Download - Autogeni Trening 1x1 -Dr.med. Hannes Lindemann

Dr.med. Hannes LindemannAUTOGENI TRENING

sima medicine,

imaju psi -

s jedne strane i sve slabije tjelesne aktivnosti sdruge, po

ikada ranije.Prije ili kasnije dolazi do smetnja kojepotkopavaju posljednji osta

kojega ne mogu prekinuti ni najbolji lijekovi.Ostaje nam autogeni trening (AT) kao idealnametoda, ako ne za potpuno ozdravljenje a onobarem kao mo

- -

-pokusi. AT je znanstvena metoda kojom se

prenijeti na tijelo. AT je, dakle, utjecanje natodu

postavku datrenira i da se koncenAko

Tvorac AT-a je profesor dr H. C. Schultz.Umro je 27. rujna 1970. nakon dugog

bi od 86 godina. Otac

govorio da se njegov otac trudio da izgradi

je ostao vjeambulanti za hipnozu, razvio je auto-geni

dine mogaokom monografijom

napetosti uz k

ka

potreba za AT-prije.

ljude, da brzo predahnu i okrijepe se, davodnu sposobnost, a

sindroma, stanja iscrpljenosti, nesanice, stanjatjeskobe i uznemirenosti (ako nisu odraz istin-

vanredno isvestrano primjenljiv bilo sam ili ukombinaciji s drugim psiho-terapeutskim

13

Predgovor

vjek se mora -

tvorne i druge organizacije - i sam brinuti

od

predavanja na srednjosvi vodiobrazovanje. Isto tako nemaju medicinsko obrazovanje ni sve one

-

tre lud-

-tima jasne upute i propisujeim kako da ptreninga.

15

U MEDICINE - broj bolesnika se i dalje

p

eve

U mnogim se pogonima strojevi ne mogu kretati punom

M -ali on, osimtoga, i sam sebi natovaruje nepotrebne tezdravlju. Natjerava sam sebe i svoju okolinu pa i sebi i njojpostaje teretom.

Prije ili kasnije dolazi onda do smetnji koje potkopavaju

dati probiti ni najboljim lijekovima. Bez obzira na to radi li se ovegetativnoj distoniji koju narod jednostavno naziva nervozom,

odnosno o smetnjama u vladanju u smislu neuroza, o takozvanimbolestima civi-

Ovdje se autogeni trening (AT) nudi kao idealna metoda, kao

Znanstvena metoda

Mnogi ljudi imaju nejasneljaju na

--pokuse. Drugi

obavljaju to na sportskim igra h zna da se

je u

-kako n -koncentra

-- uz pretpostavku da trenira i da se koncentrira na mir i

-a uzmogne osloboditi briga i

17

problema, probit

AT-nekoliko godina. Sami su svladali boli i tjelesne nedostatke,

sam ih sam, z -

utjecanja na samog sebe razusmjereno i sistematski primjenjuje.

Pokus izveden na samom sebi

ablanci, upoznao sam ondje

bez ikakvih zaliha hrane i pitke vode odjedriti preko Atlantika.u tvrdnju, da brodolomci

mogu piti morsku vodu.

-vrgnem

Ratzeburgu, a kasnije i - sam samcat -- na Atlantiku.

Zanimali su me i drugi problemi brodolo-maca, na primjerproblem prehrane, ona otvorenom moru. U ono su vrijeme sigurnosne mjere za

posadu i putnike na brodovima bile nedovoljne. To sam dobro

enje u Liberiji,

obale, takozvani kru-kanu. U toj sam orahovoj ljusci godine 1955.

nom cilju, otoku Haiti, sestrinskoj republici

tvorenommoru, ali jedna mi stvar nije uspjela: nisam uspio ovladati

ma vezanim uz takvu plovidbu. Za nju sam

nisam pripremio. Uslijed toga sam zapao u krajnje opasnu krizu

sam sebe pitati kako bi se moglo utjecati na psihu, p

da to mnogi ljudi nisu mogli shvatiti. Ne bi imalo smisla da sam

Na temelju svojih iskustava s kanuom uspio sam sklopivi

19

prebrodim tu pustolovinu. Sad je sve ovisilo jedino o meni.

za taj plan, pa ni mo

--

kadar izvesti. Mora poznavati granice, svoje vlastite i one svoga- vjera u

ostvarenju; to vrijedi za svaki pothvat. Osim toga, pozitivnije snage.

Uspjelo mi je

Nak -a koji

rano po podne, trenirao na pro

- dok hoda, sjedi, jede, u svim

identificira se s njim, tako da mu ono postane drugom prirodom i

moto po

dati put. Uvijekiznova svijest kako bih u snu ili kao

Za vrijeme plovidbe preko oceana taj mi se moto automatskiuvijek ponavljao kad je trebalo svladati neku krizu. Pogotovuonda kad sam se prvi put izvrnuo, upravo me je osupnulo kad je

potreslo i gotovo opojilo.

ihovom sam

halucinacije napale.Ta su mi gesla za vrijeme najopasnijih sati plovidbe djelovala

zoru uspio okrenuti.

21

Kako duboko mogu biti takva gesla usidrena u podsvijesti,

Pravac: zapad!

bih ma i najmanje skrenuo s kursa prema zapadu, trebalo je u

ac i

spavao.

olujni pasatni vjetrovi, pa sam zbog nespavanja bio gotovoka o

1.

iz dubine moje podsvJednom sam najjasnije vidio nekog Afrikanca i - -

-- -

probudila pa samsmjesta pogledao na kompas da ispravim smjer plovidbe.

sugestije.premio za

moja gesla djelovati kasnije na moru. Pa upravo na tom primjeruiko ona mogu pomagati i kako pod

1 West - (Op. prev.)

preventivu. - -

1

sjed

slana voda. No to je imalo i druge razloge. Tko se autogeno

-

- da u

1 Seelenverkdufer: tako se naziva(Op. prev.)

23

reakciju.

preko oceana, a za vrijeme mukotrpne plo-a sam bar

pustolovinu. Nje stigao prijeko. Pa-om, neke se

autogenom treosobitu milost, a istodobno i kao obavezu.

prij

sam sam sebi prije odlaska. Za vrijeme plovidbe to mi je uvjerenjeomo

neke odluke - odvagnuo sve okolnosti- mora iz misli istjerati sve sumnje i sva okli

Napoleon je jednom r

Ako smo, dakle, razabrali cilj, krenimo ravno naprijed. Veliki

iz-

bati, apogotovu nas ne smiju navesti na to da odustanemo od pothvata.

uspj

puta utuvljivati u svo

samo tolikopre - i to upravo kod AT-

sam uvijek imao jedinicu iz mate

dovoljno jednostavno protuma

vidimo kod ljudi koji mucaju. Kod posve malog djeteta su

gube, ali kod nekih traju malo dulje. Ako se sad poremeti

na primjer-

dovode do govornih smetnji: hipnotizirani mucavac govori bez

-te-uznapredovale. Neki su

uvijek normalne slike,

pravilnog postupka, te sam mu mogao obstoje obrnuto. Nakon toga sumeditiranja.

Wilhelm von Humboldt (1767-1835) rekao je jednom vrlotrati sramotom

2 9

-o je

Postupati tako kao da...

htjeli biti, veoma je stara. Vjerojatno su je uvijek iznova

Kant spominje da se prema brigama - i

mora se vladati i kretati tako kao da je potpuno slobodan i

sve dotle dok nam ona ne postane drugom prirodom.

vnije i najjeftinije

-genim treningom, svatko

-1882.)i Prentice Mulford (1834-1891) je neumor

e nedostatke i slabosti, ne obaziri se

se odnosi prema svom tijelu kao alatu duha u svim njegovim

3 0

bolesnika vezanog za postelju, pa ni onda ako ti je tijelo prolazno

bila potaknuta da se potpuno razvije

To se i kasnije neprekidno iznova ponavlja u brojnim

AT-Svakako bismo trebali nekoliko puta dnevno, pogotovu u oso-bitim situacijama, ispitati jesmo li se zaista opustili i vladali se

--19. pr. n. e.) prastara je. I zaista:

mogu obo su bolesni. Nije li onda

-1836) u predgovoru

voljomovlada svojim bolesnim osjemi namjeravamo provesti.

3 1

autosugestije.Misli posjeduju snagu ostvarenja. Slobodan je samo onaj koji

osjetimo

(1871-

orijentirani ljudi rijetko oboljevaju, a ako jednom stvarno obole,

be su gore od raka

utvaranja. Poznajem mnoge ljude koji su nakon dugih godina u-

z -u. Prema

Pokus s njihalom dokazuje koliko je organizam promislima.

3 2

Pokus s njihalom

1 5 do 30 centimetara

vodoravnom crtom razda se pri tom

ndi izvoditi

prema njemu, moramo vrlo intenzivno zamisliti taj pokret. Pri

3 3

o

zivno

promatraju pokrete njihala nego ako pokus izvode sklopljenih

kojih nismo svjesni.

godinama mogu kupiti u trgovinama. Navodno se po

tih pitanja.znati treba

je postavio njihalu dobio je odgopokusa za odg

bio (to je ustanovljeno promatranjem nakon pet godina).rugih pitanja dobiti i takve odgovore

drugome da je njegova

2.34

u

njima je pisao Albert Schweizer. U zapadnoj Africi, ali i u nekim

T

skimpravilima. Za vrijeme mog boravka u Lambareneu pripovijedaomi je Schweiz

a

-

-

dara i zato bio stavljen

2.35

glavu, imao na kne

od straha.

radnika zabunom zatvorili u automobil-hlad-je hladmrtvog i to sa svim simptomima smrzavanja. Pri rekonstrukciji

smrzavanja - pa se tako i dogodilo.

pravke na dalekovodu.

estu mrtav. Pri analizinezgode ustanov

Bez obzira jesu li ta tri nesretnika - a oni su ovdje spomenutiumjesto brojnih drugih - umrli zbog autosugestije ili od straha,njihova je smrt svakako bila psihogene prirode.

Novo znanje, nova nada

bama umiranje odgodi.

-

izgubio vjeru.astitom sna

objavljenoj godine 1928. u Jeni, opisao je C. Hamburger brojna

2.36

lij

iznenada bolesnica preselila u drugi stan, a njezini novi znanciuzdrmali su u njoj povjerenje u metodu tak

AT-apredstavlja najdjelotvorniju silu u borbi protiv na

-sve su to

To nam dokazuju sudbine brodo-lomaca. Cak i pokusi provedeni

ugi zajedno

bazen s vodom, oni su uginuli mnogo kasnije od ostalih.

2.37

ninga - aliu posve drugom obliku. Pozitivna iskustva i iskrena pripravnost

sebe ili zbog drugih. Ne samo da bi oni sami morali napeti svu

psihohigijenska nastojanja. AT je djelotvorna metoda da se ovdje

- -rali bismo bar

nastojati da to pomognemo.U psiho-socijalnom pogledu smo tako nezreli, tako

-genimtreningom. No bez obzira na to radi li se o rukovodiocima ili otajnicama, o pripadnicima slobodnih zvanja ili o radnicima, svi u

samo katastrofalno velik manjak prilika da provedemo autogeni

m volje, morale bi aktivnije po

2autogenog treninga

Johannes Heinrich Schultz

TVORAC AT-A JE PROFESOR DR DR H. C. SCHULTZ. Umro je 27. rujna od 86 godina.

upozoravao na to da se njegov otac trudio da izgradi nauku o

U mladim danima su Schultza - svojoj- njegovi drugovi u igri

Frankfurtu. Za vrijeme jednog- konkretno o hipnozi -

39

obrtniku na hrbat ruke metalni novac i sugerirao mu da je taj

-crvenjela niti

bezbolni mjehur koji za nekoliko sati opetSchultz dosjetio da za vrijeme prve hipnoze nije opozvao

knjigu

-

otvorio u Ber

Ti su njegovi radovi u prvom redu dali vrlo vrijedne poticaje

metode AT-a koja je neraskidivo povezana s njegovim imenom.

0 porijeklu AT-a

medicine koju danas po

-nom godine 1920, razabire se osnovna koncepcija AT-a. Osobe s

40

U

- jednako kao kod AT-a -- o-

(prema Kraepelinu).Sad se radi o tome, rekao je Schultz sam sebi, da bolesnici

je prema

sebi

je napetosti uz

izdanja, a i prijevodi.sao je

Schultz o tome da se mnogi nepozvani ljudi iz pomodnih razloganingom da bi kod sebe ili kod

trebnije. Danas ponovo govorimo o modi, a pri tom neuzimamo u obzir koliko su veliki zahtjevi i kako je veliko

vrijeme kad za njom vlada potreba. Tako je stigao i AT. Posvuda

41

geni

neutralno odnosi prema nekoj stvari, ali bolje je ako se premanjoj odnosi pozitivno. Treba pretpostaviti da za nju postoji

lje nego da sjedi ovdje,

stitojindividualnosti, ali nerazvijena sposobnost identificiranja. Slabo

-a

prikladniji za AT od nemirnog, nervoznog, aktivnog i nepovjer-

--

42

metode ili jednog medikamenta dokazuje nam takozvaniplacebo-efekt.

Placebo je preparat bez djelovanja, prividni lijek. Dajemo gaumjesto kakvog djelotvornog preparata na koji je vanjskim

pravom lijeku, govorimo o dvostruko slijepom pokusu. Prilikom60 posto

ivna djelovanja placeba. Pozitivno

glavobolje.-

vlastitoj sklonosti pasiviziranja i prihvatiti to stanje.

-om.

sustavno-uspjeha u granicama

nosti udionika bolje je

voljnije.

trening je apsolutno potreban.I -

nuta, vara sam sebe. To

jutarnjeg t

To geslo moramo sami sebi govoriti i onda ako po podnetreniramo u uredu, odnosno na radnom mjestu gdje bi bilo

vjek koji trenira nema na raspolaganju posebnu

se slo

internom gimnastikom, autogenim treningom kako bih zaustaviodaljnji razvoj moje boles

sjedio u

jednom. Ostavite me bar za to vrijeme na miru kako bih se mogaopotpuno usredo

svoju individualnost.

treninga.

Svakog dana deset minuta

bu otprilike

jednom dnevno.

geni trening. Ako smoneposredno prije treninga pili kavu, op

du va pre

-u, to tati- psi

laju, ali karavana prolazi.

.

-

prema tome ne smijemo nagnuti naprijed. Glava labavo visiprema naprij

rivati jer

njavaju s natkoljenicamakut od 90 stupnjeva pa dakle stoje okomito na tlu.

dosad sam otkrio samo jednog koji je radije

raju ostatiotvorena.

zauzeti bilo gdje da se nalazimo i u svako vrijeme.slon stolca.

stolici.

druge -da se udobmalo uzdignuta. I u tom stavu su ruke blago svinute u laktovima,

49

podmetnuti jastuk. Ako

napetosti.ljena

petosti i

trenirati AT i leki put

uspjeh.

da li se osje -govi odnosi prema okolini

-one

Bez obzira n - u

vaka

pretjerane napetosti.

vog pravcatog

napetosti. Time donekle djelu

Julius Fast na kratku fo

ces, ipak

- da bismo kao usporedbu po-segli za poznatomslikom iz sporta -

Ratkliff da pretjerano optere

nam po-

- polagano tumaranje po prirodi, temperagimnastika -

i i izmjena u vrstizaposlenja - na primjer, zamjena rada s hobijem i obratno -

--u -

-i zbog pomanjkanja vremena. Metodom

AT- stitom interesu i neprekidno je

dozrije i.znaje da ne

samo smeta. Autosugestija se mora odvijati bez napora volje. Tkoti upravo

zaboravljanje samog sebe. Ono nam osigurava uspjeh umulirao je je

- -

5 4

- -

prvoj formu

-nismo osjetili, ipak moramo provesti opozivanje.

Gesla (formule) za opozivanje glase:

koliko putanapnu i opuste. Koliko sam mogao zapaziti, djelovanje je jednako

jamo. Opoziv ne djeluje uvijek

ruku i duboko di- staviti

kama

pravilno opozvana.vanje, to

zvati. U

ostavimo samoga - u stvari samo zato da bismo opozvali geslo.

6 X )

rekao da formulu posve tiho izgovara sam za sebe. Ali na krajuvarao.

nom pojave ideje, misli iU

zaU t

5 6

U

Vrijeme u toku ko

prilike 5 sekundi. Ta

8 puta -jevaju zajedno otprilike jednu minutu.

prekidamo je i opozivamo.mule

tek nakon tri do

pomoglo. Mog

-

dimo redovito kroz deset

Pojave li se i najmanje

odmah opozvati.

Nova formula glasi:

X J

X) (i X J

X )

X) -12 X) Opoziv:

ostvarenje. For

5 8

i jasno sve dok naposljetku ne bude dovoljno da samo pomislimonje posljedica popuObratno, hladzako

neodvijaju stvarne tjelesne promjene i da se pri tom, dakle, ne radi

g

priliv krvi.Osjetljivim specijalnim termometrima uspjelo je dokazati da

niska.-u pa se

dobno zagriju mokre i hladne

Vegetati

nim vlaknima da se stanje

skupinu. Ako je, dakle, popustila napetost jedne ruke, dolazi

z tih prijenosa utjecaja forbi mogle djelovati. Prema tome je potpuno pravilno ako

pokreta postoje zakonski odnosi. Uostalom, to je bilo oduvijekpoznato.

Generalizacija

Osljuju i u drugoj

o

-osim u desnoj ruci (odnosno u lijevoj, -

voj polovini tijela, notavom tijelu.

- osobitodjeca i omladinci -

javinaprije u onoj ruci na koju smo se koncentrirali. To nije toliko uvezi s generalizacijom koliko s faktorima koji se ne mogu uvijek

Kod nekog se protu,

menuta ta

6 0

u rukamaobzir

- -

pravom pripominju da bi odma

zabunu pa su se najprije koncentrirali na jednu, a zatim na drugu

-mogli ubrojiti i dosad navedene formule. To posebno vrijedi za

generaliostvari -

bojao da bi se sudcoueizam, autosugestiju

tvornog

ljavanje topline

narne sudove. Uslijed toga dobiva srce

rivanje srcao to uvjerljivo

tim, ipak ostali kodSchultzove sheme.

--

kazuju, no ipak su, sve u

6 2

sam izvo

-

Na tu formulu reagira srce izvanredno osjetljivo, tako da

vore stare

ce; srcemi je stalo od prepasti; to me je predbacivanje pogodilo u srce;

srce mi poskakuje od radosti; kamen mi je pao sa srca; ta me jevijest pogo

ljivo prvo

sisaljke. Ali srce je - - tako

moglo vjerovati kako je ono sje -

tek pri

kakve dramaidentifi - dobio je

smicalicama da ga prizovemo u svijest. Svoje srce mo

da bilo osje

6 4

glasi:

X j

X )

X )

X )

X )

X )

- duboko disati -

dionici daostaje mir

Nova formula glasi:

cati.Naprotiv, disanje bi se trebalo razviti samo po sebi pa bi mu se

namjerne pokrete disanja, svjesno disanje. Zbog toga je Schultzodabrao kao pot-

6 5 i

to su je izmislili

To nam pok

volumen udisaja.

brojne ljude s osjetljivim vege da nije posve sigurno da formula za

-

X )

X )

X ) .

X )

X )

X| o .eP._0

X )

X )

- duboko disati -

6 7 i

pleksus solaris ili

-pljujem otroitd.

6 9

spontano isprazne. Naprot

zatim jelo.-novnice

osjeti nmanje osjetljivo. Tko i dalje sum

-

U toku posljednjih stotinu godina mnog

1

-

u koju je potajnozaljubljen.

uje u

te iste osobe -

A1

(Op. prev.)

7 0

-a

da u

a drugom dotaknimo pupak, u

-

gornjem dijelu trbuha. Katkad im se zagrije

je odstranjen da bi se vid

JednjakAorta

spletse toplina najprije osjetiti upredjelu bubrega.

Ako se i nakon dva tjedna

-

izdi-gornjeg dijela trbuha;da nam jarko suncesije na tijelo; da smo

eludac

ili da nam toplina iztermofora prelazi ugornji dio trbuha.

sebi autogene

stanke pri izdisaju. Topogotovu vrijedi zaosjet topline ugornjem dijelu trbuha.

rijetko izmijeniti u

i program treninga, dakle, glasi:

X )

splet

Bubreg

X )

X )

X )

X )

X )

po glavi; obo

bolju, a u prvom redu napadaje

nesvjestice.

X )

X )

(otprilike 6 X)

(otprilike 6 X)

X )

X )

do 30 X ) - duboko disati -

Dok sigurno ne ovla

- -

- dobro disati -

Zapisnici

-svojim zapisnicima po kojima kasnije listaju kao po obiteljskim kronikama.

Evo kako je neki 33-1.

2.m brzo zaspao a da

tio te

14-

- redovito- jek, za tren oka. Generalizacija mi

tog us I kod satoplinu.

sam, nisam po

akasnila, ali naposljetku je sve dobro uspjelo.

--

-a. Jutarnjai poautosugestivno ge

am sigurno

prostoru.99. dan: Sve u svemu, s AT-

i urazgovoru s agresiv

da je mi

izvaci iz zapisnika.

-sposoban da trenira, a k to

dvostrukom pogledu.

nesistema-ruju da je dovoljno da jednom

dnevno v-

nimalo brinuti.

dovoljno jasno pro

- to je stara mudrost mogu

bi nam autogeni trening postao unutarnjom potrebom.

3za zdrave ljude

AT ONA VELIKA SKUPINA LJUDI kojise ne -

je razjasnimo pojam

steknemo? Ili bi se taj odgovor mogao prot

Iz takozvane Midtown-Mannhattan studije proizlazi: 60 posto

im smetnjama

socijalnih skupina jednog velikog podu

Na poticaj badensko-

10.187 pregledanih nisu bile potrebne nikakve medicinske mjere.Ostalim pregledanima (68 posto) moralo se savjetovati da se

ustanovljene su nove, dotad nepoznate bolesti, a u skupini

o

-da se taj v

Na svaki

profesor M. Schar, ravnatelj Instituta za preventivnu medicinu-

dataka za

i presuda radnog suda

nikotina dolazi do smetnji

80

gledu prekida radnogodnosa.

sljedice

pogotovu ako se radi o ponov

njegova pri

u skladu

svih zdravstvenih pravila, osim ako njegova pedantna savjesnost

-

- stati

To pogotovu vr vim

ciju zdravlja Svjetske

Zdravlje je tjelesno, psisamo odsutnost

-a nam katkada

pogotovo nije iden

i jeste- san.

- sposobnost da se uskladi odnos sa samim

-

samom sebi. Takvo zdravlje prslobodu od stra

svakome odnosi slobodno i naklono

-higijenu,

psihohigijenska na-

stolovina dokazala koliko pri tome

svojih roditelja i oko ranja u zvanju i u braku, teoskudicu u starosti. Mali uzroci, sporedni uvjeti mogu upravo u

i sistematski autogeno trenirali - svijet bi postao malo bolji, aci ugodniji.

trenirali, morao bi svijet iznutra ozdraviti. Jasno je da time

tome

autosugestivne zamisli

84

Ljudi koji autogeno treniraju

kojoj je bio podvrgnut onaj obrtnik. Schultz mu je u hipnozia hrbat ruke

nastavlja se i dalje pa djeluje post-

Ako, dakle, potpuno besmislena i nemotivirana sugestija

tivirana od- bar tako

bismo mogli povjerovati. No stvari se ipak ne odvijaju

(1772miloj volji.

Svakog smo dana izvrgnuti sugestijama. Ruski neurologVladimir Behterev (1857 1927) rekao je jednom za sugestiju da

sugestije. Svijest nema s time nikakva posla. Sugestije su ukrajnjoj liniji uvijek autosugestivne. To isto vrijedi i za hipnozu.

mjestu smetala i da na novom bolje izgleda.

-1936),izvanredno intenzivno djelovanje takvih sugestija zasniva se na

je aktivnost smanjena. Ni danas ne

86

vrijeme hipnoze.I

-a udubimo u sebe i ako k tome, kako se to redovito

Schultzovom treningu, odaberemo vrizaspati. Pri tom automatski zapadamo u stanje izmijenjene

svojstva s hipnozom.sugestivne

zamisli katkad djeluju i bez velikih priprema. Ljudi koji su jedrili

su i mnogi borci na frontu u prvom svjetskom ratu: privatra utihnula, probudili bi

mogu trgnuti iz sna -

stoga

sata pogledavali na budilicu.

U vrijeme kad sam radio kao asistent u jednoj ham-

minuta spavao. Nikad se nisam odvezao predaleko, pa ni kasno

mjeseci s uspjehom primjenjivao, psamo jednom. Onda je to glasilo ovako:

-

za 25 (2-5 X ) -

za 25 2-5 X) Toplina

za 25 (2-$ X )

-

za 25 (2-5 X )

Tijelo strujno toplo -

za 25 (2-5 X )

za 25 (2-j X )

bacio samzapadanja u san, bila vrlo

djelotvorna.

-

za 25 -

sebi

88

-gestivnim zamislima AT- -

izjed

dijagnozu.

uju organske funkcije. Kod

Tako je jedna 39-og sata da joj je to sada

Neki 55- eda su se njegovi napadi migrene, od kojih je patio od rane

uzimati tablete.

stiti snagu

zamislima (geslima).stiti za

-- toplina - -

(tijelo) prelijeva toplina -

moraju biti upravo

dualni

time da autosugestivne zamisli pove-Neki ih radije povezuju s kucanjem srca i to tako da sebi prisvakom otkucaju usade po jedan slog iz gesla (zamisli). To naspod

srca i tako postaju dio onoga koji moli.- na primjer buka -

se prodre u podsvijest.

gestivne zamisli, gotovoautomatski odvojiti refleks: mir - - toplina. Ne samo to:

novnih formula. On-gestivnih zamisli. Za

jeme

sudionic

lako shvatljivim sti

Koje autosugestivne zamisli najbolje djeluju?

U tom pogledu daje vrlo iskusni psihoterapeut Klaus Thomasiz Berlina brojne upute. Prva preporuka glasi:

Autosugestivne zamisli moraju biti kratke.

-apovijedi ima svojih prednosti kao

jaca. Samo je po sebi razumljivo

Druga preporuka glasi:

pozitivne.

pozitivne sugestije pa je upozorio na to da su zabrane jednako

I

kao autosugestivno geslo, trebao bi promisliti ne bi li se ono istotako moglo izraziti i u pozitivnom obliku. Tko, dakle, odabere

dolazimo do drugog zahtjeva:

Autosugestiv

S time je usko povezan zahtjev da treba da odgovaraju i

-

djeluje intenzivnije, pa se pokoncentrirati.

To isto vrijedi za autosugestivna gesla oblikovana u rimi.

ke.

alteracijama, tj. kad se jedan suglasnik u geslu ponavlja. To neki

Thoms

zamisli.

stavovi iz kojih ne

prvom redu prednost ondje gdje postoje osobito intenzivna

Kako se vrlo lijeponamjeri, dokazuju nam stihovi neke 65-

zvali glasan smijeh:

sed

Stolica me meka, svakog

bodnomalo mu vremena preostaje za

zabludi da se mogu oporaviti u gostionici ili pred televizijskim

autogeni trening.Svaki autogeni treni

- akon svega nekoliko

pripadnike slobodnih zvanja. Oni se mogu u roku od svega ne-koliko minuta - za vrijeme stanke na sjednici, u toku objeda, u

-bolje im

uspijeva onda ako su trening povezali s autosu-gestivnimzamislima.

kav mi je kratak san, nekoliko putaponovljen u toku dana, vrlo mnogo pomogao na mom prijelazu

su provesti Napoleon te general Foch i bez AT-a.kivanog

umora - na primjer oko 14 sati - bamo ili kratko

toga novu snagu.

29-

-vanjeod pet

sati.Sposobnost da se brzo oporavimo, da brzo zbacimo sa sebe

nih opasnosti,-

- e samubija -ovdje skrivaju. Psiholozi jednostavno tvrde da se otprilike dvije

umiru -

0 stresu koji izaziva bolesti

-

-a, a vrijedi u prvom redu zaljuti. Kako doSelye, ravnatelj Instituta za eksperimentalnu medicinu i kirurgiju

profesor Selye usporedbom s automo

kretati, onda uzrok tome -

kraju smrt.Reakciju organizma na bilo ko

buka, nikotin i drugo. Selye ih je nazvao stresorima. Kod pokusa

- u kojima nastaje- -

noj stijenki.

proizSelye naziva to rezistentnim stadijem.

Ali kad se na organizam postave preveliki zahtjevi, ako

e

starenja.gori

strah - stanje iscrpljenosti, slom vegetativnih reakcija - bez obzira

-

- bar to vjeruje. Da ne bi- - morao potra

-kojima se intenzivno bavi -

--

stav prema

-

sebi. Bud

mi pripovijedali o AT-

jem

postao mnogo uljudniji. Ostanem li u uredu dulje, on mi sezahvaljuje i uvijek me unaprijed zamoli da ostanem. Nikad ne bihvj

Razlog za stres - -

mehanizam djelovanja stresa; za to su broj i raznovrsnost

u energiju

krajnju uzbunu, drugi odbija od sebe, a da mu se pri tom bilo

da ih navedemo nekoliko.

, psiholozi priznaju da dugotrajne reakcijestresa mogu dovesti do bitnih kemijskih izmjena u tijelu.

svladati dovesti do psihosomatskih oboljenja. Svaki stres ne

bavimo sportom. Opasan je tek

povezane sa stresom.

Stres na radnom mjestu

vezno

stanovn

30ustaja

s

izazivaju bolesti.

i konflikti igraju,

baciti uvredu.

99

hladnu i bistru glavu: isplati li se reagirati? Tko se danima zbog

je povrijedio.

janonimnosti, svijest da je samo radna sila. Radno se mjesto

imati

zdravi stres.m rada u

va

prekomjernog vegetativnog optesu i onako osjetljivi na buku a u zdravstvenom su pogledu labilni.

dolazi do vegetativnih smetnji na srcu, krvotoku odnosTko pati od buke, a n

-autosugestivna gesla dolaze u obzir:

smjenama

radni

- sve se tjelesne funkcije ravnajuprema biolo

njama u krvotoku i

farktom.

-zovim

odgovoriti na pitanje gdje bi radnik koji

101

jega. Napitanje gdje je na - ja sam,

takvim smjenama, vrlo su prikladni za treniranje, ali radnici

ljedice.-rolda G. Wolffa pokazali su

ari koje subile pove -

janje bilokakve sirene -uzbuna -godina nakon rata reagismetnjama.

tijelo. Osobama koje

istodobno snizio i u desnoj ruci, koja nije bila udarena. Ako je sadvoditelj pokusa samo zamahnuo na udarac, ali je zamah prekinuo

rale kao da je rukabila stvarno udarena.

Kod nekog je drugog pokusa umjesto tjelesnog stresa

pokus podsjetili na neku neugodnost u njezinoj obitelji. I

jedinstvenom planu obrane. Uostalom, to ima svoj smisao samoonda ako opasnost stvarno po

jarke.

frustracije, svako zakazivanje npotreba.

promjena u krvi, tako na pribijelih krvnih tjele-

Jasno je, dakle

nje pilula za smirivanje ipak donekle

Ovdje je AT prava metoda. Gotovo i ne postoji sigurniji put da se

103

--

riti ih -treninga.

oslobodi zlovolje, da ne dopusti

nim p

sti i u

Vegetativna distonija - uneprilici

-

. Tako psihijatar

-smijemo shvatiti kao dijagnozu. Taj sindrom prati sva bolesna

usko vezan sa svim normalnim procesima u tijelu.

sistem

lova vegetativnog

zuizgradnje - - i obuzdava pretjeraneimpulse simpa

tnja prenosi, simptomi

ca

bolesti mogu se skrivati iza vegetativnih simptoma.Pri stvaranju slike simptoma mogu igrati ulogu slije

nje kao, nap

oji pokazuje vegetativne simptome trebao bi zajedno

tativnu labilnost, morali bismo u

Autogeni stav mirovanja

-ustanovili smo da 98 posto sudion

30- --

Od 400 osoba koje su odgovorile na to pitanje, samo su dvije

- --

pretjeranih bojazn

-a po-stajem mirna i hladnokrv

Neka 41-

Nakon AT-a, svakodnevne se sit-

tako da sam morala uzimati sredstvo za spavanje. Otkakoprimjenjusam ranije nakon napornog dana provedenog u radu odlazila upostelju kao da me je netko izubijao, a ujutro ustajala isto tako

Jedna 17-premda dnevno samo jednom trenira, autosuge-stivno geslo

Neki 37-

Neka 30-

jesu li se pokazale kakve neugodne popratne pojave, ona

kom mjestu, u svako doba -rezultat je zapisala

jeme i pri

Razd

- ukratko, svi ti simptomi odaju da je kod njega

parasimpatikusa.

nost vegetativnog

odmor, odmor povezan s dovoljno tjelesnog gibanja. Glasovita

a

zadanih rokova - mogu stres

d

se vegetativni simptomi ne pojavljuju ili se pravodobno mogu

anje.

-bro da malo promislimo

nedavno umrlog profesora K. Mierkea pod pojmom koncentracijerazumijemo discipliniranu organiza

svoje Ja. Koncen

izmore-nosti, ekonomik

ko.

neprijatel

signariramo.

Samo trajn

minimum. Povrh toga treba imati u vidu da bi nam dobro mogli

igranjem i izmjena miljea.

geslima.

S tim autosugestivnim geslima trebalo bi svladati nesvjesneI

( . . . slobodno i

kontrolirao jesu li mu ruke stvarno opu

Koncentracija, sabranost, tajna je mnogih vrhunskihsportskih rezultata. I ona toliko slavljena volja mora se kodmnogih vrsta sporta podrediti koncentraciji. Volja je sigurno

- sjetimose samo Emila Zatopeka, koji je odnio mnogo zlatnih medalja, te

disciplinama ipak radi o tome da se volja podvrgne koncentraciji

Uvijek su postojale prirodne nadarenosti i prirodno nadareniljudi. Sjetimo se samo Boba Beamona koji je svojim potpuno

dalju u skoku u dalj.Njegov fenomenalni skok od 8,90 metara u Meksiku nije bio samo

mla

postizavanjem rezultata.

AT-om, alipostizanje vrhunskih rezultata.

geno. Iz zen-budizma znamoda je kod japanskog strije

- nstvenuspjeh autogene koncentracije.

Suprotno od toga je startna neuroza. Ako je nosilac nekog

nedostatak zrelosti i hladnokrv-nosti, koji se mogao ukloniti- -a uspjeli osloboditi

predispitne treme.

u moral. No i

glasovitog Beamonovog skoka; prvobitni favoriti, Ralph Boston i

dogolemi Beamonov uspjeh nimalo djelovao, jer se on i onako odsamog pood 8,19 metara osvojio je srebrnu medalju.

pri tom zaboravljamo da

--a mogu pokreti uskladiti tako da se njima

sebno treniramo unom

postojalo. Sjedisci

dotjerati

e po

-izvedenna jednom sv

preka. Time su svoje vrijeme udisciplini 110 metara sa zaprekama popravili za 0,57 sekundi. Uusporedbi s kontrolotprilike 100 posto. Smijemo, dakle, pretpostaviti da mentalni

tvorniji. Na

primjene AT-Olga Pali vjeruju da svoju pobjedu u skijanju mogu uglavnomzahvaliti AT-u.

koncentracija pri

- povezana s nesanicom - prijesportskog natjecanja i takozvana trema.

AT-lovanje autogenog treninga

Vrlo je bitno da ponovo probud ningu, ako

autosugestivne zamisli:

i dajem sve od s

Jedna 13-

60 godina pripremao se -pustolovina - da se pomo -mi je s Uhuru-Peaka da bez Schultza i mene nikad ne bi mogaosvladati taj vrhu

priti

Ne postoji nijedna vrsta sporta, nijedna ekspedicija koja se

osjetiti samo subjektivno, nedostatak je samo za onoga tko nijenavikao na biolo

kodnevnih

-

115

bila kola i toliko ih podigla -- da joj se sin

dao joj je nadljudsku snagu.Jaki afekti mogu - za to postoje i brojni drugi primjeri -

stiti otprilike 70 postosvoga radnog kapaciteta, a preostalih 30 posto da su rezerve za

ruke. Pod djelovanjem alko njati1

popelo na 4,7 funti, nakon uzimanja amfetamina (doping) na 9,5,

funte.liko sati

prije natjecanja podvrgnuti hipnozi pa su se zatim istakli

-dopinga - dovesti do poja

1 funta, 500 gr.

Ludv

T-- motivacija je

- banjima koja se

-a.Schultzov trening z

opasnosti da im strada proces dozrijevanja ili da bude

psihotera

nosioca zlatne medalje, dva nosioca srebrvoljnom

utjecaju AT-a u okviru natjegim

ostao bez vidljivih uspjeha. Iz doba kad sam se aktivno baviosportom znao sam ovo: AT pr

putem procesa psi

117

njenica

-moliti da kontroliraju

Uostalom, ima dovoljno ljudi koji se moraju potruditi kako bi

-preduju u zvanju. Evo

odredidaleke ciljeve. Bliski ciljevi imaju prednost da se uspjesi mogu

giju. A uspjeh je, kako je topoznato, zarazan. U odre

nice kao:

Osim toga treba pomisliti o daljnjim autosugestiv-nim

da

godine 1972.. okoristio u trans-atlantskoj regati, njegov je motivpore moraju savladati profesionalni pomorci.

-pripremljenog koji jesklon prenaglim akcijama.

Takav trening protiv stresa dolazi u obzir i za vojnike. Prema

su zapali u sjevernokorejsko za

su bili izvrgnuti. Bojali su se nesigurne sudbine. U korejskom jeratu ozebline dobilo sedam puta toliko Crnaca koliko su ih

mogao brojnim sovjetskom za

dini koji klonu podteretom svoga rada. I

119

h situacija, ako se unjega pojave iluzionarne po

autogeno trenira.Tko je sklon tome da budan sanja ili naginje hip-noidnim

stanjima - to vrijedi za pilote, pomorce i upravvozila -geslima, na primjer:

Takve autosugestivne zamisli su kod tih ljudi samo zbog toga

rekli. Zaprijeti li vam, dakle, kakva opasnost, treba jojautosugestivnom zamisli otup-

dovoljni- dovoljni sami

avike privitim kretanjem smanjit

plivanja ne pojedemo

glad.biti na

nine, bombona).

Po pira. Korisno je ako umjesto tri- pri

Kod mnogih je ljudi - a upravo to nas ovdje posebno zanima- u neku ruku povezana s du

radnom mjestu ili u obitelji, bojazan pred neugodnim vijestima,

- a ih nitko nije upitao,ka

hrane. Na pomanjkanje ljubavi reagiraju i brojni odrasli ljudiuzima

avog individua mora, prema tome, svakako

sugestivno geslo nudenam se:

ioo

Kure nji s

kilogramima onoliko ko

Psiha i stolica uvijek su bili povezani. Godine 1908. objavio jenja njegovih drugova

po struci. U njoj je iznio da se za-

upot

terapeutuGiintheru Cl

101Ivi

sklonost tome da se rasipava. Proljevom ne reagiraju uvijek samovezana s

nastojanjem da se steknu imovinske vrijednosti. Tako proljev na alternativni zahtjev sudbine

mnogi drugi faktori.Pedeset posto stanovnika srednje Evrope starijih od pedeset

-

vjeruje lijekovima nego vlastitoj aktivnoj suradnji.

-

stva:

crijevima)

va)

Svaki drugi stanovnik srednje Evrope - tako bar kazujuankete - nije zadovoljan svojim spavanjem: htio bi spavati dulje

spavanje. Smetnje pri spavanju postale su modernom po

spavanja. Krizbjegavati uzrujavanja -

nego u sebe samoga. Ne uspije li odmah zaspati - tableta za

sna.

otu. On ih uz svaku cijenuprekidno ispravljati.

-

su danas ovisni o sredstvima za spavanje. Dozu treba u pravilu

ovisnosti. Uskoro se sve stanice tijela naviknu na taj udobnimehanizam. Bez temeljne promjene, bez odgoja na zdravlje,

vimnja mirovanja

u

prikladna autopodsvijest.

Evo dvaju primjera iz zapisnika:

124

brala je-

spavam do jutra bez sredstava za spavanje, a pu

Autosugestivne zamisli kod smetnji pri spavanju

1 X J

X )

Z. Smetnje pri spavanju:

4. -

svijetu

5. Raznovrsne smetnje:

126

mora poduzeti obrambene mjere. Pojavljuju se vegetativnilazno, a kasnije i u vrijeme kad

buku na znajed

manketi provedenoj 1970. da ih buka vrlo smeta.

-organizam. Ona po -no-duhovno i

nom udomet za

ges

miran i veseo,

Pokusne primjene tekovina autogenog treninga

-mladosti blijeda, ali krvni tlak joj je normalan. Ne bi li joj

-ljivo da je

postavljeno i takvo pitanje.

u prvom redu pojavljuje onda ako odjednom spadne krvni tlak ili

je li s njegova glezamisli. Iza blje-dila se, naime, mogu skrivati i bolesti, na primjerkro

koristi autosugestivnu zamisao:

-u, malo popravio.nom nakon

autogenim treningom. Najprije sam joj savjetovao da provede-

128

sekundi - toga sam joj savjetovao da

ale opseg prsiju za

avljaju

129

4autogenog treningakod nevolja i bolesti

N AJNO STANJE: neprestano ga moramo iznova

avlja njemu gotovo nemapremca.

kova savjetatanje. Opasnosti su

u koji bolesniku

voljniji trenutak zalja sebi da je zdrav. Trebao bi

lize krvi i rendgenske pretrage.

130

kve ili kojedruge bolesti, trebali bismo postupati u

lijevom ramenu, pangine pecroris? To vrijedi i za druge simptome. Radi li se o

bolest kod koje se autogenim treningom ne bi mo

farkt.

Stres -

umire od posljedica arter

nici nisu u to

koji su bili poznati i prije Fra-minghamovih masovnih

kr

titi.

- koja supotvrdili i kardiolozi - i koja dokazuju da je stres jedan od glavnih

Takve se provjerene istine ne smiju toliko bahato za- slabosti - kojoj ni

- vima i u svom raduusmjerenom na stjecanje zdravlja rebolesnik i sam postane specija

bude li njegov bolesnik raspravljao s njime, jer sam sebe radije

lja o bolesti, a toavi.

infarkt, a kod drugoga, naU niz

krvi, koja, bar tako na

hole-zaposlenih u tri radne smjene, kod radnika koji rade u dvijesmjene te kod

-

Do-

ni

kruga Evans u kojem je u toku desetgodina u zdravstvenom pogledu kontrolirao 3000 osoba, izvijestio

pedantnim radom ispitivani su u tom okrugu svi stanovnici starijiod 40 godina te polovina

troliran krvni tlak, sastav krvi i rad srca.

onda ako su se kod njih mogli utvrditi faktori

protiv,

- ipak njih

prethistorijskih vremena. Zaprijeti li mu opasnost, i u njega se,

aktivira

uz

lin u krv. Time se

mobilizacije svih tjelesnih rezervi. Bilo, krvni tlak i ritam disanjanaglo se uspinju, pro-bavni trakt prestaje jednim mahom radom a

nekiseline. I kemijski sastav krvi se donekle mijenja kako bi se u

spreman za borbu ili za bijeg.

protiv njegova

A tada mobilizacija

do koje druge bolesti, ovisi redovfaktorima.

or

hlepan je,

Mount-sta

-nalazi sada svoju znanstvenu potvrdu.

AT protiv faktora rizika

-a. Na prvom mjestu moramo spomenuti previsokikrvni tlak.

Visoki krvni

lesti J. Moeller iz Hildesheima

Nema li visoki tla

tlaka, na tjeopte

ti bolesnici pretjerano popustljivi i uljudni. On smatra da njihova

ima opet kao posljedicu komplekse manje vrijednosti koji-

r.

biofeedbacka, akcije koja- to je slijed pokusa s regresivnim javljanjem

-

svo

psihosomatskih bolesti.

krvni tlak. K tome bi trebao jesti hranu s malo soli, u prvom redu

- a to vrijedi i za druge bolesti - izgledi za uspjeh su sve manji.Oblikovanje autosu-gestivnih zamisli trebalo bi se odnositi i na

slobodan

-

-- on po

arterioskleroze i do p

je gojaznost. Zbog toga i ona spada medu faktore rizika. Osim

simb

smanjuje radnu sposobnost.-mann,

- shofenu,farkta 56,4 posto njegovih

infarkta

lesnike odinfarkta AT

-sanatorija u Bad Rothenfeldeu,Herbert Mensen, prigodom rehabilitacije svojih pacijenataoboljelih od infarkta, u toku godine skupio s AT-om vrlo dobra

iskustva. Isto su tako pacijenti uzorne LVA-klinike u Hohenriedu

nogT-a. Bolesniku mora biti

se odvoji od svoga dotaefekt, da potpuno smetne s uma svoj

lom, nije dovoljnoma rezultatima

velikih pregleda u brojnim zemljama, u prvom redu u Sjedinjenim

buprotiv ponovnog napadaja infarkta.

Predsjednici Eisenhovver i Johnson dokazali su da se i nakon

Kod LVA-Lieselotte von Ferber iz Bielefelda otkriti da je polovina tihpacijenata smatrala kako je rad glavni faktor bolesti. Ako se takvi

AT- -ljelim od infarkta:

Nervozno srce

-

ionalnoj

-postoje. Ni

oliko

senzacije, ako ih prilike prisiljavaju ntomi mogu opet brzo nestati,

sportom, a ponekad

psihoterapeutski.

zvanju,

51-

1 koje su,

1 sistolaklijetki. (Op. prev.)

Nepravilno kucanje srca, aritmija s nepravilnim si-stolama

nito brzo ukloniti.


n i

Astma -

emocionalni utje

- kako smo to zapazili kod-

stanje da emocionnapadaj.

petosti idisanja. Tako, na primjer, govorimo o prizoru zbog kojeg nam je

benicima govorilo o asthma nervosa, nervnoj

141

konfliktu koji izvire iz ekcesivne, nerazrj

zano je da kao trajnapogonska sila te bolesti postoji u podsvijest potisnuta ovisnost o

i majku pa su

vezano u

bolesti. Napadaje astme treba shvatiti ozbiljno, jer su oni - iakorijetko

psihosomatske bolesti. Prema podacima ravnatelja Klinike i

Dietricha Langena, astma je tjelesna bolest kod koje se mogu

igraju ko

Langen je donekle izmijenio metodu AT-tim bolesnici

ljenosti od pet do deset centimetara

143

-a ne .provode.

knadnogdozrijevanja, te prirodno odvajanje od majke koje se provodi

Gerd Biermann iz Kolna, majka i dijete ne bi smjeli zajednotrenirati. Prostorno odvajanje od majke igra ulogu, a u prvom

samostalnosti.

disa

time dobre uspjehe. Tako

146.2

je neka 23- banja

znatno popustile. Neki sedamnaestogo

tima

bolesnici

geni

I kod nje

sk

kvim sredstvom koje bi moglo

esto ne dolaze uzalud. Evo primjera koji vrijedi zabrojne druge: Neki 34-roku od tjedan dana, a najkasnije za dva tjedna nakon prvog sata

Popratne s

147.2

treniram, moja mi aler

izostao s posla zbog bolestiI

-

imali mla -om. Zena sevice koja je trajala nekoliko godina -

-njegov odnos prema njoj.

Smanjena osjetljivost prema prehladama

ninga,

koji je trenirao AT pos -osjetljiviji na promjene

Z5 hlade ili

sredstvima, ne bi se smio povesti za njima: vjetar i propuhopasniji su od hladnih vanjskih temperatura.

Formulacija autosugestivnih zamisli za obranu od infekcijaovisi o danoj situaciji:

148.2

godine 1952.. usred ljeta morao nekoliko mjeseci raditi na rubu-

ljude koji su goleme razlike u temperaturama mogli svladati bezprehlada i pot

s -potpuno ukloniti. Kao autosugestivna gesla pokazali su sekorisnima:

nje

autosugestivnog gesla:

149.2

vjeruju da su male uspjehe postigli ovom autosu-gestivnomformulom:

Iradnji sa

specijal vidualneformulacije.

I

vite pripovijesti,

inje svrbjeti; za akne govore da su u-

On nekad povoljno

-stivnagesla:

Kod jakog nervoznog znojenja:

otpuno sam miran i

davicu koju

iz6

151

pretposljedn

otpuno

utjecati.

svjesnog otpora

samo kao dodatna potpora.D

reno djelovati

kazuju mnogi ginekolozi, autogeni se trening

-dilje koje-

drugih rodilja. Isto tako je znatnoporoda.

-om dobre uspjehe-

igodom dismeno-reje, posebno bolnog

ili bakteautosugestivne zamisli

koitusu osobito suhe, korisno primijeniti autosugestivne zamisli

153

-

AT-makterij. Isto tako

odvratiti

Smirenje bolesnika koji boluju odbazedovljeve bolesti

- iako samo kodnasljednih bolesti -

- jednako kao kod-

simptoma mnogi bolesnici koji boluju od bazedova posebno

a bolesnika oboljelih od bazedova ni izdaleka

I

jih trpebolesnici oboljeli od bazedovljeve bolesti, smatra se AT prema

bolovali od-a i to s dobrim uspjehom.

-a djelovati i na

I

Smanjena osjetljivost premaatmosferskim prilikama

tako, ali atmosferske prilike u Bonnu, gdje odr -

-a postati manje osjetljiv naatmosferske prilike.

menskimprilikama znak koji opominje.

ka mogu djelovati na

ljude koji se, osim toga, nenje pri spavanju, nevoljkost na radu,

155

radi radije i temeljitije te izaziva manje nezgoda.tljivo

reagirati na izmjene u atmosferskim prilikama.ovjeka morali bi u prvom redu

ispuniti oni ljudi koji su osjetljivi na promjene atmosferskihprilika: trebali bi se svakog dana jednom tjelesno dobro razgibati

mptome osjetljivosti premaatmosferskim prismetnje pri spavanju, glavobolja, nemir i nesposobnost za kon-centraciju.

Dobri uspjesi kod migrene

Kao svaku drugu dijagnozu, tako i dijagnozu migrenepostavlja ziva i

da bi bolesnik najradije tresnuo glavom o zid. Te bolove prati

smetnje u vidu

napadaja.

lijekovi mogu izazvanekad dolazi do napadaja i

prvom redu emocionalni faktori.

-a znatno smanjili broj napadaja odnosno

i, prvi put

ih ne smetaju pri radu. Od autosugestivnih zamisli opet dolaze u

Oprez kod bolova

to primijeniti i autosugestivne zamisli AT-a, mora znati kojem seuzroku moraju pripisati njegove boli. Nije li njihovo porijeklo

-om ili ih prekrijemonjime.

Iskus

rashladimo:

vanju:

I

157

ljka:

obrazu):

Ponekad moramo autosugestivnu zamisao izmijeniti i uo Kod fantomskih bolova na amputiranim

udovima pokazalo se dobrim:

Ili kako je to formulirao neki pravnik:

Ljudi ktuje Langen

Ub

jete kad

sigurnosti. Obratno, strah pred gnjicom) bez obzira na to da u

razvijenim zemljama go

bolesno po

sugestivne zamisli:

AT kao dodatna potpora. U ne

jedenja.

Kod smetnji pri gutanju ne uspijeva bolesnik progutati

159

-dera je . . . njegov je

ga netko voli i da mu daje darove, odnosno da silom uzima ono

bolesniku s 1 potvrdila su: na nesigurnost i

kod osoba disponi-

slijedi izmijen

zamisli:

otpuno sam

1 fistula je umjetno izveden kanal koji povezuje neki oboljeli organ s- (Op. prev.)

konflikta -- uspjeli su istr

evni konflikt.


Dobro je da autosugestivna gesla uvijek odaberemo zajedno s

izmijeniti.

-crijevnog trak

redovito pojavljuju, kod odreI

Opravdana nada kod reume

nog-

vima, karakterizirana je

161

stanjem kro prijateljstva i agresivnosti; ona jebolesnikova pobuna protiv toga da njime gospodare drugi ljudi,ili pak pobuna protiv utjecaja vlastite pretjerano osjetljive

uspjeh primijeniti AT. Prikladna autosugestivna gesla glase:

iran, spokojan i slobodan, zglobovi su

desno koljeno ugodno toplo i

stivne zamisli za samoga sebe. Pritom treba ponovo podsjetiti da autosugestivne zamisli imaju

paautosugestivnih zamisli, ali one su se gotovo sve u praksipokazale korisnima.

Je li AT univerzalno sredstvo?

mjene AT-a - a nismo ih sve ni naveli -neka vrsta univerzalnog lijeka za sve bolesti i tjelesne tegobe.

ps

primijen

potpunosti.

funkcionalnih povratnih smetnji. Posvuda gdje smetajuvegetativni simptomi ili gdje

-a.- ojnim

koristiti, njegova je primjenljivost stvarAT, na primjer, s dobrim uspjehom primijenjen u velikom broju

kirur

sugestivnu misao:

163

stvena organizacija

nih smetnji u dijagnozi pokazuju kvantitativnaodstupanja od norme,

reurediti ga, izmijeniti sam sebe pa senova pitati ne bi li za svoje zdravlje

I sam autogenitrening poovdje mora izmij ljenju i

minuta dnevno autogenog treninga. Da bih to objasnio, moram-

akcije (neuroze uslijed vanjskih uzroka -

psihogene reakcije)

1.Reakcije kratkog spoja2. Eksplozivne reakcije3.

smislu (slojevne neuroze, to jest

7/7i. Trajna psihopatska stanja

IV Ovisnost o drogama

V Smetnje spolnog nagona

V I Vegetativne regulacione smetnje, odnosno psiho-

Uzmimo jedan primjer. Bolesnik je sklon eksplozivnim

-

vla zivne

utosugestivna formula bila je od koristi po

ravlja naljude iz svoje okoline. I nekoj 6o- vici koja je

razveselim li ih, razveseli

165

vjek, naposljetku sam

primjenj stivne zamisli morajumobilizirati upravo ono svojstvo koje pacijent dovoljno ne

nosti. Ako sunim djelima i gube

Na pitanje kako bi se mogla svladati agresivnost -o kojoj sedanas toliko pripovijeda -naginju agresivnosti trebalo bi odgojiti tako da na stvarno ili

giraju konstruktivno, a ne destruktivno- agresivno. Pristalice Freud-Lorenzove teorije agresivnih nagonapred da da se otvore

-nosti. Cak i gledalac na sportskim

priredbama (nogosivne tendencije.

stitom tijelu, kako

i ovdje dolaze u obzir formule za postizavanje mira:

Osim toga, pri izboru autosugestivne zamisli moramo se prilagoditipojedinim oblicima izbijanja agresivnosti. Ako, na primjer, postoje neki

i

To isto vrijedi i za pretjerani tek kojemu je uzrok frustracija, za

ovdje samo uz put spomenuti. Droge su materije kopsihu, odnosno na tijelo i na psihu. To su, dakle, u prvom redu opojna

pretjeranim

nekoliko puta upozorioprovedenog treninga spontano izjavili da su se potpunooslobodili tableta ili da ih trebaju znatno manje. Ako se kod tih

ustanovio da ima mnogo manje napadaja. Htio je znati smije li

167

simptom, kao znak smetnji do kojeg je dodjelovanje brojnih faktor

bez prijateljstva. U jedmladih narkozajedno sa svojim roditelji -

volje. Tko mazidjecu dokazuje da je sam nezreo.

AT-

povoljno djelovalo na obiteljsku atmosferu. Ovdje su roditelji i

razgovora, drugarski su razgovarali i jedni druge pitali za uspjehe

rezultat djelovanja AT-

trening - - vodi do prave

-jeniti ove formule:

(od droga)

sam,

i

vnja, sutra pravo -

cilj mi je jasan, neizmjenjiv:

organizam i mobilizirati prikrivene obrambene snage, valja malosvoju posebnupuno ovisan o

ditacija.

sam sebe razara drogama.

Jelo i pi - ako umijemo s njima pravilno

169

smtom, ali motiv je ostao isti. I palac i

ju sve do

oralnu potrebu majka zadovoljavala svojom ljubavlju.

0 nikotinu. Nebroj

takve metode i mjere kod strastvenih pu-V V

saca.

s AT-om. To je aktivni

razvio je nju-

1 nika izazove

jednu po j

-

puno automatski, dobiva ocjenusamo to voni

kojoj drugoj osobi u koju imaju povjerenja. Obitelj ne smije sabotirati takvo

-Frederickson.

-a pripomogla je

AT-Tako je, na primjer, jednom 45-

tre - za njega su tobi

Kad razmislimo o tome koliki su se ljudi uvijek iz

jetuje razbor, ali duboko u podsvijestihvataju se za stare navike kojih se ne mogu osloboditi. Takvi bi se mogli

mulama:

-sugestivnu-

171

ne formule:

psihijatri smatraju da je ovisnost o a

zadovoljstvozvanjem, lo

po - tek njima.

svakako su -napredovalog alkoholizma i

koristan.stivne zamisli:

-

slobodan a

ostajem kon-ze-kventan ap-sti-

Seksualne smetnje

h partnera. Neki vjeruju a ona

se zadubemo, da se olabavimo i prepustimo se trenutku -

Thomas je jednoj 26- liranuautosugestivnu formulu:

i to s uspjehom.

postaje potentan ili

173

tencija se

ih neuroza,

sabiljno.

u

u ranom djeseksualne krivnje - da ih navedem samo nekoliko.

krivnju pridaje

-i. Kako se to po

dugotrajnoj impotenciji pojedan 2,5-njegova impo jed samog osnovnog treninga ibez stvaranja autosugestivnih zamisli. Drugi jedan student, koji je

-- odabrati

- njezinaimpotencija zove se frigidnost - mogla prilagoditi situaciji.

preranog izbacivanja sjemena autosugestivnom za-

se odabrati i zamisao:

same ma

a koju su ranije davali

osjetljivih mladih ljudi mogli pojaviti kompleksi krivnje koji bi ih

brom:

Mnogi autori vide u strahu osnovni znak neuroze ili njezinu

175

bo

odgovorio je na to pitanje danski filozof Soren Kierke-gaard (1813-

Kierkegaard u svom djelu

-nom

va krvnitlak, a prvenstveno u znojenju. Istodobno mogu nastupiti i

stanju da

- kako jerekao Freud. I mrvicu nesigurnosti, jer i nesigurnost spada k

U tom smislu bili su nekad rod i obitelj zajednice za obranuod opasnosti koja je pomagala slabe. Svi za jednoga. Danas je

uspjesi medicine.

nato,

-podnositi svoje stanje.

Evo nekoliko autosugestivnih zamisli:

li posjeta zubaru ne

ljudi koji se ne boje. Ovdje mogu poautosugestivne zamisli:

IAT-glavobolja ili bolovi u bokovima. Vjerojatno ne postoji ni jedanjedini tjelesni simptom iza kojega se ne bi mogla skrivatidepresija

se dobrima:

am i slobodan,

177

i

kujemo nekoliko

u djetinjstvu. Djeca sklona tome posebno su ozbiljna i toliko pedantna da

takvoj djeci dopustiti da ponekad budu i neuredna: trebali bi pripaziti na toda se dijete ne za -

remonija.votu pa se

privrata zaista zaksvjetlo u svim prosto

vjetovano joj je da odabereautosugestivnu zamisao:

se prisilauspostavljen.

nekoliko praznovjernih obreda, na primjer izbjegavanje brojke trinaest ilikucanje u drvo.

smrt nekog prijatelja, umorstvo, ne

obras

Jednostavnom autosu-

1 7 9

5popratne pojave

D ANJE U

autogenog treninga razlikuje se od normalnog stanja, ali i od snaili hipnoze. Psiho- -

-a moramoshvatiti kao fenergije organizma.

stigne-gramom,

Prema is

dicinskoj poliklinici u Wiirzburguu roku od jednog sata sn 0,8 stupnjeva.

nim neurozama nisu

1 8 0

nika moglo navesti na to da se potpunoodrekne autogenog treninga.

-gove izvrsne radove.

kako to zahtijeva i Schultz, tek onda pri

provesti: na njima se radi prema neizmjenjivom raspo

te

javljuju ko

kao da se stapa s

1 8 1

-

baju dalje i da se na te pojave ne-

Tako Schultz govori o nekoj 56-go-nako

elovima

-- u biti

popratne pojave.

paradoksne reakcije, tako da ruke postanu hlad

usporedo s nastavkom treninga. Kad nikako ne bi nestale - kod- morali bismo razmisliti o tome nije li

1 8 2

Katkad se pojavljuju jaki trnci koji mogu potrajati i kratko

vjetovati da prve dvije

jatno

ju. Najprije je osjete u podlaktici, kad nastave

e i

no. Toplinase ionako sama po sebi izgubi najmanje za jedan sat jer su

naglasili, dovesti do lakih smetnaprotiv, sama po sebi.

zamoljene su osobe koje su se podvrgle pokusu da sebi aktivno

1 8 3

Osjeti u srcu za vrijeme treniranja su po prirodi stvari

6i-

kapetan trgova

To se dogodilo i jednoj izvanredno osjetljivoj profesorici kojoj jeu to vrijeme bilo 38 godina. U mlakasnije jo

i se u njem

novio da suhom.

1 8 4

Ako se ta sporedna djelovanja pojave samo jednom - to su,-

Razumljivo je da se sva ostala u p ljima

za disanje.

I jim samo

t -Dvije su mi majke rekle da su njihova jedanaesto-

djeca za vrijeme treninga zaboravila disati pa da su zapala u

zapazili. Uo

autosuge-S cjelokup

men udahnutog

im se ritam disanja uskladio i

1 8 5

izmjena u radu srca.

nost kod bolesnika

u

nom jesoboslikaru pozlilo samo onda ako je bio podvrgnut stranojsugestiji. Tome sam i ja bio kriv. Buvrijeme

ne m

nije javio. Svakako se duboko u podsvijesti osjetio solidarnim sasvojim drugovima girao

-

1 8 6

ini bez smetnji pokreti

-

Neki se 24-

ustanem, primjenju . . (pritom m

oda

I

alo

mjeru.

aca izjavljuju

1 8 7

-

Ne obazir

-izvanredno rijetko,govoriti.

Druge popratne pojave

pa

-vljenosti ili napetosti

osjet da je neko udo odvojeno od tijela;

1 8 8

glasovi, glazba, zujanje ili drugi zvukovi. Nekad se javljaju

o njega zbiva. Posve je druga stvar kad-

zvukovi iz okoline.gu javiti

tim u toku daljnjegtreninga

takstitom

sklopu koji neutraliziraju i bitno pridonose normaliziranju i

Vizionarne i intelektualne popratne pojave

tome kao

1 8 9

govora.50 ajaca ima po

koncentracijom. Od prave poplave ideja i mi- Luthe ih

-daljnjem toku 45

7,1 posto.

tipnim prisilnim mislima.

amo kratko upozoriti na

Tako nam jedna 55- -a javila

-

it

i bolje. Doklemi su

Neki 48- -

60 epravilnesistole - - potpuno su

Neki 3 0 -

pastem i krvotok. To sam

-go-

-prijeko mi je bila potrebna

triram i

- gotovo bih

1 9 1

Neki 51- mo spada

nice i operativnogodstranjenja desnog bubrega. Medu ostalim, imam labilni visokikrvni tlak, nedovoljno prokrvljene noge, a unatrag deset godinapatim od reci-

-u, ali nisam

zastao bi mi dah, a i

love u srcu i neugodan osjet pritiska- -

-giju. Vrlo sam lako uspio

- -noge tople - toplina struji - zatiljak topao- glava bezfunkcija da ih izgovaram -njuju. Svoje bih uspjehe mogao nakon tih sedam tjedana sabrati

vrlo brzo, isto se tako brzo pojavljuje i osjet topline u nogama

Usporedo s time smanjuju mi se trigeminusni bolovi, a ponekad i

nisu mogli ukloniti.

195

6autogenog treninga

N SLIKE

e ljude mogao sam zapaziti da

-te-

te

formula za otprilike jednu minutu, ispunjava uvjete za sudjelovanje na-

12 do 18 tem klupama ne smeta

banja te o

196

- ci

druge) - - kad se mogu

nja u trans. Kratkovidni ljudi moraju pri tombiti opre-

198

pornih mjera.strukih

sati nastave jednaka:

- - toplina - -

tijelo strujno toplo - -Mir se produbljuje -

mi se slika

(3-5 X J

Slika (boja) postaje sve jasnija (otprilike z X ) Slika stoji

preda mnom posve jasna (otp.

-

slike postaju nejasnije -

-

Brojim

-

dva: ruke su lagane -

-

- duboko udahnuti i otvoriti

o traje otprilike 10 do 20 minuta. Osjetimo li

primjer, pripovijeda

-nja na javi, za koju se

njama i ljudima, a u prvom redu o granicama livade.

njem okupaju,

-

-

vada je. . . bacio sam se odjeven u potok. . . vrelo je

-djenuti pa da se ne razotkrije ni uprenesenom smislu, izostao

e najmilije

je.

nimp druma do tavana.Tu je neki student, koji je upravo od

200

gajnu, otvorio jeplamenikom za autogeno zavarivanje, ugledao u njoj brojne malezlatne figure, izvuka

plasti

pojavi.

pojmova. K.bama mira,

davanje egzistencijalnih

i drugevednost, dobrota, ljepota i druge.

Taj

-- -

za druge, ravnam se po svojoj sav -- -

- -tako dalje.

tima dovesti i doneugodnih reakcija tako da je moramo izmijeniti u manje

odbaciti.kama. Kod

mom sebi koje se

-

em sa

na do

nalazilo veliko zrno bisera.

o.I

kaoU toku petog sata put nas vodi na dno mora. S obzirom na

jim mogu odbiti svakuopasnost, preobraziti svaku neman i otvoriti svaki zatvoreniprolaz. Isto tako mogu poosvijetliti prostor pa bio on ne znam kako taman. Ako treba,

-podmor-

nut

202

eagresije - i protiv njih samih -

koralje.

tog smjera koja se

sa

kod svih svojih privatnih odluka najprije upitala za savjet togpustinjaka koji je imao predstavljati utjelovjedini s kojim se mogu iskreno po

U posljednjem satu prelazimo naposljetku na frustracije, na

zuje razloge moje bojazni

nja izo

damo samog sebe u ogledalu; ili

o -tode.

tivne i

-

-

javljuje,

Pogled u

budemo li se latili djelotvornog zdravstvenog odgoja. Takozvane

u

ljudima

prila

avna provodilivrsne uspjehe s kratkim

lje, medicinske sestre, skupinegove. No to nije dovoljno.

-a ni

pla

204

- lama.

samo malo izm ista stalo dopsihohigijenskog odgoja, moraju ovdje sui pedagozima.

205

7Srodne metode

IVOT - A TIME i ZNANOST - neprekidno se nastavljaju. Nove idejezasnivaju se uvijek na mislima drugih l

-semo sve metode

srodne au

poznatije metode.

Kueizam

cuskog ljekarnikaEmila Couea (Kue, 1857-192.6).

sumnjivo velike uspjehepostiautosugestivnim pro -

206

uzimaprije spavanja, ali dakako i u drugim stavovima. Njegova gesla

p

statak koji sam

pogodnija prilika za operaciju.znatu

natjerajt

nas je upozorio na to da svatko mora pridonijeti svomljenja nije

Najprije bi postavio dijagnozu, a zatim bi naveo bolesnike dastivne zamisli, prikladne za

Progresivna relaksacija

Postoje brojne kolektivne, pasivne autosugestivne metode i

207

gove rasprostranjenosti uzemljama u ko

jim postizakacije za nju su smetnje pri

rukama, zatim u no

Uslijednom idu ukorak sa

snage.

Gimnastika

drugi

vom-

djelovati sam

208

asana.

Joga

Uostalom, ajoga?

zaprezanje.

nim - njegovi nagoni,e i drugo - svim time treba ovladati

indijske knji

svijes 1

cilj sastoji se u tome da se spozna

U tekstovima joge pojedine su stepenice nazvane an-gas.

Posljednja stepenica je, uostalom, utonulost, trans, samadhi, u

svojom koncentracijom, svojom me

auto nog

1 (Op.prev.)

209

burne okoline, zapao u stanje u kojem

na tu posljednju stepenicu. Nalazio sam se u stadiju nirvane, kako

Zen

U japanskom se zenu taj posljednji cilj meditacije zove

inten

autogenog treninga. Isto tako, a to je posebno zanimljivo, AT-omse bave i indij

Indiju.

-a, a poznato nam je

svijeta.

putovanja u

210

pokrenuti svoju podsvijest da mi odgovori, da mi se otvori.Odgovor je -

- bio koz

postave kontakt satvrdili da im je ta vrst zagledanja u

samog sebe pomogla.

Literatura

Alexander, F., Psychosomatische Medizin, de Gruyter, Berlin, 1971. Berchem,K. E. Frh. v: Der Mensch in der Katastrophe, DRK, Bonn, 1971.Binder, H., Seminar iiber Gruppentherapie mit dem Autogenen

Training, Lehmann, Munchen, 1964. Clausner, G., Psychoterapie-Fibel,Thieme, Stuttgart, 1967. Delius, L. i Fahrenkrug, J., PsychovegetativeSyndrome, Thieme,

Stuttgart, 1966.Freud, S., Abriss der Psychoanalise, Fischer, Frankfurt, 1956. Langen, D., Diegestufte Aktivhypnose, Thieme, Stuttgart, 1969. Langen, D. i Spoerri, T.,Hypnose und Schmerz, Karger, Basel, 1966.Lebert, N., Psychopotenz, Bertelsmann Ratgeberverlag, Munchen, 1969.Levi, L., Stress, Musterschmidt, Gottingen, 1964. Lindemann, H., Allein iiberden Ozean, Societats-Verlag, Frankfurt, 1971.Lindemann, H., Suchtstoffe, Linnepe Verlagsgesellschaft, Hagen, 1971.Luthe, W., Autogenes Training, Correlat. Psychosomat., Thieme, Stuttgart,

1965.Mitscherlich, A., Krankheit als Konflikt, Suhrkamp, Frankfurt, 1968.Schultz, J. H., Die seelische Krankenbehandlung, Fischer, Stuttgart, 1963.Schultz, J. H., Das Autogene Training, Thieme, Stuttgart, 1951. Schultz, J. H.,Obungsheft fiir das Autogene Training, Thieme, Stuttgart, 1969.Schultz, J. H., Lebensbilderbuch eines Nervenarztes, Thieme, Stuttgart,

1964.

211

Selye, H., Stress beherrscht unser Leben, Econ, Diisseldorf, 1957. Spoerri, T.,Hypnose und Autogenes Training in der psychoso-

matischen Medizin, Hippokrates, Stuttgart, 1971. Thomas, K., Praxis derSelbsthypnose des Autogenen Trainings,

Thieme, Stuttgart, 1972.. Wallnofer, H., Seele ohne Angst, Hoffmannund Campe, Hamburg,

1969.

217

B , PSIHOTERAPEUT HANS STRO-TZKA

- na onoga

- onoga

uvijek) razgovor;

- ku teoriju;.

- tehnikama koje je mo

-koja se

drugim metodama medicinske znanosti. Uostalom, nije tome tako davno -- kad je psihol

u medicinskim discipli

hajku protiv nje, nisu ni slutili da psihoterapija -pod drugim ruhom -

218

umrijeti. Magija,

vjekove ciljeve ili ukloniti njihov

izabranici, ponekad vla

i izabranom

Samani s takvim funkcijama - ili svi prethodnici tog zanimanja - imali(40.000 do 10.000 godina

cus(borno sapiens diluvialis).

219

previj

lesnika -njega - aka i njegove demonske slike svijeta u cije-

e

Na- -

raznih biljaka i sokova za ozdravljenje bolesnika - iti dacijela cere

pune zdvojnosti i u

o

rak na putuistinskog ozdravljenja.

povezana, a katkad sasvimisprepletena s religijom. U svijetu primitivnih ljudi na mnogim mjestima

tvene grupe izrazito zabranjen (dodir s

220

- - vaju takvisukobi i povrede. Ispovijed sama po sebi je veoma

brojnih indijanskih plemena u cijeloj Americi. Kao ispovjed

ovodi i do katarze.Nerijetko je ispovijed i grupna odnosno javna i -

zanimljivo - droge.

li

nosnog

Asklepije i snovi

221

M

(293. Eskulap (Aesculapius). Najpoznatiji

Peloponeza. Epidaur s Asklepijevim hramom mogli bismo u pogledupopularnosti danas jednostavno usporediti s Lurdom ili nekim drugim

prespa -povijedanja bolesnikovih snova va

san u hramu nije tako djelovao. Brojni darovi iz zahvalnosti koje su otkrili urazvalinama hra

nom od tih hramova - u Kosu -

psihoterapeutskom po

- - ne

222

-ozno obojeno - vjek

svoje tjelesnosti i svijesti o vlastitoj osobnosti, te se utapa u neki

svako

njak lako

ekstaze kadar je - - -

hoveljudi.

nekom lutanju, kao da im je raskomadano tijelo, kao da su umrli te se

nost.

ceremonijama u ko

223

Savladati tehniku ekstaze za

Spomenuo bih i to d

- -lah, Al-lah,Al-lah no stanje promije-

predmeta po licu ili drugim mjestima.

-dhi? Joga je indijska mudrostizrasla u 3000 godina indijske kulturne povijesti, bogatom filozofijompoduprta tehnika nad-

samadhiju, kojije krajnja stanica dugotrajnog postupanja koje traje iz godine u godinu.

-

224

zaj znati su opisiizvanrednih sposobnosti jogina da ovladaju takvim tjelesnim funkcijama na

predstavlja iza

bi spadala u okvir tako --

ditacije govorepa tako i o jasnom djelovanju

-do da

Zen-budizam je isto tako kao i joga na Istoku r

iskustava s kineskim duhom, koji se od 12.

ukorijenio u japanskoj kulturi. Naziv zen

225

misli na meditaciju kakvu ga

dnog,-

posebno. Svoju utrobu isprazni i s vodom proplahni, obuci se i pripravi sebi

- koja zablje- koji intenzivno

radosti. To je svjetlo koje se probija kroz gustu tamu. I otkrije-ti se sambitak oslo

Opisao sam neke - ni izdaleka sve -

najelsusretati kad se budemo upoznavali s bogatom paletom psiho-terapeutskih

226

-

Iz tog svijeta da jeme kad seznajemo.

Mesmer i animalni magnetizam -sugestija i hipnoza

Mesmer nije ni sam shvatio s kakvim silama ima posla. Od onih koji su

da svojim postupkom za ozdravljenje bolesnika mobilizira neke materijalnesile iz svemira.

Franz Anton Mesmer rodio se 1734. kao sin lovca na szeru. O njegovu se

dirao teologiju i prirodne nauke, akao doktor filozofije latio se medicine. Godine 1766.

doktorsku disertaciju s naslovom: -medicinska rasprava o utjecaju

jedni na druge.

227

fluiduma,

jelu ulazimo u trag osobinama i zakonitostima koje se podu-

ngovorimo0 -

netizma tako da se onpreseli s jednog mjesta tijela u drugo1 romjene u organizmu. Bolest je posljedica nepravilne

27 teza onapokon dobiti

jeg

Danas se smijemo tim Mesmerovim spekulacijama i ne

vrijeme. Njegove su teze - osim jedne - priakademije.

228

misao vila je po strani Mesmerove

neki u sebe uvu -70 godina, ovako

-kozmopolitizam, a uz to i iskrena prijaznost, visoko su ga uzdizali iznad

iza 78-

- njegovoj aktivnosti;

-tinje, volio je

glazbu i vin

jem: magnetizmom.

postavljao veliki magnet. Brzo mu je postalo jasno da bez tih naprava

229

prenositi na bolesnika. Izradio je pravila kako se na pacijenta - gledanjem ipotezima po njegovu tijelu i udovima - prenosi magnetizam. Njegovi su

detalja.

- - nije uspio.

1778. godine, u -

ceremonijal. Zajedno s mnogim drugim bolesnicima svakog bi bolesnika

nom prostoru. Nitko od bolesnika nije se

klavira. Na

Mesme com u ruci.Obilazio bi bolesnike, prodorno ih gledao, nekoga bi dodirnuo svojim

230

osjetili. Druge stakvih bolesnika - - koje su se u tokumagnetiziranja pre-

postao moda. Sam nije mogao svladati silnu navalu bolesnika, pa su njegovi

se da bi Mesmer ili neki od njegovih u

razgranate prakse imao je 250 1000

No, onda je Mesmerovoj slavi u Parizu odzvonilo. Sastala se komisija

Mesmerov postupak i njegove teo

spektivi mogu prije

231

nanijet

njavalo. Ugled

Gefoelin, ali je u istom broju novina objavljena i njegovaosmrtnica

od giljotine, Mesmer je radije

djelatnosti do 81.

Ne sumnjamo u to da je Mesmer ponekog pacijenta doista oslobodioraznih tjelesn

-najvjerojatnije se radilo o

romila zbog

tizma, kojega je

232

a,ziranja, grupna terapija i napokon

povjerenje bolesnika u djelotvornost Mesmerova postupka. Mesmer nije

og ozdravljenja. Trebalo je za to19.

Mesmerov animalni magnetizam postao je u svom pravovjernom

jiv i Mesmerovim

naveliko raspravljati o tome kakva je to zapravo sila koja se skriva izatakozvanog magnetizma. Odstupali su od prvotnog Mesme-rova uvjerenja

- -

blagonaklonost.

I u svojoj metodici je magnetizam krenuo novim putovima. Oko 1813.-vu metodu. Kod nekih je

233

svojih pacijenata htio izazvati onu poznatu krizu ozdravljenja, ali su mu

obavljao razne

stvar tako

nadnaravne sposob

aj ima svitak kose u crijevima, onaj ima

inuiz konjskih bradavica itd. Dr Clapier se jednom pohvalio da je takvommetodom uspio u dva mjeseca

Z234

- moja

Uz

ljudi regrutiraju vidoviti som-

magnetizma u toj drugoj fazi nisu bili samo brojni naivni ljudi i opsjenari,jima je znanost prirasla k srcu.

Dvadesetih i tridesetih godina 19.

magnetizam je u toj drugoj fazi pomalo izgubio povjerenje ljudi. Pedesetihgodina 19. nik koji se bavio magnetizmom kvario svoj ugled.

U Francuskoj je mesmerizam prvi put pustio korijenje, ali u toj zemljise i razvi

-D mesme-rizmu u Francuskoj, u stvari, nije poznavanje tog

vio Mesmer. To je postigaoblem izmakne tlo ispod

(1843) on jesabrao iskus

- tako jeBraid po prvi put imenovao tu metodu -

e je da onog posrednikakoji na bolesniku odnosno hipnotiziranoj osobi izaziva razne opisane

Z235

pod vodstvom hipnotizera; osim toga, te su pojave uglavnom ovisne ojakosti pacijentove masto godina postavljena na teoretski zdravu osnovu psihoterapijska metoda -hipnoza.

-lidnijim oblicima hipnotizma

se bila od -Spomenimo samo Charcota, koji je bio poznat sa

Koji je tome uz roze, koje su

kakav su danas, kad nam je dobro

stvo za borbu protiv bolova prilikom operacije treba zahvalitistvo. Ima,

u cijelom svijetu je u to vrijeme uputio i

vrije

probaviti. Kad se koncem 19. sto

Z236

uvo

ao zakonita zdravstvena

takozvanih 2 3 smetnja.

Sigmund Freud i dubinsko-

6. V 1856.

djelovao sve do n 1938,

Nakon svoje promocije za doktora sveukupne medicine 1881. godine,-

prilozi na pod-

1885. upoznao s radom(1825-1893). Taj se tada bavio

2

, promjena osjetila dodira, bolova itd. gdje nema

konflikti.3

opet uklonio takve simptome koje je Freud vidio da se spontano javljaju

e situacije

Freuda.

progovorio jezikom koji se sasvimrazlikovao od onoga koji je vrikonca 19. sto -

-giziranja i filozofiranja. A sada serazumjeti,

objasnio -vima kao izraz ovih ili

- djevojke

nica da su se znaci bolesti

Freud se kas

seksualne naravi, a s

im toga je Freud umjesto hip-noze uveo drugu tehniku za otkrivanje podsvjesnih konflikata. Bila je totakozvana psihoanaliza,

izmijenjenom stanju kao kod hipnoze.

Slijedile su godine kroz koje je sakupljao iskustva s neu

ji

Svjestan sam koliko je t

nagon, u okviru koj- libido. Drugi je nagon smrti (koji je Freud kasnije uveo u svoj

sustav, da bi poslije opet posumnjao u nj) koji je suprotan prvome ipredstavlja razornu silu okrenutu protiv samog individuuma i njegoveo vao posebnu

kovim djelatnostima koje na

Tajpodsvjesni

kul

slojeve - 4

ena stvarnost.-

slijepo za vrijeme i realnost - -

titi da dolazi

-da

konverzija, regresija,

preoblikuju, na primjer u -

Determinizam

svjesnom inventaru, ona je najvjerojatnije povezana s nekimreminiscencama koje su potopljene u podsvijesti. Na tu tezu se oslanja

ako- najbolj - tok svojih misli samom

u snu

4 -per-ego, Id.

tip, ona vr

svoj san: Oficir sa crvenom kapom je

otvorila vrata i zalupila ih za so

Progonjenje, oficir sa crvenom kapom, penjanje po stepealnog akta. To da je usnula

samo je primjer inverzije, pizta-

plakanog oficira simbolizirajui

bi sad probile put na svjetlo dana.Kad se bolesnik oduspomenama i

ponikao, nestaje. Istina je da su potrebni sate i sate dugi razgovori koji

-neuro-

Kazali smo da se Freud morao godinama braniti od napada svojih struci prije nego je dobio zaslu

anomalija kojima seksualna simvjeka (na primjer znamenita Kinseveva

poje

danja na19. sto

smetnji i dra

-dova djela. Gdje je nekada

carevalo samozadovoljno nezna

duzeti bilo koji

samo onaj koji je dugo radio pkoji je i

242

2,OQ

d su u pitanju

koe Freudove metode jednostavno savladale

storove misli --

Abraham, Sandor Ferenczi, Carl Gustav Jung, Alfred Adler, Wilhelm Stekel,Otto Rank i drugi.

njihove poglede kasnije negirao u svim detaljima -samo ako su ioleodstu

(1870-1937), (1911) napustio put ortodoksne

mljiva, pa je stoga postala popularnijom. Adler u svojoj-

kretno seksualne)jzad stoje iza

-

rije

-

ono na srodnom. Tak

Psihijatar koji postupa po Adlerovu psihoterapeutskom postupku

prihvatljivi.

(1875-1961) tako d1913.

moramo poseg

- -

tu i u-

- -tipo

244

reakcija.

okolinu i iz nje u prvom redu crpi pobude za svoju djelatnost; ljudima tog

pojedinac pri

opisati vodila je Junga i

astremljenja sa svjesnim stremljenjima, konflikte koji moraju biti osnovaneurotskom reagiranju. Freud ostaje samo na analizi i vjerovanju da

svjesne opreke treba prepustiti

pacijenta dovesti do sinteze,

sku koji ga

snovi koji -sloja kolektivne podsvijesti - po

titi kao korisne smjernice za usmjeravanje

giju kaobranih; autoru

No tko bez predrasuda gleda na Jungovo

doksne Freudove

glavni rad obavila u Chicagu i New Yorku. Sargent njene poglede ukratko-

teljstva prema osobama iz okoline pojedinca, a splet- neurozu.

like pojedinaca u pogleduraznih sklonosti. Neuroze su u od iste zato

teljskih

stremljenja.S time

spoznaje svoje naravi, svojih uzoraka reagiranja

ti dosad nepoznate podsvjesnerazlonjegovog neu

ciji kad skine

2.246

noj mjeri osvijetliti,

-jalnu

kojih bismo uvijek susretali gore opisane elemente.

kama njihovarazine -hoterapeutske metode koje

odbijaju operiranje s raznim pod

(1848-1918), profesor neuro-patologije uBernu, postao je poznat 1904.

On svoju metodu primjenjuje samo kod neuroza ili psihoneuroza, to jestobo -u svoju

-

rom

ihoasteni-strahova -melankolika - - obuzimatjeskoba vlastite propasti.

om napadu, i to

247

og

sistemu nije priznavao sile koje ne bi mogle sudjelovati u ozdravljenju. Jakoje zamjeravao onima koji su mu predbazahvaliti jedino svom sugestivnom nastupu i djelovanju raznih drugihmijera u svojem sanatoriju. (Bolesnik je prilikom ulaska u sanatorij morao,

gih, a u te dane

Nje hoterapija kojatovao je protiv sugestivnih

utjecaja i hipnoze, koju su upotrebljavali Mesmer i njegovi nasljednici,kovu lakovjernost, te da je cijela

pacijent zama autosugestije. Ipak priznaje da se

ti nikakvog posebnog

nema vrijednosti.

govor, u kojem

bolestima i strahovima na -

2.248

-i u tijelu ponekad osjetimo neku neural-

uznemiri. Tada moramo preko takvih tegoba prelaziti sa smi-

-nosti i ne predstavlja nikakvu opasnost. Poznato je da

tlak - -

I tako neka lije-

vanje - smatra Dubois. \

a. Tu je po

-

. . . Poznajemonije

trpljenje, nego da im pokazujete svoju vlastitu ne

guste Forel (1848. do 1930)

1906,

-l . . . Uvijek stupajmo prema

249

1906. -ja kola prema zvijezdama. Oni koji

. . . Svatko mora

Pierre Janet se zaustavlja kod tih misli i d

breme da ul-

kako su je u Bernu

-krivnja. Osim toga ne znam kako da se promije

-sanatorij -

nego Duboisova metoda. Ta vrsta samouvjeravanja jako-

joge.

John Watson se 1919.

todaintrospekcije -usmjereni ranije opisani dubinsko psidovoljno objektivna, te da je kao znanstvena metoda sasvim neprihvatljiva.

matranju dostupne su samo dvije stvari: na jednoj strani vanjski

2.250

U tome se Watson u prvom redu oslanja na znamenite eksperimentalne1897. godine dalje.

da je jedno jecala. Poznato je da jerefleksno

sline pri dodiru hrane s usnom sluznicom i drugim osjetilnim organima uustima je odnosamom pogledu na hranu jestreflekse Pavlov je lako stvarao dodavanjem novih i zapravo besmislenih

a primjer, za vrijeme

se taj uvjetni refleks postepeno gasio, ako nije bio poduprt bezuvjetnimrefleksom, konkretno hranjenjem. Sada ne bismo nastavljali opisivanjemPavlovljevih genijalnih eksperimenata, koji je na toj osnovi izgradio teoriju

ju i postupanju, u prvom redu onekoje se sasvim oslanjaju na samopromatranje.

zakonitosti

jega

bolesnika neposredno utjeca tomevjeruju da nastaju kao besciljni uvjetni refleksi. Kad je u pitanju besmislen i

pridobivaju bolesnika, ne uzne- ije koje-psiholog, navodi za

37 godina, koja se od mladosti

251

privikavali na stvari ko

Drugi Evsenckov primjer neka n

jed

jepljeni s istim tapetama kakve su bile u sobi u kojoj sedoigru. Uzorak tapeta u toj sobi mogao je putem uvjetnog refleksa omestinormalan tok spolnih odnosa. U tom je primjeru terapija impotencije bila

-

psihoanalize pa zato i nije zaboravio napomenuti da je to

-

da veliki i najv

kojima bi druge jednostavnije metode psihoterapije polomile zube.

terapiju bila bi - danas manje upotrebljavana -

odvratnije, jer paci-jenti-

-peutskimpostupcima kod

(enuresis nocturna),

-

-

Z2.0

n-

To su zanimljivi terapeutski postupci koji imaju svoje -ipak relativnousko - -skih metoda.

ovnih

skupini -

cilj koji povezuje

nak i proizvodnost rada

sldu

situacija postaje racivili

je velik da bi za njih

psihoterapiju nastale su uglavnom nakon drugog svjetskog rata i to uprvom redu zbog pomanjkanja terapeuta. No pokazalo se da se u grupnoj

hoterapije.Te - psihoferapeutske - grupe su male, u njima je otpri 7 i

12

odbore ili druge od

ovakva skupina, istina, ima svoga

-potisnut iz svijesti -

sno u odnosima premapojedincima u njoj.

U maloj psihoterapeuitskoj grupi situacija marni neuro

nos premadrugim ljudima.

U daljnjem procesu grupa vodi pojedinca k boljoj uvi-nosu na sebe i druge.

Grupa mu je kao

dru za svoje

-u kojemu pacijent nekako nadokna

o da

namijenjeno -za narkomane itd.

terapeutsku zajednicu. To sunjih grupa.

U prvom redu to se odnosi na one koji prebivaju (bolesnici i osoblje) upsihijatrijskim bolnicama. Tu postoji samouprava bolesnika i osoblja u

ako biva dugo vremena u takvom zavodu. Sa terapeutskom zajednicomrarhijska struktura bolnice. To je dakako

skorazumijevanje.

Mjesto autogenog treninga u psihoterapiji

mentaran.

biti, na primjer:

-

- grupna.

S drugog s

- dubinsko- u koje spadaju Freudova psihoanaliza i

- zdrav ili bolestan-

- koje se ne bave pozadinom

U tu drugu kategoriju spadala bi - osim opisanih metoda: persuazije,-

1971),

autogeni trening.

nog treninga nabraja13

postupati grupno ili pojedi

potpuna, a na drugoj strani na to da vjerojatno svaka od njih ima neke- iako u pojedinostima -

- s kojim u ovoj knjiziH.

Schultza - dana

oj metodi citirati

onima koji su tje

njaiscrpljenosti, problema sa spavanjem, stanja tjeskobe i uznemirenosti(ukoliko nisu odraz prave dsvestrano primjenljiv bilo sam ili u kombinaciji s drugim psihoterapeutskim

somatske smetnje kod

svakodnevice i ostvariva- 25 posto

njegovih pacijenata. Vi -a Strotzka na

kao na pri

tacije ikontemplacije. Upravo tu se ta

- panj stazica

pogledu.Pa ipak se AT slijeva u onaj u davnini potekli tok tra

harmonije.

Literatura

Bally, G., Einfiihrung in die Psychoanalyse Sigmund Freuds, Ro-wohlt, Munchen, 1961. Battegay, R., Der Mensch in der Gruppe, Huber,

Bern, 1967-1969. Brovra, J. A. C, Freud and the Post-Freudians, Penguin,Harmonds-

worth, 1961.Delay, J. i Pichot, P., Medizinische Psychologie, DTV-Thieme, Stuttgart,

1970.Eliade, M., Schamanismus und archaische Ekstasetechnik, Rascher, Zurich,

1957.1962.

Eysenck, H. J., Fact and Fiction in Psychology, Penguin Books,Harmondsworth, 1965. Freud, S., Die Traumdeutung, Deuticke, Wien,

1952. Fromm, E., i Suzuki, D. T., DeMartino R., Zen-Buddhismus undPsychoanalyse, Szcesny, Munchen, 1963. Janet, P., Les medications

1925-1918. Jung, C. G., Psychologische Typen,Rascher, Zurich, 1964. Kelman, H., Communing and Relating, The Am. J. ofPsychoana-

lysis. Vol. XIX, No, 1, 1959. Kiev, A., Magic, Faith and Healing, The FreePress of Glencoe,

Collier - Macmillan Ltd. London, 1964. Langen, D., Archaische Ekstaseund asiatische Meditation, Hippo-

krates, Stuttgart, 1963. Proceedings of Seminar on Out - PatientPsychiatric Services, Ge-

neva, ij-24. rujna 1964. Schulte, W. i Tolle, R., Psychiatrie, Springer,Berlin, 1971. Scientific Research on Transcendental Meditation, MIV,Admini-

stration Center, Los Angeles, 1972. Stokvis, B. i Wiesenhiitter, E., DerMensch in der Entspannung,

Hippokrates, Stuttgart, 1971. Strotzka, H., Psychotherapie und sozialeSicherheit, Huber, Bern,

1969.Trstenjak, A., Oris sodobne psihologije 2, Obzorja, Maribor, 1971. Wyss, D.,Die tiefenpsychologischen Schulen von den Anfangen bis zur Gegenwart,Vandenhoeck Ruprecht, Gotingen, 1966.

259

Indeks

A

139140140

Abraham, Karl 210176 Adler, Alfred 2.10, 211 adrenalin76, 95, 113 Aesculapius 192. afekat 79

83141 agresivan

142 agresivna djela 141114 agresivni

klijenti 59 agresivni nagoni 141134 agresivno

102, 140 agresivnost 113,137, 141 akne 125ak 30aktivni odmor 88

145aktivno sjedenje 35

165alergeni 131

122122

122, 123119 alergija 122

Alexander, Franz 101, 114, H5,

alkohol 101,103, 116, 131, 142, 148

alkohol, djelovanje 95-148, 223 alkoholizam 148, 150altruizam 216 amfetamin 95

133212

214, 225ke teorije neuroza 214

208analiza krvi 109 anatomija mozga204 angas 182angina pectoris no, 140 animalni ili

-zam 196, 202

102,211aorta 53apomorfin 220

211arterioskleroza no, m, 114,

116 asana 181 Asklepije 192 asthmanervosa 119 astma 22, 46, 111, 119, 120,122

astma, nervna 119

AT kao preventiva 14ATATATAT porijeklo 28ATATATAT

177 autodidakti 5 autodisciplina 27ena

koncentracija 90 autogeno

autogeno stanje 156 autogeno

autopersuazija 46 autopsija 112autosugestija 20, 24, 38, 46, 67,2-15autosugestivna formula 140, 167autosugestivna gesla 58, 59, 70,77, 8o, 88, 89, 90, 93, 97, 99,

100, 124, 130, 136 autosugestivnasredstva 31, 87,102, 103autosugestivne zamisli 66, 68,69, 70, 71. 71, 75. 86, 94. 98, 104, 107,115, 117, 119, 121, 123, 132, 133, 134, 142,153, 169

B

bakterije 128 Barnard, dr 48 Barolin,G. S. 96 Battegav, R. 222 Baudouin,Charles 25 bazedovljeva bolest 129

Behterev, Vladimir 67 Beer, Klaus 90Bernheim 203

73 bezizlaznost 25 bezuvjetni refleks218 Biermann, Gerd 121 bijela krvna

Binder, Hellmuth 47, 163, 177Binswanger, L. 214biofeedback 115

65 bljedilo 107

bolesnici 153 bolesne misli 17k 134 bolesti

132 bolovi u bokovima T 5 3 bolovi u

132 bolovi zuba 132 bol u tjemenu 132Bombard, Alain 9 Boston, Ralph 90bradavica 126, 129Braid, James 202Breuer, Joseph 205bubreg 53, 54

budista 195 budizam195 budni snovi 99buka kao stresor 76, 80, 105, 106

106 C

10629

cerebralna paraliza djece 204Charcot 203, 205cilj, bliski 97cilj, daleki 97Clapier, dr 201Clauser, Gunther 101

51,101, 102, 133, 167 crvena krvna

113 Coue, Emil 179, 180coueizam 46

c190 8, 190,

193 113 55, 56,115, 124 104

135, 13622, 76, 81, 111,

167

131

stresa 78216 66

64,65

12525

D

dalekovidnost 131138 debelo crijevo 102 definicija

zdravlja 64 224delirij 13 demoni 196 demonizam190 Demosten 211depresija 44, 100, 130, 153, 165depresivne slike 153 193, 194desenzibilizacija 119, 219determinizam 207 di 130dijagnoza 70 disanje 50, 56, 70,161 disanje, predradnik srca 122disanje u treningu 49 disfunkcija

120 dismenoreja128 66

121 1909

Dollard 218 doping 95, 9638

trening 60 drhtanje 85, 158 droge37, 142, 191 dubinsko-

204, 224Dubois, Paul Charles 214, 215,

21774 duhovne

vrijednosti 174 19152

zdravlja 65

-duhovno zdravlje 106

uvjetovane navike 139,

dvostruko slijepi pokus 31

E

Eberlein, G. 45 ago207 egoizam 216

egzistencijalne vrijednosti 174Eisenhower 117 ejakulacija 158ekcemi 104, 126, 128 ekonomikahormona 89 eksplozivne reakcije

07 ekstaza 192, 193,

elektroencefalogram 156elektrokardiogram 118 Emerson, R.W. 18, 217emocionalna napetost i disanje 119,

191emocionalni faktori 54,112,119, 131enur

esencijalna hipertonija 114 Eskulap

Antonin 19 Evsenck, H. J. 219, 220

F

faktor rizika 110, 112, 114, 116 faktorsmetnji 89 fantomski bolovi 133 Fast,Julius 37 faza uzdisanja 71

Feuchtersleben, von Ernst 20

djelovanje stresa 78 fluidi 196fluid iz svemira 201

197, 200fobija 214Foch 75Forel, Auguste 216 formulaautosugestije 11 formula

formula smirivanja 46 formula41 formuliranja

autosugestivnih zamisli u gesla 72Foulkes, S. H. 222 Framingh 110Frederickson, T. Donald 145, 146Frenk, J. D. 192 Freud-Lorenzovateorija 141 Freud, Sigmund27,71,101,152,

204, 205, 206, 207, 208, 209,213, 221, 224 frigidnost 101,

149, 151 Fromm, E. 214 frustracija83, 113, 142, 176 frustracija kaostresor 77smetnja 118 funkcionalne povratnesmetnje

138funkcionalne smetnje 45, 119funkcionalne smetnje u trudno127

G

Galilejev dalekozor 24Gebelin, de Court 200generalizacija 44, 46, 56, 58genitalni ekcemi 128geslo 13, 15, 19, 32, 39gimnastika 122, 181

glava, smetnje 54, 55, 115glavobolja 31, 55, 131, 132, 153glazba 165Goethe 18, 27, 64gojaznost 99, 116Gonella 23govorne smetnje 17

20510237128

46grupna psihoterapija 200, 221

221gubljenje daha 50gutanje 158

H

Halhuber 116 halucinacije 12, 13Hamburger, C. 24 Hames, M. Curtis112 Hardi, Istvan 24 98harmonija u raspodjeli fluida

19734

Hehner, Claus 98 Hengstmann, H.177 herpes 126 Heyer, G. R. 38higijena spavanja 103 higijena

216 higijenski66 hiperfunkci

87, 129, 130smetnje 115 hipertonija, uzrok smrti114 hipnoidno stanje 68, 99, 120

2370 108

202hipnotizam 203 hipnotizer 67, 202hipnotizirani mucavac 17

-

vanjem 29 hipnoza 17, 27, 28,29, 67, 68,

95, i2-7>I56, 196, 202, 204,

205, 206, 215, 224 hipohondar214, 216

216 Hipokrat 192214

napad 207204205 217histerija 200, 204 hladni oblozi 55hladnokrvnost 86, 90, 93 hobi 113holesterol no, 112 holesterol,

112 homo sapiensdiluvialis 190 hormonalne smetnje85, 130 hormoni 77

106 Hornev,Karen 213 Hufeland 19Humboldt, von Wilhelm 17

122, 123hvatanje daha 50

I

101172, 173 Ikai, M. 95, 96

iluzionantni zvukovi 165impotencija 149, 150, 219, 220

211infekcija 123 instinkti 213intelektualne popratne pojave

165, 166 intenzivnakoncentracija 21amputiranog

uda 133 interna gimnastika 3243

introspekcija 217tip 212 inverzija 208masa 180 iscrpljenost 77, 95

77

71183

ispovijed 191, 196ispovjednik 191crijeva 52 istjerivanje zlih sila 190

124 193izmijenjena svijest 68 izmjenamiljea 89 izmjena tvari 85,141izljev suza 158 Iversen 177

107 J

207, 211 Jacobson, Edmund 18r Janet, Pierre 216, 217 jednjak, v.skicu 53 jetra, smetnje 51 jezgrenaneuroza 156

156 joga 171, 182,184, 194 jogin 182, 194, 195Johnson 117 Jolowicz, E. 180Jung, Carl Gustav 210, 211, 212Jussieu 199

K

100 Kant,Immanuel 18, 19, 20, 27 122,158

ma122 191, 222 katastrofa98kemijske izmjene u tijelu 78kemijski sastav krvi 113Kierkegaard, Soren 152 kihanje 158Kinsev 209 kirurgija 138 kisik 113Kleinsorge, Hellmuth 47

124 Klinger, Bernd 90 kloroform 203k

kompleks krivnje 151 kompleksmanje vrijednosti 93,

114, 150, 210 kompleksnapsihologija 212 koncentracija 21, 38,88, 89, 90,93, 106, 129, 166, 167, 182,194koncentracija misli 34 koncentracija

konstitucija 7 kontakt sa

kontrerni tipovi 93 konvergentni

117 kora mozga 68

koronarni sudovi 46 kosa 126

124

Kraepelin 29kratkovidnost 131Kretschmer, E. 121krivulja mozgovne funkcije 156

i tlak46, 76, 81, 87, 107,

112, 113, 114, 152, 216 krvotok 167krvotok, smetnje 64, 80 krvotok

113 kucanje srca 48, 71 kueizam 179,

kurativna medicina 66

L

labilni ljudi 60labilni visoki krvni tlak 168laneno sjeme 102Langen, Dietrich, 120, 133, 139Lao Ce 79latentne agresivne tendencije 142

Le Bon 31Leuner, H. 172Levi, I.ennard 82libido 206

sa 78Liebault 203

pilulama 8326ni

76Lin- 195 lomkostiju 138 LSD 192Luthe, W. 130, 157, 161, 165, 166

Lj

3030

M

190obredi 190 magija 8, 190, 196,200 magnetizam 198, 200, 201,202 magnetiziranje 199bolesnici 214 214

194 - 194,217 122 111masturbacija 151 masturbacija ubraku 151 Maver-Gros 209 Medardo198 medicina rada 95 meditacija145, 182, 194, 195,

225 meditant 195 meditiranje 17melankolik 214 Mensen, Herbert116 92 meskalin192Mesmer, Franz Anron 196, 197,

198, 199, 200, 201, 215mesmerizam 202

179 Mierke, K.88 migrena 55, 70, 131Lev 187 mirenje sa usudom 195

64 misaoni88 misli 39

misticizam 200, 213napetost 106 44

4337 137 mjehur,prehlada 124 mobilizacija tjelesnihrezervi 94, 113Moeller, J. 114 112

53 mokrenje 131, 21671 Morgenstern,

Christian 20 motivacija 90, 93, 9660 motivirana

sugestija 67 mozak 89kora 67 Mowrer 218 je100 76, 77mucanje 17

94, 131, 158, 162 Mulford,Prentice 18 51

N

2576 -

207 190nadnaravne sposobnosti 201, 202

187napadaji astme 122

2-267

napadi migrene 70 napetost 73, 110,

napuhnutost trbuha 136 narkomani143, 145, 148, 223 nasljedno

27

nedjelotvorna supstancija 31nedovoljno prokrvljene noge 168

negativni polovi 196 negativnistavovi 97 nelagodnost 172 nemir 85

neredovito kucanje srca 167nervna astma 119nervoza 7, 37, 81, 83, 87, 93, 104, 118,

214

lucu 163

nervozno srce 118nervozno znojenje 126nesanica 93, 102, 104nesigurnost 9neskladnost spolnih partnera 149nesposobnost za koncentraciju 130nesvjesne tjelesne funkcije 115nesvjestica 55, 86 neuralgija 168, 216

224

2150

neurotsko reagiranje 212, 213, 222neuroza 8, 139, 150, 152, 203, 209, 210,

211, 213, 214, 219, 221

nevoljkost 130 Nietzsche 152 nikotin142nikotin, pretj

stresa 76 niski krvni tlak 47, 87, 167Novalis 67

O

oblici meditacije 171 oboljenje odutvaranja 20 obrambene mjere tijela

civanje

poroda 128omaglici 165

-07opadanje temperature u crijevima

156opojna sredstva 142

opozivanje topline 159

2-268

opoziv gesla 39, 40opoziv hipnoze 67opoziv sugestije 67

opsjenari 202opstipacija 8opstipant 101

nastike 181

tjelesno-

bolesti 85 organske funkcije 50, 70

180 osamostaljeni kompleksi 140

osjetljivost na svjetlost 131 osjet

44, 53, 54 osjet vrtnje 165

otkucaji bila 48, 152 Ovanesian, Ter90 ovisnost o alkoholu 148 ovisnost odrogama 140, 144 ovisnost o nikotinu145 ozljeda zbog prenapetosti 92

P

padanje u trans 171 Pali, Olga 93panika 10, 86 paradoksne reakcije159 paradoksni efekti 161

parasimpatikus 84, 87 pasivnakoncentracija 15autosugestivne metode

67,92, 218 Peale, N. V. 19 persuazija224 perut 126pilule za smirivanje 83 placebo,autosugestivno djelovanje 31placebo-

podsvijest 12, 67, 71, 103, 147,162, 206, 207, 208, 210, 211

podsvjesna stremljenja 212

podsvjesne napetosti 221 podsvjesni

ma148

pokus s njihalom 20, 21Polzien, 0.130, 156pomanjkanje koncentracije 89

84, 132

2-269

neprijateljski podstreci 137

anje sline 158

tode224

-4pozitivne sugestije 72 pozitivnifaktori 26 pozitivni polovi 196

tode-

predskazivanje njihalom 22prehlade, smanjena osjetljivost

123 prehrana63

prekomjerno vegetativno opte-

prenapetost 32, 92ca 88

preparat bez djelovanja 31

prerano sta48 pretjerana glad, nesvjesne osnove

bojazni 86 pretjerani tek 142

razgovor 214 priliv krvi 43 priliv krviu glavu 127 Prill, J .127primitivna medicina 191

270

154 prisilne aktivnosti 155 prisilnemisli 155 prisilni sindromi 154pritisak u glavi 94 prividni lijek 31

probavni trakt 113 proces

profesionalne bolesti 106

progresivna relaksacija 180projekcija 207 Prokop, Ludwig 96

proljev 101, 102, 152 promjene

proteza 133protuslovna autosugestivna formula

106e 82, 129, 138,

optere

psihijatrija 204

210

-

206, 210, 215, 220, 224-

hunjavica 123 psihogena priroda 24psihogene reakcije 139 psihohigijena66, 79 psihohigijena

66 psihohigijenska66 psihohigijenski odgoj 178

psihologija 187 psihologija religije 183

psiho 317

79problemi 10 78

212 psiholozi. 96psihoneuroze 214 psihosocijalnifaktori 79 psiho-socijalno zdravlje26 psihoso -

271

naestercu 135 psihosomatskaoboljenja 78 psihosomatskamedicina 28 psihosomatske bolesti115, 120,140psihosomatske smetnje 62, 204,

224psihosomatski simptomi 62

214 psihoterapeut 96,221 anja213

148psihoterapeutske seanse 145psihoterapeutski postupak 120, 192psihoterapeutski pravci 223

118psihoterapija 27, 28, 187, 189,196, 202, 206, 210, 220, 221,222, 223

- 84,225 puls

87159 pupak 53

145 110, 142kao navika 14570, 147 Putnam, J. J. 217 Puvsegur201R

150racionalna psihoterapija 215

tskemetode 214 97

rak 20109 rak

u grlu 25 ranadijagnoza 109 Rank,Otto 210

-165

Rath-Vegh, I. 23Ratkliff, J. D. 37

30, 106121

943787, 130

14380

reakcije kratkog spoja 139refleksna uvjetovanost osjeta te

topline 44218

regeneracione supstancije 139212, 222212

regresija 207rehabilitacija 116, 117Reich, Wilhelm 37reintegracija 212religija 191rendgenske pretrage 109 reuma 136

137artritis 136136 137 rezervneenergije 77, 94 rezistentni stadij 77

-83

25

272

ritam disanja 11391 91

rubne neuroze 140 Russi, Bernhard93

S

58 sabranost 9067

sebe 142 182, 194194, 195192, 196

223samopovjerenje 214

196samopromatranje 212, 218samosavladavanje 148samoubojstvo 150, 151samozadovoljavanje 151 san 156,208 sanjanje na javi 172 Sargent 213

183, 195 65Schar, M. 63 Schulte, W. 224Schultz, Johanries Heinrich

*7. *8> 29, 31, 38, 39, 44, 45. 46,67, 72-. 73, 83. 94,

103, 115, 138, 151, 157, 158, 163,170, 172, 179, "4

Schultzov trening 68, 70, 81, 84, 96,117

Schultzova shema 47Schweizer, Albert 23sekret 135seksualna simbolika 209 seksualnesmetnje 149 seksualni akt 207seksualni nagon 206, 209 seksualniodgoj 151

209Selve, Hans 76, 77, 78jezik snova 20883

akta 208 simpatikus 84, 85, 87simpatikus, pretjerani impulsi 84sindrom prisile 154 sistole 167, 118slabljenje sluha 106 slikovne

173, 176 sloboda od65 sloboda od

straha 65 208slojevne neuroze 140 slomvegetativnih reakcija 7788 sluh, slabljenje 106165 135

203smetnje krvotoka 64, 81

140smetnje pri spavanju 85, 86, 98,

103, 104,130165 smetnje spolnog nagona 140

129smetnje vida 131smijeh 158smirenost 140

2323, 24,

206smrt od straha 23smrt od stresa 75smrt od trajnih tjelesnih i du

7699

snaga imaginacije 198, 19, 52, 70

25

273

snovi 191, 212. socijalno zdravlje106 somatska medicina 204

201, 202201

samnambulno stanje 201na z 69, 75 spavanje,smetnje 85, 86, 98koncentracija zbog

13338 spiritizam 8 splet

bojazni 213 43 spolninagon 151 spolni organi, nelagodniosjeti

165sposobnost identificiranja 30sposobnost koncentracije 34

nja30spoznaja o samom sebi 175

153 srce46, 48, 51, 56, 70

113 48118, 119

111, 112, 114 p kaoposljedica visokog tlaka 116

11616246, 1186447, 140, 161122

20, 48, 81, 110,in, 113, 114, 117 118

a kao stresor 76, 77, 83,90, 110

65sredstva za spavanje 102, 103, 143

nogzdravlja 144

225stanje iscrpljenosti 77

stanje primijenjene svijesti 194startna groznica 90, 93startna neuroza 90stav napetosti 34Steinhaus, H. 95, 96Stekel, Wilhelm 210

121stezanje u grudima 78 stigma 126

46, 159141 Stokvis 224

stolica 101strah 9, 10, 24, 52, 90, 103, 110,

150, 161, 214, 217 strah,152 strah od

operacije 138, 153 strah od zubara153 strah pred masturbacijom 151strah pred narkozom 138 strategija97 124stres 75, 77, 78, 79, 80, 82, 88, 98,110, ni, 112, 113 141, 148, 162 stres,

g infarkta 110stres i alkoholizam 148

111 stres naradnom mjestu 79 stresori 76, 77stres, reakcija organizma na

76stres, teorija 76

80Strotzka, Hans 189, 225 struktura

sti 224 stupanjizmorenosti 89 sublimacija 207sugestija 28, 67, 68, 190, 196, 225sugestivne formule 12 sugestivnemetode 179 Sullivan, H. S. 214

5251, 53, 54, 56, 70,

104, 163, 168, 16951 super-ego 207

supstancije za smirivanje tijela 77

25

274

77, 160114

89 svijest 67svijest o vlastitoj individualnostisvjesna stremljenja 212 svjesnodisanje 49 Svjetska zdravstvenaorganizacija 64 39, 126

136 Swami, A. C.Bhaktivedanta 182

s190, 191, 193, 194

190, 193128, 130 76, 81, 110

12940

T

tablete za spavanje 103tablete

143 tabu 23, 191meditacije 170 8Teichmann 116 201temperatura 81, 130 teorija stresa76 terapeutska zajednica 223terapija igranjem 89 terapija

214, 219, 220, 224e 68 termofor 54

210 Thiele,W. 84Thomas, Klaus 72, 74, 123, 149,

150, 153, 174, 177, 183 Thomson73 thvmus 76 52

124139

158 tjelesna85 tjelesne aktivnosti 7

tjelesne reakcije 92 tjelesni stres 82tjelesno prenaprezanje 85 tjelesno

36 tjeskoba 152tjeskobni odnos prema svaki-

118 tkivo 112 tlak zraka130 Tolle, R. 224

82, 83 toplakupelj 55 toplina 70 trajna buka 106

29trajna psihopatska stanja 140 trajnistres 113 trans 173, 182transcedentalna meditacija 171,

194 44 transfernodjelovanje 92195

196 trbuh54, 102 trbuh, napuhnutost 136

53, 67, 162130

organi 51, 53 trema 9, 93 treperenjesrca 216 trigeminus 133trigeminusna neuralgija 168trigeminusni bolovi 168 192trnci 159 trovanja 142 127

158 tuberkuloza168 tuberkuloza,

138 tumaranje po prirodi38 tumor 25

U

ubrzano disanje 152 9775113

100113

37 93135

umor nakon jela, svladavanje 32183

harmonija 195, 213

25

275

sabranost 38 4690

sukobi 213 upalne bolesti 138rganskih funkcija

70 192 usmjerenaterapija 11 usna sluznica 218ustrajnost 148utonulost 182utroba 195uvjetni refleks 218, 219, 220

68 uzbudenost u135 50, 118

82uzetost 205 uznesenost 195uzrujavanje 103195 143

V

7i70, 103 vegetativna

distonija 7, 84, 85, 86vegetativna labilnost 85, 118

84vegetativne funkcije, smetnje 84vegetativne pojave 84, 85, 109vegetativne regulacione smetnje

80, 140 vegetativne slabosti 119vegetativne smetnje na srcu 80vegetativni procesi 84 vegetativnisimptomi 85, 88,106,

13843,48,

-, 53, 84, 88, 195vegetativno upravljanje organa 106vegetativno ustaljenje 92

155 vidne smetnje 94Virgilije 19visoki krvni tlak 110, 114, 115

218 vizionarne

popratne pojave 165 vizionarne166

2,276

54sa 194 166

46, 49, 120,122, 161, 169 54,

55, 69, 163,164, 169

46, 47, 86, 160, 16940, 130, 157, 166,

16941, 42, 158, 169

51, 162, 169kretanja 85 69

130 Vogt, Oskar 29,75, 179 volumen udahnutog zraka50,

162 volja90vremenske prilike 130, 131 vrhunskisportski rezultati 90 vrtoglavica 55,131, 164, 165

W

Walln6fer, Heinrich 50 Watson, John217, 218 Winter, Esther 62Wisenhiitter, E. 24 Wolff G. Harold82

Z

8, 46, 52, 101, 102, 167zabrana kao autosugestivno

geslo 72 zagrijavanje nogu 43140 205

192zapisnici o autogenom treningu 56zapovijedi 72

zaprezanje 182zatiljak 132Zatopek, Emil 90zdravi stres 80zdravlje, definicija 64

656464

64zdravstvena pravila 64zdravstveni odgoj 177zelena mrena 125zen 171,183, 184, 195zen-budizam 90, 195

113zijevanje 158

19084

znojenje 85, 152znojenje, nervozno 126zujanje 165

125125

2

84tula 52, 135

7752

13346

52135

81-crijevni trakt 136

277

-vanje135, 136

ludac 51, 54, 135, 167, 21680

149127

136133

11184

201167

882.14

5351

21415-

zam 19777 25

85^ 85,

87, 167 52

v 77

12451, 136

278

PREDGOVOR ................................................................................. 5

1 ...................................................... 7

.................................................... 7Znanstvena metoda ................................................................................. 8Pokus izveden na samom sebi................................................................ 9U serij . . . ioUspjelo mi je ............................................................................................ I I

Pravac - zapad! .................................................................................... 13 ................................................... 14

......................................................... 15 ....................................................... 16

Postupati tako kao da .............................................................................. 18 ................................................................................... 19

Pokus s njihalom ..................................................................................... 21 .......................................................... 23

Novo znanje, nova nada .......................................................................... 24

2AUTOGENOG TRENINGA . . . . .

Johannes Heinrich Schultz ..................................................................... 27O porijeklu AT-a ...................................................................................... 28

....................................................... 30

279

......................................................................................... 31Svakog dana deset minuta ...................................................................... 33

...................................................................................... 34

........................................................... 37 .................................................................................... 39

....................................................................................... 40 ..................................................................................... 41

Sto se zbiva u ruci? .................................................................................. 43Generalizacija ..................................................................................... 44

.................................................................. 45 .......................................................................................... 46

srce? ................................................................. 48 ..................................................................................... 49

.......................................................................................... 51 ................................................................................... 54

Zapisnici ................................................................................................... 56. . . . 59

3ZA ZDRAVE LJUDE ...................................................... 62

................................................................... 62- ................................................................... 64

................................................................... 6566

.......................................... 70Koje autosugestivne zamisli najbolje djeluju? . . . . 72

........................................................................ 74O stresu koji izaziva bolesti .................................................................... 76

Stres na radnom mestu ............................................................................ 79-

nama .............................................................................................. 81 ......................................................... 82

280

Vegetativna distonija - -prilici ............................................................................................... 84

Autogeni stav mirovanja ......................................................................... 85.................................................. 87

.......................................................................... 88 ................................................................................

................................................... 94

................................................................................... 97 ........................................................... 98

....................................................................... 99............................................................................................ 101

za spavanje ................................................... iozAutosugestivne zamisli kod smetnji pri spavanju . . . 104

................................................................. 105Pokusne primjene tekovina autogenog treninga . . . 107

4TRENINGA KOD NEVOLJA I BOLESTI . 109

Stres - ................................................................ 110- 111

.............................................. 112,AT protiv faktora rizika ........................................................................... 114

116Nervozno srce .......................................................................................... 118Astma - ..................................................................... 119

............................................ 12.2Smanjena osjetljivost prema prehladama .............................................. 123

................................................... 124 ............................................................................ 125

............................................. 127Smirenje bolesnika koji boluju od bazedovljeve bolesti 129Smanjena osjetljivost prema atmosferskim prilikama . 130Dobri uspjesi kod migrene ..................................................................... 131

281

Oprez kod bolova .................................................................................... 132 ................................................. 133

Opravdana nada kod reume ................................................................... 136Je li AT univerzalno sredstvo? ................................................................ 138

.............................................................. 139.................................................................................... 141

............................................................... 142 ..................................................................................... 145

................................................... 148Seksualne smetnje ................................................................................... 149

............................................................................ 15 2

............................................................................ 154

5 AUTOGENA RASTERPOPRATNE POJAVE .................................................... 156

.................................................................... . . 157 .............................................................................. 158

................................................................................... 160 .............................................................................. 161

................................................................................... 162 ................................................................................. 163

Druge popratne pojave ............................................................................ 164Vizionarne i intelektualne popratne pojave ........................................... 165

........................................................................ 166

6 VISI STUPANJAUTOGENOG TRENINGA .............................................. 170

...................................................................................... 171............................................................................ 177

7 SRODNE METODE ........................................................... 179

Kueizam ................................................................................................... 179Progresivna relaksacija............................................................................ 180

282

Gimnastika .......................................................................................... 181Joga ..................................................................................................... 182Zen ............................................................................................................ 183

Literatura ..................................................................................... 185

I MJESTO AUTOGENOG TRENINGA U NJOJ 187

............................................. 190Asklepije i snovi ....................................................................................... i9z

Download - Autogeni Trening 1x1 -Dr.med. Hannes Lindemann

Top Related