎪⎨⎧

⋅⋅⋅⋅⋅

=∑

∑sjyd

ydcdsjdd Af0,25

ffA1,3 minV

∑ ϕ⋅⋅= cosfAV ydsiid

( )[ ]⎩⎨⎧

⋅⋅ξ⋅⋅+ξ⋅+⋅⋅μ

= ∑0wwcd

SdSdydsjffd blf25,0

z/MNfAminV

Za h/L > 3,0 i VSd > 4bwdτRdpostaviti dijagonalnu armaturu

ZAKLJUČCI I PREPORUKE ZA PRORAČUN AB ZIDOVA

Faktor ponašanja ograničiti q = 2,5 (2,0). Neshvatljivo da AB zid može biti manje duktilan od armiranog zidanog zida ili omeđenog zidanog zida.Težiti oblikovanju zidova s pojasnicama i rubnim ojačanjima.Zašto bi se trošenje energije odvijalo samo savijanjem u dnu zida (kritično područje), a ne savijanjem po cijeloj visini zida. Ako se žele ograničiti oštećenja u višim etažama može se za određeni postotak povećati potrebna armatura na savijanje viših etaža. To je jednostavnije od geometrijske ovojnice M-dijagrama.Za zidove Hw/lw > 2,0 uzdužnu armaturu od savijanja i uzdužne sile odrediti na složenom presjeku, a ne integracijom armature konačnih plošnih elemenata. Prvo napraviti integraciju na razini naprezanja i dobiti M,V,N dijagram za zidove pa onda dimenzionirati na realnom presjeku.Uzdužnu armaturu birati “na nož”. Nikako ne birati više što treba -“gruvati”Kod zidova Hw/lw < 1,0 (2,0) minimalnu armaturu odrediti kao za konzolnezidne nosače, a armaturu slagati prema preporukama za konzolne zidne nosače tj. prema potrebnoj iz konačnih elemenata. Nema smisla grupirati svu armaturu u kutove zida.


Za odabranu armaturu potrebno je odrediti MRd i na tu vrijednost proračunati temeljnu konstrukciju i zidove podruma. Ne smije se zanemariti temeljna konstrukcija. Nikako temeljnu ploču proračunati samo na vertikalno opterećenje. Problem krutosti tla.

Umjesto točne kontrole duktilnosti preporuka je kontrolirati nosivost rubnih tlačnih dijelova zida tako da se kontrola svede na problem zamjenskog tlačnog stupa i na njemu da se kontrolira uvjet duktilnosti te proračuna potrebna armatura ovijanja.

Šipke nije dovoljno samo usidriti u zid

Potrebno imati armaturu za prihvat horizontalne sile

Podrum

Kota upetosti

Potrebno je usidriti u temelje

M VM Va) b)


Povećati poprečnu silu u etažama iznad i ispod kote upetosti zida (ne zaboraviti povećanje u podrumu). Povećanje za 30-50% je dostatno. Povećanje preko 100 % i slično nema smisla. Na nešto povećanim silama kontrolirati nosivost tlačne dijagonale i proračunati posmičnu armaturu pri čemu se uzima da posmične sile preuzima isključivo armatura. Učinkovitost pojedine armature odrediti prema omjeru Hw/lw. Za zidove omjera 2 < Hw/lw< 0,5 poželjno je da vertikalna armatura bude jednaka horizontalnoj armaturi. Može se nešto reducirati i posmična sila.Na spoju s temeljem i na spoju s stropom podruma kontrolirati mogućnost otkazivanja na klizanje.Kod veznih visokih greda potrebno je postaviti dijagonalne šipke i gredu armirati sa dovoljno poprečne armature te uzdužne armature na bočnim stranama.Paziti da unos seizmičke sile kao i veza zidova u razinama stropnih ploča bude kvalitetno armirana. Obvezne su ukosnice na tim spojevima posebno kod rubnih zidova i zidova uz stubišne i liftne otvore.Paziti da se zid prihvati kvalitetno u razini kote upetosti.

ZAHVALJUJEM

TO JE TO!

Download - 021_OD~1

Top Related