U N A P R E Đ E N J E KO M U N I K A C I J E I M E Đ U S O B N O G P O VJ E R E N J A K R O Z P S I H O L O Š KO S AVJ E TO VA N J E
ANALIZA UTICAJA POPLAVA NA MENTALNO
ZDRAVLJE STANOVNIŠTVA U BOSNI I
HERCEGOVINI
1. juli/srpanj 2014 – 30. novembar/studeni 2014. godine
Sarajevo, maj 2015
Projekat pružanja psihosocijalne podrške populaciji pogođenoj poplavama i klizištima tokom maja/svibnja 2014. godine u Bosni i Hercegovini je realizovan uz
podršku američke Vlade i USAID-a u Bosni i Hercegovini
Pripremljeno uz konsultacije sa prof.dr. Nermin Đapo (Univerzitet u Sarajevu, Katedra za psihologiju, Bosna i Hercegovina) i Remzija Šetić (DP FBiH)
Snježana Kašiković (IOM), Alisa Zahirović-Mahmutović (IOM), Danijela Bašić (IOM), Zoran Radić (IOM), Amra Šemić (IOM), Emina Altumbabić (IOM), Gordana Unčanin (IOM), Alena Velagić (IOM), Marjana Đorđić (IOM), Danijela Torbica (IOM) i Mahir Bajrić (IOM)
© 2015 Međunarodna organizacija za migracije (IOM)
Sva prava pridržana. Svi dijelovi ove publikacije ne smiju se reproducirati, pohranjivati na sistemima za pohranu
podataka ili distribuirati u bilo kojem obliku ili putem bilo kojih sredstava (elektronskih, mehaničkih,
fotokopiranjem, snimanjem ili drugačije) bez prethodnog pisanog odobrenja izdavača.
SADRŽAJ
1
Sadrž aj
Sadrž aj ______________________________________________________________ 1
Popis akronima i skrać enića ______________________________________ 2
Uvod ________________________________________________________________ 3
Istorijat ____________________________________________________________________ 3
Metode _____________________________________________________________________ 4
Režultati ___________________________________________________________________ 4
Zakljuć ak ___________________________________________________________________ 5
Psihosoćijalna podrs ka ž rtvama poplava ________________________________ 7
Postignuti režultati ________________________________________________________ 7
Metodologija, prikupljanje podataka i užorkovanje ____________ 10
Pregled metodologije ___________________________________________________ 10
Definiranje užorka i metodologija prikupljanja podataka ___________ 10
Analiža utićaja _____________________________________________________ 11
Statistić ki pregled _________________________________________________ 17
Soćio-ekonomske karakteristike korisnika____________________________ 17
Psiholos ke tes koć e koje je iskusio korisnik ___________________________ 23
Tes koć e koje korisnik osjeć a ___________________________________________ 30
Kvalitativna analiža _______________________________________________ 35
Nauć ene lekćije____________________________________________________ 38
Preporuke _________________________________________________________ 41
Zakljuć ći ___________________________________________________________ 43
POPIS AKRONIMA I SKRAĆENICA
2
Popis akronima i skrać enića
BiH Bosna i Hercegovina CMZ Centar za mentalno zdravlje FMZ Federalno ministarstvo zdravstva IOM Međunarodna organizacija za migracije MZTS Mentalno zdravlje i traumatski stres MZSZ RS Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske NPP NATO-PERSPEKTIVA Program PSC Privremeni smještajni centar USAID Agencija SAD za međunarodni razvoj
UVOD
3
Uvod
ISTORIJAT
Kontinuirane i tes ke kis e koje su poć ele 13.5.2014. godine u Bosni i
Herćegovini (BiH) ižažvale su velike poplave u sjevernim, istoć nim i
ćentralnim dijelovima BiH. Ovo je najtež a prirodna nepogoda koju je
BiH iskusila u proteklih 120 godina, koja je utićala na jednu treć inu
žemlje, i, približ no million ljudi (vis e od ć etvrtine ukupne populaćije).
Hiljade ljudi su raseljene kao režultat poplava i kližis ta a već ina (preko
90%) su privremeno smjes teni kod porodiće i/ili prijatelja. Međutim,
žnatan broj nije imao mjesta gdje otić i usljed niža ražloga, te su
smjes teni u privremenim smjes tajnim ćentrima s irom žemlje. Ovo
stanje ih ć ini posebno ugrož enom grupom, žajedno sa drugim
kategorijama na koje su poplave utićale a koje se tradićionalno
smatraju ugrož enima i u potrebi su ža konžistentnom i uć inkovitom
pomoć i i podrs kom.
Nadovežujuć i se na pruž anje psihosoćijalne podrs ke u okviru NATO-
Perspektiva programa už podrs ku USAID-a, ovaj Projekat je služ io
smanjenju psihosoćijalne ugrož enosti i dugoroć nih soćijalnih
patologija, te osiguravanju kontakta i angaž iranost, sigurnost i
udobnost, stabiližaćiju, adekvatno prikupljanje informaćija i praktić nu
pomoć u bavljenju neposrednim potrebama i brigama.
Brže i isćrpne promjene se des avaju u ž ivotima ljudi i u svijetu u kojem
ž ive kada su ižlož eni ekstremnim događajima i katastrofama kao s to su
nedavne poplave u BiH. One mogu užrokovati veliki stres ža ljude,
porodiće i žajedniće žbog svojih urođenih karakteristika, kao s to su
užrokovanje kratkoroć nog straha od smrti i ižlož enosti drugim/novim
traumatskim događajima i usljed niža mentalnih događaja koje oni
pokreć u.
Primarni stresori karakteristić ni u mnogim katastrofama mogu
obuhvatati povrede koje su nastale ili gledanje druge osobe kako je
UVOD
4
povređena ili umrla, međutim, u ovisnosti o osobi, bilo koji niž
događaja se mož e kvalifićirati kao primarni stresori, pos to osobe mogu
imati vis e ili manje sklonosti ka stresu.
Sekundarni stresori, koji ukljuć uju probleme sa oporavkom i
rekonstrukćijom domova, gubitak materijalnih stvari ili resursa,
ždravlja, obražovanja i s kolovanja, su kljuć ni faktori ža žabrinutost u
ovoj faži; presudno je da se prevažiđu njihovi efekti, kako bi se sprijeć ili
dugoroć niji efekti.
METODE
Ova analiža se fokusira na utićaj poplava i kližis ta na pogođeno
stanovnis tvo u odnosu na emoćionalne, ponas ajne, kognitivne i
tjelesne tes koć e, kao i na utićaj psihosoćijalne podrs ke koja je pruž ena
u periodu od 1. jula 2014. do 30. novembra 2014. godine. Kao užorak
ža proćjenu su koris tena 764 ižvjes taja prikupljena u radnim listovima
psihologa, kao i mjeseć ni ižvjes taji koji su prikupljani tokom s est
mjeseći rada na terenu. Prikupljeni podaći su uneseni u bažu podataka,
te su dalje obrađivani už pomoć SPSS (statistić ki softver ža analižu
podataka). Režultat je deskriptivna statistika ćjelokupnog užorka i
ispitano je da li ižmeđu pojedinih varijabli u baži podataka postoje
žnać ajne ražlike i povežanosti. Pored kvantitativne statistić ke analiže
provedena je i kvalitativna analiža evaluaćija psihologa i mjeseć nih
ižvjes taja, te su na osnovu navedenog ižvedeni određeni žakljuć ći i
preporuke.
REZULTATI
Dobijeni režultati primijenjenih analiža upuć uju na to da su korisnići
pomoć i iž ovog užorka najvis e dož ivljavali emoćionalne, žatim fižić ke,
kognitivne, a najmanje bihejvioralne tes koć e. Na osnovu dobivenih
režultata mož emo žakljuć iti da su korisnići najvis e dobili praktić ne
pomoć i, žatim poveživanja sa ostalim služ bama, te informaćije o
prevažilaž enju problema. Pruž anje pomoć i najć es ć e je povežano sa
UVOD
5
emoćionalnim tes koć ama, pri ć emu je najveć a povežanost utvrđena
ižmeđu emoćionalnih problema i pruž anja pomoć i krož informaćije o
prevažilaž enju problema. Umjereno visoka povežanost utvrđena je
ižmeđu fižić kih tes koć a i pruž anja pomoć i krož informaćije o
prevažilaž enju problema. Dobijeni režultati ukažuju na to da je sa
dož ivljenim tes koć ama najvis e povežano pruž anje pomoć i krož
informaćije o prevažilaž enju problema.
ZAKLJUČAK
Realižaćijom ovakvih aktivnosti postiglo se mnogo toga, posebno na
planu ostvarivanja psihosoćijalne pomoć i na terenu u direktnom
kontaktu sa osobama kojima je pomoć potrebna, a koji su ć esto
dož ivjeli bespomoć nost i do kojih je pomoć i podrs ka tes ko stižala od
strane javnog sektora. U pogledu ostvarivanja saradnje sa ustanovama
javnog sektora i eventualno drugih pomagać kih služ bi nije ostvaren
ž eljeni uć inak, ponajvis e žbog slabih kapaćiteta i nespremnosti
ustanova javnog sektora da se odgovori na potrebe na terenu. Samim
tim, realižaćija projekta i implementirane aktivnosti su opravdale
potrebu i svrsishodnost traž ene podrs ke.
Analižom svega navedenog žakljuć ujemo da je kod osoba koje su
pogođene poplavama i kližis tima, a sa kojima smo ostvarili kontakt,
dominirala produž ena reakćija na stresni događaj koja se dominantno
manifestovala depresivnom simptomatologijom, pa žatim i
anksiožnom simptomatologijom. IOM psiholoži na terenu su u skladu
sa tim svoje aktivnosti usmjerili prvenstveno na pruž anje podrs ke i
pomoć i u prevažilaž enju emoćionalnih potes koć a. Kod korisnika
usluga postojale su ižraž ene potes koć e u rjes avanju problema,
odnosno konkretnih ž ivotnih pitanja.
UVOD
6
Znatne psihosocijalne potrebe se mogu javiti kod ljudi na koje su utićale poplave; one mogu biti praćene ražvojem problema iž oblasti mentalnog ždravlja i mentalnih poremećaja, što može biti kratkoročnog, srednjoročnog ili dugoročnog karaktera. Ono što je ovoj populaćiji na koju su poplave utićale treba, jeste da organižaćije koje pružaju odgovor, pruže im sljedeće: podršku njihovoj psihosoćijalnoj otpornosti i održavanje njihove mentalne dobrobiti, prepoznavanje i odgovor na njihove teškoće i podužimanje aktivnosti da se spriječe pojave dodatnih problema sa mentalnim ždravljem ili poremećaja. Ovi odgovori traže fleksibilnost i varijabilnost kako bi odgovarali potrebama ljludi i njihovim izvorima socijalne podrške, kao i njihovim ekonomskim i socijalnim okolnostima. Ražumijevanje poplava, u ovom smislu, bi trebalo pomoći i usmjeriti odgovore službi, kao i žajednića. Ovo je primjenjivo samo na inićijalne, hitne odgovore, ali i u podršći i rekonstrukćiji tokom oporavka, budući da mnogi ljudi i zajednice mogu iskusiti kontinuirane socijalne i ekonomske poteškoće nakon što su poplavljeni. Multisektoralni i višedimenžionalni pristup, onaj koji uključuje žajedniće, porodice, kao i agencije, pokazao se kao onaj koji ubire najpoželjnije učinke. Ključna karakteristika je prepoznavanje resursa porodiće i žajedniće, te njihovog presudnog žnačaja u održavanju i promoviranju osobne i kolektivne psihosoćijalne otpornosti.
UVOD
7
PSIHOSOCIJALNA PODRŠKA ŽRTVAMA POPLAVA
Četiri tima IOM-a, gdje se svaki sastojao od dva psihologa, radili su
usko sarađujuć i sa struć njaćima iž ćentara ža žas titu mentalnog
ždravlja (CMZ), kako je dogovoreno i odobreno od strane Federalnog
ministarstva ždravstva (FMZ) i Ministarstva ždravlja i soćijalne žas tite
Republike Srpske (MZSZ RS), kako bi se pruž ila psiholos ka podrs ka i
provele proćjene potreba populaćije pogođene poplavama. Timovi su
bili loćirani u Tuzli, Bijeljini, Banjaluci i Zenici, te su pokrivali sve
pogođene opć ine u ovim regijama, ukljuć ujuć i i regiju Sarajeva, gdje
je obuhvać ena opć ina Vogos ć a.
Ovaj pristup je služ io kako bi se prevažis li postojeć i jažovi na terenu:
ćentri ža mentalno ždravlje imali su struć ne djelatnike ali nisu imali
adekvatan broj djelatnika i terenske timove kako bi žadovoljili kritić ne
i neposredne psiholos ke potrebe velikog broja ljudi koji su raseljeni i
koji su pogođeni poplavama. U ovom kontekstu IOM timovi su djelovali
komplementarno i u koordinaćiji sa ćentrima ža mentalno ždravlje,
kako bi se osiguralo žadovoljenje potreba na terenu.
POSTIGNUTI REZULTATI
Proćjene potreba ža psihosoćijalnom podrs kom su provedene u 22
općine1, gdje su posjeć eni svi privremeni smjes tajni ćentri (PSC) te
prežentirane aktivnosti Projekta i prikupljene informaćije o osobama
koje su tu smjes tene. Pored toga, održ ani su sastanći i predstavljene
aktivnosti Projekta ćentrima ža mentalno ždravlje u pogođenim
opć inama gdje su raseljene navedene osobe, uredima ćivilne žas tite,
uredima ćrvenog krsta/križ a, ćentrima ža soćijalni rad, te
ždravstvenim ustanovama i lokalnim žajednićama.
1 Banja Luka, Banovići, Bijeljina, Čelinac, Doboj, Gračanica, Gradačac, Kakanj, Kalesija, Kladanj, Lopare, Lukavac, Sapna, Sarajevo, Srebrenik, Teočak, Tuzla, Vogošća, Zavidovići, Zenica, Brčko Distrikt i Žepče
UVOD
8
Ugrož ena populaćija je dobila pomoć u svim ugrož enim opć inama, s to
je režultiralo sa ukupnim brojem od 1,584 osoba koje su dobile
psihosocijalnu asistenciju žakljuć no sa krajem novembra/studenog.
683 osobe su posjeć ene nakon inićijalnih ražgovora, u okviru prateć ih
posjeta, kako bi se osigurala
dodatna podrs ka buduć i da
je prva proćjena u već ini
sluć ajeva pokažala da je
psihosoćijalna situaćija los a
i da je nekim osobama
potrebna kontinuirana
podrs ka. 21% posjeć enih osoba su upućene u centre za mentalno
zdravlje radi potrebne struć ne i dugoroć ne podrs ke.
Postoji niž korisnika sa problemima sa mentalnim ždravljem koji su
tokom duž eg perioda lijeć eni u ćentrima ža mentalno ždravlje a ć ije se
stanje pogors alo nakon poplave. Uoć eno je da već ina korisnika koji su
smjes teni u PSC koristi sedative bež rećepta i preporuke doktora.
C ak i nakon prve posjete, dok su ljudi bili smjes teni u PSC, te nakon
pruž anja psihosoćijalne podrs ke, uoć eno je unapređenje mentalnog
ždravlja. Međutim, ža već inu korisnika nakon povratka kuć ama je
uoć eno pogors anje u stanju mentalnog ždravlja, usljed ponovne
traumatižaćije, ali i usljed neižvjesnosti u dobijanju oć ekivane pomoć i
vežano ža rekonstrukćiju kuć a i usljed tes kog ekonomskog i soćijalnog
stanja pogođene populaćije.
Broj asistiranih osoba
Asistirani
korisnici
Asistirani djelatnici
spasilačkih i
humanitarnih
organizacija
1,584 536
Pregled vrsta pomoći po regiji
Regija Pružena
asistencija
Upućeni u
CMZ
Prateće
posjete
Tuzla 344 49 194
Banja Luka 577 194 70
Zenica/Sarajevo 418 74 161
Bijeljina 245 15 258
Ukupno: 1,584 332 683
UVOD
9
Tokom jula/srpnja, organižirane su dvodnevne edukativne radionice
sa volonterima crvenog krsta/križa koje su se održ ale u Sarajevu 20.
i 21. jula/srpnja i u Tužli 25. i 26. jula/srpnja. Uoć en je nedostatak
žnanja vežano ža osnovne tehnike vežano ža komunićiranje sa
ugrož enom populaćijom, kao i u pruž anju prve psiholos ke pomoć i, te
je ćilj radionića bio da se pruž e osnovne informaćije o direktnom radu
sa osobama koje su ugrož ene bilo kojim vidom katastrofe, te o
psihosoćijalnoj pomoć i. Takođe, bilo je bitno pomoć i da volonteri
ražumiju kako mogu sebe žas tititi od sagorjevanja i unaprijediti svoje
kapaćitete kako bi mogli pruž iti dugoroć nu asistenćiju najugrož enijoj
populaćiji.
Tokom avgusta/kolovoža i septembra/rujna organižirane su
jednodnevne iskustvene edukativne radionice ža 500 osoba,
članova spasilačkih timova u poplavama, propadnika Oruž anih snaga
BiH, koji su bili angaž irani u spasilać kim aktivnostima tokom i nakon
poplava. Tokom radionića, uć esnićima su predstavljeni utićaji križnih
intervenćija na mentalno ždravlje, vežano ža probleme sa kojima se
mogu suoć iti nakon interveniranja u križnim situaćijama u koje su
spasioći bili ukljuć eni. Nakon edukativnog dijela, veliki broj uć esnika je
dobrovoljno uć estvovao u grupnom psihosoćijalnom savjetovanju, gdje
su prežentirani problemi sa kojima su se suoć avali i pruž eni savjeti koji
im mogu pomoć i da prevažiđu probleme sa kojima su se suoć ili.
Određeni broj uć esnika je iskažao žainteresiranost ža individualno
psihosoćijalno savjetovanje koje su pruž ili IOM psiholoži.
METODOLOGIJA, PRIKUPLJANJE PODATAKA I UZORKOVANJE
10
Metodologija, prikupljanje podataka i užorkovanje
PREGLED METODOLOGIJE
Ova proćjena se fokusira na utićaje poplava na ugrož enu populaćiju u
pogledu emotivnih, bihevijoralnih, kognitivnih i fižić kih tes koć a, kao i
utićaja psihosoćijalne asistenćije koja je pruž ena tokom perioda
implementaćije od 1. jula 2014. do 30. novembra 2014. Ova se proćjena
naslanja na niž ižvjes taja, evaluaćija i podataka prikupljenih tokom
implementaćije Projekta, koris tenjem radnih listova IOM psihologa
koji su posluž ili ža registriranje tes koć a sa kojima su se korisnići suoć ili
i dalje prać enje njihovog stanja tokom narednih posjeta. Uzorak se
sastoji od podataka evidentiranih ža 764 korisnika od ukupno 1,584
asistirana. Dalje definiranje užorka i metodologija prikupljanja
podataka je prikažano u narednom poglavlju.
DEFINIRANJE UZORKA I METODOLOGIJA PRIKUPLJANJA PODATAKA
Kako bi se proćijenili utićaji i pruž ile žbirne proćjene utićaja, tokom
posjeta i pruž anja psihosoćijalne asistenćije, IOM psiholoži su
evidentirali informaćije o tes koć ama sa kojima se suoć avaju posjeć eni
korisnići. Kako je tokom prvog mjeseća rada fokus IOM psihologa bio
na pruž anju psiholos ke pomoć i i kontaktiranju s to već eg broja ljudi
koji su bili ugrož eni poplavama, radni listovi nisu popunjeni ža sve
korisnike, te se žato raspolož ivi užorak sastoji od 764 radna lista od
1,584 asistirana korisnika.
Informaćije evidentirane u radnim listovima su vežane ža:
Demografski profil
Vrstu smjes taja
Zastupljenost po spolu
Starost
Brać no stanje
Broj ć lanova porodiće
Ižvore prihoda
Bihejvioralne tes koć e
Emotivne tes koć e
Fižić ke tes koć e
Kognitivne tes koć e
Pruž enu pomoć
ANALIZA UTICAJA
11
Analiža utićaja
U svrhu stvaranja s to je moguć e bolje
objektivne slike stanja na terenu i
proćjene stvarnih potreba
potenćijalnih korisnika usluga, u ovom
ižvjes taju ć e se posebno prežentirati
kvantitativna (statistić ka) i
kvalitativna analiža prikupljenih
podataka na užorku od 764 korisnika
od ukupno 1,584 asistirana korisnika.
Podaći su prikupljeni na dva nać ina:
popunjavanjem radnih listova od
strane IOM psihologa na terenu i
pisanjem mjeseć nih ižvjes taja.
Ovom analižom dobili smo upute u
kreiranju odgovora na potrebe
korisnika, i to u smislu njihovih
ž ivotnih potreba (rjes avanja
konkretnih ž ivotnih problema),
psihić kih potreba (u smislu pruž anja
podrs ke i pomoć i u rjes avanju
emoćionalnih, kognitivnih, fižić kih i
ponas ajnih tes koć a) koje se susreć u
tokom križnih perioda, kao s to je
period nakon poplava i kližis ta, ali i na
jos jedan važ an segment vežan ža
potrebe ugrož enih u smislu uveživanja
javnog i NVO sektora u ćilju
pravovremenog i adekvatnog
odgovora.
Problemi koje su iskusile mnoge osobe nakon bilo koje katastrofe se mogu karakterizirati kao relativno prenosni. Trenutno stanje rasijanosti nije nekarakteristično ža osobe koje inače pokažuju veliku otpornost. Nadalje, širok spektar literature pokazuje da se iskustva osoba koje su se suočile sa problemima kao posljedicom katastrofa ne mogu lako razlikovati od simptoma uobičajenih problema sa mentalnim ždravljem. Međutim, istraživači sugeriraju da je žnatno veća učestalost pojave i prevelanće općih problema sa mentalnim zravljem nakon poplave, te da se ti problem mogu nastaviti i dugo nakon što poplave prođu. Ovo ističe žnačaj planiranja i pružanja učinkovitog i blagovremenog odgovora i od strane institucija za mentalno ždravlje i kliničkih institucija.
ANALIZA UTICAJA
12
Na osnovu dobivene analiže prikupljenih informaćija tokom pruž anja
psihosoćijalne podrs ke i koris tenom užorku od 764 korisnika
projekta na 22 lokaćije u Bosni Herćegovini koje su pogođene
posljedićama poplava i kližis ta, evidentno je da su u periodu pruž anja
pomoć i dominirale emoćionalne potes koć e i to kod 89,3% korisnika,
kod kojih je postojala jedna ili vis e emoćionalnih potes koć a.
Emocionalne poteškoće su se ispoljavale u osjeć aju bespomoć nosti,
tuge, plać ljivosti, anksiožnosti i prestras enosti, ižoliranosti i ljutnje,
ž alovanja, osjeć aju krivnje ili srama, te emotivne tuposti. Sve
navedeno odgovara karakteristić noj produž enoj reakćiji na stresni
događaj, i to dominantno depresivne reakćije. Ovome mož emo
pridodati iž liste bihejvioralnih poteškoća prisustvo anksiožnosti
vežano ža odvajanje (radi se o emoćionalnoj reakćiji na odvajanje)
koju je dož ivjelo 25,4% korisnika, dok su se drugi oblići
bihejvioralnih potes koć a ispoljavali u vidu ižoliranosti, povlać enja,
regresivnog ponas anja, a u manjem broju sluć ajeva javljala su se
visokorižić na ponas anja i žloupotrebe supstanći (u već ini sluć ajeva
lijekova) (oko 8,6%), kao i ekstremna dežorijentiranost i nasilno
ponas anje. Poteškoće na tjelesnom planu su se ispoljavale u vidu
tes koć a sa spavanjem (61,6%), pogors anja ždravstvenog stanja
(38,8%), žatim umora i isćrpljenosti, užrujanosti, tes koć a sa jelom,
glavobolja, problema sa disanjem, lupanjem srća, bolova u stomaku,
nagona na povrać anje, uć estalog mokrenja i eneureže. Sve navedene
fižić ke tes koć e su karakteristić ne pojave emoćionalnih potes koć a u
stanjima reakćije na stresne događaje, a u sklopu depresivne i
anksiožne reakćije na stres.
Kod 56,4% korisnika pomoć i evidentirane su i poteškoće na
kognitivnom planu i to najć es ć e je postojalo prisustvo
užnemirujuć ih snova ili kos mara, žatim misli i slika koje se nameć u,
tes koć a sa konćentraćijom, tes koć a u donos enju odluka, tes koć a sa
pamć enjem, nemoguć nosti da se prihvati gubitak, i preokupiranosti
smrć u. Navedene tes koć e su karakteristić ne reakćije u sklopu
anksiožnih reakćija na stres.
ANALIZA UTICAJA
13
Na osnovu deskriptivne analiže, testiranja statistić ke žnać ajnosti
ražlika, mož emo žakljuć iti da je kod korisnika postojala statistić ki
žnać ajna ražlika u prisustvu emotivnih tes koć a, žatim fižić kih,
kognitivnih i najmanje prisutnih bihejvioralnih tes koć a. Navedeno
mož emo objasniti ć injenićom da je jedna od karakteristika ljudi da
najlaks e identifićiraju emoćionalne i fižić ke tes koć e, dok se
kognitivne i bihejvioralne tes koć e slabije identifićiraju i prepožnaju
kao tes koć e. Ovdje treba primijetiti da emoćionalne tes koć e, kao i
tjelesne, pa i kognitivne i bihejvioralne u već ini sluć ajeva odgovaraju
depresivnim reakćijama, a nes to manje anksiožnim reakćijama na
stresni događaj, dok nisu bile ižraž ene psihotić ne reakćije. Ovaj
podatak se objas njava ć injenićom da je sam Projekat poć eo mjeseć
dana nakon poplava, tako da je psiholos ka podrs ka pruž ana te podaći
prikupljani od tog perioda. Za oć ekivati je da se u prvim danima ili
sedmićama poplava i kližis ta pojavi ižraž enije prisustvo simptoma
anksiožnih poremeć aja, dok se u nastavku psihotić ne reakćije
oć ekivano smanjuju. Također, kod korisnika projekta prisutna je
ižraž enija produž ena reakćija na stresni događaj u vidu žnatnijeg
prisustva depresivnih elemenata u odnosu na anksiožne simptome.
U pogledu prisustva tes koć a s obžirom na spol primjeć ujemo da su
bihejvioralne tes koć e vis e identifićirane kod mus karaća nego kod
ž ena, dok su emoćionalne i fižić ke tes koć e vis e prisutne kod ž ena, a
s to se tić e kognitivnih tes koć a poprilić no su ujednać ene kod oba
spola (i kod ž ena i kod mus karaća).
Pored potes koć a na planu psihofižić kog funkćioniranja žakljuć ili smo
da je najuć estalija tes koć a koju korisnik osjeć a pitanje
smjes taja/prebivalis ta (72,8%), žatim finansijske brige (67,4%) i
raseljenost iž doma (62,7%). Za određeni broj korisnika tes koć e su
predstavljali pros la trauma (26,8%) i nestanak ili smrt ć lanova
porodiće i dragih ljudi (2,9%). Veoma mali broj korisnika ižvjes tava
da je tes koć u predstavljala povreda kao režultat katastrofe (1,8%) i
duhovne brige (1,3%). Ono na s ta se posebno treba usmjeriti paž nja
odnosi se na materijalna primanja, odnosno finansijske brige
ANALIZA UTICAJA
14
pogođenih, posebno ako užmemo podatak da 46,9% korisnika ima
neki oblik stalnog primanja (penžija i stalno žaposlenje), dok
preostali korisnići uglavnom imaju neredovna ili nikakva finansijska
primanja, a s to je opravdano ć injenićom da sa pojavom ovakvih
vremenskih nepogoda i oni koji su imali redovan posao sada postaju
neižvjesni u održ avanju ekonomske stabilnosti.
U pogledu saradnje sa drugim institućijama, posebno javnim
služ bama, određeni broj korisnika upuć en je struć nim služ bama ža
mentalno ždravlje (28,8%) i na medićinsko lijeć enje (13,7%), dok je
mali broj korisnika upuć en na ostale služ be u žajednići (5,5%) i
ostale agenćije ža pomoć u nepogodama (2,6%). Od ukupnog broja
korisnika, 102 ili 13.4% prihvatilo je upuć ivanje drugim služ bama, od
ć ega 65 ža struć ne služ be mentalnog ždravlja, 7 ža medićinsko
lijeć enje, 29 u ostale služ be u žajednići, te 8 u ostale agenćije ža
pomoć u nepogodama. Zakljuć ujemo da je najvis e upuć ivanja
ostvareno prema ždravstvenom sektoru.
Kontakti sa korisnićima u najveć em broju sluć ajeva su inićirani na
planiran nać in, te je u manjem broju sluć ajeva inićiran spontani
kontakt. Tom prilikom, u kontaktu sa korisnićima praktić na pomoć
najć es ć e je pruž ena krož identifikaćiju najneposrednijih potreba
(58,6%), žatim krož ražvoj plana aktivnosti (38,7%), pojas njavanje
potreba (35,7%) i aktivnosti kojima bi se žadovoljile potrebe
(15.7%). Pored pruž anja praktić ne pomoć i, korisnićima je pomoć
pruž ena krož poveživanje sa ostalim služ bama, i to najć es ć e krož
diskutiranje o traž enoj podrs ći (61,5%), dobivanje informaćija
(42,1%), te modeliranje ponas anja koje je pruž eno krož podrs ku
(38,2%). U jednom manjem broju sluć ajeva pomoć se ogledala krož
olaks avanje pristupa primarnim osobama žaduž enim ža pruž anje
podrs ke korisnićima.
Također, u žnatnom broju sluć ajeva, pomoć je pruž ena krož davanje
osnovnih informaćija o prevažilaž enju problema i informaćija o
reakćijama na stres. U nes to manjem broju sluć ajeva pomoć je
ANALIZA UTICAJA
15
pruž ena krož pitanja o prevažilaž enju problema ć lanova porodiće,
problema sa spavanjem, predstavljanjem jednostavnih tehnika
opus tanja, bavljenjem negativnim emoćijama, te upravljanjem
ljutnjom. Također, u manjem broju sluć ajeva pomoć je
podražumijevala pitanje žloupotrebe supstanći.
U najveć em broju sluć ajeva promoviran je kontinuitet podrs ke, dok je
u malom broju sluć ajeva korisnik povežan sa drugom služ bom.
U ćilju poređenja ražlić itih vrsta pomoć i, ža svaki tip pomoć i utvrđen
je prosjeć an broj pomoć i ža svakog ispitanika, te na osnovu dobivenih
režultata mož emo žakljuć iti da su korisnići najvis e dobili praktić ne
pomoć i, a žatim poveživanje sa ostalim služ bama i infomaćijama o
prevažilaž enju problema.
Cjelokupna analiža pokažuje je da je pruž anje pomoć i najć es ć e bilo
povežano sa emoćionalnim tes koć ama, pri ć emu je najveć a povežanost
utvrđena ižmeđu emoćionalnih problema i pruž anja pomoć i krož
informaćije o prevažilaž enju problema. Umjereno visoka povežanost
utvrđena je ižmeđu fižić kih tes koć a i pruž anja pomoć i krož informaćije
o prevažilaž enju problema. Dobiveni režultati ukažuju na to da je sa
dož ivljenim tes koć ama najvis e povežano pruž anje pomoć i krož
informaćije o prevažilaž enju problema.
ANALIZA UTICAJA
16
KLJUC NI IZAZOVI ZA ZAJEDNICU, JAVNO
ZDRAVLJE, PRIMARNU ZAS TITUI
SPECIJALISTIC KU ZAS TITU IZ OBLASTI
MENTALNOG ZDRAVLJA SU
PSIHOSOCIJALNE POTREBE LJUDI I
MENTALNI POREMEC AJI KOJE ONI MOGU
RAZVITI KAO POSLJEDICU TOGA S TO SU
POPLAVLJENI.
STATISTIČKI PREGLED
17
Statistić ki pregled
Socio-ekonomske karakteristike korisnika
U tabeli 1.1. prikažana je distribućija korisnika po lokaćijama. Mož e se
uoć iti da su podaći prikupljeni na 22 lokaćije gdje je pruž ana pomoć , a
najžastupljenije prikupljanje podataka je na podruć ju Bijeljine (165
korisnika), Tužle (141 korisnik) i Banjaluke (135 korisnika) dok se broj
korisnika u preostalim lokaćijama kretao od 4 do 55 korisnika pomoć i.
Tabela 1.1 Distribucija korisnika po lokaciji
Lokacija Ukupno % Validni2 % Bijeljina 165 21.6 21.6 Tužla 141 18.5 18.5 Banja Luka 135 17.7 17.7 Kalesija 55 7.2 7.2 Doboj 33 4.3 4.3 S amać 32 4.2 4.2 Oras je 28 3.7 3.7 Sapna 25 3.3 3.3 Zenića 22 2.9 2.9 Odž ak 19 2.5 2.5 Z iviniće 18 2.4 2.4 Domaljevać 15 2.0 2.0 Teoć ak 12 1.6 1.6 Lopare 12 1.6 1.6 Prijedor 11 1.4 1.4 Kladanj 11 1.4 1.4 C elinać 7 .9 .9 Kakanj 7 .9 .9 Z epć e 5 .7 .7 Srbać 4 .5 .5 Brć ko 4 .5 .5 Vogos ć a 3 .4 .4 Ukupno 746 100.0
2 Kroz proces statističke valjanosti, podaci dobiveni u ograničenom uzorku se koriste za projiciranje podataka iz cijelog uzorka
STATISTIČKI PREGLED
18
Tabela 1.2. prikažuje broj korisnika pomoć i u privatnom i kolektivnom
smjes taju, pa žakljuć ujemo da je već ina korisnika pomoć i bila u
privatnom smjes taju (73%) s to je direktna posljedića žatvaranja PSC i
usmjerenost rada IOM psihologa na korisnike koji su se nakon krać eg
boravka u PSC vratili svojim kuć ama, gdje je to bilo moguć e.
Tabela 1.2 Broj korisnika u privatnom i kolektivnom smještaju
Smještaj Ukupno % Validni % Privatni 558 73.0 73.0
Kolektivni 206 27.0 27.0
Ukupno 764 100.0 100.0
U tabeli 1.3. prikažan je broj korisnika po spolu, tako žakljuć ujemo da
je među korisnićima usluga nes to vis e ž ena (55,1%), dok je mus karaća
manje (44,9%). Ovakva žastupljenost mož e biti opravdana ć injenićom
da su ž ene korisniće bile komunikativnije kao i da je tokom pruž anja
psihosoćijalne asistenćije u PSC, već ina mus karaća bila odsutna žbog
obavljanja aktivnosti ć is ć enja poplavljenih objekata kao i obavljanja
poslova ža potrebe obežbjeđivanja novć anih sredstava.
Tabela 1.3 Broj korisnika s obzirom na spol
Spol Ukupno % Validni % Mus ki 343 44.9 44.9
Z enski 421 55.1 55.1
Ukupno 764 100.0 100.0
U tabelama 1.4 i 1.5 prikažan je broj korisnika pomoć i po dobnim
skupinama, kao i po spolu. Mož emo žakljuć iti da je najvis e korisnika
pomoć i bilo iž skupine starije od 65 godina (24%), dok su preostale
dobne skupine žastupljene sražmjeno dobi; najmanje korisnika je bilo
mađih od 19 godina.
STATISTIČKI PREGLED
19
Tabela 1.4 Dobna distribucija korisnika
Dobna kategorija Ukupno % Validni % 0-4 1 .1 .1
5-9 2 .3 .3
10-14 8 1.0 1.1
15-19 26 3.4 3.6
20-24 31 4.1 4.3
25-29 35 4.6 4.8
30-34 53 6.9 7.3
35-39 59 7.7 8.2
40-44 51 6.7 7.1
45-49 52 6.8 7.2
50-54 74 9.7 10.2
55-59 90 11.8 12.5
60-64 57 7.5 7.9
65- 183 24.0 25.3
Ukupno 722 94.5 100.0 Nedostajuć e u sistemu 42 5.5
Ukupno 764 100.0
Tabela 1.5 Dobna distribucija s obzirom na spol
Dobna kategorija Muški Ženski Ukupno 0-4 1 0 1
5-9 1 1 2
10-14 3 5 8
15-19 10 16 26
20-24 20 11 31
25-29 15 20 35
30-34 21 32 53
35-39 28 31 59
40-44 24 27 51
45-49 28 24 52
50-54 32 42 74
STATISTIČKI PREGLED
20
55-59 36 54 90
60-64 27 30 57
65- 75 108 183
Ukupno 321 401 722
U tabelama 1.6, 1.7, i 1.8 prikažan je brać ni status i karakteristike
porodiće u smislu broja ć lanova i broja maloljetnih ć lanova porodiće.
Tabela 1.6 Bračni status korisnika
Bračni status Ukupno % Validni % Sama/ć 129 16.9 18.1
U veži 10 1.3 1.4
Ož enjen/udata 431 56.3 60.4
Rastavljen/a 44 5.8 6.2
Udovać/Udovića 100 13.1 14.0
Ukupno 714 93.5 100.0
Nedostajuć e u sistemu 50 6.5
Ukupno 764 100.0
Tabela 1.7 Broj članova obitelji
Ukupno % Validni %
1 73 9.5 10.1
2 180 23.5 24.8
3 119 15.6 16.4
4 186 24.3 25.6
5 84 11.0 11.6
6 61 8.0 8.4
7 11 1.4 1.5
8 5 .7 .7
10 7 .9 1.0
Ukupno 726 95.0 100.0
Nedostajuć e u sistemu 38 5.0
Ukupno 764 100.0
STATISTIČKI PREGLED
21
Tabela 1.8 Broj maloljetnih članova obitelji
Ukupno % Validni %
0 59 7.7 17.2
1 97 12.7 28.3
2 146 19.1 42.6
3 21 2.7 6.1
4 14 1.8 4.1
5 4 .5 1.2
6 2 .3 .6
Ukupno 343 44.9 100.0
Nedostajuć e u sistemu 421 55.1
Ukupno 764 100.0
U tabelama 1.9 i 1.10 prikažan je ižvor prihoda osoba koje su primile
pomoć , pa se mož e žakljuć iti da je u 30,6% sluć ajeva ižvor prihoda
penžija, dok je kod 16,9% korisnika usluga ižvor prihoda stalni posao,
preostali korisnići usluga su iž kategorija povremenih poslova i
djelatnosti, te iž soćijalnih primanja po ražlić itim prižnatim statusima.
Tabela 1.9 Izvori prihoda
Izvor prihoda Ukupno % Validni %
Penžija 234 30.6 34.0
Invalidnina 6 .8 .9
Povremeni poslovi 76 9.9 11.0
Stalni posao 129 16.9 18.8
Poljoprivredna djelatnost 50 6.5 7.3
Rentanje žemlje 2 .3 .3
Iždrž avana osoba 76 9.9 11.0
Soćijalna pomoć 9 1.2 1.3
Bež stalnog ižvora prihoda 92 12.0 13.4
Povremena pomoć 10 1.3 1.5
Djeć iji dodatak 3 .4 .4
Otpremnina 1 .1 .1
Ukupno 688 90.1 100.0
Nedostaje 76 9.9
Ukupno 764 100.0
STATISTIČKI PREGLED
22
Tabela 1.10 Dodatni izvori prihoda u domaćinstvu korisnika
DODATNI IZVOR PRIHODA Ukupno % Validni %
Penžija 6 .8 16.7
Invalidnina 5 .7 13.9
Povremeni poslovi 4 .5 11.1
Stalni posao 6 .8 16.7
Poljoprivredna djelatnost 9 1.2 25.0
Soćijalna pomoć 1 .1 2.8
Povremena pomoć 5 .7 13.9
Ukupno 36 4.7 100.0
Nedostajuć e u sistemu 728 95.3
Ukupno 764 100.0
STATISTIČKI PREGLED
23
PSIHOLOŠKE TEŠKOĆE KOJE JE ISKUSIO KORISNIK
U tabelama 2.1. do 2.8. prikažana je distribućija ukupnog broja
simptoma i broj korisnika koji su dož ivjeli pojedine simptome ža svaku
od ć etiri kategorije tes koć a. Kako se iž tabele 2.1. mož e vidjeti, nes to
vis e od polovine korisnika (51,6%) nije dož ivjelo niti jednu tes koć u u
ponas anju. Od ukupnog broja korisnika, njih 22,5% dož ivjelo je barem
jednu tes koć u, 12,8% dvije, a 7,7% tri tes koć e ponas ajnog tipa. Veoma
mali broj korisnika dož ivio je s est (1%) ili sedam (0,3%) tes koć a u
ponas anju.
Tabela 2.1 Broj bihejvioralnih teškoća
Broj teškoća Ukupno %
0 394 51.6
1 172 22.5
2 98 12.8
3 59 7.7
4 22 2.9
5 9 1.2
6 8 1.0
7 2 .3
Ukupno 764 100.0
U tabeli 2.2. dat je prikaž uć estalosti dož ivljavanja pojedinih
bihejvioralnih simptoma. Kako se iž tabele mož e vidjeti, korisnići su
najć es ć e dož ivjeli anksiožnost vežanu ža odvajanje (25,4%), žatim
ižoliranost/povlać enje (20,4%) i regresivno ponas anje (20,0%). U
žnatno manjoj mjeri korisnići su ispoljavali visokorižić no ponas anje
(8,6%), pretjerano koris tenje psihoaktivnih supstanći (8,5%),
ekstremnu dežorijentiranost (7,2%) i nasilno ponas anje (6,7%).
STATISTIČKI PREGLED
24
Tabela 2.2 Učestalost bihejvioralnih teškoća
Da Ne Ukupno
n % n % n %
Anksiožnost vežano ža odvajanje
194 25.4 570 74.6 765 100.0
Ižoliranost/povlać enje 156 20.4 608 79.6 765 100.0
Regresivno ponas anje 153 20.0 611 80.0 765 100.0
Visokorižić no ponas anje 66 8.6 698 91.4 765 100.0
Koris tenje psihoaktivnih supstanći
65 8.5 699 91.5 765 100.0
Ekstremna dežorijentiranost
55 7.2 709 92.8 765 100.0
Nasilno ponas anje 51 6.7 713 93.3 765 100.0
Ostalo 22
Iž tabele 2.3. mož e se vidjeti da tek 10,7% korisnika nije dož ivjelo niti
jednu emoćionalnu tes koć u. Od ukupnog broj korisnika, njih 16,6 %
dož ivjelo je barem jednu, 18,3% dvije, 18,7% tri, a 15,7% ć etiri tes koć e
emoćionalne prirode. Veoma mali broj korisnika dož ivio je sedam
(2,4%) ili osam (0,7%) emoćionalnih tes koć a.
Tabela 2.3 Broj emocionalnih teškoća
Broj teškoća Ukupno %
0 82 10.7
1 127 16.6
2 140 18.3
3 143 18.7
4 120 15.7
5 77 10.1
6 52 6.8
7 18 2.4
8 5 .7
Ukupno 764 100.0
STATISTIČKI PREGLED
25
Kako se iž tabele 2.4. mož e vidjeti, ć ak 58,2% korisnika dož ivjelo je
osjeć aj bespomoć nosti, od toga 47,3% tugu/plać ljivost, 46,7% osjeć aj
anksiožnosti/prestras enosti, 40% imalo je akutne stresne reakćije a
39,0% ižiritiranost/ljutnju. Znać ajan broj korisnika, njih 20,9%,
dož ivjelo je akutnu reakćiju ž alovanja, a 19,6% osjeć aj krivnje ili srama.
13,2% korisnika dož ivjelo je osjeć aj emotivne tuposti.
Tabela 2.4 Učestalost emocionalnih teškoća
Da Ne Ukupno
n % n % n %
Osjeć aj bespomoć nost 445 58.2 319 41.8 765 100.0
Tuga/plać ljivost 362 47.3 402 52.6 765 100.0
Osjeć aj anksiožnosti prestras enost
357 46.7 407 53.3 765 100.0
Akutne stresne reakćije 306 40.0 458 59.9 765 100.0
Ižiritiranost/ljutnja 298 39.0 466 61.0 765 100.0
Akutne reakćije ž alovanja tugovanja
160 20.9 604 79.1 765 100.0
Osjeć aj krivnje ili srama 150 19.6 614 80.4 765 100.0
Osjeć aj emotivne tuposti 101 13.2 663 86.8 765 100.0
Ostalo 31
Iž tabele 2.5. mož e se vidjeti da 17,0% korisnika nije dož ivjelo niti
jednu fižić ku tes koć u. Od ukupnog broja korisnika, njih 24,2 %
dož ivjelo je barem jednu, 20,7% dvije, a 13,5% tri fižić ke tes koć e.
Veoma mali broj korisnika dož ivio je devet (0,5%) ili deset (0,3%)
fižić kih tes koć a.
Tabela 2.5 Broj fizičkih teškoća
Broj teškoća Ukupno %
0 130 17.0
1 185 24.2
2 158 20.7
3 103 13.5
4 63 8.2
STATISTIČKI PREGLED
26
5 40 5.2
6 39 5.1
7 26 3.4
8 13 1.7
9 4 .5
10 2 .3
11 1 .1
Ukupno 764 100.0
U tabeli 2.6. prikažana je uć estalost simptoma fižić kih tes koć a. Znatan
broj korisnika imao je tes koć e sa spavanjem (61,6%). 38,8% korisnika
ižvjes tava o pogors anju ždravstvenog stanja, 32,2% dož ivjelo je umor i
isćrpljenosti, a 28,6% hronić nu užrujanost. Korisnići su dož ivjeli i
tes koć e sa konžumiranjem hrane (20,9%), žatim glavobolje (17,1%) te
probleme sa disanjem (14,5%) i ubržano lupanje srća (13,1%).
Tabela 2.6 Učestalost fizičkih teškoća
Da Ne Ukupno
n % n % n %
Tes koć e sa spavanjem 471 61.6 293 38.4 764 100.0
Pogors anje ždravstvenog stanja
297 38.8 467 61.1 764 100.0
Umor/isćrpljenost 246 32.2 518 67.8 764 100.0
Hronić na užrujanost 219 28.6 545 71.3 764 100.0
Tes koć e sa jelom 160 20.9 604 79.1 764 100.0
Glavobolje 131 17.1 633 82.9 764 100.0
Problemi sa disanjem 111 14.5 653 85.5 764 100.0
Ubržano lupanje srća 100 13.1 664 86.9 764 100.0
Bolovi u stomaku 45 5.9 719 94.1 764 100.0
Nagoni ža povrać anjem 39 5.1 725 94.9 764 100.0
Uć estalo mokrenje 26 3.4 738 96,4 764 100.0
Eneureža 4 0.5 760 99.5 764 100.0
Ostalo 25
STATISTIČKI PREGLED
27
Iž tabele 2.7. mož e se vidjeti da 43,7% korisnika nije dož ivjelo niti
jednu tes koć u kognitivne prirode. Od ukupnog broj korisnika, njih
22,3% dož ivjelo je barem jednu, 13,6% dvije a 7,6% tri kognitivne
tes koć e. Veoma mali broj korisnika dož ivio je sedam (1%) kognitivnih
tes koć a.
Tabela 2.7. Broj kognitivnih teškoća
Broj teškoća Ukupno %
0 334 43.7
1 170 22.3
2 104 13.6
3 58 7.6
4 46 6.0
5 24 3.1
6 20 2.6
7 8 1.0
Ukupno 764 100.0
Kako se iž tabele 2.8. mož e vidjeti, korisnići su najć es ć e dož ivljavali
užnemirujuć e snove ili kos mare (29,4%), imali misli ili slike koje se
nameć u (24,2%) i tes koć e da se konćentris u (20,9%). Od ukupnog
broja korisnika, njih 17,1% dož ivjelo je tes koć e u donos enju odluka,
16,2% tes koć e sa pamć enjem, 14,2% nemoguć nost da prihvati gubitak
a 12,4% bilo je preokupirano smrć u i unis tenjem.
STATISTIČKI PREGLED
28
Tabela 2.8 Učestalost kognitivnih teškoća
Da Ne Ukupno
n % n % n %
Užnemirujuć i snovi ili kos mari
225 29.4 539 70.5 765 100.0
Misli ili slike koje se nameć u
185 24.2 579 75.8 765 100.0
Tes koć a da se konćentris e
160 20.9 604 79.1 765 100.0
Tes koć e u donos enju odluka
131 17.1 633 82.9 765 100.0
Tes koć e sa pamć enjem 124 16.2 640 83.8 765 100.0
Nemoguć nost da prihvati gubitak
112 14.6 652 85.3 765 100.0
Preokupiranost smrć u/ unis tenjem
95 12.4 669 87.6 765 100.0
Ostalo 2
Nadalje, interesovalo nas je da li postoje ražlike u prosjeć nom broju
tes koć a s obžirom na spol. U tabeli 2.9 date su deskriptivne vrijednosti,
a na slići 2. Box-plot prikaži prosjeć nog broja tes koć a s obžirom na spol.
Tabela 2.9 Prosječna vrijednosti za četiri tipa teškoća s obzirom na spol
Spol Prosječna vrijednost
Uzorak
Bihejvioralne
Mus ki .168 343
Z enski .114 421
Ukupno .138 764
Emoćionalne
Mus ki .327 343
Z enski .381 421
Ukupno .356 764
Fižić ke
Mus ki .189 343
Z enski .212 421
Ukupno .202 764
Kognitivne
Mus ki .194 343
Z enski .192 421
Ukupno .193 764
STATISTIČKI PREGLED
29
Slika 1. Box-plot prikazi rezultata za svaki tip teškoće s obzirom na spol
Utvrđena je statistić ki žnać ajna ražlika ižmeđu korisnika mus kog i
ž enskog spola ža bihejvioralne, emoćionalne i fižić ke tes koć e, ali ne i ža
kognitivne tes koć e. Utvrđeno je da su korisnići ž enskog spola
dož ivljavali već i broj tes koć a od korisnika mus kog spola ža
emoćionalne i fižić ke tes koć e, dok su kod bihejvioralnih tes koć a
mus karći ispoljavali vis e tes koć a.
S obžirom na ižužetno mali broj korisnika mlađih od 19 godina (n=37)
nije ispitana statistić ka žnać ajnost ražlika ižmeđu mlađih (do 19
godina) i starijih (vis e od 19) korisnika.
STATISTIČKI PREGLED
30
TEŠKOĆE KOJE KORISNIK OSJEĆA
Kako se iž tabele 2.10 mož e vidjeti, najuć estalija tes koć a koju korisnik
osjeć a je pitanje smjes taja/prebivalis ta (72,8%), žatim finansijske
brige (67,4%) i raseljenost iž doma (62,7%). Za određeni broj
korisnika tes koć u je predstavljala pros la trauma (26,8%) te rižik od
smrtnog stradavanja tokom katastrofe (23.4%). Veoma mali broj
korisnika ižvjes tava da su tes koć e predstavljale povreda kao režultat
katastrofe (1,8%) i duhovne brige (1,3%).
Tabela 2.110 Šta odgovara teškoćama koje korisnik osjeća?
Da Ne Ukupno
n % n % % n
Pitanja sa smjes tajem/prebivalis tem
556 72.8 208 27.2 764 100.0
Finansijske brige 515 67.4 249 32.6 764 100.0
Raseljena iž doma 479 62.7 285 37.3 764 100.0
Pomognuto mu/joj je u spas avanju/oporavku
287 37.6 477 62.4 764 100.0
Prosla Trauma i ostalo 205 26.8 559 73.2 764 100.0
U rižiku od smrtnog stradavanja tokom katastrofe
179 23.4 585 76.6 764 100.0
Brige o djetetu/adolesćentu
165 21.6 599 78.4 764 100.0
Stabiližiran/a lijekovima 151 19.8 613 80.2 764 100.0
Ima fižić ku emotivnu potes koć u/invaliditet
104 13.6 660 86.4 764 100.0
Problem sa žbrinjavanjem stoke
69 9.0 695 91.0 764 100.0
Ižgubljen posao ili s kola 25 3.3 739 96.7 764 100.0
C lanovi porodiće (drage osobe) nestali ili mrtvi
22 2.9% 742 97.1 764 100.0
Povreda kao režultat katastrofe/nepogode
14 1.8 750 98.2 764 100.0
Duhovne brige 10 1.3 754 98.7 764 100.0
STATISTIČKI PREGLED
31
Određeni broj korisnika upuć en je struć nim služ bama ža mentalno
ždravlje (28,8%) i na medićinsko lijeć enje (13,7%). Mali broj korisnika
upuć en je na ostale služ be u žajednići (5,5%) i ostale agenćije ža pomoć
u nepogodama (2,6%). Tek ć etiri korisnika upuć ena su na tretman u
okviru projekta.
Tabela 2. 11 Upućivanje korisnika
Da Ne Ukupno
n % n % % n
Struć ne služ be ža mentalno ždravlje
220 28.8 544 71.2 764 100.0
Medićinsko lijeć enje 105 13.7 659 86.3 764 100.0
Ostale usluge služ be u žajednići
42 5.5 722 94.5 764 100.0
Ostale agenćije ža pomoć u nepogodama
20 2.6 744 97.4 764 100.0
Ka vjerskim žajednićama/ustanovama
14 1.8 750 98.2 764 100.0
U okviru projekta 3 0.4 761 99.6 764 100.0
Lijeć enje od žloupotreba supstanći
1 0.1 763 99.9 764 100.0
Od ukupnog broja korisnika, 102 (13.4%) korisnika prihvatilo je
upuć ivanje, od ć ega 65 u struć ne služ be mentalnog ždravlja, 7 ža
medićinsko lijeć enje, 29 u ostale usluge služ be u žajednići, te 8 u ostale
agenćije ža pomoć u nepogodama.
Kako se iž tabele 2.12 mož e vidjeti, kontakt sa korisnikom u najveć em
broju sluć ajeva inićiran je na planiran nać in (65,4%), te u manjem
broju sluć ajeva (31,4%) inićiran je spontani kontakt.
STATISTIČKI PREGLED
32
Tabela 2. 12 Način iniciranja kontakta
Da Ne Ukupno
n % n % n %
Inićiran kontakt na planiran nać in
500 65.4 264 34.6 764 100.0
Inićiran spontani kontakt 240 31.4 524 68.6 764 100.0
Kako se iž tabele 2.13 mož e vidjeti, u kontaktu sa korisnićima praktić na
pomoć najć es ć e je pruž ena krož identifikaćiju najneposrednijih
potreba (58,6%), žatim krož ražvoj plana aktivnosti (38,7%),
pojas njavanje potreba (35,7%) i aktivnosti kako bi se žadovoljile
potrebe (15.7%).
Tabela 2. 13 Praktična pomoć
Da Ne Ukupno
n % n % n %
Pomoć u identifićiranju najneposrednijih potreba
448 58.6 316 41.4 764 100.0
Pomoć u ražvoju plana aktivnosti
296 38.7 468 61.3 764 100.0
Pomoć u pojas njavanju/ identifićiranju potreba
273 35.7 491 64.3 764 100.0
Pomoć sa aktivnostima kako bi se žadovoljila potreba
120 15.7 644 84.3 764 100.0
Korisnićima je pomoć pruž ena krož poveživanje s ostalim služ bama
(tabela 2.14). Najć es ć e krož diskutiranje o traž enju podrs ke (61,5%),
te dobijanju informaćija (42,1%) i modeliranju ponas anja koje pruž a
podrs ku (38,2%). U žnatno manjem broju sluć ajeva pomoć je pruž ena
krož olaks an pristup primarnim osobama ža podrs ku (5,2%).
STATISTIČKI PREGLED
33
Tabela 2.14 Povezivanje sa ostalim službama
Da Ne Ukupno
n % n % n %
Diskutiranje o traž enju podrs ke i pruž anju
470 61.5 294 38.5 764 100.0
Dobijanje informaćija 322 42.1 442 57.9 764 100.0
Modelirano ponas anje koje pruž a podrs ku
292 38.2 472 61.8 764 100.0
Olaks an pristup primarnim osobama ža podrs ku
40 5.2 724 94.8 764 100.0
Angaž iranje mladih na aktivnostima
4 0.5 760 99.5 764 100.0
U žnatnom broju sluć ajeva pomoć je pruž ena krož pruž anje osnovnih
informaćija o prevažilaž enju problema (64,0%) i informaćija o
reakćijama na stres (63,1%). U nes to manjem broju sluć ajeva pomoć je
pruž ena krož pitanja o prevažilaž enju problema ć lanova porodiće
(31,4%), problema sa spavanjem (29,2%), predstavljanje jednostavnih
tehnika opus tanja (28,9%), bavljenje negativnim emoćijama (28,5%), i
upravljanje ljutnjom (17,9%). U malom broju sluć ajeva pomoć je
podražumijevala pitanje žloupotrebe supstanći (4,6%)
Tabela 2.15 Informacije o prevazilaženju problema
Da Ne Ukupno
n % n % n %
Pruž ene osnovne informaćije o prevažilaž enju problema
489 64.0 275 36.0 764 100.0
Pruž ene osnovne informaćije o reakćijama na stress
482 63.1 282 36.9 764 100.0
Pomoć sa pitanjima prevažilaž enja problema ć lanova porodiće
240 31.4 524 68.6 764 100.0
Pomoć kod problema sa spavanjem
223 29.2 541 70.8 764 100.0
STATISTIČKI PREGLED
34
Da Ne Ukupno
n % n % n %
Predstavljene jednostavne tehnike opus tanja
221 28.9 543 71.1 764 100.0
Bavilo se negativnim emoćijama, sram/krivnja
218 28.5 546 71.5 764 100.0
Pomoć sa upravljanjem ljutnjom
137 17.9 627 82.1 764 100.0
Bavilo se pitanjima žloupotrebe supstanći
35 4.6 729 95.4 764 100.0
U najveć em broju sluć ajeva promoviran je kontinuitet podrs ke
(62,8%), dok je u malom broju sluć ajeva korisnik povežan sa drugom
služ bom (5,5%), te je uruć ena pisana infomaćija (0,7%).
Tabela 2.16 Povezivanje sa ostalim službama
Da Ne Ukupno
n % n % n %
Promoviran kontinuitet podrs ke
480 62.8 284 37.2 764 100.0
Korisnik povežan sa drugom služ bom
42 5.5 722 94.5 764 100.0
Uruć ena pisana informaćija
5 0.7 759 99.3 764 100.0
KVALITATIVNA ANALIZA
35
Kvalitativna analiža
Pored statistić ke obrade užorka od
764 radna lista koji predstavljaju
podatke žabiljež ene od strane IOM
psihologa tokom rada sa
korisnićima, posebnu paž nju
privlać e evaluaćije koje sadrž e lić na
žapaž anja psihologa prilikom
posjete korisnićima. Među
najistaknutijim žapaž anjima kod
korisnika se iždvajaju:
prihvatanje situaćije u
kojoj su se nas li,
dominantno je prisutna
žabrinutost ža rjes avanje
konkretnih problema koji
se odnose na dobivanje
adekvatnog smjes taja i
poć etak obnove njihovih domova,
kod jednog dijela korisnika dominira osjeć aj tuge i
bespomoć nosti,
kod manjeg broja korisnika postoje potes koć e sa somatskim
ždravljem, ili postoje potes koć e funkćioniranja na psihić kom
planu u smisli prisustva potes koć a od ranije (posebno vežano
ža ratnu traumu),
kod žnać ajnog broja korisnika istaknuta je uloga religije u
prevažilaž enju aktuelnih potes koć a.
Već ina korisnika je rado prihvatila ražgovor i podrs ku koju su pruž ali
IOM psiholoži, a posebno je istaknuto žadovoljstvo konkretnim
savjetima ža rjes avanjem problema, u već ini sluć ajeva istaknuta je
potreba ponovne posjete.
Za većinu ljudi koji su učestvovali u katastrofama, podrška njihovih porodića, prijatelja i kolega je dovoljna da se u potpunosti oporave. Međutim, učinći na ždravlje nekih osoba i njihovu dobrobit i odnose su se pokazali kao iscrpni i trajni. Znatni problemi vezani za socijalna pitanja i problemi sa mentalnim zdravljem, mogu se javiti usljed poplava ili biti njima pokrenuti, te se nastaviti tokom dužih perioda vremena. Poplave mogu predstavljati izazov za psihosocijalnu otpornost čak i najčvršćih osoba na koje su poplave djelovale.
KVALITATIVNA ANALIZA
36
Už analižu radnih listova u obžir treba užeti i mjeseć ne ižvjes taje koje
su slali psiholoži sa terena. U ižvjes tajima se istić e da je kod primaoća
pomoć i uglavnom pogors ano svakodnevno funkćionisanje nakon
poplava. Osobe iž poplavljenih podruć ja dož ivjele su ražlić ite
potes koć e užrokovane poplavama, ukljuć ujuć i potes koć e vežane ža
fižić ko i psihić ko ždravlje, ali i žnatne materijalne gubitke. Najć es ć e
potes koć e koje su dož ivljavali odgovarale su akutnim reakćijama na
stresni događaj i ispoljavale su se u vidu potes koć a sa spavanjem,
osjeć aja tuge, bespomoć nosti, ljutnje i straha. Postojale su ižraž ene
potes koć e vežane ža smjes taj, los e finansijsko stanje i nežaposlenost,
kao i osjeć aj žaboravljenosti od strane drus tva. Kod velikog broja
korisnika bio je ižražito prisutan strah od novih poplava i anksiožnost
vežana ža ponovni gubitak imovine. Neižvjesnost i nedostatak
informaćija su također predstavljali problem ža veliki broj korisnika.
Oni korisnići ža koje je proćijenjeno da postoji potreba bili su upuć ivani
i povežani sa nadlež nim institućijama (Centar ža soćijalni rad i Centar
ža mentalno ždravlje). Poplave su, također, u određenim sluć ajevima
bile okidać ža simptome ranijih traumatskih iskustava (najć es ć e iž
rata) s to je užrokovalo pogors anje psihić kog stanja kod žnatnog broja
korisnika. Pruž anje psihosoćijalne podrs ke generalno je imalo
požitivan uć inak kod posjeć enih korisnika, kojima je bilo drago s to ih
neko pita “Kako ste?”, i koji su ižražili ž elju da budu ponovo posjeć eni
od strane struć nog tima IOM psihologa.
Ižvjes taji su u žnać ajnom dijelu obuhvatili preporuke ža dalje
postupanje, a te preporuke su se odnosile na sljedeć a važ na pitanja:
1. Informisanje primaoća pomoć i o rjes avanju problema
smjes taja, nać inima primanja ždravstvene, psihosoćijalne i
soćijalne pomoć i od institućija javnog i NVO sektora, o
nać inima rane detekćije potes koć a u funksionisanju ć lanova
porodiće i postupćima samopomoć i,
2. Obežbjeđivanje već e dostupnosti, bolje saradnje i kontinuiteta
u pruž anju pomoć i na terenu od strane javnog i NVO sektora,
KVALITATIVNA ANALIZA
37
3. Utvrđivanje jasne nadlež nosti u pruž anju pomoć i i
ižbjegavanje preklapanja u djelovanju javnog i NVO sektora,
4. Obežbjeđivanje supervižije ža pruž aoće pomoć i.
NAUČENE LEKCIJE
38
Nauć ene lekćije
1. Križni događaji i katastrofe kao s to su poplave i kližis ta pored
žnatnih materijalnih gubitaka mogu biti užrok s irokom
dijapažonu psihofižić kih potes koć a, ukljuć ujuć i tjelesne,
bihejvioralne, kognitivne i emoćionalne potes koć e, kako kod
pojedinaća, tako i kod ćjelokupne porodiće.
2. Pored pruž anja psihosoćijalne asistenćije, a s obžirom na
velike materijalne gubitke i generalno los e finansijsko stanje
već ine stanovnis tva, pruž anje pomoć i u vidu spas avanja
ljudskih, ž ivotinjskih i materijalnih dobara, obnove domova,
finansijska i humanitarna pomoć i od elementarne je važ nosti
ža uspjes an oporavak ljudi.
3. U odnosu na posljediće nastale prirodnom nepogodom,
iskustvo je pokažalo da postoji velika potreba ža aktivnostima
koje su vrs ene u vidu pruž anja psihosoćijalne podrs ke
poplavljenom stanovnis tvu.
4. Psihosoćijalna podrs ka na terenu pokažala se kljuć nom u
poveživanju osoba koje imaju određene potes koć e sa
nadlež nim Centrima ža mentalno ždravlje, s obžirom na to da
ćentri nisu imali adekvatne kapaćitete da aktiviraju svoje
uposlenike na terenu. Timovi su, pruž ajuć i psihosoćijalnu
podrs ku također informisali korisnike o uslugama koje
pruž aju Centri ža mentalno ždravlje.
5. Postoji nesražmjer ižmeđu broja upuć ivanja korisnika u
nadlež ne ćentre i broja korisnika koji su prihvatili upuć ivanje.
Ražloži neprihvać anja upuć ivanja su mnogobrojni, a
pretpostavlja se da je jedan od već ih ražloga prisutna stigma
vežana ža brigu ža mentalno ždravlje i odlaska u nadlež ni
Centar ža mentalno ždravlje. Vjerovatno je da veliki broj osoba
smatra kako im nije potreban takav vid intervenćije, a ža
NAUČENE LEKCIJE
39
pretpostaviti je i to da određeni broj ljudi, ižraž avajuć i svoje
nežadovoljstvo drž avnim institućijama kada je u pitanju
pruž anje pomoć i, gaji određeno nepovjerenje i prema
uslugama određenih institućija javnog sektora.
6. Jedan od nać ina ražbijanja stigme i poveć anja informisanja
ugrož enog stanovnis tva o uslugama koje vrs i Centar ža
mentalno ždravlje je koris tenje informativnih materijala koji
se distribuirao korisnićima, a koji sadrž i osnovne informaćije
o nadlež nim ćentrima kao i određenim psiholos kim
fenomenima koji su dominantni u križnim situaćijama te
nać inima prevažilaž enja istih.
7. Pokažalo se da ugrož eno stanovnis tvo nije dovoljno
informisano o radu javnih ustanova i o uslugama koje su
pruž ane, s to se pokus alo omoguć iti tokom pruž anja
psihosoćijalne asistenćije.
8. S obžirom na to da je stanovnis tvo ugrož eno poplavama
pripadalo svim dobnim skupinama, pruž anje psihosoćijalne
podrs ke se pokažalo korisnim kako ža najmlađu populaćiju,
tako i ža starije osobe.
9. Postoji potreba ža boljom koordinaćijom i uvežanos ć u Centara
ža mentalno ždravlje i timova koji rade na terenu, kako bi
relevantni podaći mogli biti iskoris teni na najbolji moguć i
nać in.
10. Prisutan je problem u komunikaćiji ižmeđu ražlić itih ćentara,
institućija i organižaćija koje pruž aju pomoć , postoje sluć ajevi
u kojima se pruž ena pomoć preklapala, a u nekim drugim je
ona ižostala, iako se pokažala potreba ža njom.
11. Postoji potreba ža preventivnim djelovanjem kada su u pitanju
katastrofić ni događaji, s to bi se moglo rijes iti krož projekte
ižgradnje preventivnih mjera u potenćijalnim križnim
NAUČENE LEKCIJE
40
podruć jima, a prvenstveno vežano ža poplave i kližis ta, ć ime
bi se umanjile posljediće istih ili slić nih događaja.
12. Uoć ena je potreba ža već om ražmjenom informaćija ižmeđu
nadlež nih institućija javnog sektora i ugrož ene populaćije, a
vežanih ža dobivanje humanitarne i slić ne pomoć i, s to bi u
mnogome pomoglo u rjes avanju problema i prevažilaž enju
potes koć a sa kojima se suoć ava ugrož eno stanovnis tvo.
13. Uoć eno je da postoji velika potreba ža edukaćijom i
psihosoćijalnim savjetovanjem osoba koje su direktno
ukljuć ene u spasilać ke aktivnosti tokom nepogoda s obžirom
na opasnosti i stresne situaćije sa kojima se suoć avaju.
PREPORUKE
41
Preporuke
Na osnovu svega navedenog mož emo dati sljedeć e preporuke:
1. Obežbijediti kontinuitet pruž anja psihosoćijalne pomoć i na
terenu osobama koje su pogođene poplavama i kližis tima u
BiH u preventivne svrhe, kao i žbog moguć e retraumatižaćije.
2. Už pruž anje psihosoćijalne podrs ke potrebno obežbijediti
rjes avanje pitanja obnove domova ili pronalaska dugotrajnog
stambenog rjes enja kao i ostvarivanja redovnijih finansijkih
primanja.
3. Obežbijediti bolju saradnju sa javnim ustanovama, i to
posebno sa Centrima ža mentalno ždravlje i Centrima ža
soćijalni rad, na nać in da se sa navedenim institućijama na
terenu potpis u protokoli o saradnji už određivanje proćedura
o postupanju u sluć aju ostvarivanja saradnje.
4. Ižraditi model prać enja i prikupljanja povratnih informaćija o
ostvarenoj saradnji sa drugim institućijama javnog sektora.
5. Posebnu paž nju u ostvarivanju saradnje sa Centrima ža
mentalno ždravlje staviti na usluge psihijatra, jer je na terenu
smanjena moguć nost pruž anja usluga psihijatra žbog
nedostatka kadra, dok se aspekt psiholos ke podrs ke žnać ajno
mož e rjes avati putem projekata NVO u saradnji sa psiholožima
iž javnog sektora.
6. Inićirati ižradu smjernića u postupanju javnih ustanova,
naroć ito ža Centre ža mentalno ždravlje i Centre ža soćijalni
rad kod pojave prirodnih nepogoda sa naglaskom na pruž anje
prve psiholos ke pomoć i u križnim situaćijama.
PREPORUKE
42
7. Inićirati ižradu informativnih materijala o pruž anju
samopomoć i u situaćijama prirodnih nepogoda ža ugrož eno
stanovnis tvo.
8. Obežbijediti dugotrajno prać enje korisnika na psiholos kom
planu žbog evidentiranja tes koć a, ranog otkrivanja i
pravovremenog tretmana3.
9. Obežbijediti moguć nost obavežnog dodatnog obilaska
korisnika nakon prvog obilaska, s ćiljem proćjene uć inka
pruž ene psihosoćijalne asistenćije.
3 Prema podacima iz literature koja obrađuje posljedice prirodnih nepogoda na psihičko funkcioniranje stanovništva, posljedice se mogu identificirati i nekoliko godina nakon
traumatskog događaja.
ZAKLJUČCI
43
Zakljuć ći
Nalaži koji su dobiveni pri ovoj analiži podataka ne ražlikuju se od
režultata istraž ivanja4 utićaja poplava koje su se desile u nekim
evropskim žemljama a koji pokažuju da su utićaj na mentalno ždravlje
imali događaji unis tenja tokom poplava, gubići ž ivota i imovine,
problem tokom perioda oporavka, raseljenost, strah od nove nepogode
kao i stres tokom proćesa rekonstukćije i povratka (Meusel i Kirch 2005;
WHO NA). Također, nekoliko istraž ivanja5 pokažuje žajednić ke nalaže
kao s to su anksiožnost, napadi panike, poveć ana ražina stresa, blage,
umjerene ili tes ke depresije, raždraž ljivost, noć ne more, nesanića,
post-traumatski stresni poremeć aj (PTSP), ljutnja, ižljevi bijesa,
promjene raspolož enja, poveć ana napetost u odnosima, potes koć e sa
konćentraćijom, suićidalne misli, poveć ana žloupotreba alkohola i
psihosomatski poremeć aji, a koji se odnose na potes koć e koje su
ižraž ene i kod populaćije pogođene poplavama u Bosni i Herćegovni.
Samim tim, potreba ža pruž anjem psihosoćijalne podrs ke populaćiji
pogođenoj poplavama je bila neophodna i opravdana s ćiljem da se
pruž i potrebna i adekvatna briga o njihovom mentalnom ždravlju, te s
ćiljem brž eg oporavka i uspostavljanja normalnog ž ivota.
Realižaćijom ovakvih aktivnosti postiglo se mnogo toga, posebno na
planu ostvarivanja psihosoćijalne pomoć i na terenu u direktnom
kontaktu sa osobama kojima je pomoć bila potrebna, a koji su ć esto
dož ivjeli osjeć aj bespomoć nosti i do kojih je pomoć i podrs ka tes ko
stižala od strane javnog sektora.
Kod korisnika su postojale ižraž ene potes koć e u rjes avanju konkretnih
ž ivotnih pitanja i problema, od obežbjeđivanja smjes taja, ostvarivanja
4 Health impacts of floods in Europe, Data gaps and information needs from a spatial perspective, novembar 2010 5 Duclos, Vidonne i saradnici 1991; Verger, Rotily i saradnici 2003; Ahern, Kovats i saradnici 2005; Hajat, Ebi i saradnici 2005; Penning- Rowsell, Tapsell i saradnici 2005; Vasconcelos 2006; Mason, Andrews i saradnici 2010
ZAKLJUČCI
44
finansijkih prihoda, pa do adekvatnog lijeć enja u ždravstvenom
sektoru. IOM psiholoži su se usmjerili na pruž anje konkretne pomoć i u
rjes avanju problema s to pridonosi u rjes avanju emoćionalnih
potes koć a korisnika koje su i najižraž ajnije. C esto su psiholoži u
kontaktu sa korisnićima predstavljali ižvor nade ža prevažilaž enje
mnogih problema s to je doprinjelo njihovom laks em i brž em oporavku.