Download - B U K A
-
Doc. Dr Ljiljana Male Bili
-
Buka predstavlja haotini kompleks neprijatnih zvukova koji djeluju na organizam ovjeka preko ula sluha izazivajui razne poremeaje. Industrijska ili profesionalna buka nastaje kao posljedica rada maina, i raznih tehnolokih procesa na radnom mjestu.
-
U odnosu na nastup i trajanje industrijsku buku djelimo na:Kontinuiranu bukuDiskontinuiranu buku iImpulsnu buku.
-
Kontinuirana buka nastaje djelovanjem jednog ili vie zvunih izvora. Ona se tokom vremena malo mjenja po kvantitetu i kvalitetu. Pokriva vrlo irok dio frekvencijskog spektra.
-
Diskontinuirana buka nastaje iz razliitih zvunih izvora koji je emituju u razliitim vremenskim intervalima. Takoe pokriva vrlo irok deo frekvencijskog spektra, ali moe biti i manjeg opsega.
-
Impulsna buka nastaje naglo i vrlo je kratkotrajna. Ona u vrlo kratkom vremenu dostie kulminaciju, da bi isto tako njen intenzitet naglo opao. Po zvunom opsegu moe zahvatiti manje ili vee frekvencijsko podruje.
-
Impulsna buka se smatra jednim od najvanijih faktora nastajanja akustine traume. Zavisno od tehnolokog procesa radnici su izloeni vie jednoj ili drugoj vrsti buke, ali je veina izloena kombinovanoj buci.
-
TETNA DEJSTVA BUKESve zvune pojave djeluju prvenstveno preko organa ula sluha, ali to ne znai da e i najtea dejstva biti na strukturama uha. Vrlo jaki zvuci niih frekfencija bivaju primljeni preko cjelog tjela.
-
Smatra se da mehanoreceptori karotidnog sinusa i luka aorte reaguju na deformacije zida ovih krvnih sudova, nastale prenosom vrlo intenzivnog zvuka kroz organizam ovjeka.
-
Organske i psihike reakcije organizma na buku zavise od:Individualne osjetljivosti na zvuk, od vremena ekspozicije i intenziteta, karaktera buke, pri emu veliku ulogu igra njen spektar, vremenska ustaljenost ili prisustvo vibracija i drugih faktora.
-
tetno dejstvo buke prvenstveno zavisi od njene jaine:Buka intenziteta od 30 dB se smatra bezopasnom za zdrave, mada moe imati nepovoljno dejstvo na osjetljive i bolesne osobe, buka intenziteta od 30 - 65 dB ima dejstvo na psihiki status izazivajui glavobolje i nemiran san,
-
buka nivoa od 65 - 90 dB dovodi do reakcije vegetativnog nervnog sistema,buka od 90 - 120 dB izaziva nadraaj centralnog i vegetativnog nervnog sistema i oteuje organ ula sluha.
-
tetno dejstvo buke zavisi i od njene frekfencije: Frekfencija od 30 - 300 Hz dovodi do smetnji koje se ogledaju u smanjenju ili poveanju sopstvenih refleksa. Kod onih frekfencija koje prate velike amplitude dolazi do poveanja pulsa i krvnog pritiska.
-
Na osjetljive nervne zavretke smjetene u koi i sluzokoi djeluju zvune frekfencije izmedju 80 - 1000 Hz. Frekvencije iznad 1000 Hz ugroavaju osjetljive djelove unutranjeg uha, djeluju na psihiko stanje ovjeka i oteuju fizioloke fukcije organa.
-
Dejstvo buke u poetku obino je prolazno, ali njeno produeno dejstvo stvara patoloke promjene, koje se vremenom poveavaju. U poetnom stadijumu promjene su lake i jedva primjetne, teko uoljive zbog ega im se ne predaje dovoljna panja.
-
Zbog toga je veoma vano uoiti ove poetne reakcije organizma i preduzeti mjere zatite kako bi se spreile kasnije mogue posljedice.Vanu ulogu igraju ininjeri zatite na radu, radi prevencije oboljenja i zatite samog radnika.
-
Dejstva buke se mogu podjeliti na: Auditivna i ekstraauditivna dejstva AUDITIVNI EFEKTI BUKEVeoma jaka buka moe za kratko vrijeme da stvori teke patoloke promjene i tada se radi o AKUTNOJ AKUSTIKOJ TRAUMI.
-
Nii intenzitet buke poslje due ekspozicije dovodi do HRONINE AKUSTINE TRAUME.Oteenje unutranjeg uha odvija se gotovo iskljuivo na nivou ulnih elija i perifernih nervnih zavretaka. Pri nagloj i jakoj buci i pritisku, dolazi do oteenja struktura srednjeg uha i bubne opne.
-
Buka moe otetiti ulne elije na dva naina:
Mehaniki razaranjem eliske strukture iBiohemijski izuzetno poveanim metabolizmom.
-
Mehaniko oteenje elijskih struktura nastaje pri izlaganju buci iznad 130 dB (A) koja moe razoriti osetljive akustike elije Kortijevog organa. Ako se to esto deava stradaju i potporne elije pa i cjeli Kortijev organ.
-
Mnogi autori navode da ve buka oko 120 dB (A) dovodi do strukturalnih promena na nivou ulnih elija i nervnih zavretaka i to prvo od bazalne membrane na kojoj je poloen osetljivi Kortijev organ.
-
Biohemijsko tumaenje propadanja ulnih elija zasniva se na disproporciji u potronji i potraivanju energije. Pri djelovanju jake i trajne buke energetske potrebe elija Kortijevog organa su znatno vee od opskrbe energijom pa dolazi do deficita potrebnih energenata,(kiseonika).
-
Jednom propala elija se vie ne regenerie. Kod teih akustinih trauma, ovaj proces metabolikog propadanja zahvata i potporne elije Kortijevog organa, a potom i nervna vlakna.
-
Profesionalno osteenje ula sluha
Profesionalno oteenje sluha nastaje usljed djelovanja undustrijske buke i ima karakteristian grafoloki prikaz na audiogramu. Audiogram poprima karakteristian, tipian izgled SKOTOMA.
-
Ekstenzitet i intenzitet zavisie od: intenziteta buke,frekventnog spektra buke,vremena ekspozicije buci,periodinosti i impulsnog karaktera iindividualnih svojstva unutranjeg uha.
-
KRITERIJUMI ZA PROGLAAVANJE PROFESIONALNOG OBOLJENJADa je radnik duze vrijeme obavljao poslove ili se nalazio na radnim mjestima na kojima dolazi u kontakt sa bukom iznad dozvoljenih nivoa,
-
Da postoji obostrano perceptivno oteenje sluha vie od 30% po Fowler Sabineovoj skali, potvreno pregledom specijaliste otorinolarigologa, Da postoji medicinska dokumentacija koja iskljuuje: zapaljenja uiju, prije zapoljavanja,
-
Karakteristian audigram (bilateralno, simetrino oteenje, karakteristian skotom na 4000 Hz, perceptivno oteenje).
-
OCJENJIVANJE RADNE SPOSOBNOSTIOsnovu za ORS nagluhog ili gluhog lica predstavlja trajno oteenje sluha - stanje oboljelog poslje celokupne medicinske rehabilitacije. Faktori koji utiu na radnu sposobnost su:
-
stepen oteenja sluha,progresija oteenja sluha,topografija lezije (unutranje uho, sluni ivac, modani centri),vrijeme nastanka oteenja,uslovi radne sredine,mogunost korekcije,mogunost prekvalifikacije stanje vestibularnog aparata.
-
Svim radnicima sa oteenjem ula sluha preko 30% po Fowler Sabineu treba promjeniti radno mjesto (na novom random mjestu intenzitet buke ne smje prelaziti dozvoljene nivoe). Preostala radna sposobnost zavisi od zahtjeva radnog mjesta za dobar sluh.
-
Kod teke nagluhosti perceptivnog tipa mogue je primjenom slunih aparata popraviti socijalni kontakt a radnu sposobnost pribliiti osobama koje imaju normalan sluh. Dugotrajna neaktivnost sluha dovodi do atrofije slunog i govornog centra i takve promjene se teko popravljaju.
-
Stav u ocjeni radne sposobnosti zavisi i od starosti radnika. Osobe starije od od 40 godina sa tekom redukcijom sluha relativno lako i brzo se adaptiraju na novonastali hendikep (zahvaljujui svom iskustrvu i godinama).
-
Mladi radnici sa tekim oteenjem sluha teko se adaptiraju na novonastalu situaciju - tu je prekvalifikacija opravdana i daje dobre rezultate. Promjena radnog mjesta je najadekvatnije rjeenje
-
EKSTRAAUDITIVNI EFEKTI BUKE Pored dejstva buke na ulo sluha postoje i njena brojna i jo uvek nedovoljno razjanjena ekstraauditivna opta dejstva, koja se mogu registrovati na svim organima.
-
Na taj nain buka izaziva promjene mnogih fiziolokih funkcija i remeti rad organa i sistema kao to su:centralni nervni sistem,ulo vidasrce i krvni sudovigastrointestinalni sistem, endokrini i genitalni sistem,
-
buka dovodi i do promjene funkcije krvnih elemenata, remeti elijski metabolizam, i elektrolitni sastav krvne plazme. Ove promjene su najee prolazne, a nastale posljedice se manifestuju kao razliita oboljenja organizma.
-
DEJSTVO BUKE NA ORGAN RAVNOTEEIntenzivna buka moe da izazove vrtoglavicu i gubitak ravnotee.
Pokreti radnika postaju nesigurni, pa je time ugroena lina i opta bezbjednost.
-
DEJSTVO BUKE NA ORGAN ULA VIDAslabije raspoznavanje boja, suenja vidnog polja, pad kolorne percepcije, smanjenje sposobnosti vidjenja u mraku, smanjenja svjetlosne osjetljivosti,
-
DEJSTVO BUKE NA KVALITET RADA I RADNI UINAKRadnici profesionalno eksponirani buci imaju manji radni uinak nego radnici koji rade u relativno tihoj sredini. Radnici izloeni buci esto za isti efekat rada upotrebe vie razliitih, suvinih pokreta i pri tome naprave vei broj pogrenih radnji
-
Buka dovodi do psihofizikog optereenja, do pogreno usmjerenih pokreta to moe dovesti do nastajanja nesretnog sluaja na radu, do smanjenja kvaliteta rada i radnog uinka.
-
U industrijskim pogonima gdje su proizvodni procesi vezani za timski rad, razna objanjenja i uputstva, buka moe dovesti do oteanog kontakta medju radnicima, to predstavlja dodatni stres za organizam radnika.
-
Buka maskira razne zvune signale koji upozoravaju na opasnost i mogu biti razlog havarija i povreda na poslu. Buka je jedan od etiolokih faktora u nastajanju hroninog zamora, ime se objanjava smanjeni radni uinak i ee nastaju povrede na radu.
-
PREVENCIJA TETNIH EFEKATA INDUSTRIJSKE BUKEU cilju smanjenja intenziteta buke u industrijskim postrojenjima potrebno je preduzeti sledee mjere:SMANJENJE BUKE NA IZVORU NJENOG NASTAJANJAOvo se postie sljedeim postupcima:
-
konstrukcijom maina koje pri svom radu stvaraju to manju buku, najbunije djelove maina ograditi zvunim barijerama, maine postaviti na sono i vibroizolacione podloge,
-
pri projektovanju i izgradnji pogona voditi rauna o akustikim osobinama prostorije, zidove i podove prostorija obloiti materijalom koji apsorbuje zvuk, neophodno je najmanje jednom godinje vriti mjerenja i analizu buke u proizvodnim pogonima.
-
ZATITNE MJERE NA MJESTU PRIJEMA ZVUKAZvuna zatita na mjestu prijema podrazumjeva uglavnom primjenu linih zatitnih sredstava. Sa tehnike strane najmanje je opravdano da se mjere preduzimaju na mjestu prijema zvuka,
-
medjutim ako ova prva dva naina ne pruaju dovoljnu zatitu mora se pribjei mjerama primjene linih zatitnih sredstava, iji je osnovni princip smanjenje zvuka koji dolazi kroz uni kanal i mastoidnu kost.
-
Lina zatitna sredstva su:
epovi za ui koji imaju zatitni efekat i do 50 dB Naunice (uni titnici) - obuhvataju cjeli dio uha zajedno sa unom koljkom pa ukupni efekat priguenja iznosi 25-30 dB.
.
-
Kaciga (ljemovi) - predstavljaju efikasno zatitno sredstvo koje u vidu ljema prekriva najvei dio glave i tako daju efekat priguivanja i do 40 dB, tako da se koriste za zatitu od buke iji nivo ne prelazi 120 dBA.
-
Zatitna odjela - koriste se u ekstremnim sluajevima kada nivo buke dosee vrijednosti od oko 130 dBA u cilju zatite svih organa ljudskog tjela od zvuka, naroito kada se javljaju frekfencije koje mogu razoriti pojedine unutranje organe, eksponiranog radnika.
-
Noenje zatitnih sredstava nije prijatno, ometa u radu, izaziva nelagodnost, moe dovesti do glavobolja, ekcema ili zapaljenja i smanjiti mogunost komuniciranja govorom i drugim zvunim signalim.
-
Dunost radne organizacije je da obezbjedi lina zatitna sredstva i da odredjenim mjerama obavee radnike na njihovu primjenu.Ove mjere su iskljuivo privremenog karaktera i koriste se samo dotle dok se nivo buke ne smanji ispod zahtjevne granice.
-
ORGANIZACIONE MJERERaznim organizacionim mjerama (planiranje posla, beneficirani radni sta, dui godinji i nedeljni odmor) mogue je smanjiti broj kalendarskih dana u toku godine) kada su radnici izloeni buci na radnom mjestu..
-
U cilju efikasnije zdravstvene zatite radnika, treba organizovati rad tako da radnik nije svih 8 sati u toku rada izloen buci. Treba mu skratiti radno vrijeme uvodjenjem pauza tiine. Vrijeme pauze organizovati tako da se radnicima omogui bavljenje organizovanom usmjerenom rekreacijom.
-
Pored gore nabrojanih negativnih efekata na mnoge organe i sisteme buka pokazuje i neka pozitivna tonizirajua i stimulativna svojstva, na psihofiziku sferu bez kojih bi ivot bio teak i neodriv, jer ovjek ne podnosi ni potpunu tiinu.
-
Smatra se da je apsolutna tiina veliki psiholoki problem. Korisno dejstvo buke bi se sastojalo u odravanju opteg tonusa organizma, pa se zato moe rei da je buka u dozvoljenim nivoima u neku ruku i potrebna.
-
HVALA ZA VAU PANJU !