Download - Agregatna potraznja i ponuda 11.ppt
-
8/14/2019 Agregatna potraznja i ponuda 11.ppt
1/24
Agregatna potranja i ponuda
-
8/14/2019 Agregatna potraznja i ponuda 11.ppt
2/24
Agregatna potranja i ponuda
Do sada smo pretpostavljali da su cijene fiksirane, to ustvarnosti nije sluajsada relaksiramo tu pretpostavku
Keynesovski model pretpostavlja da su cijene i nadnicefiksne-taj model dobro opisuje situaciju na kratki rok,
dok se cijene i nadnice nisu stigle prilagoditipromjenama potranje i ponude
Klasini model podrazumijeva fleksibilne cijene inadnice
Kombinacija: Kratkorono: Keynes (Keynsianci) Dugorono: klasini model (Monetaristi)
-
8/14/2019 Agregatna potraznja i ponuda 11.ppt
3/24
Modeli agregatne potranje i ponude prikazujuvezu izmeu prosjenog nivoa cijena P inacionalnog dohotka Y
Krivulje agregatne potranje i ponude ilustrirajukratkorone i dogorone efekte koje okovi uagregatnoj potranji i ponudi imaju na cijene iravnoteni dohodak. Pozitivni okovi: vei izvoz, poveanje radno sposobne
populacije
Negativni okovi: vie cijene goriva, pad pouzdanja ustanje ekonomije koji rezultira padom investicija
Agregatna potranja i ponuda
-
8/14/2019 Agregatna potraznja i ponuda 11.ppt
4/24
Nominalne i stvarne varijable Nominalne: mjerene u valuti (npr. kunama) Stvarne: mjerene koliinom dobara i usluga
M= Nominalna ponuda novca
P= nivo cijena (price level), prosjena cijena svih dobaraproizvedenih u ekonomiji
L= stvarna ponuda novca
Kad cijene nisu fiksirane, stvarna ponuda novcaL =M/P
Centralna banka kontrolira nominalnu ponudu novca M(ne stvarnu ponudu L)
-
8/14/2019 Agregatna potraznja i ponuda 11.ppt
5/24
Krivulja makroekonomske potranje
Cijene i ponuda novca: Kad su cijene fiksne, L i M rastu (padaju) istovremeno Kad su cijene flexibilne L moe pasti ili rasti ovisno o P za isti
M
Krivulja makroekonomske potranje (MDS): Prikazuje razliite kombinacije nivoa cijena i stvarnog dohotkakad su trita dobara i novca u ravnotei
Za sada pretpostavljamo da e poduzea proizvesti bilo kojitraeni output (relaksiranje toga nas vodi na razmatranjeagregatne ponude kasnije)
GrafNie cijene poveavaju stvarnu ponudu novca, smanjuju
ravnotenu kamatu i tako poveavaju agregatnu potranju
-
8/14/2019 Agregatna potraznja i ponuda 11.ppt
6/24
Slinost s krivuljom potranje za jedan proizvod,ali ipak drugaije objanjenje Kod jednog proizvoda: kad se smanjuje cijena, kupuje
se vie proizvoda
Kod agregatnog modela krivulja je padajua zbog3 razloga: Efekt blagostanja (vie cijenemanje se moe
kupitiljudi kupuju manjemanja potranja)
Efekt kamate (vie cijeneljudi trebaju vie novca zatransakcijepoveava se potranja novcabankepovisuju kamate (ponuda novca M konstantna)smanjuje se potranja za dobrima i uslugama)
Efekt izvoza (vie cijenekupuje se vie uvoznih
dobaraodljev iz GDPa)
Krivulja makroekonomske potranje
-
8/14/2019 Agregatna potraznja i ponuda 11.ppt
7/24
Agregatna ponuda (dugorono)
Graf agregatne ponude pokazuje koliinu outputa koji supoduzea voljna proizvesti za odreeni nivo cijenadugorono
Trite rada: ponuda, potranja i ravnotea (graf)
U klasinom modelu pretpostavlja se da su cijene inadnice potpuno fleksibilne, nadnice se prilagoavajucijenama
Trite rada uvijek u ravnotei pune zaposlenosti ravnotea pune zaposlenosti (to ne znai da je svo radno
sposobno stanovnitvo zaposleno, veda su svi koji su voljniraditi za danu nadnicu zaposleni)
Puna zaposlenost odreuje outputpuna zaposlenost
neovisna o cijenioutput neovisan o cijeni
-
8/14/2019 Agregatna potraznja i ponuda 11.ppt
8/24
Graf agregatne ponude pokazuje koliinu outputa kojisu poduzea voljna proizvesti za odreeni nivo cijenakratkorono
Cijena outputa bitno ovisi o cijeni rada
Na kratki rok nadnice nisu potpuno fleksibilne (npr.ugovor)
Poveanje cijena znai vei prihod, a nefleksibilnostnadnica znai da se marginalni trokovi gotovo nemijenjajufirme imaju razlog uposliti vie ljudi i
poveati outputkratkorono agregatna potranja jerastua funkcija
Primjer naftnih okova
Agregatna ponuda (kratkorono)
l j
-
8/14/2019 Agregatna potraznja i ponuda 11.ppt
9/24
Nezaposlenost: povjesna
kategorizacija (1)
Klasino objanjenje nezaposlenosti:Nezaposlenost je uzrokovana time sto su nadnice iznad
ravnotenog iznosa zbog: Utjecaja sindikata Minimalna nadnica zajamena zakonom
Strukturna nezaposlenost Kada postoji nesrazmjer izmedju vjetina koje poslodavci
traze, i onih koje nezaposleni imaju (npr. kad potranja zaproizvodima nekih industrija opada, pa se smanjuje
zaposlenost)
Tehnoloka nezaposlenost Kad pada potreba za radnicima koji posjeduju odreene
vjetine, iako industrija nije u padu.
Sezonska nezaposlenost
-
8/14/2019 Agregatna potraznja i ponuda 11.ppt
10/24
Frikcionalna nezaposlenostPostoji u ekonomiji koja dobro funkcionira i u
kojoj ne postoje prethodno opisani problemi Ljudi koji su ostavili jedan posao da trae drugi
Ljudi koje je vrlo teko zaposliti
Regionalna nezposlenostIndustrija bazirana u jednoj regiji je uproblemima i smanjuje broj zaposlenih
Nezaposlenost: povjesna
katgorizacija (2)
-
8/14/2019 Agregatna potraznja i ponuda 11.ppt
11/24
Moderni pristup nezaposlenosti:Dobrovoljna nezaposlenost
Osoba koja je registrirana da trai posao, ali nije
spremna uzeti posao za danu plau je dobrovoljnonezaposlena
Nezaposlenost ne svojom voljom Osoba koja je spremna odmah prihvatiti posao za
zadanu nadnicu, ali nema tu priliku
Prirodna razina nezaposlenosti Razina nezaposlenosti kad je trite rada u ravnotei
Nezaposlenost: moderni pristup (1)
-
8/14/2019 Agregatna potraznja i ponuda 11.ppt
12/24
Razlozi nezaposlenosti:Nefleksibilne nadnice
Sindikati ne dozvoljavaju smanjenje Minimalna nadnica zakonom zajamena Ugovori Efficiency wage theory (firme plaaju vie nadnice)
Ljudi mogu izabrati da budu nezaposleni zbog
razloga: Visoke naknade za nezaposlene Visoki porezi na dohodak Napor potreban za traenje posla (razgovori itd.)
Prekvalifikacija je skupa ili teko dostupna
Nezaposlenost:moderni pristup (2)
-
8/14/2019 Agregatna potraznja i ponuda 11.ppt
13/24
Inflacija
Inflacija je porast ope razine cijena.
Kako se rauna inflacija?100*[CPI (2005)-CPI(2004)]/CPI(2004)Gdje je CPI consumer price indeksindeks cijena potroakih dobara
Dva tipa inflacije:Uzrokovana potranjom (demand-pull)
Uzrokovana cijenom trokova(cost-push)
-
8/14/2019 Agregatna potraznja i ponuda 11.ppt
14/24
Inflation rates around the world in 2009 : Wikipedia
http://en.wikipedia.org/wiki/File:World_Inflation_rate_2007.PNGhttp://en.wikipedia.org/wiki/File:World_Inflation_rate_2007.PNGhttp://en.wikipedia.org/wiki/File:World_Inflation_rate_2007.PNG -
8/14/2019 Agregatna potraznja i ponuda 11.ppt
15/24
-
8/14/2019 Agregatna potraznja i ponuda 11.ppt
16/24
Inflacija trokova
(Cost-push inflation) Rastu trokovi ulaznih sirovina i dobara, to
rezultira poveanjem cijena proizvodnje i outputa: Cijena vea jer poduzea dio trokova prebace na
potroae Proizvodnja skupljasmanjenje outputasmanjenje
ponude die cijene
Mogui uzroci: Poveanje cijena uvoza Poveanja u nadicama koja nisu utemeljena na
poveanju produktivnosti
-
8/14/2019 Agregatna potraznja i ponuda 11.ppt
17/24
Zato drava treba kontroliratiinflaciju?
U stvarnosti nominalni dohodak =/= stvarni dohodak(Stvarni dohodak manji ako rastu cijene)
Neoekivana inflacija
Penalizira ljude koji primaju fiksirani nominalnidohodak
Raspodjeljuje bogatstvo od onih od kojih se posuujeprema onima koji posuuju
tednja gubi na vrijednostiCEOs i ostale osobe koje su plaene prema
ostvarenom profitu firme imaju korist od inflacije
-
8/14/2019 Agregatna potraznja i ponuda 11.ppt
18/24
Oekivana inflacijaMogue se donekle zatititi
Banke povisuju kamate za kredite (uraunava seinflacija)
Usklaivanje nadnica s inflacijom
U inflaciji ljudi su skloni drati manje gotovine, pa
su mnogo ee transakcijetrai poveanje resursau financijskom sektoru
Vrijednost valute treba tititi odpada
Zato drava treba kontrolirati
inflaciju?
-
8/14/2019 Agregatna potraznja i ponuda 11.ppt
19/24
Kvantitativna teorija novca
(The quantity theory of money)
Ta teorija kae da poveanje ponude novca vodika poveanju cijena (uz stabilne Y i V)
MV=PYosnovna jednadba monetarizmaM=nominalna ponuda novca
V=brzina cirkulacije novca (koliko brzo novac u opticaju mijenja vlasnikatokom transakcija u jednoj godini)
P=prosjeni nivo cijenaY=stvarna razina ekonomske aktivnosti
Formulu MV=PY moemo napisati kao M/P=Y/VDrugim rijeima:stvarna ponuda novca =stvarnoj potranji novcaV odraava djelovanje kamate (vee kamateljudi dre
manje novca kod sebevea cirkulacija)
-
8/14/2019 Agregatna potraznja i ponuda 11.ppt
20/24
Deficit
Deficit moe biti financiran na dva naina: Vlada moe prodati obveznice (tako se zaduuje kod privatnog
sektora)
Vlada moe tampati novac tampanje novca poveava M, pa se uz konstantni Y poveava Pinflacija!
Zato je bolje deficit financirati prodajom obveznica, ali treba bitioprezan, jer dug moe narasti toliko da vlada mora ponuditi jako visoke
kamate, a na kraju moda ni ne moe nai kreditore: tada joj ostajesamo tampanje novca
-
8/14/2019 Agregatna potraznja i ponuda 11.ppt
21/24
Kako vlada moe kontrolirati inflaciju?
Monetarna politika MV=PY kae da je uz stabilan Y inflacija uzrokovanapoveanjem ponude novcakontroliranjem ponude novcakontrolira se inflacija
Restringiranje ponude novca odraava se na LM krivuljupoveanje kamata Visoke kamate poveavaju vrijednost domae valuteuvoz jejeftinijinema opasnosti od cost-push inflacije
Visoke kamate smanjuju investicije i potronjusmanjujuekonomsku aktivnostsmanjuju opasnost od demand-pullinflacije
-
8/14/2019 Agregatna potraznja i ponuda 11.ppt
22/24
Ostale mjere kontroliranja
inflacije
Ove mjere imaju utjecaj ako se koriste zajedno skontrolom ponude novca
Promjena oekivanja Ako radnici znaju da je inflacija pod kotrolom, nee
inzistirati na velikom poveanju nadnica
Politika cijena i prihoda Moe se propisati najvei mogui rast cijena i nadnica
Nezavisnost centralne banke
-
8/14/2019 Agregatna potraznja i ponuda 11.ppt
23/24
Phillips-ova krivulja
Pokazuje vezu izmedju inflacije (y-os) inazaposlenosti (x-os)
Pokazuje da je vea inflacija povezana s manjomnezaposlenou i obrnutoDugorona krivulja (LRPC long run Phillips curve)
Kratkorona krivulja (SRPC short run Phillips curve)
-
8/14/2019 Agregatna potraznja i ponuda 11.ppt
24/24
Veza izmedju nezaposlenosti i
inflacije Ne postoji dogorona veza inflacije i
nezaposlenosti (LRPC je vertikalna)
Postoji kratkoroni trade-off izmeu inflacije inezaposlenosti kada je agregatna ponuda
nepromijenjena a ekonomski okovi dolaze odagregatne potranje (SRPC)