Download - 2 - Saobracajna infrastruktura
![Page 1: 2 - Saobracajna infrastruktura](https://reader038.vdocuments.net/reader038/viewer/2022102505/55cf8fa5550346703b9e5f1a/html5/thumbnails/1.jpg)
UNIVERZITET U TUZLIRUDARSKO-GEOLOŠKO-GRAĐEVINSKI FAKULTET
Građevinski odsjek
SAOBRAĆAJNAINFRASTRUKTURA
Doc. dr. sc. NEDIM SULJIĆ, dipl.ing.građ.
![Page 2: 2 - Saobracajna infrastruktura](https://reader038.vdocuments.net/reader038/viewer/2022102505/55cf8fa5550346703b9e5f1a/html5/thumbnails/2.jpg)
2. SAOBRAĆAJNA INFRASTRUKTURA
•Od velikog značaja putevi i željeznice
•Nadzemni saobraćaj i podzemni saobraćaj (metroi – prednost zbog prostora)
•Željeznice: bitan položaj stanica i stajališta (Doboj, Vinkovci = veliki čvorovi)
•Obično uz željezničke stanice lociraju se autobuske stanice
•Aerodromi: dobra putna komunikacija sa željezničkim i autobuskim stanicama
•Vodna infrastruktura: Brčko, Bos. Šamac itd
•Regulisani vodotoci, vještački kanali, pristaništa, luke, brodske prevodnice ...
•Vodni saobraćaj: manje cijene prevoza (pogodnost prevoza uglja, žitarica, nafte)
![Page 3: 2 - Saobracajna infrastruktura](https://reader038.vdocuments.net/reader038/viewer/2022102505/55cf8fa5550346703b9e5f1a/html5/thumbnails/3.jpg)
2.1 GRADSKA PUTNA MREŽA
• Sistem gradskih ulica (do 25% teritorije grada) = osobenost i život grada
• Gradska putna mreža rješava slijedeće zadatke:
a) Osiguranje najpovoljnijih smjerova za kretanje gradskog transporta i pješačkog saobraćaja
b) Organizacija odvodnje površinskih voda
c) Razmještaj drvoreda
d) Zaštita od vjetrova i normalno provjetravanje u dijelovima grada
e) Formiranje centara prostornog planiranja
•Razvoj putne mreže = formiranje trgova, mostova, tunela, nadvožnjaka ...
•Razvoj putne mreže: tehnički i estetski zadaci
![Page 4: 2 - Saobracajna infrastruktura](https://reader038.vdocuments.net/reader038/viewer/2022102505/55cf8fa5550346703b9e5f1a/html5/thumbnails/4.jpg)
2.1.1 Ulice
• Razlikuju se po značaju, funkciji, vrsti, tehničkim osobinama, specifičnosti terena...
• Ulična mreža:
a) Viši red = brze gradske saobraćajnice, magistrale, glavne ulice
b) Niži red = stambene ulice, trgovačke aleje itd
• Položaj uslovljen smještajem gradskih životnih funkcija (centar grada, stanice ...)
• Po položaju: dijagonalne, transverzalne, kružne, obilazne, paralelne, slijepe ...
![Page 5: 2 - Saobracajna infrastruktura](https://reader038.vdocuments.net/reader038/viewer/2022102505/55cf8fa5550346703b9e5f1a/html5/thumbnails/5.jpg)
Šema ulične mreže
•Kružne ulice: kod rekonstrukcije većih gradova, kod starih gradova
•Kružne ulice = kružni autoputevi, kružne ulice oko grada ...
•Obilaznice: kod manjih i većih gradova, lječilišta ...
![Page 6: 2 - Saobracajna infrastruktura](https://reader038.vdocuments.net/reader038/viewer/2022102505/55cf8fa5550346703b9e5f1a/html5/thumbnails/6.jpg)
• Slijepe ulice unutar blokova: dužina ne veća od 120 m (na kraju okretnica)
• Šema saobraćajnih tokova:
a) Pravolinijska
b) Radijalna
c) Polucentrična
• Brze gradske saobraćajnice: povezanost pojedinih gradskih reona,
izlazno-ulazne saobraćajnice
Oblici okretnica kod slijepih ulica
![Page 7: 2 - Saobracajna infrastruktura](https://reader038.vdocuments.net/reader038/viewer/2022102505/55cf8fa5550346703b9e5f1a/html5/thumbnails/7.jpg)
•Zaobilaznice: planirati po periferiji grada
•Zaobilaznica: prolazi predjelom stambene zone udaljenost min. 35 m od zgrada
Izbor i dimenzije poprečnog profila
•Poprečni profil ili širina: izražava značaj ulice (širina kolovoza, pješačke i biciklističke staze, tramvajski kolosijek, drvored ...
•Poprečni profil: simetričan i asimetričan (f-ja širine, namjene, terena)
•Magistrale: širina 30 do 40 m, razdvojene saobraćajne trake, ukrštanje u dva nivoa
•Primjeri poprečnih profila magistralnih saobraćajnica:
![Page 8: 2 - Saobracajna infrastruktura](https://reader038.vdocuments.net/reader038/viewer/2022102505/55cf8fa5550346703b9e5f1a/html5/thumbnails/8.jpg)
•Sabirne ulice: prosječna širina 15m (povezuju mrežu poslovnih i stambenih ulica)
•Sabirne ulice: prikupljaju saobraćaj iz gradskih zona i uključuju u put višeg reda
•Sabirne ulice: izuzetno najmanja širina 12m
•Poslovne ulice: za lokalne potrebe, širine 8 do 12m
•Stambene ulice: za lokalne potrebe stanovanja, širine 7 do 12m
Sabirne ulice i ulice nižeg reda (poprečni profili)
![Page 9: 2 - Saobracajna infrastruktura](https://reader038.vdocuments.net/reader038/viewer/2022102505/55cf8fa5550346703b9e5f1a/html5/thumbnails/9.jpg)
•Brza gradska saobraćajnica: u tunelu, u usjeku, ukrštanje u pravilu u dva nivoa
•Odnos širine ulice, kolovoza i trotoara = f-ja vrste i namjene ulice
•Orijentacioni odnosi: B kolovoza prema ulici = 3/5 do ½ njene širine,
B trotoara prema ulici = 1/5 do ¼ njene širine
![Page 10: 2 - Saobracajna infrastruktura](https://reader038.vdocuments.net/reader038/viewer/2022102505/55cf8fa5550346703b9e5f1a/html5/thumbnails/10.jpg)
•Ulice sa razvijenim saobraćajem (B trotoara i kolovoza):
•Ulice sa manjom frekvencijom saobraćaja (B trotoara i kolovoza):
Šp – širina pješačkih staza (trotoara)
Šk – širina kolovoza
ŠR – regulaciona širina ulice
![Page 11: 2 - Saobracajna infrastruktura](https://reader038.vdocuments.net/reader038/viewer/2022102505/55cf8fa5550346703b9e5f1a/html5/thumbnails/11.jpg)
•Najmanja širina kolovoza = f-ja broja vozila i važnosti ulice
m – udaljenost vanjskog točka od ivičnjaka
c – širina vozila
d – zaštitni razmak (1,0 m)
b – širina osovine točkova
•Magistrale sa 4 trake: B jedne saobraćajne trake 3,50 do 3,75 m
•Glavne saobraćajnice sa 4 trake: B jedne saobraćajne trake 3,25 do 3,50 m
•Saobraćajnice sa 3 trake: B jedne saobraćajne trake 3,00 do 3,25 m
![Page 12: 2 - Saobracajna infrastruktura](https://reader038.vdocuments.net/reader038/viewer/2022102505/55cf8fa5550346703b9e5f1a/html5/thumbnails/12.jpg)
Minimalna širina kolovoza
•Ulice: poprečni nagib (jednosmjerni ili dvosmjerni odvodnja voda
•Poprečni nagib: f-ja vrste kolovoza i podužnog pada (obično 1 do 3%)
![Page 13: 2 - Saobracajna infrastruktura](https://reader038.vdocuments.net/reader038/viewer/2022102505/55cf8fa5550346703b9e5f1a/html5/thumbnails/13.jpg)
Tehničke karakteristike ulica
-Poprečni i uzdužni profili
-Poprečni i uzdužni padovi
-Poluprečnici horizontalnih i vertikalnih krivina (nagib nivelete u uzdužnom profilu)
-Poluprečnici okretanja (prilagođeni kamionima, autobusima ...)
-Kolovozna konstrukcija
Uzdužni profili i padovi ulica
-normalni oticaj atmosferskih voda i bezbjednost saobraćaja
-padovi f-ja terenskih uslova, kategorije ulice, vrste kolovoznog zastora
Podužni padovi u f-ji vrste kolovoza
![Page 14: 2 - Saobracajna infrastruktura](https://reader038.vdocuments.net/reader038/viewer/2022102505/55cf8fa5550346703b9e5f1a/html5/thumbnails/14.jpg)
•Podužni profili = konkavni, konveksni, konkavno-konveksni, neutralni
-Konkavni: povoljni estetski uslovi sa aspekta pregleda prostora
-Konveksni: nepovoljno utiče na uličnu perspektivu
-Arhitektonski izgled ulice f-ja podužnog pada i poprečnog prolila
•Krivine ulica: poluprečnici ovisni o vrač vozila i poprečnom profilu kolovoza
Najmanji poluprečnici krivina u ulicama
![Page 15: 2 - Saobracajna infrastruktura](https://reader038.vdocuments.net/reader038/viewer/2022102505/55cf8fa5550346703b9e5f1a/html5/thumbnails/15.jpg)
•Kolovozna konstrukcija: više slojeva
-Habajući sloj: asfalt-beton, beton, kaldrmisani zastor
-Dimenzioniranje kolovoza: geomehaničko ispitivanje tla posteljice (nosi opterećenje)
-Betonski kolovozni zastor: dva dijela (gornji sloj habajući), gdje je veliki saobraćaj
-Slaba posteljica: izraditi donju podlogu od tucanika ili šljunka
-Posteljica od gline: izraditi donju podlogu od tucanika (raspodjela opterećenja),
da glina ne ulazi u podlogu
![Page 16: 2 - Saobracajna infrastruktura](https://reader038.vdocuments.net/reader038/viewer/2022102505/55cf8fa5550346703b9e5f1a/html5/thumbnails/16.jpg)
Kolovozni zastori na gradskim ulicama
![Page 17: 2 - Saobracajna infrastruktura](https://reader038.vdocuments.net/reader038/viewer/2022102505/55cf8fa5550346703b9e5f1a/html5/thumbnails/17.jpg)
2.1.2 Raskrsnice
•U putnoj mreži su čvorne tačke
•Zadatak: usmjeravanje učesnika u saobraćaju na željene smjerove
•Poštovati:
-Preglednost saobraćajnih tokova
-Ne presijecati saobraćajne tokove
-Bezbjednost i udobnost pješačkog saobraćaja
•Proširenje mjesta ukrštanja ili zaobljenje uglova (bolja preglednost)
•Formiranje ostrva za razdvajanje saobraćaja
![Page 18: 2 - Saobracajna infrastruktura](https://reader038.vdocuments.net/reader038/viewer/2022102505/55cf8fa5550346703b9e5f1a/html5/thumbnails/18.jpg)
a) Preglednost na raskršću putem obezbjeđenja trougla vidljivosti
b) Preglednost putem zaobljenja pravog ugla objekta
![Page 19: 2 - Saobracajna infrastruktura](https://reader038.vdocuments.net/reader038/viewer/2022102505/55cf8fa5550346703b9e5f1a/html5/thumbnails/19.jpg)
Raskršće sa simetričnim položajem ostrva za usmjeravanje vozila neposredno udesno
![Page 20: 2 - Saobracajna infrastruktura](https://reader038.vdocuments.net/reader038/viewer/2022102505/55cf8fa5550346703b9e5f1a/html5/thumbnails/20.jpg)
•Veoma opterećene raskrsnice:
-regulisanje saobraćaja putem saobraćajnih policajaca
-regulisanje saobraćaja putem semafora
•Jednosmjerni saobraćaj: bolja prohodnost saobraćaja
•Rješenje raskrsnica:
-Površinsko (u istoj ravni)
-Denivelisano (vertikalno razdvajanje saobraćaja nema presjecanje tokova)
Raskrsnica u dva nivoa sa jednim mostom
![Page 21: 2 - Saobracajna infrastruktura](https://reader038.vdocuments.net/reader038/viewer/2022102505/55cf8fa5550346703b9e5f1a/html5/thumbnails/21.jpg)
•Raskrsnica “kružno ostrvo”: u gradovima, porijeklo iz Francuske, Tuzla (skver)
Raskrsnica kružno ostrvo
•Kružno ostrvo: prednost ima vozilo koje je u rotoru, a ne ono sa desne strane
•Rastojanje između raskrsnica f-ja značaja puta ili ulice (magistrale cca 1000m, glavne saobraćajnice 400m, ostali putevi 200m
![Page 22: 2 - Saobracajna infrastruktura](https://reader038.vdocuments.net/reader038/viewer/2022102505/55cf8fa5550346703b9e5f1a/html5/thumbnails/22.jpg)
2.1.3 Trotoari, biciklističke staze, ulični drvoredi
•Površina između kolovoznog ivičnjaka i regulacione linije ulice
•Površina: trotoari, biciklističke staze, zelene površine sa drvoredom
Trotoari (pješačke staze):
-Odvojene površine od kolovoza
-Širina 1,5 do 3,0m
-Sa jedne ili obje strane ulice
-Podužni pad max 8% (veći pad rješenje putem stepenica nagiba 1:3)
-Stepenice: odmorište na svakih 10 do 15 stepenika
-Stepenik: min. širina 38cm, max. visina 12cm
![Page 23: 2 - Saobracajna infrastruktura](https://reader038.vdocuments.net/reader038/viewer/2022102505/55cf8fa5550346703b9e5f1a/html5/thumbnails/23.jpg)
Biciklističke staze:
-Na površini trotoara ili na posebnim trakama
-Sa jedne ili obje strane ulice (između trotoara i kolovoza; trotoara i travnjaka)
-Odvajanje od kolovoza ili trotoara zaštitnom takom od živice ili ivičnjaka
-Dvosmjerno kretanje bicikala širina najmanje 2,30m
-Jednosmjerno kretanje širina najmanje 1,30m
Zelene ulične površine:
-Travnjaci, drvoredi, cvjetne površine ...
-Travnjaci u trotoarskom prostoru sa min. širinom trotoara 5m, odvojeni ivičnjacima
-Ograđivanje travnjaka radi zaštite: arhitektonsko rješenje ulice
-Širina trake travnjaka najmanje 2m
![Page 24: 2 - Saobracajna infrastruktura](https://reader038.vdocuments.net/reader038/viewer/2022102505/55cf8fa5550346703b9e5f1a/html5/thumbnails/24.jpg)
Drvoredi:
-Jednoredni, dvoredni i višeredni (f-ja vrste rastinja i poprečnog profila ulice)
-U trotoarskom prostoru najmanje 1,5m od kolovoznog ivičnjaka
-Najmanje rastojanje između stabala 4 do 10 m (f-ja vrste i uzrasta)
Položaj drvoreda u ulici i detalj ivičnjaka (1-ivičnjak; 2-betonski kolovoz; 3-pijesak; 4-armaturna mreža; 5-pvc folija; 6-filtracioni sloj (šljunak); 7-drenažna cijev; 8-filterska traka; 9-bitumenska brtva)
![Page 25: 2 - Saobracajna infrastruktura](https://reader038.vdocuments.net/reader038/viewer/2022102505/55cf8fa5550346703b9e5f1a/html5/thumbnails/25.jpg)
2.1.4 Parkirališta
•Sastavni dio ulica ili posebne površine vezane sa ulicom
•Za stalno ili povremeno korištenje
•Stalno korištenje: na javnom prostoru ili stajališta auto-taxi, parking službenih vozila, parking oko privrednih objekata ...
•Stajališta auto-taxi: ispred željezničkih i autobuskih stanica, javnih objekata ...
Primjeri parkirališta
![Page 26: 2 - Saobracajna infrastruktura](https://reader038.vdocuments.net/reader038/viewer/2022102505/55cf8fa5550346703b9e5f1a/html5/thumbnails/26.jpg)
•Normativi za parking površine f-ja organizacije parkirališta
•Automobili upravno parkiranje: P=13,75m2
•Automobili koso pod 45o: P=19,00m2
•Autobusi upravno parkiranje: P=48,00m2
•Autobusi koso pod 45o: P=60,00m2
•Kamioni upravno parkiranje: P=40,00m2
•Kamioni koso pod 45o: P=54,00m2
•Preporuka za stajališta javnog saobraćaja: ispred semafora
![Page 27: 2 - Saobracajna infrastruktura](https://reader038.vdocuments.net/reader038/viewer/2022102505/55cf8fa5550346703b9e5f1a/html5/thumbnails/27.jpg)
Šema stajališta javnog gradskog saobraćaja
![Page 28: 2 - Saobracajna infrastruktura](https://reader038.vdocuments.net/reader038/viewer/2022102505/55cf8fa5550346703b9e5f1a/html5/thumbnails/28.jpg)
2.1.5 Garaže
• U većim gradovima i gradskim centrima: parking garaže
• Parking garaže: samostalni objekti ili u okviru postojećih objekata (suteren, priz.)
• Prognozirati stanje potreba parking prostora za vremenski period
• Tri principa prognoziranja:
a) Prema broju stanovnika
b) Prema stepenu motorizacije
c) Prema broju m/v koja ulaze tokom dana u centar grada
a) Prema broju stanovnika: 0,5 do 1% od broja stanovnika
b) Prema stepenu motorizacije: na 5 do 8 m/v jedno mjesto za parkiranje
Računa se gradski faktor (city faktor):
![Page 29: 2 - Saobracajna infrastruktura](https://reader038.vdocuments.net/reader038/viewer/2022102505/55cf8fa5550346703b9e5f1a/html5/thumbnails/29.jpg)
P – potreban broj mjesta za parkiranje u centru grada
S – broj stanovnika grada
k – mjesni koeficijent (5 do 8)
d – gustina m/v (broj stanovnika / 1 m/v)
c) Prema broju m/v koja tokom dana ulaze u centar grada:
-Broj mjesta za parkiranje = 7 do 9% od ovog vida saobraćaja
-Velike višespratne garaže (etaže iznad i ispod terena) ulazi i izlazi iz sporednih ulica (povezane sa glavnom saobraćajnicom)
-Prosječno iskorištenje tih garaža=60% tokom radnog vremena
-Kretanje m/v u višeetažnoj garaži: putem liftova ili rampi
![Page 30: 2 - Saobracajna infrastruktura](https://reader038.vdocuments.net/reader038/viewer/2022102505/55cf8fa5550346703b9e5f1a/html5/thumbnails/30.jpg)
![Page 31: 2 - Saobracajna infrastruktura](https://reader038.vdocuments.net/reader038/viewer/2022102505/55cf8fa5550346703b9e5f1a/html5/thumbnails/31.jpg)
![Page 32: 2 - Saobracajna infrastruktura](https://reader038.vdocuments.net/reader038/viewer/2022102505/55cf8fa5550346703b9e5f1a/html5/thumbnails/32.jpg)
2.2 GRADSKA ŽELJEZNICA
•Željeznice, tramvaji, metro funkcionalna opravdanost i značaj
•Tramvaj: željeznički kolosijek u profilu ulice (el. mreža na stubovima iznad terena)
•Metro: instalacije ispod nivoa terena (tunelski objekti sa stanicama za putnike)
•Metro: veza sa površinom terena liftovi ili pokretne stepenice
•Tramvaj: u ulicama sa malim brojem ukrštanja ili presijecanja
•Tramvaj: izbjegavati gustu mrežu tramvajskih kolosijeka (ometanje saobraćaja)
•Tramvaj: zauzima veliki dio gradskog prostora (remeti se i pješački saobraćaj)
•Tramvajske stanice: L od 400 do 500 m (sa ostrvima bezbjednost putnika)
•Tramvajska ostrva – stanice: B od 1,20 do 1,50 m
•Potrebna širina za tramvajski saobraćaj u jednom pravcu = 2,80 m
•Potrebna širina za tramvajski saobraćaj u oba pravcu = 5,60 m
•Razmak tramvajskih šina = 1,435 m
•Povoljno: tramvaj kroz sredinu ulice
![Page 33: 2 - Saobracajna infrastruktura](https://reader038.vdocuments.net/reader038/viewer/2022102505/55cf8fa5550346703b9e5f1a/html5/thumbnails/33.jpg)
•Metro: velika finansijska sredstva (pogotovo za nepovoljne geomehaničke uslove)
•Metro: smanjenje troškova na periferiji grada izlazi na površinu (Beč)
•Metro: nema ukrštanja v od 50 do 60 km/h
•Metro: stanice međusobno na većoj L (od 700 do 1500 m)
•Gradske željeznice: “viseće” (terenski uslovi) Wupertal (Njemačka)
•Podzemne željeznice: tunelski objekti (sigurnost veća) smještaj ostalih instalacija
•Podzemne željeznice: veliki gradovi nezamjenjive u javnom gradskom saobraćaju
![Page 34: 2 - Saobracajna infrastruktura](https://reader038.vdocuments.net/reader038/viewer/2022102505/55cf8fa5550346703b9e5f1a/html5/thumbnails/34.jpg)
2.3 PLOVNI PUTEVI
•U gradovima: obale mora (Neum), jezera (Jajce), akumulacija (Modrac), veće rijeke (Bos. Šamac i Brčko), vještački kanali
•Pristaništa (luke): - pretovar ljudi i roba
- usluge na nivou vangradskog vodnog saobraćaja
- sastavni dio gradske saobraćajne infrastrukture
•Plovni putevi: - ne treba nikakvo građenje puta (prirodno stanje)
- nema troškova amortizacije
- prevoz jeftiniji, ali i sporiji
- pogodan za kabastu i masivnu robu (nafta, žito, ugalj ...)
![Page 35: 2 - Saobracajna infrastruktura](https://reader038.vdocuments.net/reader038/viewer/2022102505/55cf8fa5550346703b9e5f1a/html5/thumbnails/35.jpg)
2.3.1 Uslovi za plovidbu
•Rijeka mora ispuniti plovidbene uslove
•Najmanja plovna dubina svugdje približno ista max. gaz plovila (Gpl):
Dmin – najmanja plovna dubina
Dplmax – maksimalni dopušteni gaz plovila
Grez – neophodna rezerva od 0,1 do 0,3 m
Uslovi za određivanje maksimalne plovne dubine
•Min. plovna dubina: propisuje se za svaku rijeku ili kanal max. gaz plovila pod punim teretom plovidbeni put redovno održavati (uklanjati potopljene predmete, kamenje ... )
![Page 36: 2 - Saobracajna infrastruktura](https://reader038.vdocuments.net/reader038/viewer/2022102505/55cf8fa5550346703b9e5f1a/html5/thumbnails/36.jpg)
2.3.2 Pristaništa
•Na obali – pretovar robe, ukrcavanje i iskrcavanje putnika
•Pristaništa: na kanalu, na jezeru i akumulaciji, rijeci, moru
•U BiH: Luke od značaja (Bos. Šamac, Brčko, Neum)
•Riječna pristaništa: - na otvorenoj obali
- bazenska pristaništa
•Riječna pristaništa: opća i specijalna
•Pristanište: ima vodni dio (akvatorij) i kopneni dio
•Granica između ovih dijelova = pristanišna obala
•Pristanišna obala: a) operativna (teretna i putnička)
b) neoperativna
![Page 37: 2 - Saobracajna infrastruktura](https://reader038.vdocuments.net/reader038/viewer/2022102505/55cf8fa5550346703b9e5f1a/html5/thumbnails/37.jpg)
Riječno bazensko pristanište
•Vodeni dio (akvatorij): prilazi sa plovnog puta, sidrišta, zaštitne građevine od vjetra, leda, nanosa ...
•Kopneni dio: pretovarni uređaji, prilazni kolosijeci i putevi, skladišta ...
![Page 38: 2 - Saobracajna infrastruktura](https://reader038.vdocuments.net/reader038/viewer/2022102505/55cf8fa5550346703b9e5f1a/html5/thumbnails/38.jpg)
Obalni (kejski) zidovi
•Prirodne obale uglavnom nisu pogodne za pristajanje plovila
•Grade se obalni (kejski) zidovi obrađuje se obala
Masivni kejski betonski zid
•Uloga kejskih zidova:
- obezbjeđuju potrebnu H vode duž obale
- omogućavaju uslove za stabilno fundiranje skladišta i saobraćajnica
- obezbjeđuju obalu od rušenja usljed hidroloških promjena u akvatoriju
![Page 39: 2 - Saobracajna infrastruktura](https://reader038.vdocuments.net/reader038/viewer/2022102505/55cf8fa5550346703b9e5f1a/html5/thumbnails/39.jpg)
•Obalni zidovi u poprečnom presjeku:
- vertikalni
- kosi (nagib 1:1,25)
- mješoviti (vertikalno-kosi)
•Kosi dio: često obložen lomljenim ili obrađenim kamenom
•Obalni zidovi: ugrađene bitve za vezivanje plovila
•Vertikalni zidovi:
- beton (masivni potporni zidovi)
- armirani beton na visokom roštilju i na šipovima
- čelične i ab talpe
![Page 40: 2 - Saobracajna infrastruktura](https://reader038.vdocuments.net/reader038/viewer/2022102505/55cf8fa5550346703b9e5f1a/html5/thumbnails/40.jpg)
Projektovanje pristaništa
•Odgovarajuće hidrološke (poseban značaj), geološke i geomehaničke podloge
•Podaci o klimatskim uslovima
•Podaci o plovnim vozilima koja će pristajati
•Projektovanje obalnih zidova spoljne sile:
- vlastita težina
- opterećenje od tereta u području zida
- vertikalno opterećenje (dizalice, vozna kompozicija, susjedni objekti ...)
- horizontalni pritisak plovila
- aktivni i pasivni pritisak tla (uzeti i PV)
- hidrostatički pritisak vode akvatorija
- pritisak leda . . .