Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije Institut za razvoj obrazovanja
UTEMELJENOST ZANIMANJA
INŽENJER/KA KEMIJSKOG INŽENJERSTVA
[Podloga za standard zanimanja]
2016.
Izrađeno u sklopu projekta
Sadržaj
1. STRATEŠKA UTEMELJENOST ........................................................................................................... 3
2. SEKTORSKA UTEMELJENOST .......................................................................................................... 5
3. ANALITIČKA UTEMELJENOST ........................................................................................................ 17
NAPOMENA: Analiza je rađena u sklopu projekta TARGET prema podacima dostupnima na HKO PORTALU (www.hkoportal.hr) u toku siječnja i veljače 2016. godine.
3
1. STRATEŠKA UTEMELJENOST
Predloženi standard zanimanja inženjer/ka kemijskog inženjerstva u potpunosti je relevantan za razvojne prioritete Europske strategije za pametan, održiv i uključiv rast – Europa 2020. Činjenica je da je ta strategija općenit dokument i da će dobar dio napisanog biti primjenjiv za mnoga zanimanja koja zahtijevaju visokoškolsko obrazovanje. Također je činjenica da dokument potječe iz 2010. i da ovaj standard zanimanja dolazi prekasno, ali – bolje ikad nego nikad. U standard smo nastojali uključiti općenito znanje i inovativnost kao važne komponente (pametan rast). Standard predviđa da dobro obrazovan inženjer kemijskog inženjerstva znade razvijati učinkovite proizvode i procese koji stoga ne opterećuju znatno okoliš (održiv rast). Također, radi se o zanimanju koje se uglavnom zapošljava u području kemijske i srodnih industrija gdje je Republika Hrvatska tradicionalno jaka i gdje se ostvaruju visoke stope zaposlenosti (uključiv rast). Standard zanimanja predviđa osobito izgradnju svijesti o potrebi promicanja partnerstva znanja i jačanja veza između obrazovanja, poslovanja, istraživanja i inovacija. Europa 2020 predviđa da države članice osiguraju dovoljan broj diplomiranih znanstvenika i inženjera te da usmjere nastavne planove na kreativnost, inovacije i poduzetništvo, što je sve u skladu s predloženim standardom zanimanja.
Elementi Sporazuma o partnerstvu za Hrvatsku za razdoblje 2014. – 2020. povezani s predloženim standardom zanimanja su poticanje istraživanja, razvoja i inovacija, potpora zelenom gospodarstvu, promicanje energetske učinkovitosti i, posebice, rast ljudskog kapitala i rješavanje problema nepodudarnosti znanja i vještina radne snage reformom obrazovnog kurikuluma te razvojem strukovnog obrazovanja i osposobljavanja. Naime, dobro obrazovan inženjer kemijskog inženjerstva upoznao se s metodologijom znanstveno-istraživačkoga rada u području kemijskoga inženjerstva, znade pratiti literaturu i prepoznaje nove trendove u kemijskoj industriji, svjestan je važnosti zaštite okoliša, znade vrednovati procese s energetskog stanovišta, spreman je odmah se uključiti u tržište rada, ali prema osobnim afinitetima i nastaviti osobni znanstveni i stručni razvoj na doktorskim, odnosno specijalističkim studijima.
Na vrlo sličan način je s predloženim standardom zanimanja povezan i Operativni program
Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020., gdje se spominju, primjerice, tematski ciljevi jačanja istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacija, promicanja energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije, zaštite okoliša i promicanja učinkovitosti resursa, promicanja održivog zapošljavanja i podrške mobilnosti radne snage i dr.
Predloženi standard zanimanja izrađen je u skladu s investicijskim prioritetom 10ii Operativnog
programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020. koji je usmjeren na poboljšanje kvalitete i učinkovitosti tercijarnog i ekvivalentnog obrazovanja te pristupa njemu radi povećanja sudjelovanja u njemu i njegova stjecanja. Standard je rezultat projekta „TARGET - Uspostava visokoobrazovnih standarda kvalifikacija i zanimanja u sektoru rudarstva, geologije i kemijske tehnologije“ koji je financiran u sklopu navedenog investicijskog prioriteta, specifični cilj 1: Poboljšanje kvalitete, relevantnosti i učinkovitosti visokog obrazovanja. Predloženi standard zanimanja je izrađen na temelju uključivanja svih relevantnih dionika te dokaza temeljenih na provedenoj analizi potreba na tržištu rada.
Od nacionalnih strateških dokumenata, Industrijska strategija Republike Hrvatske 2014. – 2020. posebice se opsežno bavi tzv. prerađivačkom industrijom, što je glavno receptivno područje predloženog zanimanja inženjera kemijskog inženjerstva. Strategija osobito prepoznaje neke djelatnosti prerađivačke industrije kao tzv. pokretače – ključne industrijske poddjelatnosti orijentirane prema izvozu. Prvostupnici kemijskog inženjerstva imaju osobitu recepciju tradicionalno u proizvodnji farmaceutskih pripravaka (C 21.2) i proizvodnji proizvoda od plastike (C 22.2). Od djelatnosti tzv. čuvara – velikih industrija usmjerenih prvenstveno domaćem tržištu ističu se prvenstveno različite prehrambene prerađivačke industrije koje će zaposliti određeni, manji broj inženjera kemijskog inženjerstva. Od djelatnosti tzv. upitnika – malih industrija pozitivnog trenda inženjere kemijskog inženjerstva zapošljavaju proizvodnja boja i lakova (C 20.3), sapuna i deterdženata (C 20.4), ostalih kemijskih proizvoda (C 20.5), pesticida i
4
agrokemikalija (C 20.2). Receptori inženjera kemijskog inženjerstva nalaze se i u tzv. problematičnim djelatnostima – tradicionalnim gubitašima, gdje se susreće proizvodnja osnovnih kemikalija (C 20.1), proizvodnja cementa, vapna i gipsa (C 23.5), proizvodnja celuloze, papira i kartona (C 17.1) i dr. te u tzv. poddjelatnostima bez utjecaja, gdje se osobito ističe proizvodnja osnovnih farmaceutskih pripravaka (C 21.1). Treba međutim reći se iskustva predlagatelja u dosta točaka razlikuju od klasifikacije prema nacionalnoj industrijskoj strategiji. Industrijska djelatnost koju strategija prepoznaje kao stratešku i koja je u najvećoj mjeri povezana s predloženim zanimanjem je proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i pripravaka (C 21). Osnovni strateški cilj, repozicioniranje identificiranih strateških djelatnosti na globalnom lancu vrijednosti prema razvoju aktivnosti koje stvaraju dodanu vrijednost, neutralan je prema predloženom zanimanju. Međutim, jedno od prioritetnih strateških područja, poticanje strateške suradnje industrije i sustava, znanosti i tehnologije obrazovanja (Prioritet 2) te njemu pripadajuća operativna mjera, sustav obrazovanja i znanosti prilagoditi potrebama industrije, savršeno je u skladu s ovim dokumentom.
Industrijska strategija spominje i šest prioritetnih područja industrijske politike EU. Od njih su za buduće inženjere kemijskog inženjerstva posebno važne napredne proizvodne tehnologije i bioproizvodi.
Od kratkoročnih ciljeva ističe se sljedeće: suvremeni studijski programi na svim će se razinama studija temeljiti na ishodima učenja i biti usklađeni s obrazovnim potrebama studenata i potrebama tržišta rada i društva u cjelini, a u skladu s Hrvatskim kvalifikacijskim okvirom (1.1), povećat će se prepoznatljivost sveučilišnih kvalifikacija i zapošljivost inženjera (1.3), omogućit će se povećana uspješnost studiranja postizanjem ciljane kvalitete nastave i definiranih ishoda učenja uz osiguravanje podrške studentima (2.2), svi elementi kurikuluma bit će povezani s definiranim ishodima učenja (2.5), daljnji razvoj STEM studijskih programa koji doprinose tehnološkom razvoju gospodarstva te razvoju društva i kulture (3.1), itd. Od s tim povezanih aktivnosti dovoljno je spomenuti samo jednu: Unaprjeđenje studijskih programa na temelju ishoda učenja te usklađivanje ishoda učenja sa stručnim i generičkim kompetencijama potrebnim za tržište rada i cjeloživotno obrazovanje (A.1.1.1.).
Popis strateških dokumenta
1. Europska strategija za pametan, održiv i uključiv rast – Europa 2020
Dodatni dokumenti
2. Sporazum o partnerstvu za Hrvatsku za razdoblje 2014. – 2020.
3. Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020.
4. Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020.
5. Industrijska strategija Republike Hrvatske 2014. – 2020.
6. Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije
7. Strategija poticanja inovacija Republike Hrvatske 2014. – 2020.
8. Strategija studija i studiranja Sveučilišta u Zagrebu
5
2. SEKTORSKA UTEMELJENOST
Ukupna radna snaga RH u studenome 2015. broji 1701408 ljudi. Udio sektora Rudarstvo, geologija i kemijska tehnologija iznosi 0,94 %, odnosno radi se o 15993 osobe. U tablici 1. prikazani su udjeli dvaju podsektora u navedenome sektoru. Podsektor Kemijska tehnologija, relevantan za predloženi standard zanimanja broji 10416 ljudi ili 65,13 % radne snage Sektora ili 0,61 % ukupne radne snage.
Tablica 1. Udio podsektora u sektoru Rudarstvo, geologija i kemijska tehnologija na razini RH
Naziv podsektora Šifra podsektora Udio u sektoru
Kemijska tehnologija 0320 65,13 %
Rudarstvo, geologija 0310 34,87 %
Svaki sektor sastoji se od pojedinačnih zanimanja i kvalifikacija, odnosno obrazovnih programa. U tablici 2. prikazani su rodovi zanimanja koji tvore sektor Rudarstvo, geologija i kemijska tehnologija. Rodovi 1 (vojna zanimanja), 4 (uredski i šalterski službenici), 5 (uslužna i trgovačka zanimanja) i 6 (poljoprivredni, lovno-uzgojni, šumski radnici i ribari) ispušteni su jer ne ulaze u sastav sektora. Razina kvalifikacije povezana je s vrstom posla, odnosno rodom zanimanja. Podaci na slici 1. govore kako je pojedina skupina rodova podržana odgovarajućim obrazovnim programima. Ukoliko nema podržanosti, može se zaključiti da na takvim radnim mjestima nema standardiziranih znanja i vještina te se one stječu isključivo radnim iskustvom. Normalno je da broj zanimanja nadmašuje broj obrazovnih programa. Na primjer, razina HKO 6 uključuje studijski program 1383 – Dodiplomski studij kemijske tehnologije koji pripada u Rod 2. Naziv roda je Stručnjaci i znanstvenici i on uključuje pojedinačna zanimanja, primjerice 2146217 – diplomirani tehnolog za organske sinteze, 2314369 – sveučilišni profesor kemijskog inženjerstva i tehnologije i sl.
Tablica 2. Zanimanja uključena u pojedine rodove u sastavu sektora Rudarstvo, geologija i kemijska tehnologija
Rod zanimanja
Naziv roda i pojedinačnog zanimanja
Rod 2 Stručnjaci i znanstvenici
Rod 3 Inženjeri, tehničari i srodna zanimanja
Rod 7 Zanimanja u obrtu i pojedinačnoj proizvodnji
Rod 8 Rukovatelji strojevima, vozilima i sastavljači proizvoda
Rod 9 Jednostavna zanimanja
6
Slika 1. Zanimanja i obrazovni programi u sektoru Rudarstvo, geologija i kemijska tehnologija, razvrstani prema rodovima, odnosno razinama Hrvatskog kvalifikacijskog okvira
Brojnost pojedinačnih zanimanja pod utjecajem je razvijenosti tehnologije i razine specijalizacije u nekom sektoru. Tako će industrijske djelatnosti u kojima dominira visoka razina podjele rada imati mnogo različitih, detaljnih zanimanja. Velika brojnost zanimanja ne znači da je sektor važan po sebi. O tome puno bolje govori broj zaposlenih s tim zanimanjem u odnosu na ukupnu radnu snagu. Broj pojedinačnih zanimanja navedenih u podsektoru Kemijska tehnologija iznosi 255 ili 6,18 % u odnosu na ukupan broj zanimanja u gospodarstvu koji iznosi 4124 (slika 2). Udio podsektora u broju zanimanja uvelike nadmašuje njegov udio u ukupnoj radnoj snazi, što dokazuje da se radi o tehnološki razvijenom sektoru.
Slika 2. Broj zanimanja podsektora Kemijska tehnologija u odnosu na ukupan broj zanimanja u RH
Prikaz brojnosti radne snage pokazuje potencijalnu snagu sektora i stvarno stanje na tržištu rada. Temeljem broja zaposlenih i nezaposlenih može se procijeniti veličina sektora. Kako je već navedeno, udio sektora Rudarstvo, geologija i kemijska tehnologija iznosi 0,94 %, odnosno radi se o 15993 osobe od čega podsektoru Kemijska tehnologija pripada 10416. Predmetni sektor, odnosno podsektor brojčano su razmjerno slabi. Tablica 3. daje udjeli zaposlenih, odnosno nezaposlenih po rodovima zanimanja u sektoru Rudarstvo, geologija i kemijska tehnologija u usporedbi s cijelom RH za 11/2015. Tablica međutim
28
57
166
4
18
1 1 00
20
40
60
80
100
120
140
160
180
ROD 1, 2 / HKO 6+ ROD 3, 4, 5 / HKO 4.2 ROD 6, 7, 8 / HKO 4.1 ROD 9 / HKO 1, 2, 3
Broj zanimanja
Broj obrazovnih programa
93,82%
6,18%
Zanimanja izvan podsektora
Zanimanja u podsektoru
7
pokazuje da su Rod 2 (stručnjaci i znanstvenici) i Rod 3 (inženjeri, tehničari i srodna zanimanja) znatno zastupljeniji u sektoru nego u gospodarstvu u cjelini što ponovo ukazuje na tehnološku razvijenost sektora. Rod 3 bilježi natprosječnu nezaposlenost i osjetljiviji je na posljedice gospodarske krize od ostalih rodova u sektoru. Podsjećamo – predmetni standard zanimanja odnosi se prvenstveno na Rod 2.
Tablica 3. Udjeli zaposlenih, odnosno nezaposlenih po rodovima zanimanja u sektoru Rudarstvo, geologija i kemijska tehnologija u usporedbi s cijelom RH za 11/2015
Rodovi zanimanja % zaposlenih
ukupno % nezaposlenih
ukupno % zaposlenih
u sektoru % nezaposlenih
u sektoru
Vojna zanimanja 3,15 0 0 0
Čelnici i članovi zakonodavnih tijela, čelnici i dužnosnici državnih tijela, direktori
3,6 0,02 0 0
Stručnjaci i znanstvenici 12,36 7,66 13,95 8,62
Inženjeri, tehničari i srodna zanimanja
18,38 15,14 32,2 53,18
Uredski i šalterski službenici 11,94 13,64 0 0
Uslužna i trgovačka zanimanja 17,47 19,86 0 0
Poljoprivredni, lovno-uzgojni, šumski radnici i ribari
2,14 0,97 0 0
Zanimanja u obrtu i pojedinačnoj proizvodnji
12,2 13,19 4,85 9,45
Rukovatelji strojevima, vozilima i sastavljači proizvoda
5,5 4,81 32,24 17,43
Jednostavna zanimanja 13,26 24,72 16,76 11,32
Razmatrati treba i udio sektorskih zanimanja u ukupnoj zaposlenosti (tablica 4.). Tablica pokazuje da je udio podsektora u zaposlenosti neznatno niži nego njegov udio u ukupnoj brojnosti. Brojke također pokazuju da je nezaposlenost žena znatn%o veća od nezaposlenosti muškaraca.
Tablica 4. Udio podsektora Kemijska tehnologija u ukupnoj zaposlenosti za 11/2015
Broj zaposlenih u podsektoru Broj zaposlenih u RH Udio podsektora u
zaposlenosti
Ukupno Žene Muškarc
i Ukupno Žene
Muškarci
Ukupno Žene Muškarc
i
8436 3766 4670 1416751 667318 749433 0,60 % 0,56 % 0,62 %
Više o spolnoj raspodjeli govore i slike 3a. i 3b. Mala brojnost zaposlenih ili nezaposlenih žena ne znači ujedno i da je njihova stopa nezaposlenosti niska. Dapače, malen udio ženske radne snage govori o teškom zapošljavaju žena u tom (pod)sektoru ili izbjegavanje tzv. „muških“ poslova. Ako postoji spolna neravnoteža pitanje je da li se radi o spolnoj diskriminaciji ili preferencijama pojedinaca. Prema navedenome, podsektor Kemijska tehnologija zapošljava podjednak broj žena i muškaraca, ali broj nezaposlenih žena znatno nadmašuje broj nezaposlenih muškaraca. Usporedba stopa nezaposlenosti u
8
podsektoru u odnosu na gospodarstvo u cjelini pokazuje da su veće stope nezaposlenosti u podsektoru posljedica uglavnom veće nezaposlenosti žena. Za predmetnu bi analizu bilo bolje poznavati još i stanje koje se odnosi na Rod 2 promatranog sektora ili podsektora, ali nam navedeni podaci nisu bili dostupni.
Slika 3a. Broj zaposlenih i nezaposlenih u RH u podsektoru Kemijska tehnologija prema spolu za 11/2015
Slika 3b. Stopa nezaposlenosti u RH u podsektoru Kemijska tehnologija prema spolu za 11/2015
Disperzija zaposlenih unutar nekog sektora po gospodarskim djelatnostima mjera je mogućnosti zapošljavanja. Što je veći broj djelatnosti koje zapošljavaju zanimanja iz nekog sektora, to je veća mogućnost prvog, odnosno ponovnog zapošljavanja, a bolja je i potencijalna mobilnost radnika na tržištu rada. Od ukupno 595 popisanih djelatnosti, 390 djelatnosti zapošljava zanimanja zastupljena u sektoru Rudarstvo, geologija i kemijska tehnologija, od toga 325 djelatnosti zapošljava muškarce i 299 žene (slika 4.). Prema navedenome, radi se o sektoru s velikom disperzijom što povećava šanse zapošljavanja. Disperzija je podjednaka za žene i muškarce.
4670
3766
8436
7911240
2031
0
1000
2000
3000
4000
5000
6000
7000
8000
9000
Muškarci Žene Ukupno
Zaposlenih u podsektoru Nezaposlenih u podsektoru
14,53
19,07
16,7314,48
24,77
19,4
0
5
10
15
20
25
30
Muškarci Žene Ukupno
Stopa nezaposlenosti ukupno Stopa nezaposlenosti u podsektoru
9
Slika 4. Raspršenost zanimanja iz sektora Rudarstvo, geologija i kemijska tehnologija po djelatnostima za 11/2015
Ključne djelatnosti za sektorska zanimanja su one koje zapošljavaju najveći broj osoba odgovarajućeg zanimanja. Na grafičkom prikazu (slika 5.) prikazano je deset ključnih djelatnosti za podsektor Kemijska tehnologija. Sektor obrazovanje je najzastupljeniji, ali ga je za predmetno zanimanje teško smatrati ključnim. Naime, zanimanje cilja prvenstveno na industriju, ne sadrži pedagošku komponentu, a zaposleni u obrazovanju su ili oni koji rade u visokom obrazovanju ili oni koji ne uspiju pronaći ipak nešto bolje plaćene poslove u industriji te se zapošljavaju u osnovnoškolskom ili srednjoškolskom obrazovanju, uglavnom kao profesori kemije, te naknadno stječu pedagošku izobrazbu.
Slika 5. Postotak zaposlenih u deset ključnih djelatnosti za podsektor Kemijska tehnologija, Rod 2.
595
595
595
325
299
390
0 100 200 300 400 500 600
Muškarci
Žene
Ukupno
Djelatnosti u sektoru Djelatnosti ukupno
10
Zapošljavanje u ključnim djelatnostima najvažniji je pokazatelj povijesne potražnje za sektorskim zanimanjima. Ako promatramo one djelatnosti u kojima sektorska zanimanja imaju visok udio, onda možemo zaključiti da će se potražnja za sektorskim zanimanjima također povećati, i obratno. Na slici 6. može se vidjeti dugoročno kretanje zapošljavanja zanimanja Roda 2 u odabranim djelatnostima s visokim udjelom sektorskih zanimanja. Može se zaključiti da postoji stalan blagi porast u obrazovanju i arhitektonskim djelatnostima i inženjerstvu, došlo je do pada potražnje za sektorskim zanimanjima u trgovini na veliko, a zaposlenost u proizvodnji osnovnih farmaceutskih proizvoda/pripravaka te u znanstvenom istraživanju i razvoju približno je konstantna.
Slika 6. Kretanje ukupnog broja zaposlenih u ključnim djelatnostima od 2000. do 2014.
Raspodjela broja ukupno zaposlenih, odnosno zaposlenih Roda 2 u podsektoru Kemijska tehnologija, po dobnim skupinama za 6/2014 prikazane su slikama 7a. i 7b. Za ukupno zaposlene, najveća je dobna skupina 45 – 49, nakon čega slijedi dobna skupina 50 – 54. Za Rod 2, najveća je također dobna skupina 45 – 49, a dobne skupine 40 – 44 i 50 – 54 podjednako su zastupljene. Dobna razdioba Roda 2 pokazuje razmjerno mali udio zaposlenih mlađih od 40 godina (< 25 %). Također, otprilike isto toliko zaposlenih umirovit će se u idućih 15 godina pa se očekuje povećana potražnja za stručnjacima predloženog zanimanja uzrokovana zamjenom radne snage.
0
20000
40000
60000
80000
100000
120000
140000
Zap
ošl
java
nje
u k
ljučn
im d
jela
tno
stim
a
Proizvodnja koksa i rafiniranih naftnihproizvoda
Proizvodnja osnovnih farmaceutskihproizvoda i farmaceutskih pripravaka
Arhitektonske djelatnosti i inženjerstvo;tehničko ispitivanje i analiza
Znanstveno istraživanje i razvoj
Trgovina na veliko, osim trgovinemotornim vozilima i motociklima
Djelatnosti zdravstvene zaštite
Obrazovanje
Proizvodnja kemikalija i kemijskihproizvoda
Proizvodnja prehrambenih proizvoda
Javna uprava i obrana; obvezno socijalnoosiguranje
11
Slika 7a. Dobne skupine ukupno zaposlenih u podsektoru Kemijska tehnologija za 6/2014
Slika 7b. Dobne skupine zaposlenih Roda 2 u podsektoru kemijska tehnologija za 6/2014
Mjesečne promjene broja zaposlenih, broja nezaposlenih, stope nezaposlenosti i stope zapošljavanja u odabranom periodu od 11/2014 do 11/2015 prikazane su slikama 8a – 8c. U promatranom razdoblju održava se stabilna potražnja za sve rodove i sve skupine zanimanja se održava (slika 8a.), uz blagi pad nezaposlenosti od ožujka 2015. zaključno sa kolovozom 2015. koji iznosi u prosjeku 3,6 postotnih bodova u odnosu na veljaču 2015. Stopa nezaposlenosti se u navedenom periodu nakon veljače 2015. smanjila i do razine od 16,3 %.
Slično vrijedi i za podatke za Rod 2 i sve skupine zanimanja iz podsektora Kemijska tehnologija. Najveće razine nezaposlenosti bilježe se zimi, što se tumači sezonskim karakterom nekih poslova. Nagli skok ukupne stope zapošljavanja u rujnu i listopadu, odnosno porast stope zapošljavanja u listopadu 2015. (slika 8b.) tumači se ulaskom nove generacije diplomanata Roda 2 na tržište rada i trenutačnim zapošljavanjem onih koji su tijekom školovanja imali stipendije ili su na drugi način ranije osigurali radno mjesto, a u manjem dijelu i završetkom sezonskih/zamjenskih poslova.
0 200 400 600 800 1000 1200 1400
65-69
60-64
55-59
50-54
45-49
40-44
35-39
30-34
25-29
20-24
15-19
Ukupno zaposleni
Do
bn
a sk
up
ina
Zaposlenežene
Zaposlenimuškarci
0 50 100 150 200 250
65-69
60-64
55-59
50-54
45-49
40-44
35-39
30-34
25-29
20-24
15-19
Ukupno zaposleni
Do
bn
a sk
up
ina
Zaposlenežene
Zaposlenimuškarci
12
Isti se trendovi nalaze i u podacima za Rod 2 i zanimanje diplomirani inženjer kemijske tehnologije u podsektoru Kemijska tehnologija. Najveće stope nezaposlenosti su zimi, a opaža se i nešto slabije izražen skok ukupne stope zapošljavanja u rujnu, odnosno listopadu (slika 8c.).
Slika 8a. Mjesečne promjene broja zaposlenih, broja nezaposlenih, stope nezaposlenosti i stope zapošljavanja za sve rodove i sve skupine zanimanja od 11/2014 do 11/2015
Slika 8b. Mjesečne promjene broja zaposlenih, broja nezaposlenih, stope nezaposlenosti i stope zapošljavanja za Rod 2 i sve skupine zanimanja iz podsektora Kemijska tehnologija od 11/2014 do
11/2015
Slika 8c. Mjesečne promjene broja zaposlenih, broja nezaposlenih, stope nezaposlenosti i stope zapošljavanja za Rod 2 i zanimanje diplomirani inženjer kemijske tehnologije u podsektoru Kemijska
tehnologija od 11/2014 do 11/2015
0
2000
4000
6000
8000
10000
12000
Bro
jno
st r
adn
e s
nag
e
Zaposleni
Nezaposleni
Radna snaga
0
5
10
15
20
25
Sto
pa
zap
ošl
java
nja
Stopanezaposlenosti
Ukupna stopanezaposlenosti
Stopa zapošljavanja
Ukupna stopazapošljavanja
0
200
400
600
800
1000
1200
1400
1600
Bro
jno
st r
adn
e s
nag
e
Zaposleni
Nezaposleni
Radna snaga
0
4
8
12
16
20
Sto
pa
zap
ošl
java
nja
Stopanezaposlenosti
Ukupna stopanezaposlenosti
Stopa zapošljavanja
Ukupna stopazapošljavanja
0
200
400
600
800
1000
1200
1400
Bro
jno
st r
adn
e s
nag
e
Zaposleni
Nezaposleni
Radna snaga
0
5
10
15
20
25
Sto
pa
zap
ošl
java
nja
Stopanezaposlenosti
Ukupna stopanezaposlenosti
Stopa zapošljavanja
Ukupna stopazapošljavanja
13
Mjesečno kretanje broja zaposlenih u podsektoru Kemijska tehnologija prikazano je slikom 9 za sva zanimanja, za zanimanja Roda 2 i skupinu zanimanja diplomirani inženjer kemijske tehnologije, koja je najrelevantnija za usporedbu s predloženim standardom zanimanja. Podaci postoje i po regijama. Tako na razini cijelog podsektora Slavonska regija bilježi rast broja zaposlenih, Primorska i Dalmatinska bilježe pad, a Zagrebačka i Varaždinska zadržavaju postojeću razinu zaposlenosti. Na razini zanimanja Roda 2 u podsektoru svaka regija bilježi blagi rast broja zaposlenih. Na razini skupine zanimanja diplomirani inženjer kemijske tehnologije u podsektoru sve regije bilježe rast broja zaposlenih, osim Varaždinske regije gdje on stagnira.
Slika 9. Mjesečni podaci o broju zaposlenih u podsektoru Kemijska tehnologija, ukupan broj zaposlenih, broj zaposlenih Roda 2 i broj zaposlenih diplomiranih inženjera kemijske tehnologije
Obrazovni obuhvat mjeri se udjelom polaznika sektorskih obrazovnih programa u ukupnom broju polaznika obrazovnih programa iste razine. Broj učenika i studenata koji pohađaju obrazovne programe iz nekog sektora/podsektora upozorava na interes mladih za sektorska zanimanja i kvalifikacije te oni predstavljaju ponudu radne snage koja dolazi na tržište rada nakon završetka škole ili diplomiranja. Što je broj polaznika nekog sektorskog obrazovnog programa veći, to je i važnost te razine kvalifikacije veća. Predloženo zanimanje odgovara kvalifikaciji 6+ po HKO, odnosno radi se o visokoškolskom obrazovanju. U ukupnom broju studenata, polaznici obrazovnih programa iz podsektora Kemijska tehnologija u ukupnom broju polaznika iste razine za 2012. čine 0,64 %, što je mali ukupni udio, ali otprilike odgovara snazi sektora.
Obrazovni se obuhvat za srednjoškolsko obrazovanje prikazuje za RH u cjelini i za pojedine regije (slika 10.). Veći obrazovni obuhvat upućuje na veći interes mladih za upis, a neizravno i na veću potražnju za zanimanjima koja trebaju takvu kvalifikaciju. Polaznici srednjoškolskih obrazovnih programa koji pripadaju sektoru ujedno su i potencijalni kandidati za upis odgovarajućih visokoškolskih studijskih programa. Obuhvat je nešto ispod udjela sektora u gospodarstvu, a razlika kandidata za upis se više nego namiruje iz gimnazijskih programa. Kvalifikacije su značajno dostupnije u Zagrebačkoj regiji. Spolna razdioba u toj
0
2000
4000
6000
8000
10000
12000
Bro
j zap
osl
en
ih
Zaposleni - dipl. inž. kem.tehn.
Zaposleni - Rod 2
Zaposleni sa sektorskimzanimanjima
14
regiji odgovara onoj na razini RH, a stanje je znatno raznolikije u ostalim regijama. Regionalni obrazovni obuhvat podsektora Kemijska tehnologija za SSS i VSS prikazan je i u tablici 5.
Slika 10. Postotni obrazovni obuhvat podsektora za SSS po regijama i spolu za 11/2015
Tablica 5. Obrazovni obuhvat podsektora Kemijska tehnologija za SSS i VSS u RH i po regijama u postocima za 2012.
SSS
Sektor SSS
Ukupno VSS
Sektor VSS
Ukupno SSS Udio u
RH, % VSS Udio u
RH, %
Zagrebačka 279 45.458 881 98.650 0,61 0,89
Varaždinska 10 12.078 7.394 0,08
Slavonska 12 27.512 24.888 0,04
Primorska 28 13.092 25.166 0,21
Dalmatinska 170 26.871 329 32.364 0,63 1,02
RH 499 125.011 1.210 188.462 0,40 0,64
Relevantni srednjoškolski programi za sektor su Kemijski tehničar i Kemijski laborant. Polaznike obrazovnih programa ovdje se promatra kao potencijalne kandidate za upis visokoškolskog studijskog programa kojima se stječe kvalifikacije za rad u predloženom standardu zanimanja. Potražnja se u tri posljednje školske godine ukupno smanjila za oko 10 % (tablica 6.). U zagrebačkoj regiji potražnja stagnira (promjena iznosi ±0,04 %). Primorska, Slavonska i Varaždinska regija bilježe smanjenje potražnje od 35 do 75 %, dok Dalmatinska regija bilježi rast potražnje za navedenim obrazovnim programima. Problem
0,68
0,51
0,57
0,52
0,38
0,57
0,67
0,45
0,62
0,38
0,44
0,56
0,69
0,57
0,52
0,64
0,32
0,58
0 0,1 0,2 0,3 0,4 0,5 0,6 0,7 0,8
Zagrebačka
Varaždinska
Slavonska
Primorska
Dalmatinska
RH
Udio u broju muških polaznika Udio u broju ženskih polaznika Udio u ukupnom broju polaznika
15
ovakvog prikaza leži u tome što on ne uključuje gimnazijske srednjoškolske programe, koji su ipak najveći izvor kandidata za upis u visokoškolski program koji odgovara predloženom standardu zanimanja.
Tablica 6. Kretanje broja polaznika obrazovnih programa po godinama, SSS
Obrazovni program
Naziv ustanove 2010/2011 2011/2012 2012/2013
Kemijski tehničar
Graditeljska, prirodoslovna i rudarska škola Varaždin
41 20 10
Kemijski tehničar
Tehnička škola Kutina 25 52 53
Kemijski laborant
Srednja škola Matije Antuna Reljkovića Slavonski Brod
15 12 12
Kemijski tehničar
Prirodoslovna tehnička škola Split 90 101
Kemijski tehničar
Prirodoslovna škola Vladimira Preloga Zagreb
265 253 226
Kemijski tehničar
Tehnička škola u Imotskom 131 49 54
Kemijski tehničar
Prirodoslovno grafička škola Zadar 27 15 15
Kemijski tehničar
Prirodoslovna i grafička škola Rijeka 43 22 28
Kemijski laborant
Srednja škola Valpovo 9
Ukupno 556 513 499
Potražnja za preddiplomskim sveučilišnim studijima te diplomskim sveučilišnim studijima na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije u Zagrebu stalno raste (tablica 7.). I poslijediplomski sveučilišni studiji te poslijediplomski specijalistički studiji bilježe stalni rast u potražnji.
Tablica 7. Kretanje broja polaznika studijskih programa po ak. godinama na FKIT, VSS (brojke van zagrada su s portala HKO, a brojke u zagradama su podaci iz Studentske referade na dan 20. siječnja 2016. – brojke su znatno više nego na portalu HKO i prikazuju realno stanje).
Vrsta programa
Naziv ustano
ve
2007/
2008
2008/
2009
2009/
2010
2010/
2011
2011/
2012
2012/
2013
2013/
2014
2014/
2015
2015/
2016 preddiplomski sveučilišni studiji
FKIT, Zagreb
35 (475)
398 (500)
448 (570)
438 (592)
533 (670)
515 (742)
(792) (862) (840)
diplomski sveučilišni studiji
FKIT, Zagreb
0 36
(64) 117
(153) 155
(175) 163
(157) 137
(170) (197) (178) (228)
16
poslijediplomski sveučilišni studiji
FKIT, Zagreb
2 137 127 172 186 200
poslijediplomski specijalistički studij Korozija i zaštita
FKIT, Zagreb
0 (9) 8 (12) 7 (16) 15
(13) 15
(11) 8 (8) (8) (8) (8)
ukupno 37 579 699 780 897 860
poslijediplomski specijalistički studij SuZ
Ekoinženjerstvo (94) (112) (133) (116) (96) (91) (66) (56) (46)
17
3. ANALITIČKA UTEMELJENOST Stopa nezaposlenosti u podsektoru Kemijske tehnologije u dvogodišnjem razdoblju (siječanj 2014. – studeni 2015.) pala je s 26,1 % na 19,4 %. Njezina varijacija u dvogodišnjem razdoblju većinom prati kretanje ukupne stope nezaposlenosti, ali s manjim oscilacijama. Smanjenje stope nezaposlenosti posljedica je i porasta broja zaposlenih, ali većinom posljedica pada broja nezaposlenih u podsektoru, s 2800 na 2030. Ako se gleda skupina zanimanja diplomirani inženjeri kemijske tehnologije, prehrambene tehnologije i biotehnologije (rod 2 NKZ-a, po HKO portalu u podsektoru nema zanimanja koja se svrstavaju u rod 1), koja odgovara zanimanju inženjer/inženjerka kemijskog inženjerstva, stopa nezaposlenosti je primjetno manja (u prosjeku 12,60 %), i primjetno je niža od ukupne stope nezaposlenosti (u prosjeku 20,67 %), ali nije vidljiva tendencija pada nezaposlenosti. U promatranom razdoblju ukupan broj zaposlenih ove skupine zanimanja je stabilan, što ukazuje na kontinuiranu potražnju za njom. Zbog razmjerno kratkog promatranog razdoblja, na oscilaciju stope nezaposlenosti utječe ulazak novo-diplomiranih inženjera na tržište rada koje je posebice izraženo u rujnu i listopadu, kad se javljaju i lokalni maksimumi u stopi nezaposlenosti. Na temelju opisane stope nezaposlenosti vidi se da postoji stalna potreba za stručnjacima u skupini zanimanja koja odgovara zanimanju inženjer/inženjerka kemijskog inženjerstva. Ako se gleda zaposlenost po djelatnostima, u glavnim djelatnostima za sektor Kemijske tehnologije (Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda, Proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda) broj zaposlenih ukupno i sa sektorskim zanimanjem u blagom je padu. Rast ukupne i sektorske zaposlenosti pokazuju djelatnosti koje imaju razmjerno mali udio sektorskih zanimanja: Proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i pripravaka (4,6 %), Skupljanje, pročišćavanje i opskrba vodom (3,1 %), Znanstveno istraživanje i razvoj (2,4 %), Proizvodnja proizvoda od gume i plastike (2,3 %), Skupljanje otpada, djelatnosti obrade i zbrinjavanja otpada, oporaba materijala (2,0 %) te Obrazovanje (0,5 %). Za očekivati je da će poslodavci u tim rastućim djelatnostima prepoznati zanimanje inženjer/inženjerka kemijskog inženjerstva kao jedno od ključnih za obavljanje djelatnosti, te da će u budućnosti porasti potražnja za ovim zanimanjem. Također, dobna razdioba stručnjaka i znanstvenika (Rod 2) u podsektoru pokazuje razmjerno mali udio zaposlenih mlađih od 40 godina (< 25 %) a otprilike isto toliko zaposlenih umirovit će se u idućih 15 godina. Stoga se očekuje povećana potražnja za stručnjacima zanimanja inženjer/inženjerka kemijskog inženjerstva uzrokovana zamjenom radne snage.