TEHNIČKE SPECIFIKACIJE
1. Pripremni radovi
UREĐENJE TERENA - opći uvjeti: Prilikom uređenja terena izvođač se mora pridržavati
svih uvjeta i opisa u projektnoj dokumentaciji kao i svih važećih propisa.
Gradiva (materijali): Ovi radovi su vezani za uspostavljanje i osposobljavanje terena za
građevinske djelatnosti, a odnose na rezanje stabala, grana, čišćenje i sječenje šiblja,
otkopavanje i vađenje panjeva i skidanje travnatih busena (humusni sloj) te čišćenje gradilišta
od svih nečistoća. Na gradilištu se moraju, kako u pripremi tako i u izgradnji, organizirati i
provoditi svi radovi tako da se ne ošteti prirodna slika okoline, razni uređaji (vodovod,
elektro-vodovi) te da se sačuvaju povijesni spomenici. Čišćenje terena sastoji se u vađenju
šiblja, rušenju ograda, građevina i svih postrojenja koja bi ometala izvršenje radova. Obaranje
drveća vrši se sječenjem drveća i vađenjem korijenja i panjeva. Poslije krčenja sve rupe treba
ispuniti zemljom. Humusni sloj skida se u debljini od 15-30 cm.
2. Zemljani radovi - ISKOPI
Opći uvjeti: Svi iskopi moraju se izvesti prema planu iskolčenja, a radovi kao pojedine faze
zemljanih radova moraju se obavezno snimiti i uvesti u građevinsku knjigu. Iskop zemlje
vršiti ručno i strojno. Van profilni iskop ide na teret izvoditelja, a nadzorni organ investitora
će samo u iznimnim slučajevima takav iskop priznati izvođaču. Obračun iskopanog materijala
vrši se po m3 u svakom stanju na temelju snimljenog profila prije i poslije iskopa. Povećanje
zapremine obračunava se količinski u stavkama transporta ili prijenosa na taj način da se
materijal u iskopu uveća propisanim koeficijentom rastresitosti. Transportne dužine
obračunavaju se od težišta mase iskopa do težišta mase nasipa, odnosno deponije. Iskopanu
zemlju treba upotrijebiti za nasipavanje između temeljnih stopa i zidova rovova kanalizacije
kao i za planiranje pri čemu materijal koji se ugrađuje valja nabijati u slojevima da se
postigne modul zbijenosti propisan projektom. Višak zemlje odvozi se na deponiju koju
odredi nadzorni organ investitora, ukoliko to nije već projektom predviđeno. U jediničnu
cijenu treba uključiti eventualna manja razupiranja, odvod oborinske vode, kao i crpljenje
podzemne vode.
a) Iskolčenje: Izvoditelj će izvršiti potrebna iskolčenja, biti odgovoran za izmjere te poduzeti
potrebnu predostrožnost provjere dimenzije (visinske kote, profili). Pri iskolčenju treba
posebnu pažnju posvetiti da se ostane u predmetu, vlasništvu i pravima. Izvoditelj snosi svu
odgovornost za diranje u pravo vlasništva susjeda.
b) Iskop terena: Radove na otkopima i iskopima treba započeti po skidanju humusnog sloja i
njegovom deponiranju kako je predviđeno pripremnim radovima, ako je humusni sloj
potreban i odgovarajući za kasniju upotrebu. Iskope zemlje za kanalske rovove vršiti sa
pravilnim odsijecanjem bočnih strana i dna jame. Odbacivanje iskopa minimalno 1,00 m od
ruba iskopa. Ručno otkopavanje zemlje izvoditi obavezno odozgo na niže. Kopanje zemlje pri
dubinama većim od 1,0 m izvoditi pod kontrolom zadužene osobe. Rovove i kanale izvoditi u
širini koja osigurava nesmetan rad u njima. Pri strojnom iskopu zemlje treba voditi računa o
stabilnosti zemlje ispod stroja, kao i odlaganju iskopanog materijala na razmak koji ne
ugrožava stabilnost bočnih stranica iskopa. Oplata za razupiranje bočnih strana iskopa trena
izlaziti minimalno 20 cm iznad ruba iskopa kao bi se spriječio pad i urušavanje materijala sa
terena u iskop (rov, kanal ili jamu). Eventualno ako je potrebno vršiti iskop zemlje za novu
građevinu, to se mora izvoditi po projektu, odnosno potrebno je izvršiti osiguranje susjednih
građevina i podzidavanje.
c) Postojeće instalacije: Pravila i propisi koji se odnose na određene instalacije moraju se
poštivati za vrijeme izvođenja radova. Instalacije koje su u upotrebi moraju se odgovarajuće
zaštititi od oštećenja, ukloniti ili premjestiti kako je naznačeno ili specificirano. Mrtve
instalacije odstranit će se, zatvoriti ili pokriti. Izvoditelj radova je dužan izvijestiti nadzornog
organa o položaju takvih instalacija.
d) Privremeni pristupi: Svi pomoćni pristupi i prilazi, ceste i slično, za potrebe gradilišta
uključeni su u jediničnu cijenu i neće se priznati kao posebni troškovi.
e) Obveze izvoditelja prije davanja ponude: Treba provjeriti kategoriju zemljišta i terena te
na temelju provjere sastaviti cijenu radova, koja u tom pogledu mora biti fiksna i neće se
mijenjati radi moguće promjene kategorije zemlje i terena.
TRANSPORT - opći uvjeti: Izbor transportnih sredstava i načina izvršenja transporta u
zavisnosti je od vrste i količine iskopanog materijala, načina njegova utovara i istovara,
daljine prijevoza i mjesnih terenskih prilika. Vrstu transportnih sredstava bira izvoditelj
radova i uračunava u svojoj ponudi u jediničnoj cijeni.
3. Tesarski radovi
Opći uvjeti: Kod izvedbe tesarskih radova izvoditelj se mora pridržavati svih uvjeta i opisa iz
troškovnika kao i važećih propisa i to posebno: Pravilnik o tehničkim normativima za
projektiranje i izvođenje završnih radova u građevinarstvu Sl.list 21/90, standarda, Tehnički
propis za betonske konstrukcije NN139/09,14/10,125/10,136/12, Pravilnik o zaštiti na radu za
građevinarstvo Sl.list 42/68,5/86, Tesarski radovi čl.56-112
OPLATA - opći uvjeti: Ovim uvjetima propisuje se način izrade i osobine materijala, čega se
treba pridržavati kod izrade oplate, razupiranja i sličnih radova. Pri izradi treba se pridržavati i
propisa iz Tehničkog propisa za betonske konstrukcije NN139/09,14/10,125/10,136/12,
Pravilnika o zaštiti na radu za građevinarstvo, Sl.list 42/68,5/86 kao i statičkog proračuna iz
projekta. Oplate i razna razupiranja moraju imati takvu sigurnost i krutost da bez slijeganja i
štetnih deformacija mogu primiti opterećenja i utjecaje koji nastaju za vrijeme izvedbe
radova. Konstrukcije oplata moraju biti tako izvedene da osiguraju punu sigurnost radnika i
sredstava rada, kao i sigurnost prolaznika, prometa, susjednih građevina i općenito potpunu
sigurnost okoline gradilišta.
Gradiva (materijali): Za izradu oplate koristiti daske, gredice i letve od jelove rezane građe
prema HRN D.C1.041. Korištenje građe dozvoljeno je više puta osim na onim dijelovima
gdje se projektom izričito traži glatka oplata. Kod normalne uporabe predviđaju se: daske 48
mm za oplatu 5 puta, gredice za oplatu 5 puta, daske 24 mm za podgrađu 5 puta, gredice za
podgrađu 10 puta, blažuj oplata dobro održavana 16 puta. Kada se rabi građa bolje kakvoće
od IV klase, višestrukost uporabe može se povećati za oko 25%. Sav materijal potreban za
izradu oplate treba pravovremeno dostaviti na gradilište u dovoljnoj količini.
Izrada: Oplate moraju biti stabilne, otporne i dovoljno poduprte da se ne bi izvile ili popustile
u bilo kojem pravcu, moraju biti izrađene točno po mjerama označenim u crtežima plana
oplata za pojedine dijelove konstrukcije koji će se betonirati, sa svim potrebnim
podupiračima. Unutarnje plohe oplate moraju biti ravne, bilo da su vodoravne, okomite ili
nagnute, već prema tome kako je u crtežima planova oplata predviđeno. Nastavci pojedinih
dasaka ne smiju izlaziti iz ravnine, tako da nakon njihovog skidanja vidljive površine betona
budu ravne i s oštrim rubovima te da se osigura dobro brtvljenje i sprječavanje deformacije.
Za oplatu se ne smiju koristiti premazi koji se ne bi mogli oprati sa gotovog betona ili bi
nakon pranja ostale mrlje na tim površinama. Oplatu za betonske konstrukcije čije će površine
ostati vidljive, potrebno je izvesti i glatkoj blažuj, blanjanoj ili profiliranoj građi, prema
nacrtu. Ako se u projektu traži blanjanje oplata, onda treba koristiti daske istih širina, osim
ako nije drukčije predviđeno, s vidljivom strukturom drveta, a slaganje dasaka prema projektu
ili uputama projektanta. Kada su u betonskim zidovima i drugim konstrukcijama predviđeni
otvori i udubine za prolaz vodovodne i kanalizacijske cijevi, cijevi centralnog grijanja,
dimovodne i ventilacijske kanale i otvore, treba još prije betoniranja izvesti i postaviti cijevi
većeg profila od polazeće cijevi da se iste mogu provući kroz zid ili konstrukciju i propisno
zabrtviti. Kod nastavljanja betoniranja po visini, prilikom postavljanja oplate za tu
konstrukciju treba izvesti i zaštitu površina već gotovih betonskih konstrukcija od
procjeđivanja cementnog mlijeka. Neposredno prije početka ugrađivanja betona oplata se
mora očistiti. Oplate moraju biti tako izvedene da se mogu skidati bez potresanja i oštećenja
konstrukcije. Oplata se smije skinuti tek nakon što ugrađeni beton postigne odgovarajuću
čvrstoću. Pod skidanjem oplate podrazumijeva se odstranjivanje iste sa zidova ili
konstrukcije, sa svim njenim elementima te slaganje i sortiranje na za to predviđenim
mjestima. Također je uključeno i čišćenje dasaka, gredica, podupora i drugog, vađenje čavala,
skidanje mogućih ostataka stvrdnutog betona.
SKELA - opći uvjeti: Svi uvjeti za materijal i osobine (karakteristike) konstrukcije oplate
važe i za skele.
Izrada: Izrada lakih pokretnih skela visine do 2,0 m uključena je u jediničnoj cijeni ostalih
građevinskih radova i ne obračunava se posebno. Nosive skele izrađuju se sa svrhom da
prenesu opterećenje od oplata kod betoniranja ili pak pridržavanja teških elemenata kod
montaže. Način obračuna lake pokretne skele, lake nepokretne i konzolne skele vrši se po m2
horizontalne projekcije skele. Fasadne skele obračunavaju se po m2 vertikalne projekcije
skele mjerene po vanjskom rubu i metar iznad radne površine. Nosive skele obračunavaju se
po m3 zapremine skele, mjereno po vanjskim konturama. Visina skele do 6,0 m ne
obračunava se posebno već ulazi u cijenu oplate. Tamo gdje se pojavljuje visina podupiranja
iznad 6,0 m kao i za skele iznad 3,0 m, kod kojih opterećenje koje nose, prelazi 1000 kg/m2
izraditi će se skela čija cijena nije uračunata u cijenu oplate, već se posebno obračunava,
prema stvarnim troškovima izrade takvih skela. Drvena građa mora odgovarati standardima:
okruglo tehničko drvo → HRN D.B1.024, okruglo tehničko drvo → HRN D.B1.025, tesano
crnogorično drvo → HRN D.B7.020, rezano crnogorično drvo → HRN D.C1.040, rezano
crnogorično drvo → HRN D.C1.041.
4. Beton i armirani beton
BETON - opći uvjeti: Kod izvedbe betonskih i armiranobetonskih konstrukcija treba se u
svemu pridržavati postojećih propisa i Tehničkog propisa za betonske konstrukcije NN
139/09,14/10,125/10,136/12 te statičkog proračuna. Prije početka izvedbe betonskih radova
treba pregledati i zapisnički ustanoviti podatke o agregatu, cementu i vodi, odnosno faktorima
koji će utjecati na kakvoću radova i ugrađenog betona. Cement u pogledu kakvoće mora
odgovarati standardima: HRN B.C1.010 → kvalifikacija i kvaliteta portland cementa, HRN
B.C1.012 → cement i način pakiranja i isporuke, HRN B.C1.018 → pucolani, kvaliteta i
ispitivanje, HRN B.C1.020 → cementi, uzimanje uzoraka i ispitivanje,HRN B.C1.021 →
aluminatni cement, uzorci i ispitivanje, HRN B.C1.022 → ispitivanje čvrstoće, HRN
B.C1.023 → ispitivanje fizikalno kemijskih osobina, HRN B.C1.024 → određivanje
specifične površine portland cementa. Prilikom isporuke cementa isporučitelj je dužan
dostaviti ateste. Cement o kojem nema atesta potrebno je ispitati prilikom svake veće
isporuke. Kod centralne priprave betona, cement se ispituje po određenom sistemu od strane
ovlaštenog instituta. Za izradu betona predviđa se prirodno granulirani šljunak ili drobljeni
agregat. Kameni agregat mora biti dovoljno čvrst i postojan, ne smije sadržavati zemljanih
organskih sastojaka niti drugih primjesa štetnih za beton i armaturu. Kameni agregat u
pogledu kvalitete mora odgovarati standardima: HRN B.B0.001 → uzimanje uzorka agregata,
HRN B.B8.012 → ispitivanje čvrstoće na pritisak,HRN B.B8.013 → ispitivanje pod
utjecajem atmosferilija, HRN B.B8.034 → određivanje količine agregata koji prolazi kroz sito
0.0, HRN B.B8.037 → određivanje trošnih zrna u agregatu, HRN B.B8.039 → ispitivanje
pijeska u građevne svrhe, HRN B.B8.044 → definicija oblika i izgleda površine, HRN
U.M8.020 → ispitivanje granulacije agregata za izradu betona, HRN U.M8.030 →
određivanje otpornosti agregata protiv drobljenja. Uzorci se uzimaju na mjestu iskopa ili
drobljenja, a isporučitelj je obavezan dostaviti ateste o ispitivanju agregata koji se uzimaju na
gradilištu. Voda koja se koristi prilikom pripreme betona mora odgovarati HRN U.M1.014.
Beton mora odgovarati standardima: HRN U.M1.010 → ispitivanje svježeg betona, HRN
U.M1.011→ ispitivanje očvrsnulog betona, HRN U.M1.012 → ispitivanje betona u
konstrukcijama. Čvrstoća betona određuje se markom betona. Izvoditelj se mora strogo
pridržavati marke betona određene za pojedine konstrukcije označenih u statičkom proračunu.
Beton spravljati isključivo strojnim putem. Kod betonskih i armirano betonskih konstrukcija
gdje se ugrađuje beton visoke otpornosti mora se dokazati prethodnim ispitivanjem da je
postignuta ona čvrstoća koja je propisana u statičkom proračunu, a za vrijeme građenja mora
se to stalno kontrolirati. Za ostale konstrukcije dovoljno je ispitivanje za vrijeme izvođenja.
Za izradu betona upotrijebiti istu vrstu cementa i granulirani agregat. Beton za ispitivanje
mora se uzeti sa mjesta ugrađivanja u serijama od po 3 kocke. Kocke za ispitivanje potrebno
je uzeti za marke betona iznad 20 na svakih 100 m3, a za marke 20 i više na svakih 50 m3
betona. Kod izvođenja betonskih radova treba voditi računa o tome kakve su atmosferske
prilike, ako je temperatura visoka prije betoniranja politi podlogu, odnosno tlo i oplatu da ne
dođe do gubitka vode iz svježeg betona. Ugradnjom betona može se započeti tek kada je
oplata i armatura u potpunosti zgotovljena i učvršćena. Sabijanje betona vrši se
pervibratorima i pri tome valja paziti da ne dođe do stvaranja segregacijskih gnijezda. Zaštita
betonske konstrukcije vrši se polijevanjem vodom ili prekrivanjem vlažnim jutenim platnom,
ovisno o temperaturi i osunčaju.
Armatura mora ostati u projektiranom položaju i za vrijeme betoniranja i treba biti u
potpunosti obložena betonom u čitavoj dužini i opsegu, sa minimalnim zaštitnim slojem.
KONTROLA I ISPITIVANJE BETONA: Kontrola i ispitivanje betona koju vrši izvođač
radova je slijedeća: konzistencija betona metodom određivanja slump-a, analiza svježeg
betona određivanjem: V/C faktora, volumena para, zapreminske težine i granulometrijskog
sastava, vrši se na svakih 300 m3 betona, mjerenje temperature svježeg betona svakodnevno
tri puta, izrada i njega uzorka za ispitivanje očvrslog betona. Radi kontrolnih ispitivanja
čvrstoće na pritisak potrebno je na svakih 30 m3 betona izraditi po jedan uzorak. Za kontrolna
ispitivanja vodonepropustnosti betona treba na svakih 100 m3 betona izraditi po jedan uzorak.
Kontrolna ispitivanja očvrslog betona vrši izvoditelj u nazočnosti nadzornog organa ili
ovlaštene organizacije registrirane za poslove kontrole kvalitete građevinskog materijala.
Prilikom ispitivanja očvrslog betona obavezno se određuje i zapreminska težina uzorka.
Ukoliko se betoniranje obavlja pri niskim temperaturama mora biti osigurana mogućnost
proizvodnje zagrijanog svježeg betona i mogućnost zaštite svježeg betona za vrijeme
manipuliranja. Tehnički proračun mora biti proveden za sve faze rada, od spravljanja,
transporta i ugradnje, do njege betona, uzimajući u obzir toplinska svojstva materijala i
klimatske uvjete. Trajanje manipulacije i transporta svježeg betona treba svesti na minimum i
uvjetovano je temeljem kriterija da u tom vremenu ne smije doći do bitnije promjene
konzistencije betona. Transportna sredstva moraju biti takva da spriječe segregaciju od mjesta
spravljanja do mjesta ugradnje betona. To mogu biti betonske pumpe, auto-miješalice i
kamioni kiperi za prijevoz do 1 km. Dozvoljena visina slobodnog pada je 1,0 m, a za veće
visine treba osigurati dozvoljeni broj vertikalnih ljevaka. Transportna sredstva ne smiju se
oslanjati na oplatu ili armaturu, kako ne bi dovela u pitanje njihov projektirani položaj.
Definitivni plan transporta betona sa popisom svih sredstava izvođač mora pismeno predložiti
nadzornom organu na odobrenje. Prekidi u betoniranju dopušteni su samo na mjestima kako
je to predviđeno u nacrtima ili izričito dopušteno od nadzornog organa. Prekidi se određuju na
način kako je propisano ovim tehničkim uvjetima. Sav beton mora biti dobro i jednoliko
sabijen pogodnim pervibratorima i vibratorima koji imaju minimalnu frekvenciju od 8000
ciklusa u minuti. Kod vibriranja jednog sloja betona, koji dolazi na prethodni sloj koji još nije
vezao, pervibratori moraju ući i u donji sloj betona za dužinu igle. Beton treba ubaciti što
bliže njegovom konačnom položaju u konstrukciji da se izbjegne segregacija. Smije se
vibrirati samo dobro ukliješten beton, a nikako ga se ne smije transportirati pomoću
pervibratora. Od mjesta ubacivanja do definitivnog položaja beton smije prijeći najviše 1,50
m. Ploče treba betonirati u slojevima od 50 cm, a zidove u slojevima od 80 cm. Za sve
vrijeme betoniranja na gradilištu treba dežurati stručno osoblje koje može otkloniti manje
kvarove na postrojenju za spravljanje betona, transportnim sredstvima i sredstvima za
ugradnju betona. Zaštita betona od isušivanja mora biti efikasna već u prvim satima nakon
ugradnje betona, odmah kada stanje površine betona to dozvoljava. Intenzivna zaštita mora
trajati najmanje 7 dana. Ukoliko se zaštita od isušivanja vrši polijevanjem, voda ne smije biti
hladnija od temperature površine betona, kako ne bi došlo do ubrzavanja i diferencijalnih
termičkih stezanja betona koja mogu izazvati stvaranje pukotina. Ukoliko se zaštita od
isušivanja vrši postupkom zatvaranja betonskih površina prskanjem kemijskim sredstvima,
njihovo djelovanje treba provjeriti u tijeku prethodnih ispitivanja betona. U hladnom periodu
ugrađeni se beton mora na odgovarajući način termički zagrijati. Temperatura ugrađenog
betona mora tri dana poslije ugradbe iznositi najmanje 278 K (+5°C). Radni spojevi (reške)
moraju biti vodonepropusni, kod vodoravnih radnih spojeva, po završetku betoniranja, kada
beton dobije odgovarajuću čvrstoću. U vremenu od početka do završetka vezivanja betona,
potrebno je površinu na koju će se dobetonirati druga faza obraditi ispiranjem i ispuhivanjem
smjesom zraka i vode pod pritiskom. Nakon montiranja armature i oplate, potrebno je ponovo
savjesno očistiti površinu radne reške, zatim ispuhati i isprati smjesom zraka i vode. Naročitu
pažnju pri tome valja posvetiti čišćenju kutova. Neposredno prije početka betoniranja druge
faze na površinu radne reške nanosi se sloj mikrobetona debljine 3 mm. Ovaj mikrobeton
spravlja se sa vodom pomiješanom sa sredstvom za povećanje prionjivosti i vlačne čvrstoće
betona. Kod vertikalne radne reške, prije početka prve faze betoniranja treba nanijeti sredstvo
za površinsko sprječavanje vezanja betona. Nakon skidanja oplate ovaj se sloj ispere smjesom
vode i zraka pod pritiskom. Nakon montiranja armature i oplate potrebno je ponovo očistiti
površinu vertikalne radne reške. Neposredno prije početka betoniranja druge faze na površinu
radne reške nanosi se premaz reakcijskom smolom. Vrijeme nanošenja i vezivanja, odnosno
vezanja reakcijske smole mora biti podešeno tako da ona ne veže dok na nju ne dođe beton
druge faze betoniranja. Sa ugradnjom betona može se započeti tek kada je oplata i armatura
definitivno postavljena. Armatura mora biti u položaju predviđenom projektom i u potpunosti
obuhvaćena betonom. Pregled postavljene armature vrši projektant statičar ili nadzorni organ
na građevini.
ARMIRAČKI RADOVI - opći uvjeti: Kod izvedbe armiračkih radova trebaju u svemu biti
zadovoljene odredbe postojećih propisa i standarda. Betonski čelik u pogledu kvalitete treba
odgovarati standardima:HRN C.B0.500,HRN C.B2.021, HRN C.K6.020, HRN C.K6.021.
Sve vrste čelika moraju imati kompaktnu homogenu strukturu. Ne smiju imati nikakvih
nedostataka, mjehura, pukotina ili vanjskih oštećenja. Pri isporuci betonskog čelika
isporučitelj je dužan dostaviti ateste koji jamče vlačnu čvrstoću i varivost čelika. Na gradilištu
odgovorna osoba mora obratiti naročitu pažnju na eventualne pukotine, jača vanjska
oštećenja, slojeve rđe, prljavštine i čvrstoću te dati nalog da se takav betonski čelik ili odstrani
ili očisti.
Gradiva (materijali): Savijeni valjani čelik (Č) mora biti označen točno prema armaturnim
nacrtima i u svemu mora zadovoljavati propise navedene u Sl.listu 51 od 1971., savijeni
rebrasti čelik (ČBR) mora biti označen prema armaturnim nacrtima i u svemu mora
zadovoljavati propise navedene u Sl.listu 51 od 1971., mrežasta armatura (ČBM) mora biti
označena i dimenzionirana točno prema armaturnim nacrtima i u svemu mora zadovoljavati
propise navedene u Sl.listu 51 od 1971. Čelik mora odgovarati standardima:HRN C.B3.021
→ glatki čelik Č 24/36, HRN C.K6.020 → glatki čelik Č 24/36, HRN C.B0.500 → glatki
čelik Č 34/50, HRN C.B4.011 → rebrasti čelik ČBR 40, HRN C.B4.011 → mreže ČBM
50/60. Svaka stavka armiračkih radova mora sadržavati: Pregled armature prije savijanja i
sječenja sa čišćenjem i sortiranjem, sječenje, ravnanje i savijanje armature na radilištu sa
horizontalnim transportom do mjesta savijanja te horizontalnim i vertikalnim transportom do
mjesta vezanja i ugradnje, savijanje u središnjem savijalištu, transport do gradilišta,
horizontalni i vertikalni transport već gotovog savijenog čelika do mjesta vezanja i ugradnje,
postavljanje i vezanje armature točno prema nacrtima, sa podmetanjem podložaka kako bi se
osigurala potrebna udaljenost između armature i oplate, pregled armature od strane izvođača i
nadzornog organa prije početka betoniranja.
Mrežasta armatura: Svaka stavka radova sadrži: Pregled armature i varova sa eventualnim
čišćenjem i sortiranjem, sječenje armature na radilištu, transport do gradilišta te horizontalni i
vertikalni transport već gotovog savijenog čelika do mjesta vezanja i ugradnje ili sječenje
armature u središnjem savijalištu, postavljanje i vezenje armature točno prema nacrtima, sa
podmetanjem podložaka kako bi se osigurala potrebna udaljenost između armature i oplate,
pregled armature od strane izvođača i nadzornog organa prije početka betoniranja. Prilikom
transportiranja armature sa središnjeg savijališta na gradilište, armatura mora biti vezana i
označena po stavkama i pozicijama iz nacrta savijanja armature. Armatura mora biti na
gradilištu pregledano deponirana. Prije polaganja, armatura mora biti očišćena od rđe i
nečistoća.
Žica, plastični ili drugi ulošci koji se polažu radi održavanja razmaka kao i sav drugi pomoćni
materijal uključeni su u jediničnu cijenu. Ugrađivati se mora armatura po profilima iz
statičkog proračuna, odnosno nacrta savijanja. Ukoliko je onemogućena nabava određenih
profila zamjena se vrši uz odobrenje statičara. Postavljenu armaturu prije betoniranja dužan je
osim rukovodioca radilišta i nadzornog organa pregledati i statičar i to upisati u građevinski
dnevnik. Mjerodavni podatak koji za marku betona treba upotrijebiti na pojedinim dijelovima
konstrukcije uzima se iz statičkog proračuna i nacrta savijanja armature. Pri polaganju
armature naročitu pažnju valja posvetiti visini armature kod horizontalnih serklaža i armaturi
u negativnoj zoni ploče kod ležaja (na zidovima) kako ne bi došlo do povećanja debljine ploče
kod betoniranja zbog previsoko položene spomenute armature.
5. Zidarski radovi
Opći uvjeti: Pri izvedbi zidarskih radova izvoditelj je dužan pridržavati se svih uvjeta i opisa
u troškovniku kao i važećih propisa i to posebno: Tehnički propis za zidane konstrukcije NN
01/07, Pravilnik o zaštiti na radu u građevinarstvu, Sl. list 42/68, 45/86.
Gradiva (materijali): Materijal koji se upotrebljava za zidarske radove mora biti ispravan,
kvalitetan, a na zahtjev izvoditelj mora predočiti važeće ateste ili dati ispitati prema važećim
standardima. Ispitivanje pada na teret izvoditelja. Materijal koji je upotrjebljen mora
zadovoljiti slijedeće standarde: puna pečena opeka od gline HRN B.D1.010, radijalna opeka
od pečene gline HRN B.D1.011,HRN B.D1.012, fasadna opeka od pečene gline HRN
B.D1.013, šuplje fasadne opeke i blokovi HRN B.D1.014, šuplje opeke i blokovi od pečene
gline HRN B.D1.015, metode ispitivanja blokova i ploča od gline HRN B.D8.011, zidni
blokovi HRN U.M1.058, šuplji zidni blokovi od pečene gline HRN B.D1-020, šuplje ploče od
gline za pregradne zidove HRN B.D1.022, betonski puni blokovi od lakog betona HRN
B.N1.011, porolit ploče od gline HRN B.D1.024, betonski šuplji blokovi od lakog betona
HRN U.N1.020,100, ploče od gipsa za pregradne zidove HRN U.N2.010, opeke od
granulirane zgure visokih peći HRN U.N.020. Zidovi od opeke koji ostaju vidljivi izvode se
od probrane pune jednolike i neoštećene dobro pečene fasadne opeke koja je izgledom i
kvalitetom u svemu slična opeci koja je već ugrađena na kompleksu. Sve reške moraju biti
potpuno vodoravne, tj. okomite jednakih debljina i uvučene oko 10 mm. U slučaju da na zidu
nastane izlučivanje soli ili karbonata, izvoditelj je dužan te zidove očistiti i spriječiti daljnje
izlučivanje o svom trošku.
ŽBUKANJA I GLAZURE - opći uvjeti: Pri izvedbi radova žbukanja i glazura opisanih
ovim troškovnikom izvoditelj radova mora se pridržavati svih uvjeta i opisa u troškovniku kao
i važećih propisa i to posebno: Tehnički propisi za zidane konstrukcije NN 01/07, Pravilnika o
zaštiti na radu u građevinarstvu, Sl.list 42/68,45/86. Žbukanje zidova može se izvesti tek kada
se utvrdi da su zidovi izvedeni u skladu sa tehničkim propisima. Zidovi od opeke moraju se
prije žbukanja očistiti i mort u reškama udubiti, kako bi se žbuke mogle dobro primiti.
Gradiva (materijali): pijesak za mort mora biti čist, bez organskih primjesa, cement mora
odgovarati kvaliteti cementa PC-25 prema HRN B.C1.011, vapno mora odgovarati HRN
B.C1.022, voda koja se koristi mora odgovarati HRN U.N2.011. Upotrijebljeni dodaci koji
služe za poboljšanje ugrađenosti morta za postizanje nepromočivosti ili poboljšanje kemijskih
i mehaničkih svojstava moraju odgovarati utvrđenim standardima i dokumentirani
odgovarajućim atestima. Mort mora odgovarati standardima: mort za žbukanje HRN
U.M2.012, ispitivanje morta prema HRN U.M8.015.
UGRADNJE - ugradnje vrata: Za ugrađivanje standardnih vrata od drveta, vratni otvor
(zidarske mjere) je potrebno pravilno dimenzionirati točno po mjerama HRN-a. Zidarske
širine otvora moraju biti: 71 cm za vrata širine 61 cm, 81 cm za vrata širine 71 cm, 91 cm za
vrata širine 81 cm. Visine vrata od gotova poda 203,50 cm. Dovratnik vrata dimenzioniran na
debljinu zida 10+0,5 cm i 16+0,5 cm. Za ugradnju vrata ugrađuje se slijepi dovratnik, koji se
obično ugrađuje prilikom zidanja. Valja točno paziti na vertikalno i horizontalno podešavanje.
Umjesto slijepog dovratnika u zidarski otvor mogu se namjestiti i zidni ulošci. Na svaku
stranu treba postaviti barem po tri drvena uloška, oni mogu biti i sidreni ili pričvršćeni
vijcima.
Ugradnja prozora: Način brtvljenja pri ugrađivanju prozora: Mokra ugradnja: sa sidrima
plosnog željeza i kotvom te obostranim žbukanjem cementnom žbukom nakon ugradnje.
Ugradnja sa slijepim okvirom: prethodna ugradnja slijepog dovratnika učvršćenog u zid te
naknadno pričvršćivanje doprozornika sa vijkom u slijepi dovratnik (okvir). Ugradnja na
neožbukane zidove: prekrivanje utora sa drvenim letvicama i brtvljenje doprozornika sa trajno
plastičnim kitom i trakom za brtvljenje. Brtvljenje nakon ugradnje doprozornika izvršiti
poliuretanom. Ugradnja raznih metalnih predmeta u gotovo ziđe od betona ili opeke vrši se
cementnim mortom M-10. Za učvršćivanje limarije potrebno je ugraditi drvene podmetače za
beton za vrijeme betoniranja.
PRIPOMOĆI I ČIŠĆENJA - opći uvjeti: Obračun pripomoći radnika kod raznih obrtničkih
i instalaterskih radova vrši se prema utrošku sati na pojedinim radovima koji se evidentiraju u
građevinskom dnevniku ovjerom po nadzornom organu. U tu grupu spadaju razna čišćenja za
vrijeme radova, tijekom građenja te završna čišćenja nakon završetka svih radova, koji se
evidentiraju u građevinskom dnevniku i ovjereni su po nadzornom organu.
Gradiva (materijali): Sav potrebni materijal prilikom pripomoći raznim obrtničkim i
instalaterskim radovima evidentirati će se u građevinskom dnevniku ovjerenom po
nadzornom organu.
6. Izolaterski radovi
Opći uvjeti: Svi radovi moraju se izvoditi prema podacima iz projektne dokumentacije i
prema važećim propisima: Pravilnika o tehničkim mjerama i uvjetima za ugljikovodične
vodozaštitne krovove i terase, Sl.list 26/89, HRN U.F2.024, Pravilnik o tehničkim
normativima za projektiranje i izvođenje radova u građevinarstvu, Sl.list 21/90, Pravilnik o
tehničkim mjerama i uvjetima za nagibe krovnih ravnina, Sl.list 26/64, Pravilnik o zaštiti na
radu u građevinarstvu, Sl.list 42/68,45/86., radovi na krovovima, Pravilnik o tehničkim
mjerama za ugljikovodične hidroizolacije, Sl.list 26/69.
HIDROIZOLACIJE - gradiva (materijali): Sav materijal za pokrov mora odgovarati
objavljenim standardima i propisima kao i utanačenim uzorcima. Osnovni materijali za izradu
hidroizolacija su od sirovog krovnog kartona i od tekstilnih vlakanca, na obadvije strane
impregniranim bitumenom HRN U.M3.221, sirovi karton HRN H.N3.200, HRN U.M3.200
impregnirane jutene tkanine - uvjeti kvalitete, HRN U.M3.210 natopljena jutena tkanina sa
obostranom presvlakom, HRN U.M3.220 sirovi krovni kartoni, HRN U.M3.225 ispitivanje
bitumenom impregniranih papira,HRN U.M3.226 bitumen. traka sa uloškom sirovog krovnog
kartona, uvjeti i kvaliteta, HRN U.M3.227 bitumenizirani stakleni voal, uvjeti i kvaliteta,
HRN U.M3.231 bitumenska traka sa uloškom od staklenog voala, HRN U.M3.224
jednostrana obložena aluminijska folija, uvjeti i kvaliteta,HRN U.M3.230 bitumenska traka sa
uloškom aluminijske folije, HRN U.M3.232 bitumenski krovni karton, uvjeti i kvaliteta, HRN
U.M3.234 bitumenska traka od staklene tkanine, uvjeti i kvaliteta, HRN U.M3.240 hidroizol.
materijal na osnovu org. rastvarača za hladni postupak, HRN U.M3.242. hidroizol. materijal
na osnovu bitumen. emulzija za hladan postupak, HRN U.M3.244. hidroizolacijski materijal
za topli postupak, HRN U.M3.246. hidroizolacijski materijal od mastiksa, HRN U.M3.248.
bitumenizirani perforirani stakleni voal, uvjeti i kvaliteta, HRN U.M8.104, HRN U.M.8.080
metode ispitivanja materijala impregniranog bitumenom, HRN G.C8.520 opće odredbe za
ispitivanje folija,HRN G.C2.025 sirova aluminijska folija,HRN U.D3.101 sirovi stakleni voal.
Sve radove treba izvoditi po detaljnim nacrtima, opisima troškovnika, tehničkim propisima te
uputama projektanta i nadzornog organa. Sav upotrijebljeni materijal mora zadovoljiti
navedene propise te imati odgovarajuće ateste. Ukoliko opis neke od vrsta radova dovodi
izvoditelja u sumnju o načinu izvedbe dužan je pravovremeno od projektanta tražiti
objašnjenje. Prije početka radova izvoditelj mora ustanoviti kvalitetu podloga na kojoj se
izvodi krovna izolacija i ako ona nije pogodna za rad mora o tome pismeno obavijestiti
naručitelja radova, kako bi se na vrijeme popravila i pripremila za izvođenje hidroizolacije.
Izvođenje krovne izolacije mora biti tehnološki ispravno sa svim fazama rada po slojevima
propisanim redoslijedom.
ZVUČNA I TOPLINSKA IZOLACIJA - opći uvjeti: Sva predložena rješenja i primjena
materijala moraju biti u skladu sa postojećim pravilnicima i propisima u građevinarstvu:
Pravilnik o tehničkim normativima za projektiranje i izvođenje radova u građevinarstvu,
Sl.list 21/90, Pravilnik o tehničkim mjerama i uvjetima za toplinsku zaštitu zgrada, Sl.list
35/70, Pravilnik o tehničkim mjerama i uvjetima za ugljikovodične vodozaštitne krovove i
terase, Sl.list 26/89, HRN U.F2.024, Pravilnik o tehničkim mjerama i uvjetima za nagibe
krovnih ravnina, Sl.list 26/64, Dimenzioniranje i vrednovanje izolacije, grijanja i hlađenja,
HRN U.J5.070, Toplinska tehnika u visoko gradnji - difuzija vodene pare, HRN U.J5.022,
Prikaz dijagrama difuzije vodene pare, HRN U.J5.026, Standardne vrijednosti koeficijenata
otpora difuzne vodene pare građevinskog materijala, HRN U.J5.028.
Gradiva (materijali): Upotreba materijala mora biti u skladu sa važećim standardima:
Stakleni voal HRN D.O.001, HRN U.D3.101, Stakleni voal – metode ispitivanja HRN
U.D3.102, Olovni lim HRN C.E4.040. Primjena toplinske zaštite od termostabilnih i otpornih
fenolformaldehidnih smola (kao npr. porofen i slično od raznih ostalih proizvođača) te raznih
termoizolacionih ploča obloženih natron papirima ili bitumeniziranim krovnim kartonom (kao
porofen ploče), ploče od polistirena (okipor, okiten, stiropor, patent ploče).
7. Krovopokrivački radovi
Opći uvjeti: Svi radovi moraju se izvoditi prema podacima iz projektne dokumentacije i
prema važećim propisima: Pravilnik o tehničkim normativima za projektiranje i izvođenje
radova u građevinarstvu, Sl.list 21/90, Pravilnik o tehničkim mjerama i uvjetima za nagibe
krovnih ravnina, Sl.list 26/64, Pravilnik o zaštiti na radu u građevinarstvu, Sl.list 42/68, 45/86,
radovi na krovovima, čl.115-120. Prije početka radova izvoditelj je dužan pregledati donju
konstrukciju na kojoj leži pokrov, a o njenoj eventualnoj neispravnosti obavijestiti izvođača
odnosno investitora te zatražiti popravke. Ukoliko položi krov na neispravnu podlogu kasniji
popravci se vrše na teret izvoditelja (krovopokrivača). Eventualne izmjene materijala i načina
izvedbe tijekom gradnje moraju se izvršiti isključivo pismenim dogovorom sa projektantom i
nadzornim organom.
Gradiva (materijali): Upotreba materijala mora biti u skladu sa važećim standardima:
valovite ploče i oblikovani komadi HRN B.C4.022, azbestnocementni proizvodi HRN
B.C4.010, utoreni crijep HRN B.D1.009 - B.D8.010, ravni vučeni crijep HRN B.D1.010,
pocinčani lim HRN C.B4.081, bakreni lim HRN C.D4.500, keramitne tavele HRN B.D1.300,
kanalice keramitne HRN B.D1.009, asfalt HRN U.E4.030, betonske pločice HRN U.M1.052.
U jedinične cijene uračunati su svi radovi dotične stavke s dobavom potrebnog materijala i
građevnih dijelova s istovarom i uskladištenjem na gradilištu i dopremom do mjesta uporabe,
sve potrebne skele, radna snaga, svi režijski i ostali troškovi ako troškovnikom nije drugačije
određeno. Sav materijal za pokrivačke radove mora biti prvorazredan, čist i neupotrjebljen i
mora odgovarati standardima. Rabljeni se materijal može upotrijebiti samo uz izričitu
pismenu privolu nadzornog organa.
8. Limarski radovi
Opći uvjeti: Svi radovi moraju se izvoditi prema podacima iz projektne dokumentacije i
prema važećim propisima: Pravilnik o tehničkim normativima za projektiranje i izvođenje
završnih radova u građevinarstvu Sl.list 21/90 - odvodnjavanje krovova i otvorenih dijelova
zgrada limenim elementima, Tehnički uvjeti za izvođenje limarskih radova, HRN U.N9.055,
opšivanje vanjskih dijelova zgrada limom, HRN U.N9.052. Limarske radove vezane na
pokrov i izolaterske radove treba obavezno izvoditi paralelno s tim radovima. Ispod lima
uvijek treba postavljati traku bitumenske ljepenke br. 80 za 15 cm od ruba lima radi
povezivanja sa pokrovom ili slojevima izolacije što je uključeno u cijenu svake stavke. U
principu se ne smije upotrebljavati više vrsta lima na istom elementu, a ako se iznimno
upotrijebi, onda spojeve treba na pogodan način izolirati (premaz, izolac. trake i sl.), kako ne
bi došlo do pojave galvanskog elektriciteta. Na građevini će se upotrebljavati bakreni lim deb.
0,70 mm. Eventualne promjene detalja ili vrsta materijala obavezno dogovoriti s nadzornim
organom i projektantom.
Gradiva (materijali): Razne standardne detalje, spajanje lima pertlanjem, zakivanjem ili
lemljenjem izvesti prema pravilima struke i važećim tehničkim uvjetima. Svi materijali koji se
upotrebljavaju moraju odgovarati standardima: Cinčani lim HRN G.E4.020, Pocinčani lim
HRN C.B4.081, Čelični lim HRN C.B4.054, HRN C.B4.011-017, Bakreni lim HRN
C.D4.500, HRN C.D4.020, Olovni lim HRN C.E4.040, Aluminijski lim HRNC.C4.020,
HRNC.C4.025, HRNC.C4.030, HRNC.C4.050, HRN C.C4.051, HRN C.C4.060-62, HRN
C.C4.120. Svi ostali materijali koji nisu obuhvaćeni standardima moraju imati ateste od za to
ovlaštene ustanove. Ako je opis stavke izvoditelju nejasan treba prije početka izvedbe radova
ili predaje ponude tražiti objašnjenje od projektanta. Izvoditelj radova dužan je prije izvedbe
limarije uzeti sve izmjere u naravi, a također je dužan prije početka montaže ispitati sve
dijelove gdje se imaju izvesti limarski radovi te na eventualne neispravnosti istih upozoriti
nadzornog organa, jer će se u protivnom eventualni popravci izvršiti na račun izvođača.
Pričvršćenje lima vrši se mehaničkim alatima, vijcima, plastičnim čepovima i drugim
nosačima (trakama).
9. Aluminijski radovi
Opći uvjeti: Svi radovi moraju se izvoditi prema podacima iz projektne dokumentacije i
prema važećim propisima. Aluminijski profili izrađeni su od aluminijske legure AIMgSi 05
čvrstoće F = 22 do 26 kg/mm2. Čelični okviri za sidrenje aluminijskih stijena su premazani
radi zaštite od korozije sa najmanje dva premaza cinkolitom ili drugom zaštitnom bojom.
Sidra za pričvršćenje aluminijskih stijena (čelični 'L' profili) su pocinčani. Profili za brtvljenje
i ostakljenje su iz plastične mase te su elastični i postojani na promjenu temperature.
Postojanost na temperaturu do -40°C, a na toplinu do 110°C tvrdoća oko 60 SH. Vijci i ostala
sredstva za spajanje izrađeni su od nehrđajućeg čelika, aluminija ili nekog drugog
antikorozivnog materijala. Kvaliteta materijala i izvedba temelji se na slijedećim njemačkim
industrijskim propisima: DIN 1784 prešani profili od aluminija, DIN 1783 limovi i limena
traka od aluminija, DIN 4113 aluminij u visokogradnji, DIN 17611 anodno oksidirani prešani
profili iz aluminija za građevinarstvo, DIN 18201 mjerne tolerancije u visokogradnji, DIN
1055 i DIN 1045/450 pretpostavljena opterećenja vjetrom, Tehnički propisi o djelovanju
vjetra na nosive konstrukcije, Sl.list 41/64.
Konstrukcija: Svi dijelovi trebaju biti dimenzionirani tako da sigurno prihvaćaju sva
opterećenja (vjetar, potres, vlastita težina) i da ispune zahtjeve arhitektonskog oblikovanja.
Primijenjena konstrukcija mora osigurati zvučnu izolaciju minimalno 39 decibela.
Konstrukcija mora zadovoljiti dilatiranje svake vertikale i horizontale, posredstvom
specijalnih alu umetaka sa dodatkom neoprenske brtve. Ugaoni spojevi moraju biti izvedeni
besprijekorno, mjesta koja su osobito osjetljiva na propuštanje brtve se dodatno. Otjecanje
vode i kondenzata mora biti osigurano, kao i odvodnjavanje utora za staklo. Svi dijelovi
okova koji se ugrađuju u aluminijsku konstrukciju (vrata, prozori itd.) moraju biti iz
odgovarajućih materijala otpornih na koroziju. Ostakljenje treba izvršiti aluminijskim
letvicama za ostakljenje pomoću plastičnih profila i dvokomponentnim kitom. Plastične
profile treba na uglovima izvana zavariti. Osigurati odgovarajuće provrte u staklu za
odvođenje kondenzne vode. Vrsta stakla navedena je u staklarskim radovima.
10. Stolarski radovi
Opći uvjeti: Svi radovi moraju se izvoditi prema podacima iz projektne dokumentacije i
prema važećim propisima: Pravilnik o tehničkim normativima za projektiranje i izvođenje
završnih radova u građevinarstvu Sl.list 21/90, Postojeći standardi.
Gradiva (materijali): Sav materijal za izvedbu stolarije (drvo) mora odgovarati standardima:
HRN D.C1.040 borova rezana građa, HRN D.C1.041 jelova i smrekova rezana građa, HRN
D.C1.021 hrastova građa. Kvaliteta materijala za izradu unutarnjih vrata, dovratnika i krila od
obrađenih dasaka, šperploča, lesonit - ploča prema HRN B.E1.011 i HRN D.E1.012.
Građevinska stolarija, metode ispitivanja - ponašanje krila prozora pod uvjetom upotrebe
(manevriranja) HRN D8.231. Građevinska stolarija - metode ispitivanja mehaničke otpornosti
krila prozora prema djelovanju vjetra HRN D.E8.232. Građevinska stolarija - provjera
kvalitete izrade i obrade prozora HRN D.E8.233. Građevinska stolarija - metode ispitivanja
veza elemenata od drveta za krila prozora HRN D.E8.234, zahtjevi u pogledu propustljivosti
vanjskih prozora i balkonskih vrata HRN D.E8.193. HRN D.E8.235 metode ispitivanja
propustljivosti zraka i vode, HRN D.C5.030, HRN D.C5.032 ploče od iverice, HRN
D.C5.034, HRN D.A1.100 ploče od iverice – ispitivanje.
Izvedba: Izvedba svih stolarskih radova mora biti po standardima: HRN D.E1.010 veza
drveta, HRN D.E1.020 unutarnja vrata za stanove, HRN D.E1.025 unutarnja jednokrilna vrata
za stanove - vrsta M, HRN D.E1.026 unutarnja jednokrilna vrata za stanove - vrsta N, HRN
D.E1.027 unutarnja jednokrilna vrata za stanove - vrsta R, HRN D.E1.028 unutarnja
jednokrilna vrata za stanove - vrsta S, HRN D.E1.040 krila sa ispunom za unutarnja vrata za
stanove, HRN D.E1.100 prozori i balkonska vrata za stanove, HRN D.E1.110 jednostruki
prozor bez kutije za zastor, HRN D.E1.121 prozori sa spojenim krilima sa kutijom za
unutarnji zastor, HRN D.E1.122 prozori sa spojenim krilima sa kutijom za vanjski zastor,
HRN D.E1.131 dvostruki prozor sa uskom kutijom i kutijom za unutarnji zastor, HRN
D.E1.132 dvostruki prozor sa uskom kutijom i kutijom za vanjski zastor, HRN D.E1.141
dvostruki prozor sa širokom kutijom i kutijom za unutarnji zastor, HRN D.E1.150 balkonska
vrata sa spojenim krilima bez kutije (krilo na krilo) za zastor, HRN D.E1.160 dvostruka
balkonska vrata sa uskom kutijom bez kutije za zastor, HRN D.E1.121 jednostruki prozor sa
kutijom za unutarnji zastor, HRN D.E1.112 jednostruki prozor sa kutijom za vanjski zastor,
HRN D.E1.120 prozori sa spojenim krilima bez kutije za zastor, HRN D.E1.130 dvostruki
prozor sa uskom kutijom bez kutije za zastor, HRN D.E1.134 dvostruki prozor sa uskom
kutijom i kutijom za unutarnji zastor, HRN D.E1.140 dvostruki prozor sa širokom kutijom
bez kutije za zastor, HRN D.E1.142 dvokrilni prozor sa širokom kutijom i kutijom za vanjski
zastor, HRN D.E1.190, jednostruki prozor sa rebrenicama, HRN D.E1.192 dvostruki prozor
sa rebrenicama.
11. Bravarski radovi
Opći uvjeti: Svi radovi moraju se izvoditi prema podacima iz projektne dokumentacije, u
skladu sa pravilima zanata i prema važećim propisima: Pravilnik o tehničkim normativima za
projektiranje i izvođenje završnih radova u građevinarstvu, Sl.list 21/90.
Gradiva (materijali): Svi materijali koji se upotrebljavaju za izradu bravarskih elemenata
moraju odgovarati standardima: HRN C.B4.024 kvadratno željezo, HRN C.B4.025 plosno
željezo, HRN C.G6.020 okruglo željezo, HRN C.B4.110, HRN C.B4.111, HRN C.B4.112
čelični limovi, HRN C.C4.060 rebrasti limovi od aluminija, HRN C.C3.020 profili od
aluminija, HRN M.K3.031, HRN M.K3.032 okovi za vrata i prozore.
Površinska obrada: Antikorozivna zaštita čeličnih dijelova mora biti u skladu sa važećim
propisima Pravilnika o tehničkim mjerama i uvjetima za zaštitu čeličnih konstrukcija od
korozije, Sl.list 32/70. Završna obrada čeličnih dijelova je ličenje uljanim premazom u boji po
izboru projektanta. Kod aluminijskih prozora, vrata i stijena površinska obrada vrši se
elektrostatskim putem u boji postojeće aluminijske konstrukcije. Kompletna površinska
obrada svih materijala mora biti u skladu sa važećim propisima i uputama proizvođača
primijenjenog materijala (sredstva), a prema zahtjevu projektanta.
Izrada: Prije početka izrade bravarije obavezno se moraju uskladiti mjere i količine na
građevini. Željezni dijelovi spajaju se varenjem. Svaki sastav (spoj) mora biti tako
konstruktivno riješen da na vidljivim vanjskim površinama nema vidljivih vijaka. Svi vijci i
ostali dijelovi spajanja moraju biti izvedeni od nehrđajućeg čelika, aluminija ili nekoga
drugoga nekorodirajućeg materijala. Posebni umetci od PVC materijala moraju osigurati
kvalitetan i čisti sastav dvaju profila. Radioničke nacrte i detalje izrađuje izvoditelj i obavezno
ih daje na suglasnost projektantu. Svi tehnički i fizikalni zahtjevi trebaju biti ispunjeni prema
propisima ili prema posebnim traženjima projektanta. Konstrukcija mora biti dimenzionirana
tako da sigurno prihvaća opterećenje i funkcije elemenata. Sve nosive dijelove treba statički
provjeriti.
Ugradba: Svi se bravarski elementi u pravilu trebaju ugrađivati suhim postupkom bez
uporabe morta, tj. na prethodno ugrađena sidra varenjem ili vijcima ili pak pomoću plastičnih
ili metalnih čepova. Svi spojevi između metala i betona (zida) moraju biti brtvljeni ili kitani
akrilnim, silikonskim ili TIO kitom. Za sve predviđene bravarske radove izvoditelj je dužan
pribaviti ateste za kvalitetu materijala, površinsku obradu, ispravnost po izvoditelju
predviđenih detalja i antikorozivnu zaštitu od odgovarajućih instituta.
12. Staklarski radovi
Opći uvjeti: Svi radovi moraju se izvoditi prema podacima iz projektne dokumentacije, u
skladu sa pravilima zanata i prema važećim propisima: Pravilnik o tehničkim normativima za
projektiranje i izvođenje završnih radova u građevinarstvu, Sl.list 21/90, Tehnički uvjeti za
izvođenje staklorezačkih radova HRN U.F2.025. Prilikom ostakljivanja izvoditelj je dužan
uzeti sve mjere u naravi. Sve vrste stakla uzimaju se prema standardima: HRN B.E1.011
ravno staklo vučeno, HRN B.E1.080 ravno staklo - armirano, HRN B.E1.050 ravno staklo -
liveno, HRN H.C6.050 staklarski kitovi, HRN D.F1.062 ambalaža od drveta. Aluminijski
fasadni elementi zastakljuju se posebnim dvoslojnim reflektirajućim izolacijskim staklom iz
float stakla debljine 6+14+5 mm, dvoslojnim izolacijskim float staklom debljine 6+12+5 mm
i 8+12+5 mm i sa jednostrukim float staklom debljine 8 mm, po svim karakteristikama
sličnim postojećim rješenjima fasadne obloge. Ugrađivanje stakla u fasadne elemente i
prozorska krila treba biti izvedeno neoprenskom gumom i trajno elastičnim silikonskim
prozirnim kitom prema normama DIN 1836 i DIN 18056. Koso ugrađene izolacijske staklene
ploče moraju biti izrađene iz kaljenih i lijepljenih stakala kvalitete float sa faktorima
provodljivosti koji su profilirani za pojedine vrste elemenata.
13. Soboslikarski - ličilački radovi
Opći uvjeti: Svi radovi moraju se izvoditi prema podacima iz projektne dokumentacije,
Tehničkim uvjetima za izvođenje soboslikarskih i ličilačkih radova, HRN U.F2.013, HRN
U.F2.012 te prema Pravilniku o tehničkim normativima za projektiranje i izvođenje završnih
radova u građevinarstvu, Sl.list 21/90. Izvoditelj je dužan sve uzorke izvesti prije početka
radova. Jediničnu cijenu potrebno je uračunati sav potreban rad i materijal, transportne
troškove, pomagala pri radu, zaštitu podova i ostalih ugrađenih elemenata, uklanjanje štete
načinjene pri radu na drugim radovima, čišćenje prostorija.
Gradivo (materijali): Izvoditelj radova treba upotrijebiti materijale koji je u svemu (vrsti,
boji i kvaliteti) jednak uzorku što ga odabere projektant od uzoraka predloženih od strane
izvoditelja. Izvoditelj mora prije početka radova ustanoviti kvalitetu podloge na koju se treba
nanijeti boja i ako nije pogodna za rad mora o tome obavijestiti naručitelja radova kako bi se
podloga na vrijeme mogla popraviti. Premaz stolarije, bravarije, limarije i drugih podloga,
gdje se zaštićuje od oštećenja mora biti već od prvog sloja kvalitetno izveden.
14. Fasaderski radovi
Opći uvjeti: Svi radovi moraju se izvoditi prema podacima iz projektne dokumentacije, u
skladu sa pravilima zanata i prema važećim propisima: Pravilnik o tehničkim normativima za
projektiranje i izvođenje završnih radova u građevinarstvu, Sl.list 21/90, Tehnički uvjeti za
izvođenje fasaderskih radova HRN U.F2.010, Posebna uputstva proizvođača.
Gradiva (materijali): Materijali za žbuke su razne poliakrilne mase sastavljene od agregata,
postojanih pigmenata te akrilnih veziva. Materijali za dobivanje vodoodbojnih fasadnih žbuka
na bazi cementa i vapna sa raznim aditivima za dobivanje specifičnih svojstava žbuke.
Materijali za izradu raznih silikonskih sintetskih premaza poliakrilnog veziva. Svi nanosi,
žbuke i premazi moraju imati: dobra fizičko mehanička svojstva (otpornost na habanje,
otpornost na udarce, prionjivost na podlogu u suhom i mokrom stanju), dobra vlažnosna
svojstva (otpornost na ispiranje kišom, otpornost prema atmosferskoj vlazi, otpornost na
hidrostatski tlak, paropropusnost), visoku rezistentnost i vremensko postojanje (otpornost
prema povišenim temperaturama, promjene boje pod djelovanjem sunca i kiše, otpornost
prema brzom starenju, otpornost prema kemikalijama) i povoljnu i laganu ugradljivost.
Podloga na koju se nanosi žbuka za fasadu od sintetičkih materijala treba biti suha, čvrsta, bez
masnih mrlja i prašine i bez neravnina. Svježe zračno - suhe produžne ili vapnene žbuke
moraju biti stare najmanje 14 dana. Stare i jako porozne podloge potrebno je prethodno
obraditi podložnim premazima, impregnirati prema uputama proizvođača.
15. Keramičarski radovi
OBLAGANJE PODOVA KERAMIKOM - opći uvjeti: Prilikom izvedbe keramičarskih
radova opisanih u troškovniku izvoditelj se mora pridržavati projektne dokumentacije i svih
postojećih propisa i normativa: Pravilnik o tehničkim normativima za projektiranje i
izvođenje završnih radova u građevinarstvu, Sl.list 21/90, Tehnički uvjeti za izvođenje
keramičarskih radova HRN U.F2.011., oblaganje keramičkim pločicama, HRN B.D1.300,
kiselootporna zaštita u industriji, HRN F2.018.
Gradiva (materijali): Svi materijali koji se upotrebljavaju za izradu keramičkih opločenja
podova moraju odgovarati standardima: HRN B.D1.301 glazirane ravne podne pločice, HRN
B.D1.310 neglazirane pločice, HRN B.D1.320 neglazirane podne pločice, HRN B.D1.305
glazirane podne pločice, HRN B.D1.322 neglazirani fazonski komadi, HRN B.D1.330
pročelne neglazirane pločice, HRN B.D1.334/335 fasadne pločice, HRN B.D1.460
kiselootporne pločice, HRN B.D1.321 neglazirane klinker pločice, HRN B.D1.325
neglazirane fasadne pločice, HRN B.D8.450 ispitivanje otpornosti glazure, HRN B.D8.050
keramičke pločice - određivanje prema temperaturnim promjenama, HRN B.D8.060
ispitivanje otpornosti keramičkih neglaziranih pločica, HRN B.D8.080 keramičke pločice -
određivanje otpornosti prema alkalijama, HRN B.D8.090 keramičke pločice - određivanje
otpornosti prema kemikalijama, HRN B.D8.001 ispitivanje otpornosti na mraz, HRN
B.D8.302 ispitivanje težine, upijanje vode i poroznosti,HRN B.D9.307 ispitivanje na
savijanje. Cement mora odgovarati standardu HRN B.C1.011-015. Ukoliko se upotrebljava
cement van standarda, treba ga ispitati prema postojećim standardima HRN B.C8.020, HRN
B.C8.022. Cementni mort mora odgovarati standardima: HRN U.M8.050, HRN U.M2.010,
HRN U.M2.100.
OBLAGANJE ZIDOVA KERAMIKOM - opći uvjeti: Prilikom oblaganja zidova opisanih
u projektnoj dokumentaciji izvoditelj se mora pridržavati svih opisa i uvjeta prema: Pravilnik
o tehničkim normativima za projektiranje i izvođenje završnih radova u građevinarstvu, Sl.list
21/90, standardima: HRN U.F2.011, tehnički uvjeti za izvođenje keramičarskih radova, HRN
B.D1.300 oblaganje keramičarskim pločicama, HRN U.F2.018 oblaganje keramičkim
pločicama i kiselootporna zaštita u industriji.
Gradiva (materijali): Svi materijali koji se upotrebljavaju za izradu keramičkih opločenja
zidova moraju odgovarati standardima: HRN B.D1.301 glazirane zidne pločice, HRN
B.D1.310 neglazirane pločice, HRN B.D1.322 neglazirani fasadni komadi, HRN B.D1.330
pročelne neglazirane pločice, HRN B.D1.334/335 fasadne pločice, HRN B.D1.325
neglazirane fasadne pločice, HRN B.D8.450 ispitivanje otpornosti glazure, HRN B.D8.460
ispitivanje otpornosti na mraz, HRN B.D8.302 ispitivanje težine, upijanje vode i poroznosti,
HRN B.D9.307 ispitivanje na savijanje. Cement mora odgovarati standardu HRN B.C1.011-
015. Ukoliko se upotrebljava cement van standarda, treba ga ispitati prema postojećim
standardima HRN B.C8.020 i HRN B.C8.022. Ostali standardi za cement: HRN U.M8.050,
HRN U.M2.010, HRN U.M2.100 cementni mort sa dodatkom nepropusnosti, HRN U.F2.011
ljepila - uvjeti. Ukoliko za određene pločice ne postoji standard ili se radi o uvoznim
pločicama, moraju im se priložiti atesti, utvrditi karakteristike za izvođenje keramičarskih
radova. Boju, vrstu i kvalitetu obavezno dogovoriti sa projektantom prije ugradnje i nabavke
istih. Prije početka radova izvoditelj je dužan obaviti pregled svih podloga. Izvoditelj mora
obavezno predočiti uzorke te nakon dogovora i potpisa projektanta i utvrđivanja površina na
licu mjesta pristupiti nabavci i postavljanju.
16. Kamenoklesarski radovi
Opći uvjeti: Izvoditelj je dužan prije izvedbe izraditi radioničke nacrte oblaganja zidova i
podova prema izmjeri na licu mjesta u skladu s postojećim nacrtima i ostalom tehničkom
dokumentacijom. Radioničku dokumentaciju treba prije izvedbe ovjeriti projektant. Prije
polaganje kamena potrebno je izvršiti selekciju već odrezanih kamenih ploča i izdvojiti one
koje svojom teksturom bitno odskaču od teksture odabranog uzorka. Naročitu pažnju
potrebno je posvetiti obradi rubova koji kod poliranog kamena moraju biti oštri, a uglovi
čitavi, neokrznuti. Sve plohe moraju biti fino obrađene odnosno polirane prema opisu
pojedinih stavki. Prije davanja ponude izvoditelj je dužan sve eventualne nejasnoće riješiti sa
projektantom, jer se naknadni zahtjevi neće uvažavati. Kamene ploče polažu se u cementni
mort uz dodatak skoba za fiksiranje. Sve zaobljene ploče izvesti u predviđenim radijusima i
vrlo precizno. Sve vidljive rubove treba polirati i zaobliti prema detalju. Spojevi se moraju
ispuniti trajno elastičnim kitom i vrlo precizno i uredno zagladiti. Završne klupčice ugraditi u
cementni mort i sidriti nehrđajućim skobama, a spojnice ispuniti trajno elastičnim kitom.
Detaljni nacrti pojedinih stavki dati će se u sklopu izvedbene dokumentacije. Kamen se na
pod polaže u cementni mort. Cementni mort mora biti takve kvalitete da se izbjegne izbijanje
salitre nakon polaganja istoga. Podna oblaganja izvesti u kvalitetnom cementnom mortu 1:3 s
minimalnom reškom. Sve plohe moraju biti pjeskarene ili polirane. Ploče na ulazu u vanjske
lokale treba trakasto ohrapaviti štokanjem ili pjeskarenjem. U cijenu svake stavke potrebno je
uključiti izradu, dopremu, ugradbu i montažu, kao i sav potreban materijal za izradu
kompletnog proizvoda uključivo razne potporne skele, drvene klinove i slično. Izvoditelj je
dužan u svemu ostalom pridržavati se HRN U.F2.010. Zidovi se oblažu sistemom
ventilirajuće fasade na nehrđajuće skobe sa reškama između ploča od 0,7 cm, odnosno 0,1-0,2
cm šire od debljine skobe, tako da ne bi dolazilo do oštećenja ploča uslijed njihova širenja pod
djelovanjem atmosferskih utjecaja. Reške ispuniti trajno elastičnim kitom i precizno i uredno
zagladiti. U donjem i gornjem dijelu kamene obloge ostaviti otvorene reške da se osigura
ventiliranje fasade.
17. Montažni zidovi i zidne obloge
Opći uvjeti: Svi radovi kojih se izvođač mora pridržavati jesu svi uvjeti i opisi u projektnoj
dokumentaciji, pravilima zanata kao i prema svim važećim propisima: Pravilnik o tehničkim
normativima za projektiranje i izvođenje radova u građevinarstvu Sl.list 21/90, Posebna
uputstva proizvođača, standardima. Prije početka radova izvoditelj je dužan provjeriti na
gradnji sve mjere koje su mu potrebne za njegov rad. Ustanove li se veće razlike koje bi
utjecale na njegov rad prema danim nacrtima dužan je o tome obavijestiti projektanta i
nadzorni organ te zatražiti njihovo rješenje. U slučaju da izvoditelj upotrijebi drugu vrstu
materijala nego što je propisano ili loše izvede rad, dužan je na zahtjev nadzornog organa
odstraniti nepropisno izvedeni materijal i zamijeniti ga propisanim.
Gradiva (materijali): Svi materijali koji se upotrebljavaju za izradu montažnih zidova i
zidnih obloga moraju odgovarati standardima: DIN 4109 zvučna zaštita, DIN 18180 gips
kartonske ploče, DIN 18181 ugradnja i obrada, DIN 18168-2 ovjesni elementi, HRN DIN
4102-1protupožarna gips kartonska ploča, ÖNORM B 3800 vatrootpornost, HRN U.J1.090.
Svako učvršćenje i povezivanje mora se izvesti tako da konstrukcija bude osigurana od bilo
kakvog pomicanja te da pojedini dijelovi mogu raditi kod promjene temperature (dilatiranje).
Izvoditelj treba upotrijebiti materijal koji je u svemu (vrsti, boji i kvaliteti) jednak uzorku što
ga odabere projektant od predloženih uzoraka od strane izvoditelja.
U cijenu za svaku vrstu rada treba uključiti sav osnovni i pomoćni materijal, neminovne
otpatke, transport do gradilišta i na gradilištu, troškove izrade i uklanjanja svih nedostataka
nastalih tijekom rada. Izvoditelj obavlja svoje radove na gradilištu na vlastitu odgovornost i
rizik tj. dužan je pobrinuti se da ne dođe do slučajnog ili namjernog oštećenja dopremljenog
materijala ili izvedenih elemenata. Ako bi došlo do bili kakvog oštećenja i otuđenosti
materijala ili gotovoga rada, izvoditelj je dužan sve tako nastale nedostatke otkloniti o svom
trošku, s time da kasnije traži nadoknadu od onoga tko ih je prouzročio. Nabavljanje
potrebnog materijala, osiguranje potrebnog broja radnika odgovarajuće stručnosti, kao i
organizaciju rada izvoditelj treba provesti tako da to bude u skladu sa operativnim planom te
da krivicom izvoditelja ne dođe do zakašnjenja radova ili do ometanja drugih izvoditelja na
građevini.
18. Spušteni stropovi
Opći uvjeti: Svi radovi moraju se izvoditi prema podacima iz projektne dokumentacije, u
skladu sa pravilima zanata i prema važećim propisima: Pravilnik o tehničkim normativima za
projektiranje i izvođenje radova u građevinarstvu, Sl.list 21/90, Posebna uputstva
proizvođača. Prije početka radova izvoditelj je dužan provjeriti na gradnji sve mjere koje su
mu potrebne za rad. Ustanove li se veće razlike koje bi utjecale na njegov rad prema danim
nacrtima dužan je o tome obavijestiti projektanta i nadzornog organa i zatražiti njihovo
rješenje. U slučaju da izvoditelj upotrijebi drugu vrstu materijala nego što je to propisano ili
ako loše izvede rad, dužan je na zahtjev nadzornog organa odstraniti nepropisno izvedeni
materijal i zamijeniti ga propisanim. Svako učvršćenje i povezivanje mora se izvesti tako da
konstrukcije budu osigurane od bilo kakvog pomicanja te da pojedini dijelovi mogu
nesmetano raditi kod promjene temperature (dilatiranje). Izvoditelj treba upotrijebiti materijal
koji u svemu (vrsti, boji i kvaliteti) jednak uzorku što ga odabere projektant od uzoraka
predloženih po izvoditelju. U cijenu za svaku vrstu rada treba uključiti sav osnovni i pomoćni
materijal, neminovne otpatke, transport do gradilišta i na gradilištu, troškove izrade i
uklanjanje svih nedostataka nastalih tijekom rada. Izvoditelj obavlja svoje radove na gradilištu
na vlastitu odgovornost i uz vlastiti rizik, tj. dužan je pobrinuti se da ne dođe do slučajnog ili
namjernog oštećenja dopremljenog materijala ili izvedenih elemenata. Ako bi došlo do bilo
kakvog oštećenja i otuđenosti materijala ili gotovog rada, izvoditelj je dužan sve tako nastale
nedostatke otkloniti o svom trošku, s time da kasnije traži nadoknadu od onoga tko ih je
prouzročio. Nabavljanje potrebnog materijala, osiguranje potrebnog broja radnika
odgovarajuće stručnosti, kao i organizaciju rada izvoditelj treba provesti tako da to bude u
skladu sa operativnim planom, te da krivicom izvoditelja ne dođe do zakašnjenja radova ili do
ometanja drugih izvoditelja na građevini.
19. Čelične konstrukcije
Opći uvjeti: Svi radovi moraju se izvoditi prema podacima iz projektne dokumentacije, u
skladu sa pravilima zanata i prema važećim propisima. Čelični dijelovi fasadne konstrukcije
predviđeni su od materijala sa oznakama Č.0345 i Č.0360. Svi čelični profili i dijelovi nosive
konstrukcije moraju biti vruće pocinčani minimalnim slojem cinka debljine 125 mikrona. Svi
matični i kniping vijci kojima su fasadni elementi ugrađeni u betonsku konstrukciju, odnosno
sa kojima su sastavljeni u cjelinu, moraju biti izrađeni od nehrđajućeg čelika prokrom 11
specijal ili prokrom 12 specijal. Svi vijci moraju imati ateste o propisanoj kvaliteti.
Samonosiva prostorna čelična konstrukcija iz okruglih cijevi sastoji se od slijedećih nosivih
elemenata: štap, okrugla čelična cijev sa priključnim dijelovima (vijci, čahure, konusi),
okruglasti čvorovi (čelične kugle sa navojima u smjerovima štapovima), ležajni čvorovi sa
sidrenim dijelovima. Nosiva konstrukcija iz štapova mora biti vruća, a kugle i čvorovi
galvanski pocinčani. Antikorozijska zaštita sa vrućim pocinčanjem treba imati debljinu 125
mikrona. Galvanska zaštita nije dovoljna te svi dijelovi konstrukcije moraju biti zaštićeni
protiv korozije.
Završna površinska obrada svih dijelova prostorne konstrukcije mora biti izvršena pečenim
poliesterskim lakom debljine cca 100 mikrona. Proračun prostorne rešetke koji je sastavni dio
izvedbenog projekta, izradu konstrukcije i ugrađivanje izvodi proizvođač prostornog sistema,
u skladu s usvojenim dispozicijama i ostalim elementima definiranim od investitora u
raspisnoj dokumentaciji. Kod izrade izvedbene dokumentacije i izvođenja proizvođač
prostorne konstrukcije mora se pridržavati svih važećih tehničkih propisa, standarda i
normativa, kao i posebnih uvjeta za ovu vrstu konstrukcije. Izvoditelj konstrukcije mora prije
ugrađivanja elemenata izraditi tipski prototip te predočiti sve potrebne ateste.
Napomena: Svi primijenjeni propisi i standardi su u skladu sa Zakonom o preuzimanju
zakona o standardizaciji koji se u Republici Hrvatskoj primjenjuje kao državni zakon.
VODOVOD I KANALIZACIJA
A. VODOVOD
1. Poslovna građevina – Višefunkcionalni centar za zdravstveni turizam priključit će se na
sustav javne vodoopskrbe prema posebnim uvjetima građenja VODE LIPIK d.o.o.,Ur.
broj: PU-09/2015-2, od 22. 04. 2015.g.
Poslovna građevina priključit će se na javni vodoopskrbni cjevovod PVC DN 110 mm
izgrađen u ulici Marije Terezije, spojnim vodom Ø 50mm. Priključak se izvodi preko
vodomjernog okna u kojem će se ugraditi 2 vodomjera ( 1 za unutarnju hidrantsku
mrežu i 1 za sanitarnu mrežu). U vodomjernom oknu na svim linijama iza glavnih
vodomjera predviđena je ugradnja hvatača nečistoće i zaštitnika od povratnog toka
(ZOPT) tip''EC'' .
Sanitarna vodovodna instalacija se sastoji od mreže hladne i tople vode s
recirkulacijom. Topla voda se priprema u spremniku tople vode koji je smješten u
tehničkoj prostoriji u podrumu. Ovim projektom je obuhvaćena kompletna vodovodna
mreža predmetne građevine zaključno s ventilima u vodomjernom oknu.
2. Vodovodna instalacija u zemlji se predviđa iz cijevi od tvrdog poli-etilena visoke
gustoće PE-100 (PEHD), S 8/SDR 17 u kvaliteti prema odredbama DIN-a (8074), prEN
12201-2 za pogonski tlak 1.0 MPa. Spajanje cijevi izvodi se spojnim elementima za
elektrozavarivanje, a prelazni spojevi na prirubnicu izvode se posebnim spojnicama s
pripadnim brtvam tip HAWLE.
Vodovodna instalacija za unutarnju hidrantsku mrežu u zgradi će se izvesti od čeličnih
pocinčanih cijevi HRN. C.B 5.225. Za unutarnju hidrantsku mrežu na svakoj etaži
predviđen je zidni ormar (hidrant) s bubnjem, vatrogasna cijev DN 25 EN 694 kruta
dužine 20 m.
Cijevi i spojni elementi za sanitarnu vodovodnu instalaciju u zgradi se predviđaju iz
polipropilena PP-R cijevi, SDR 7,4, PN 20 iz programa kao “FUSIOTHERM'' – fazer
kompozitne cijevi.
Spajanje cijevi i spojnih elemenata vrši se ručnim aparatom za zavarivanje. Armature na
cjevovodu su mesingane prema HRN M.C5.
Za sve ugrađene vodovodne materijale ( cijevi, fazonske komade, zasune i pomoćni
materijal za ugradnju) Izvođač radova mora imati analitička izvješća ovlaštenog
laboratorija o zdravstvenoj ispravnosti, ne starija od 6 mjeseci, sukladno Zakonu o
predmetima opće uporabe (N.N.br. 39/13), te Pravilnika o zdravstvenoj ispravnosti
materijala i predmeta koji dolaze u neposredan dodir s hranom (N.N. br. 125/09 i
31/11).
3. Vodovodna instalacija se montira u zemlji, instalacijskim kanalima, slobodno po kon-
strukciji te u zidnim i podnim usjecima pod žbuku.
Cijevi u zemlji (PE-HD) se polažu u rov na 10 cm debeo nasuti sloj od pijeska
granulacije 0 – 4 mm i zatrpavaju pijeskom granulacije 0 – 4 mm u sloju od 20 cm,
iznad tjemena cijevi. Prije zatrpavanja na PE-HD cijev lijepi se detekcijska traka i na
dubini od cca 50 cm od terena ugrađuje se PVC traka upozorenja s oznakom POZOR-
VODOVOD.
Cijevi u instal. kanalima, zidnim i podnim usjecima (pod žbuku) se uz konstrukciju
pričvršćuju obujmicama s gumom na svaka 50-70 cm u ravnom potezu i kod čvorišta, a
izoliranje cijevi vrši se «Armaflex-om» ili tehničkim filcom. Slobodno vođene cijevi
hladne i tople vode (ispod stropa) izoliraju se «Armaflex-om». Pričvršćuju se uz
konstrukciju obujmicama s gumom na svaka 50-70 cm u ravnom potezu i kod čvorišta.
Zbog istezanja cijevi uslijed temperaturnih utjecaja instalaciju montirati prema uputama
proizvođača i kod pričvršćenja predvidjeti fiksne i klizne točke.
Protupožarne obujmice i vatrootporni mort ugradit će se kod prolaza cijevi kroz
stropove i zidove da u slučaju požara spriječe širenje plamena i dima u ostale požarne
sektore. Montažu vršiti prema uputama proizvođača.
4. Nakon kompletne izvedbe vodovodne instalacije potrebno je provesti tlačnu probu.
Tlačna proba se izvodi prema propisima za odabranu vrstu cjevovoda. Za projektirani
cjevovod od PE-HD i PP-R cijevi, propisani probni pritisak iznosi 15 bara u trajanju od
2 sata.
Nakon tlačne probe vodovoda instalacije se dezinficira klornom otopinom prema
propisima sanitarne inspekcije, ispire i pušta u redovni pogon. O tlačnoj probi i
dezinfekciji se vodi zapisnik koji potpisuje izvođač i nadzorni inženjer. Atest o
ispitivanju zdravstvene ispravnosti izvedenog cjevovoda putem uzorkovanja i analize
vode izdaje ovlašteni laboratorij.
Unutarnju hidrantsku mrežu obavezno ispitati putem ovlaštene tvrtke na potrebni protok
vode predviđen projektom i ishoditi Uvjerenje da ista ispravno radi.
5. Vodomjerno okno je monolitna arm. bet. građevina, beton marke C 20/25,
vodonepropusno, opremljeno penjalicama i lijevano željeznim poklopcem vel. 600x600
mm, nosivost prema prometnom opterećenju. Vodomjerno okna će se izvesti na početku
građevne čestice iza regulacijske linije. Točno mjesto priključka, kao položaj i veličinu
vodomjernog okna odrediti će isključivo referent Odjela priključaka vodoopskrbe na
licu mjesta.
6. Križanje sa drugim instalacijama unutar dvorišta se izvodi sa zaštitom donje instalacije.
Vodovodna mreža se u pravilu polaže iznad odvodnih cijevi.
7. Izvođač radova dužan je radove obavljati u skladu s pravilima zaštite na radu na temelju
plana o uređenju radilišta u kojem su obuhvaćene sve specifičnosti organizacije radilišta
i tehnologije koju će primjenjivati. Pri iskopu, montaži cijevi i izradi vodomjernog okna
voditi računa o primjeni mjera predviđenih Zakonom o zaštiti na radu.
8. Za vrijeme izvođenja radova potrebno je osigurati stručni nadzor nad izvođenjem te
primjenom svih propisa u građevinarstvu. Tijekom gradnje treba kontrolirati kvalitetu
ugrađenih materijala i atestima dokazati valjanost i kvalitetu.
B. ODVODNJA
1. Odvodnja sanitarne otpadne vode i krovne vode predmetne građevine projektirana je
prema posebnim uvjetima građenja VODE LIPIK d.o.o.,Ur. broj: PU-09/2015-2, od 22.
04. 2015.g.
Sanitarna otpadna voda i krovna voda priključit će se na budući rekonstruirani javni
ulični kanal Ø 500 mm u ulici Marije Terezije (rekonstrukcija planirana u periodu 2016
- 2018.g.). Priključak je dimenzioniran za potrebe poslovne građevine i izvest će se
prema posebnim uvjetima u reviziono okno uličnog kanala.
Ovim projektom obuhvaćena je kompletna unutarnja i vanjska odvodnja, zaključno s
revizionim oknom za priključenje – kontrolno okno (RO 1).
Otpadna voda iz podruma ne može se priključiti na internu odvodnju direktno
gravitacijom, već se mora prepumpavati u internu odvodnju. Predviđen je uređaj za
prepumpavanje kao ACO MULI-STAR MWP1 s jednom pumpom.
2. Temeljni (ukopani) kanali se predviđaju od PVC-U kanalizacijskih cijevi i fazonskih
komada prema HRN EN 1401-1 i DIN 8062. Cijevi s debljom stijenkom i s integriranim
utičnim kolčakom i brtvenim prstenom od sintetičnog kaučuka, iz programa kao “PIPE
LIFE”, ÖNORM EN ISO 9969 (SN4). Odvodne fekalne vertikale i priključci od
pojedinih sanitarnih uređaja se izvode od zvučno optimiranih troslojnih polipropilenskih
(PP-MD) odvodnih cijevi i fazonskih komada izrađenih sukladno HRN EN 1451-
1:2000, SN4 kao Geberit Silent PP.
Prihvat vanjskih krovnih vertikala se predviđa od lijevano željeznih cijevi tip SML, EN
877, DIN 19522. Cijevi se spajaju obujmicama iz nehrđajućeg čelika s brtvom iz
EPDM.
Ventiliranje odvodnje vrši se preko vertikala koje se provode iznad krova i preko
automatskih odušnih ventila “STUDOR” ili HL koje treba instalirati na mjestima
označenim u nacrtu.
Protupožarne obujmice i vatrootporni mort ugradit će se kod prolaza cijevi kroz
stropove i zidove da u slučaju požara spriječe širenje plamena i dima u ostale požarne
sektore. Montažu vršiti prema uputama proizvođača.
3. Kontrola pogona instalacije se predviđa preko revizionih fazonskih komada i revizionog
okna. Revizioni fazonski komadi se predviđaju na svim fekalnim vertikalama na vrhu i
podnožju. Reviziona okna su monolitne betonske građevine izrađene od
vodonepropusnog betona C 25/30. Poklopac je lijevano - željezni, težine prema
prometnom opterećenju.
Kompletna temeljna mreža će se ispitati na tlak od 0,5 bara, a odvodi od sanitarnih
predmeta ispituju se na nepropusnost vodenim stupcem. Kanalizacija se ispituje na
vodonepropusnost prema HRN EN 1610, HRN EN 1508 i HRN EN 805.
4. Sanitarni predmeti i oprema uz njih predviđeni su sa zaobljenim rubovima, tako da
prilikom korištenja istih ne može doći do povrede.
5. Križanje sa drugim instalacijama unutar dvorišta se izvode sa zaštitom donje instalacije.
Vodovodna mreža se u pravilu polaže iznad odvodnih cijevi.
6. Izvođač radova dužan je radove obavljati u skladu s pravilima zaštite na radu na temelju
plana o uređenju radilišta u kojem su obuhvaćene sve specifičnosti organizacije radilišta
i tehnologije koju će primjenjivati. Pri iskopu, montaži cijevi i izradi revizionih okana
voditi računa o primjeni mjera predviđenih Zakonom o zaštiti na radu.
7. Za vrijeme izvođenja radova potrebno je osigurati stručni nadzor nad izvođenjem te
primjenom svih propisa u građevinarstvu. Tijekom gradnje treba kontrolirati kvalitetu
ugrađenih materijala i atestima dokazati valjanost i kvalitetu.
Izvedba odvodnje se ugovara na temelju troškovnika. Izvođač je dužan ponuditi
kompletnu izvedbu prema opisu u troškovniku, tehničkom opisu i prikazu tehničkih
rješenja za primjenu pravila zaštite na radu, te prema nacrtima.
ELEKTROINSTALACIJE
OBVEZE IZVOĐAČA
• Sve radove treba izvesti u cijelosti prema odobrenoj tehničkoj dokumentaciji. Bez
suglasnosti projektanta ili vršitelja nadzora nije dozvoljeno odstupati od dokumentacije ili
njenih dijelova, mijenjati način izvedbe radova ili koristiti materijale koji nisu predviđeni
projektom.
• Sav materijal za izvedbu radova prema ugovoru obvezan je dobaviti izvođač, sve prema
specifikaciji materijala danoj u projektnoj dokumentaciji, a u skladu sa važećim
zakonskim propisima.
• Za sav ugrađeni materijal i opremu moraju se dostaviti odgovarajući atesti i certifikati
kojima se dokazuje kakvoća ugrađenog materijala i opreme.
• Izvršitelj je obvezan osigurati stalni nadzor nad izvedbom ugovorenih radova.
• Naručitelj je obvezan prije početka radova dostaviti izvođaču imena osoba ovlaštenih za
obavljanje nadzora nad izvedbom.
• Izvođač je obvezan svog ovlaštenog predstavnika rukovoditelja radova imenovati prije
početka radova i o tome pismeno izvijestiti naručitelja.
• Naručitelj se obvezuje da će osobe ovlaštene za nadzor nad izvedbom radova osim
Zakonom predviđenih aktivnosti po potrebi kao i na poziv izvođača radova obilaziti
radilišta i s rukovoditeljem radova zajednički rješavati nastale probleme.
• Sve probleme u pogledu ugovorenih radova naručitelj će rješavati s izvođačem preko
osoba ovlaštenih za vršenje nadzora.
• Izvođač se obvezuje da će redovito upisivati u montažni dnevnik sve potrebne podatke
koje je obvezan upisivati i da će osobi ovlaštenoj za vršenje nadzora omogućiti
svakodnevni uvid u montažni dnevnik.
• Izvođač je obvezan prilikom izvedbe obavljati zakonom propisana ispitivanja ugrađenog
materijala i upisivati ih u dnevnik.
• Osobe ovlaštene za vršenje nadzora obvezne su redovito potpisivati dnevnik o izvršenim
radovima.
• Obavijest o završetku radova izvođač je obvezan dostaviti pismeno naručitelju.
• Po završetku ugovorenih radova, a prije početka korištenja odnosno stavljanja u pogon
instalacije, naručitelj je obvezan zatražiti tehnički pregled izvedenih radova u svrhu
utvrđivanja njihove tehničke ispravnosti.
• Sve garantne listove, ateste i certifikate ugrađenog materijala i opreme, zajedno sa svim
potrebnim uputstvima za upotrebu i održavanje izvedene instalacije obvezan je izvođač
dostaviti naručitelju prije izvršenja tehničkog pregleda.
• Poslije tehničkog pregleda izvršiti će se primopredaja izvedenih radova izvođača i
naručitelja i to u najkraćem mogućem roku.
• Primopredaja radova između izvođača i naručitelja obuhvaća utvrđivanje opsega
izvedenih radova te konačni obračun radova.
• Za kakvoću izvedenih radova izvođač jamči dvije godine od dana izvršenog tehničkog
prijema, a za ugrađenu opremu prema garantnom listu proizvođača. Minimalni garantni
rok iznosi za ugrađenu opremu 6 mjeseci od dana izvršenog tehničkog prijema.
• U garantnom roku izvođač je obvezan o svom trošku otkloniti sve nedostatke izazvane
nesolidnom izvedbom ili upotrebom nekvalitetnog materijala.
• Izvođač radova ne odgovara za kvarove nastale nasilnim oštećenjem ili nestručnim
korištenjem izvedene opreme i instalacije.
• Nakon izvedbe radova potrebno je investitoru predati dva primjerka izvedenog stanja
instalacija sa ucrtanim svim promjenama u odnosu na projektnu dokumentaciju.
• Radovi na električnim instalacijama završavaju ispitivanjem istih u svrhu dokazivanja
kakvoće pri čemu treba izdati slijedeće ateste i protokole o mjerenju:
- efikasnost zaštite od indirektnog dodira
- otpor izolacije svih instalacija
- otpor uzemljenja
- izjednačenje potencijala metalnih masa
- tipski i pojedinačni atesti elektro opreme i materijala
- ispitni listovi razdjelnika
- funkcionalnost svih instalacija
• Nakon uspješno obavljenog tehničkog pregleda korisnik je u skladu sa tehničkim
propisima tijekom uporabe objekta dužan periodički vršiti kontrolu kakvoće izvedenih
električnih instalacija. Ispitivanje može vršiti samo kvalificirana osoba sa potrebnim
atestiranim instrumentima. O rezultatima mjerenja treba izdati atest kojega se trajno čuva.
POPIS PRIMIJENJENIH PROPISA
• Zakon o gradnji (N.N. 153/13)
• Zakon o građevnim proizvodima (N.N. 76/13, 30/14)
• Zakon o normizaciji (N.N. 80/13)
• Zakon o mjeriteljstvu (N.N. 74/14)
• Zakon o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju sukladnosti (N.N. 80/13)
• Zakon o zaštiti na radu (N.N. 71/14)
• Zakon o zaštiti od požara (N.N. 92/10)
• Zakon o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (N.N. 78/15)
• Zakon o elektroničkim komunikacijama (N.N. 73/08, 90/11, 133/12, 80/13, 71/14)
• Pravilnik o sigurnosti i zdravlju pri radu s električnom energijom energijom (N.N. 88/12)
• Pravilnik o uporabi osobnih zaštitnih sredstava (N.N. 39/06)
• Pravilnik o temeljnim zahtjevima za zaštitu od požara elektroenergetskih postrojenja i
uređaja (N.N. 146/05)
• Pravilnik o svjetlovodima i distribucijskim mrežama (N.N. 57/14)
• Pravilnik o tehničkim uvjetima za elektroničku kabelsku mrežu poslovnih i stambenih
zgrada (N.N. 155/09)
• Pravilnik o tehničkim uvjetima za kabelsku kanalizaciju (N.N. 114/10, 29/13)
• Pravilnik o načinu i uvjetima određivanja zone elektroničke komunikacijske infrastrukture
i druge povezane opreme, zaštitne zone i radijskog koridora te obvezama investitora
radova ili građevine (N.N. 75/13)
• Pravilnik o obaveznom sadržaju i opremanju projekata građevina (N.N. 64/14, 41/15,
105/15)
• Tehnički propis za niskonaponske električne instalacije (N.N. 05/10)
• Tehnički propis za sustave zaštite od djelovanja munje na građevinama (N.N. 87/08,
33/10)
PRIKAZ MJERA ZAŠTITE OD POŽARA
• Zaštita od požara na elektro vodovima riješena je pravilnim dimenzioniranjem vodova
obzirom na strujno opterećenje i struju kratkog spoja.
• Svi vodovi se štite od kratkog spoja instalacijskim prekidačima koji isključuju praktički
trenutno.
• Zaštita od proširenja požara uslijed el. struje kao i kod gašenja požara, riješena je
isključivanjem napajanja instalacija objekta glavnom sklopkom ili glavnim prekidačima.
• Zaštita od požara uslijed statičkog elektriciteta provedena je izjednačenjem potencijala i
uzemljenjem svih metalnih masa, koje nisu dio strujnih krugova.
• Zaštita od požara na elektrouređajima riješena je i pravilnim izborom izolacije. Ista je iz
PVC-a koji ne podržava gorenje.
• Svi razvodni, zaštitni i uklopni uređaji smješteni su u kućišta izrađena iz negorivih
materijala.
• Sva nastavljanja vodova izvode se isključivo u razvodnim kutijama ili ormarićima, a ne
nikako u zidu, u priključnici ili sklopki.
• Sva rasvjetna tijela moraju imati izvor svjetlosti iste ili manje snage od one nominalne za
svjetiljku.
• Građevina se štiti od atmosferskih pražnjenja propisnim sustavom za zaštitu od munje.
• Izjednačenje potencijala i uzemljenje metalnih masa mora biti riješeno povezivanjem i
uzemljenjem neutralnih metalnih masa.
• U građevini je predviđena automatska signalizacija požara s alarmnom centralom
smještenom u uredskoj prostoriji prizemlja. Kako prostorija nije zasebni požarni sektor,
centrala će se ugraditi u vatrootporni ormarić. U zgradi ne postoji trajno dežurstvo 24 sata
pa će se alarm prosljeđivati u obližnju vatrogasnu brigadu.
• U svim prostorijama predviđa se sigurnosna rasvjeta kapaciteta 90 min.
• Napon iz objekata može se isključiti glavnom sklopkom, odnosno tipkalima za isključenje
u slučaju nužde smještenim kod izlaza iz objekata za čitav objekt i na svakom katu za
dotični kat.
• Na prijelazu kabela kroz zid ili strop između dva požarna sektora obvezno je brtvljenje
vatrootpornim sredstvom atestiranim na 90 minuta. Predlažemo PROMASTOP kit ili
ekspandirajuće vrećice. U nacrtima nisu svuda prikazani vodovi pa će se izvoditelj radova
i nadzorni inženjer poslužiti planom požarnih sektora i ispoštovati gornji zahtjev.
RACIONALNA UPORABE ENERGIJE I TOPLINSKE ZAŠTITE
Propisi
Zakon o gradnji, NN 153/13
Zakon o energetskoj učinkovitosti, NN 127/14
Pravilnik o energetskom pregledu zgrade i energetskom certificiranju NN 48/14 i 150/14
Tehnički propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti zgrada NN 97/14 i 130/14
Tehnički propis za prozore i vrata NN 69/06
Hrvatske norme
HRN EN 410:2011 Staklo u graditeljstvu -- Određivanje svjetlosnih i sunčanih značajka
ostakljenja (EN 410:2011)
HRN EN 673:2011 Staklo u graditeljstvu -- Određivanje koeficijenta prolaska topline (U
vrijednost) -- Proračunska metoda (EN 673:2011)
HRN EN ISO 6946:2008 Građevni dijelovi i građevni dijelovi zgrade -- Toplinski otpor i
koeficijent prolaska topline -- Metoda proračuna (ISO 6946:2007; EN ISO 6946:2007)
HRN ISO 9836:2011 Standardi za svojstva zgrada -- Defi niranje i proračun površina i
prostora (ISO 9836:2011)
HRN EN ISO 10077-1:2008 Toplinska svojstva prozora, vrata i zaslona -- Proračun
koeficijenta prolaska topline -- 1. dio: Općenito (ISO 10077-1:2006; EN ISO 10077-1:2006)
HRN EN ISO 10077-1:2008/Ispr.1:2010 Toplinska svojstva prozora, vrata i zaslona --
Proračun koeficijenta prolaska topline -- 1. dio: Općenito (ISO 10077-1:2006/Cor 1:2009; EN
ISO 10077-1:2006/AC:2009)
HRN EN ISO 10211:2008 Toplinski mostovi u zgradarstvu -- Toplinski tokovi i površinske
temperature -- Detaljni proračuni (ISO 10211:2007; EN ISO 10211:2007)
HRN EN ISO 10456:2008 Građevni materijali i proizvodi -- Svojstva s obzirom na toplinu i
vlagu -- Tablične projektne vrijednosti i postupci određivanja nazivnih i projektnih toplinskih
vrijednosti (ISO 10456:2007; EN ISO 10456:2007)
HRN EN 12464-1:2012 Svjetlo i rasvjeta -- Rasvjeta radnih mjesta -- 1. dio: Unutrašnji radni
prostori (EN 12464-1:2011)
HRN EN 12524:2002 Građevni materijali i proizvodi -- Svojstva s obzirom na toplinu i vlagu
-- Tablice projektnih vrijednosti (EN 12524:2000)
HRN EN 12831:2004 Sustavi grijanja u građevinama -- Postupak proračuna normiranoga
toplinskog opterećenja (EN 12831:2003)
HRN EN ISO 13370:2008 Toplinske značajke zgrada -- Prijenos topline preko tla -- Metode
proračuna (ISO 13370:2007; EN ISO 13370:2007)
HRN EN 13779:2008 Ventilacija u nestambenim zgradama -- Zahtjevi za sustave ventilacije i
klimatizacije (EN 13779:2007)
HRN EN ISO 13788:2002 Značajke građevnih dijelova i građevnih dijelova zgrada s obzirom
na toplinu i vlagu -- Temperatura unutarnje površine kojom se izbjegava kritična vlažnost
površine i unutarnja kondenzacija -- Metode proračuna (ISO 13788:2001; EN ISO
13788:2001)
HRN EN ISO 13789:2008 Toplinske značajke zgrada -- Koeficijenti prijelaza topline
transmisijom i ventilacijom -- Metoda proračuna (ISO 13789:2007; EN ISO 13789:2007)
HRN EN ISO 13790:2008 Energetska svojstva zgrada -- Proračun potrebne energije za
grijanje i hlađenje prostora (EN ISO 13790:2008)
HRN EN ISO 14683:2008 Toplinski mostovi u zgradarstvu -- Linearni koefi cijent prolaska
topline -- Pojednostavnjene metode i zadane utvrđene vrijednosti (ISO 14683:2007; EN ISO
14683:2007)
HRN EN 15193:2008 Energijska svojstva zgrade -- Energijski zahtjevi za rasvjetu (EN
15193:2007)
HRN EN 15193:2008/Ispr.1:2011 Energijska svojstva zgrade -- Energijski zahtjevi za rasvjetu
(EN 15193:2007/AC:2010)
HRN EN 15232:2012 Energijske značajke zgrada -- Utjecaj automatizacije zgrada, nadzor i
upravljanje zgradama (EN 15232:2012)
HRN EN 15251:2008 Ulazni mikroklimatski parametri za projektiranje i ocjenjivanje
energijskih značajka zgrada koji se odnose na kvalitetu zraka, toplinsku lagodnost,
osvjetljenje i akustiku (EN 15251:2007)
DIZALO
PRIKAZ TEHNIČKIH MJERA ZAŠTITE OD POŽARA
Zaštita od električnog udara u postrojenju dizala izvedena je primjenom zaštite od direktnog
dodira i zaštite od indirektnog dodira.
Na vanjskoj strani vrata ormara grupe upravljanja istaknuti su natpisi:
"Opasno po život" , "Pogon dizala", " Neovlaštenima pristup zabranjen".
U ormaru, na upravljačkoj grupi, postavljen je glavni prekidač dizala, za isključenje rada
dizala. Isto tako tu je postavljen i prekidač za paljenje i gašenje svijetla kabine čime se
isključuje upravljanje dizalom.
Vozno okno je po cijeloj visini sa svih strana ograđeno negorivim materijalom, izuzev otvora
za vrata voznog okna i otvora za prozračivanje.
Vrata voznog okna dizala su metalna i izrađena su u klasi vatrootpornosti EI90 prema HRN
EN 81-58.
Vozno okno mora imati mogućnost stalnog prozračivanja, odnosno odimljavanja u slučaju
požara. Svi otvori su veličine min. 2,5 % tlocrtne površine okna dizala. Otvori će biti zaštićeni
kišonepropusnim rešetkama.
Zaštita od atmosferskog elektriciteta (munje) izvodi se spajanjem krajeva vodilica kabine i
protuutega na gromobransku instalaciju građevine.
Vozno okno dizala projektirano je kao zasebni požarni odjeljak. Informacija o proradi
vatrodojavnog sustava (beznaponski kontakti) dovodi se u upravljačku grupu dizala.
Aktiviranjem modula vatrogasnog programa (pomoću detektora dima postavljenim u zoni
voznog okna), dizalo ne prima više ni kabinske niti vanjske pozive, automatski vozi u
evakuacijsku stanicu (prizemlje) i otvara vrata, te nakon izlaska putnika ostaje isključeno iz
pogona. Ponovno stavljanje dizala u automatski režim rada moguće je samo deaktiviranjem
vatrodojavnog sustava.
SUSTAV GRIJANJA I RASHLAĐIVANJA
Zadatak sustava je da omogući ugodnu propisanu temperaturu +20C u svim prostorima
tijekom zime, odnosno sezone grijanja. Za to je ptrdviđena dizalica topline ZRAK-VODA
kao jedini i osnovni izvor toplinske energije. Obzirom da sustav mora racionalno koristiti
energiju, odabrano je više dizalica koje rade kaskadno i imaju trenutno najbolji COP
(4,85/7C).
Odabrane dizalice imaju isti učinak i pri vanjskoj temperaturi -20C bez ugrađenog dodatnog
grijača.
Sustav je podijeljen u dva podsustava.
Podsustav I za grijanje/hlađenje, prostora za posjetitelje sastoji se od tri dizalice po 16 kw
koje rade kaskadno (ukupno 45 kw), a sustav je vezan na ventilokonvektore koji su za
grijanje/hlađenje i na podne kanalske konvektore koji služe samo za grijanje a smješteni su
ispod staklenih stijena.
Podsustav II sastoji se od jedne dizalice topline koja opslužuje
- radijatorsko grijanje
- grijaće/hladnjake ventilacijskih uređaja
- dogrijavanje potrošne tople vode
Dizalice topline (DT)
Kao što je već navedeno odabrane su dizalice topline ZRAK-VODA, visoko učinkovite
(COP 4,85/7C) te 100% učina kod -15C, a temperature vode 55C i kod - 20C.
Dizalice su kompaktne s hidrauličkim modulom. U podsustavu I grijanje/hlađenje, ugrađene
su tri dizalice 3x16kw, kaskadno.
U podsustavu II ugrađena je jedna dizalica 16 kw za grijanje/ hlađenje/ PTV
Ventilokonvektori (VK)
Ventilokonvektori su dvocjevni a služe za grijanje i hlađenje u prostoru za posjetitelje i u
uredu.
Regulacija je dvozonska u svakoj etaži s zidnim termostatima koji upravljaju s dva ili tri
ventilokonvektora.
Podni kanalni konvektori (PKN i PKF)
Smješteni su ispod staklenih stijena u tri etaže. Služe samo za grijanje u zimskom periodu.
Ispod bočnih stijena su PKN s prirodnom konvekcijom.
Ispod prednje stijene su PKF s ventilatorom. Po dva konvektora vezana su na jedan termostat
koji je smješten na zidu.
Radijatori
Radijatori su u podrumskom dijelu u prostoru za posjetitelje i u prostoru za zaposlenike, te u
prizemnom dijelu u sanitarijama.
Svaki radijator je opremljen s radijatorskim ventilom s termostatskom glavom, prigušnicom i
odzračnim pipcem. Radijatori su dimenzionirani za temperaturu 55/40/20 C. Montažu izvesti
s blagim nagibom prema odzračnom pipcu.
Potrošna topla voda (PTV)
Podsustav III
Podsustav III je priprema potrošne tople vode, a sastoji se od solarnog sustava kao osnovnog
grijanja vode i grijanja iz dizalica podsustava II.
Solarni sustav ima kolektore na krovu apsornbera površine cca 4 m2 i spremnika u podrumu
300 l.
Ventilacija
Za ventilaciju su predviđena tri sustava
Sustav ventilacije 1 je ventiliranje prostora za zaposlenike u podrumu.
Predviđen je ventilacioni uređaj s povratom topline i toplovodnim grijačem. Uređaj odsisava
onečišćen zrak kojeg nakon rekuperacije izbacuje van. Usisava svježi zrak koji prolazi kroz
rekuperator te se dopunjava u toplovodnom grijaču.
Za osiguranje protiv smrzavanja služi nepovratna zaklopka koja se automatski zatvara kod
niske temperature iza grijača.
Sustav ventilacije 2 radi na istom principu kao i sustav 1, a služi za ventilaciju sanitarija u
prizemlju.
Sustav ventilacije 3 je najvećeg kapaciteta, također radi na istom principu, a služi za dobavu
svježeg zraka u prostoru za posjetitelje. Tlačnim kanalom svježi zrak se vodi kroz sve etaže i
ubacuje u prostor. Odsis je na jednom mjestu u podrumu obzirom da su svi prostori povezani.
U sustavu 3 predviđeno je i rashlađivanje svježeg zraka te je tlačni kanal potrebno toplinski
izolirati negorivom oblogom.