CARINSKA UPRAVA – 2012.
2
UVOD
Carinska uprava je upravna organizacija u sastavu Ministarstva financija koja provodi propisane
mjere i radnje u svrhu osiguranja, zaštite i sigurnosti tržišta i društva te stvaranja najpovoljnijih
uvjeta za razvoj gospodarstva i olakšavanje trgovine, obavlja poslove utvrđivanja i naplate carine,
trošarina, posebnih poreza, poreza na dodanu vrijednost i drugih propisanih javnih davanja,
provodi mjere carinskog i trošarinskog nadzora, uključujući provedbu naknadnih provjera svih
činjenica značajnih za carinjenje odnosno oporezivanje robe, kao i druge poslove koji su joj
carinskim, poreznim i drugim propisima stavljeni u nadležnost.
S obzirom na očekivano pristupanje Republike Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije s
danom 1. srpnja 2013. godine, u okviru priprema za funkcioniranje Carinske uprave kao države
članice, sustavno i kontinuirano se provode aktivnosti kojima je cilj prilagodba carinskog i
trošarinskog sustava Republike Hrvatske s odgovarajućim europskim pravnim sustavima te
priprema za preuzimanje carinskog nadzora na budućim vanjskim granicama Europske unije.
Pristupanjem Republike Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije Republika Hrvatska
postaje dio jedinstvenog carinskog područja Europske unije , što ima za posljedicu izravnu
primjenu cjelokupnog europskog carinskog zakonodavstva. U tome smislu Carinska uprava ima
obvezu stvoriti sve potrebne preduvjete da se prvim danom pristupa pravna stečevina u području
carinskog sustava primjenjuje na pravilan i jedinstven način.
U području harmoniziranih trošarina i neharmoniziranih trošarina (posebnih poreza) do dana
pristupa potrebno je provesti dodatna usklađenja i prilagodbe donošenjem zakonskih i
podzakonskih propisa te usmjeravajućih akata kao i preuzimanjem najbolje prakse država članica
u području oporezivanja trošarinama i posebnim porezima radi djelotvornog funkcioniranja
trošarinskog sustava na zajedničkog tržištu Europske unije.
U okviru priprema za preuzimanje carinskog nadzora na budućim vanjskim granicama aktivnosti
Carinske uprave usmjerene su na unaprjeđenje rada i funkcionalnosti graničnih carinskih
ispostava na budućim vanjskim granicama Europske unije te jačanje njihovih administrativnih i
operativnih kapaciteta (uspostava i puna funkcionalnost tzv. BIP-ova), dodatno poboljšanje načina
provedbe carinskih i trošarinskih kontrola osiguranjem zajedničke procjene i poduzimanjem
zajedničkih aktivnosti u odnosu na procjenu rizičnosti trgovačkih društava, osobe, robe i prijevoza i
to na svim razinama, kao i općenito razvoj svih ostalih mehanizama učinkovitog nadzora
prekograničnog prometa robe koja podliježe zabranama i ograničenjima te robe koja predstavlja
prijetnju zdravlju i životu ljudi i općenito sigurnosti carinskog područja i društva u cjelini.
Kako bi se ispunile sve zadaće moderne carinske administracije – članice Carinske unije, potrebno
je unaprijediti učinkovitost organizacije i upravljanja poslovnim procesima i administrativnim
kapacitetima, dodatno razviti funkcionalnu infrastrukturu, te nastaviti sa sustavnom i djelotvornom
obukom i osposobljavanjem kadrova.
3
U ostvarenju svoje prvobitne zadaće prikupljanja javnih prihoda Carinska uprava je usmjerena na
stvaranje sustava koji će osigurati učinkovitu naplatu davanja pri čemu je cilj provedbom
učinkovitih i ekonomičnih carinskih i trošarinskih postupaka i pojednostavnjenjem formalnosti lakše
ostvarenje prava i efikasnije ispunjenje obveza carinskih i trošarinskih obveznika.
VIZIJA
Biti moderna carinska služba koja pouzdano i transparentno djeluje na jedinstvenom području
Europske unije, primjenjujući nacionalne, europske i međunarodne carinske norme i praksu.
MISIJA
Carinska uprava će provedbom učinkovitog postupanja osigurati djelotvornu zaštitu i sigurnost
društva, tržišta i financijskih interesa, uz istovremeno održavanje ravnoteže između carinskih
kontrola i olakšavanje zakonite trgovine, te jačanja partnerskih odnosa s gospodarstvom uz daljnju
suradnju s mjerodavnim tijelima i agencijama.
OPĆI CILJEVI
Definiranjem općih ciljeva Carinska uprava će uspostaviti jedinstven, učinkovit i harmoniziran
carinski sustav koji će svim zainteresiranim sudionicima na direktan i/ili indirektan način omogućiti
obostrano zadovoljenje interesa, te stvaranje pozitivnog ozračja i stabilnog temelja za što
kvalitetnije funkcioniranje
carinskog sustava općenito na području RH te na cjelokupnom području Europske unije.
Opći cilj 1. Prilagodba carinskom i trošarinskom sustavu Europske unije
S ciljem učinkovitog funkcioniranja na jedinstvenom carinskom području kao i zajedničkom tržištu
Europske unije, provesti će se potrebne aktivnosti kako bi se stvorili svi preduvjeti da se prvim
danom pristupa pravna stečevina u području carinskog sustava primjenjuje na pravilan i jedinstven
način, koji je sukladan najboljoj praksi carinskih službi država članica, odnosno u dijelu trošarina i
posebnih poreza provesti će se potrebna usklađenja i prilagodbe trošarinskog sustava s pravnom
stečevinom odnosno općim načelima prava Europske unije, te najboljom praksom država članica u
području oporezivanja trošarinama i posebnim porezima.
Opći cilj 2. Zaštita i sigurnost društva, tržišta i financijskih interesa
Tradicionalna i prvobitna zadaća carinskih službi – prikupljanja prihoda, proširena je stavljanjem
naglaska na zaštitu i sigurnosti carinskog područja i njegovog društva, uz istodobno pridonošenje
olakšavanju i ubrzavanju zakonite trgovine. Iz tog razloga nužno je unaprijediti nivo carinskih
provjera u cilju njihovog usklađivanja s razinom i standardima carinskih provjera koje provode
carinske službe drugih država članica, kako bi se ubrzala protočnost prekograničnog prometa,
osigurala učinkovita zaštita zdravlja i sigurnost građana i društava u cjelini, suzbijanjem svih oblika
prekograničnog kriminala.
4
Istovremeno, nužno je osigurati učinkovito prikupljanje i upravljanje javnim prihodima kroz razvoj i
primjenu odgovarajućih propisa, sustava i postupaka utvrđivanja i naplate carinskih, trošarinskih,
poreznih i drugih javnih davanja i provesti potrebne pripreme za njihovo upravljanje u skladu sa
zahtjevima Europske unije.
Opći cilj 3. Olakšavanje zakonite trgovine i jačanje suradnje s gospodarskim subjektima
U ostvarenju sve značajnije zadaće olakšavanja trgovine odnosno prekograničnog kretanja roba i
stvaranja najpovoljnijih uvjeta poslovanja gospodarstva. Carinska uprava će poduzeti daljnje
potrebne mjere i aktivnosti usmjerene na jačanje suradnje i partnerskih odnosa s pouzdanim
gospodarskim subjektima, stvaranje učinkovitih i ekonomičnih carinskih i trošarinskih postupaka i
pojednostavnjenje potrebnih formalnosti, uz istovremeno zadržavanje visoke razine djelotvornog
nadzora zakonitosti prekograničnog prometa, te općenito nadzora u području carina i trošarina
odnosno posebnih poreza.
Opći cilj 4. Unaprjeđenje informacijskog sustava i uspostava e-okruženja
Radi učinkovite i jedinstvene provedbe svih carinskih i trošarinskih postupaka i postupanja provesti
će se potrebne prilagodbe i ostvariti daljnji razvoj i održavanje te time osigurati pouzdano
funkcioniranje modernog, kontinuirano raspoloživog i djelotvornog informacijskog sustava.
U okviru koncepta e-carine i izmjena carinskog i trošarinskog zakonodavstva, kao i težnje za
pojednostavnjenjem carinskih i trošarinskih postupaka i poslovanja općenito, primjenom
elektroničkog poslovanja, provesti će se nadogradnja postojećih i razvoj novih aplikacija, te njihova
puna implementacija u informacijski sustava, pri čemu će se ostvariti interoperabilnost i
interkonektivnost s odgovarajućim informacijskim sustavima država članica i Europskom unijom.
Opći cilj 5. Modernizacija carinske službe
Kako bi se ispunile sve zadaće moderne carinske administracije – članice Carinske unije, potrebno
je unaprijediti kako učinkovitost organizacije i upravljanja poslovnim kapacitetima, tako i dodatno
ojačati stručnu osposobljenost i edukaciju administrativnih kapaciteta, te dodatno razviti
funkcionalnu infrastrukturu.
5
SAŽETAK
Podaci o stvarnom broju službenika VARAŽDIN ZAGREB OSIJEK RIJEKA ZADAR SPLIT PLOČE
SLUŽBENICI
Broj službenika stvarno-VSS 64 105 92 86 32 74 52
Broj službenika stvarno-VŠS 80 114 108 74 26 67 49
Broj službenika stvarno-SSS 167 375 362 281 57 170 149
Ukupno - Stvarni broj službenika 311 594 562 441 115 311 250
Tablica 1. Pregled podataka stvarnog broja službenika po carinarnicama u 2012. godini
Graf 1. Udio stvarnog broja službenika po carinarnicama
6
Podaci o broju carinskih ispostava i carinskih odjeljaka VARAŽDIN ZAGREB OSIJEK RIJEKA ZADAR SPLIT PLOČE
VRSTE CARINSKIH ISPOSTAVA/ODJELJAKA
Broj robno-graničnih carinskih ispostava 2 6 11 8 2 4 8
Broj robnih carinskih ispostava 3 7 0 3 1 3 0
Broj graničnih carinskih ispostava 5 4 4 5 1 3 4
Broj robno-graničnih carinskih odjeljaka 0 0 2 3 1 0 1
Broj robnih carinskih odjeljaka 3 3 4 1 0 1 0
Broj graničnih carinskih odjeljaka 9 29 9 18 5 17 11
Ukupni broj carinskih ispostava/odjeljaka 22 49 30 38 10 28 24
Tablica 2. Pregled podataka broja carinskih ispostava i carinskih odjeljaka u 2012. godini
Graf 2. Udio carinskih ispostava/odjeljaka
7
Ukupni godišnji prihod carinarnice
VARAŽDIN ZAGREB OSIJEK RIJEKA ZADAR SPLIT PLOČE
VRSTA PRIHODA
Ukupni prihod po osnovi carine i drugih davanja pri uvozu (carina i car. pristojbe, trošarine i posebni porezi, porez na promet proizvoda, PDV)
2.654.472.851,12
18.554.107.148,06
1.604.875.379,36
6.874.471.435,70
508.726.025,85
1.382.293.863,73
222.942.563,80
Ukupni prihod po osnovi trošarina i posebnih poreza u tuzemstvu
121.519.108,89 5.816.786.572,22 49.647.414,33 2.391.189.692,78 36.796.028,39 17.075.673,47 2.184.612,95
Ukupni godišnji prihod 2.775.991.960 24.370.893.720 1.654.522.794 9.265.661.128 545.522.054 1.399.369.537 225.127.177
Tablica 3. Pregled ukupnog godišnjeg prihoda carinarnica u 2012. godini
Graf 3. Udio godišnjeg prihoda po carinarnicama
8
Ukupni broj dokumenata carinarnice
VARAŽDIN ZAGREB OSIJEK RIJEKA ZADAR SPLIT PLOČE
NAZIV POSTUPKA
Uvozni postupak 115.939 652.746 63.902 107.963 11.500 40.473 5.528
Izvozni postupak 83.872 221.433 48.299 55.016 6.801 17.443 12.003
Provozni postupak 395.572 1.236.221 1.088.764 295.519 48.170 89.289 96.524
Postupak skladištenja 23.270 124.818 3.388 31.530 2.269 9.885 2.872
Ukupni broj dokumenata 618.653 2.235.218 1.204.353 490.028 68.740 157.090 116.882
Tablica 4. Pregled ukupnog broja dokumenata carinarnica u 2012. godini
Graf 4. Udio broja dokumenata carinskog postupka po carinarnicama
9
Podaci o broju trošarinskih obveznika i trošarinskih skladišta
VARAŽDIN ZAGREB OSIJEK RIJEKA ZADAR SPLIT PLOČE
Ukupan broj trošarinskih obveznika
3.994 1.825 6.985 1.909 607 1.378 1.286
Ukupan broj trošarinskih skladišta 34 129 67 48 13 27 18
Tablica 5. Pregled podataka broja trošarinskih ovbveznika i trošarinskih skladišta
Graf 5. Udio broja trošarinskih obveznika Graf 6. Udio broja trošarinskih skladišta
10
PODACI I STATISTIKA
I. USTROJ
Tablica 6. Podaci o ustrojstvenim jedinicama
NAZIV USTROJSTVENE JEDINICE UKUPNO
Središnji ured
Sektori 10
Službe 26
Odjeli 40
Carinarnice Službe 36
Odjeli 56
Radi racionalizacije, učinkovitijeg rada i kvalitetnije podjele posla novom organizacijom CU od 01.
srpnja 2012. godine, a na temelju Uredbe o izmjenama i dopunama uredbe o unutarnjem ustrojstvu
Ministarstva financija, “Narodne novine” broj 67/12 koja je stupila na snagu 20. lipnja 2012.godine,
unutarnje ustrojstvene jedince Carinske uprave Središnjeg ureda su podijeljene na 10 sektora, 26
službi i 40 odjela, dok je na carinarnicama ustrojeno 36 službi i 56 odjela.
Tablica 7. Usporedba o smanjenju, odnosno racionalizaciji ustrojstvenih jedinica
Uredba do 01.07.2012. godine Uredba od 01.07.2012. godine
SREDIŠNJI
URED CARINARNICA
SREDIŠNJI URED
CARINARNICA
CARINARNICA 17 CARINARNICA 7
SLUŽBA 11 SEKTOR 10
ODJEL 42 89 SLUŽBA 26 36
ODSJEK 42 96 ODJEL 40 56
PODODSJEK 4 17 CI 84
CI 115 CO 119
CO 121
UKUPNO 99 455 UKUPNO 76 302
UKUPNO SREDIŠNJI URED+CA
554 UKUPNO SREDIŠNJI URED +CA
378
% PROMJENE 32%
Kao posljedica racionalizacije ustrojstvenih jedinica Carinske uprave iz tablice 2. je vidljivo da je novom
organizacijom značajno smanjen broj unutarnjih ustrojstvenih jedinica Središnjeg ureda Carinske
uprave i carinarnica i to za 32 % u odnosu na prethodni preustroj.
11
II. SLUŽBENICI
Tablica 8. Pregled broja zaposlenih u 2012. godini
NAZIV ORGANIZACIJSKE JEDINICE
STVARNI BROJ SLUŽBENIKA
SSS VŠS VSS
1. Carinska uprava – Središnji ured 170 64 192
2. Carinarnica Zagreb 381 114 110
3. Carinarnica Osijek 362 108 92
4. Carinarnica Varaždin 167 80 64
5. Carinarnica Rijeka 281 74 86
6. Carinarnica Split 170 67 74
7. Carinarnica Zadar 57 26 32
8. Carinarnica Ploče 149 49 52
UKUPNO 1.737 582 702
Tablica 8. sadrži podatke koji se odnose na broj stvarno zaposlenih službenika Carinske uprave na dan
31. prosinca 2012. godine. Najveći broj zaposlenika je srednje stručne spreme(SSS) i to 1.737., zatim
582 zaposlenika sa višom stručnom spremom(VŠS) dok je najmanji broj zaposlenika sa visokom
stručnom spremom (VSS) i to njih 702. Iz tablice je vidljivo da ovisno o stupnju obrazovanja pojedine
organizacijske jedinice Carinarnica Zagreb bilježi najveći broj s 381 službenikom sa srednjom(SSS) i
114 službenika s višom stručnom spremom (VŠS), dok je najveći broj visoko obrazovanih službenika
(VSS) zabilježen u Carinskoj upravi – Središnjem uredu.
Graf 7. Prikaz broja stvarno zaposlenih službenika u 2012. godini
12
Tablica 9. Podaci o stvarnom broju zaposlenih prema stupnju obrazovanja i prema spolu
ŽENE MUŠKARCI UKUPNO
Broj službenika stvarno - VSS 329 369 698
Broj službenika stvarno - VŠS 190 392 582
Broj službenika stvarno - SSS 625 1.146 1.771
UKUPNO 1.144 1.907 3.051
Gledajući stupanj obrazovanja prema spolu, možemo zaključiti da u ukupnoj strukturi stvarno
zaposlenih službenika Carinske uprave, 37.05% se odnosi na žene, dok 62.5% čine muškarci, iz čega
slijedi da je po spolnoj strukturi zaposleno puno veći broj muškaraca nego žena.
Što se tiče visoko obrazovanih zaposlenika (VSS), žene čine 47,1%, a muškarci 52.9%, dok po
strukturi zaposlenika sa višom stručnom spremom (VŠS) žene zauzimaju 32.7%, a muškarci 67.3%. Što
se tiče srednje stručne spreme (SSS) žene zauzimaju 35%, a muškarci 64.7%.
Graf 8. Prikaz ukupnog broja zaposlenika prema stupnju obrazovanja
Tablica 10. Podaci prema dobnoj strukturi
GODINE ŽENE MUŠKARCI
20-25 1 1
25-30 31 27
30-35 86 97
35-40 228 198
40-45 260 503
45-50 225 442
50-55 153 323
55-60 103 157
60-65 47 140
65-70 10 19
UKUPNO 1.144 1.907
13
Što se tiče dobne strukture vidljivo je da u Carinskoj upravi zaposleno najviše žena i muškaraca između
40-45 godina. U dobnom intervalu 40-45 godina prevladava 37% žena i 66% muškaraca.
Tablica 11. Podaci o održanim edukacijama i sudjelovanju carinskih službenika u obuci i stručnom usavršavanju tijekom 2012. godine.
NAZIV EDUKACIJE BROJ AKTIVNOSTI BROJ POLAZNIKA
Planirani stručni i specijalistički seminari, sastanci,radionice i carinske obuke 111 2.502
Dodatni stručni i specijalistički seminari, sastanci,radionice i carinske obuke 30 416
UKUPNO: 141 2.918
Jedan od važnijih ciljeva Carinske uprave jest uspostavljanje efikasnijeg i ekonomičnijeg
organizacijskog sustava koji će omogućit učinkovito i fleksibilno obavljanje poslova uz što manje
troškove uz uvažavanje potreba cjelovite prilagodbe uvjetima djelovanja EU.
Upravo iz toga razloga Carinska uprava kontinuirano vodi evidenciju o održanim seminarima,
radionicama i stručnim sastancima te sudjelovanju carinskih službenika u obuci i stručnom
usavršavanju . Tijekom 2012. godine održana je ukupno 141 edukacija kroz razne oblike izobrazbe
(specijalistički seminari, planirane i dodatne aktivnosti i dr.) na kojima su obrađivane raznovrsne teme
prilagođene ciljanim grupama sudionika kojih je bilo ukupno 2.918.
III. PRIHODI
Ukupni godišnji prihod Carinske uprave prikupljen tijekom 2012. godine ostvaren je kroz 3 vrste
carinskih davanja. Ta carinska davanja uključuju naplatu prihoda po osnovi carine i drugih davanja,
naplatu prihoda po osnovi ostalih naplata i prihoda koji su prikupljeni po osnovi posebnih poreza u
tuzemstvu. Ukupni godišnji prihod CU u 2012. godini je iznosio 40.402.533.713 kn.
14
Graf 9. Prikaz ukupnog broja prikupljenih carinski davanja u kn u 2012. godini
Najveći iznos prihoda prikupljena je temeljem prihoda po osnovi carine i drugih davanja u iznosu od
31.804.266.170,66 kn kojeg slijede prihodi naplaćeni po osnovi posebnih poreza u tuzemstvu s
8.573.059.615,78, dok su na posljednjem mjestu prihodi naplaćeni po osnovi ostalih naplata s
25.207.926,82 kn.
15
Tablica 12. Podaci o uplaćenim prihoda Carinske uprave u 2012. godini. PRIHODI DRŽAVNOG PRORAČUNA
A) PRIHODI PO OSNOVI CARINE I DRUGIH DAVANJA
Carina Carina po jedinici mjere
Poseban porez na
uvoz automobila
Trošarina na energente
Trošarina na alkohol
Trošarina na pivo
Poseban porez na
bezalkohol. pića
Trošarina na duhanske proizvode
Poseb. porez na
kavu
Poseb. porez
na luks. proizv.
PDV
UKUPNO 1.505.373.402 238.291.452 532.485.641 354.861.254 73.267.942 54.848.896 23.590.110 1.564.012.928 47.387.087 553.528 27.409.593.926
UKUPNO A
31.804.266.170
B) PRIHODI NAPLAĆENI PO OSNOVI OSTALIH NAPLATA
Novčane kazne i kamate
Zakupnina Ostali prihodi
UKUPNO 21.997.708 17.298 3.192.919
UKUPNO B
25.207.926
C) PRIHODI NAPLAĆENI PO OSNOVI POSEBNIH POREZA U TUZEMSTVU
Poseban porez na
uvoz automobila-
1040%
Trošarina na energente-
1058%
Trošarina na alkohol-1066%
Trošarina na pivo-1074%
Poseban porez na
bezalkohol.pića-1082%
Trošarina na duhanske proizvode-
1090%
Poseban porez na
kavu-1104%
Poseban porez na luksuzne
proizvode-1112%
Novčane kazne za prekršaje
za tuzemne posebne poreze-6149%
Troškovi postupka prisilne
naplate po poreznim rješenjima koje vodi
CU-7650%
Troškovi postupka. za
porezne prekršaje
koje vodi CU-7668%
UKUPNO 4.823.957 5.324.177.845 118.078.696 580.725.171 96.854.070 2.351.912.282 69.152.772 22.894.212 4.121.305 79.693 239.608
UKUPNO C
8.573.059.615
UKUPNI GOD.
PRIHOD ( A+B+C)
40.402.533.713
16
Carinski prihodi čine značajan dio ukupnih prihoda državnog proračuna. U strukturi naplaćenih carinskih prihoda zastupljeni su prihodi od posebnih poreza, carina i carinskih pristojba, PDV -a pri uvozu, te ostali prihodi poput novčanih kazni, carinskih pristojbi u gotovom novcu, zakupnina i dr. koji na godišnjoj razini u 2012. godini iznose 40.402.533.713 kn. Tablica 12. sadrži pregled prihoda po osnovi carine i drugih davanja kojih je prikupljeno u iznosu od 31.804.266.170,66 kn i koji u strukturi prihoda zauzimaju najveći i najznačajniji dio od 78.7% . Prihodi po osnovi ostalih naplata na godišnjoj razini su zabilježeni u iznosu od 25.207.926,82kn i čine 0,06% ukupnog prihoda. Prihodi naplaćeni po osnovi posebnih poreza u tuzemstvu iznose 8.573.059.615,78kn i zauzimaju 21,2% prihoda.
Graf 10. Prikaz uplaćenih prihoda po osnovi carine i drugih davanja u 2012. godini.
Graf 10. Prikazuje pregled naplaćenih prihoda po osnovi carine i drugih davanja ostvarenih tijekom 2012. godine. Vidljivo je da najveći udio zauzima PDV i to 86,1% ukupno uplaćenog prihoda, kojeg je uplaćeno u iznosu od 27.409.593.926 kn, dok ga uspješno prate trošarine na duhanske proizvode koje u ovoj strukturi čine 4,9% u iznosu od 1.564.012.928 kn, a zadnje mjesto pripada prihodima ostvarenih na osnovi carine 1.505.373.402 također sa svojih 4,7%. Ostatak prihoda (posebni porezi na uvoz automobila,kavu,bezalkoholna pića, luksuzne proizvode, trošarine na energente, alkohol, pivo….) čine 4,1% ukupnog prihoda.
17
Graf 11. Prikaz prihoda po osnovi ostalih naplata u 2012.godini.
Ostale naplate prihoda u 2012. godini ukupno su iznosile 25.207.926 kn, od čega su zakupnine zauzimale najmanji udio od 0,06% i iznosile su 17.298 kn, dok je najveći udio prihoda obuhvaćao novčane kazne i kamate sa svojih 87,2 % tj. 21.997.708 kn. Ostali prihodi po osnovi ostalih naplata iznosili su 3.192.919 kn, te su zauzimale 12,6%.
18
Graf 12. Prikaz naplaćenih prihoda po osnovi posebnih poreza u tuzemstvu 2012.godini Prihodi po osnovi posebnih poreza u tuzemstvu tijekom 2012. godine su iznosili 8.573.059.615 kn, od čega su prihodi od trošarina na energente zauzeli vodeće mjesto u cjelokupnom poretku i to 62,1% u iznosu od 5.324.177.845 kn, dok su se na drugo mjesto smjestili prihodi po osnovi trošarina na duhanske proizvode od 27,4% s 2.351.912.282 kn, a trošarine na pivo su bile treće po važnosti u ukupnom poretku i iznosile su 580.725.171 kn i činile su 6,7% ukupnog prihoda.
Prihodi po osnovi posebnih poreza (posebni porezi na uvoz automobila, na bezalkoholna pića, kavu i
luksuzne proizvode) iznosili su 193.725.013 kn ili 25 ukupnog prihoda. Trošarine na alkohol zauzele su
najmanji udio u ukupnim prihodima i činile su 1,3% u iznosu 118.078.696 kn.
Prihodi poput novčanih kazni za prekršaje za tuzemne posebne poreze, troškovi postupka prisilne
naplate po poreznim rješenjima i troškovi postupka za porezne prekršaje iznosile su ukupno 4.440.608
kn i činile su 0,05% u ukupnoj strukturi ukupnog prihoda po osnovi posebnih poreza u tuzemstvu.
19
Tablica 13. Pregled godišnjeg prihoda po pojedinim carinarnicama u 2012. godini
NAZIV CARINARNICE IZNOS GODIŠNJEG PRIHODA U KN
Carinarnica Zagreb 24.832.879.567,80
Carinarnica Varaždin 2.778.582.318,67
Carinarnica Osijek 1.657.768.688,22
Carinarnica Rijeka 9.268.948.619,24
Carinarnica Zadar 546.525.616,89
Carinarnica Split 1.386.266.769,10
Carinarnica Ploče 224.283.915,16
UKUPNO 40.695.255.495,08
Ukupni godišnji prihod carinarnice iznosi 40.695.255.495,08kn. Temeljem usporednog prikaza ukupnog prihoda vidljivo je da je Carinarnica Zagreb u 2012. godini uspjela ostvariti značajniji prihod u iznosu od 24.832.879.567,80 kn što ujedno čini 61% prihoda u ukupnoj strukturi prihoda. Što se tiče ostalih carinarnica, carinarnica Rijeka realizirala je 9.268.948.619,24 kn prihoda ili 22,8%, Carinarnica Varaždin prihodovala je 2.778.582.318,67 kn ili 6%, Carinarnica Osijek ostvarila je 1.657.768.688,22 kn ili 4%, Carinarnica Split prikupila je 1.386.266.769,10 kn ili 3,4%, Carinarnica Zadar ostvarila je 546.525.616,89 kn ili 1,34%. Najmanji iznos prihoda zabilježila je Carinarnica Ploče u iznosu od 224.283.915,16 kn ili svega 0,5%.
Graf 13. Prikaz udjela godišnjeg prihoda po pojedinim CA tijekom 2012. godine.
CA Zagreb je zabilježila najveći udio prikupljenih prihoda i on čini 61% ukupnog prihoda. Manji udio prihoda ostvarila je CA Rijeka koja čini 23% ukupnog prihoda, dok je na trećem mjestu CA Varaždin sa svojih 7%. CA Osijek svoj udio u ukupnim prihodima zauzima sa 4% dok CA Split čine 3%. Najmanji udio prihoda su ostvarile CA Zadar i CA Ploče sa 1%.
20
Graf 14. Prikaz godišnjeg prihoda po pojedinim carinarnica u kunama u 2012. godini
Ovaj grafički prikaz predstavlja prikupljene iznose godišnjeg prihoda po pojedinim CA u 2012. godini u kunama. Nastavno na grafikon 13. podaci su identični osim što se ovim grafikonom pokušao predočiti iznos novčanih sredstava prikupljenih godišnjim poslovanjem Carinske uprave.
21
IV. TROŠARINE I POSEBNI POREZI U 2012. GODINI
Trošarine predstavljaju jedan od značajnijih prihoda po osnovi carine, te ih ujedno možemo definirati
kao porez na potrošnju određene grupe proizvoda na području Republike Hrvatske.
Trošarinski sustav u Republici Hrvatskoj kroz 2012. godinu, uređuje sustav oporezivanja slijedećih
trošarinskih proizvoda :
● alkohol i alkoholna pića (pivo, vino, ostala pića dobivena vrenjem osim piva i vina,
međuproizvodi, te etilni alkohol)
● duhanski proizvodi (cigarete, cigare, cigarilosi i duhan za pušenje)
● energenti i električna energija ( pogonsko gorivo, gorivo za grijanje i električna energija)
Posebni porezi predstavljaju porez kojim se oporezuje promet određenih proizvoda koji se nabavljaju ili
proizvode u inozemstvu i to u apsolutnom iznosu po jedinici mjere određenog proizvoda, kojeg plaćaju
proizvođači ili uvoznici, izuzev onih koji su temeljem carinskih propisa oslobođeni takvog plaćanja.
Kada govorimo i posebnim porezima možemo izdvojiti slijedeće vrste:
● posebni porezi na osobne automobile, motocikle, plovila i zrakoplove
● posebni porezi na bezalkoholna pića
● posebni porez na kavu
● posebni porez na luksuzne proizvode
Trošarinski obveznik je osoba koja ima obvezu plaćanja trošarine prilikom uvoza ili proizvodnje
trošarinskih proizvoda na pojedinom carinskom području. Registriranom trošarinskom obvezniku
omogućeno je primanje trošarinskih proizvoda iz druge države članice u sustavu odgode plaćanja
trošarine, uz prethodno ispunjavanje propisanih uvjeta koji moraju biti ispunjeni. Na taj način se
omogućuje sustavno i učinkovito praćenje i evidencija izvođenja svih radnji s trošarinskim
proizvodima, ali i praćenje djelatnost trošarinskog obveznika koji je upisan u registar.
22
Tablica 14. Podaci o broju registriranih trošarinskih obveznika i obveznika posebnih poreza u 2012.godini
NAZIV BROJ REGISTRIRANIH OBVEZNIKA
1. TROŠARINE
Trošarina na energente 1.320
Trošarina na alkohol 14.510
Trošarina na duhan 6
Trošarina na pivo 28
UKUPNO TROŠARINE 15.863
2. POSEBNI POREZI
Poseban porez na bezalkoholna pića 185
Poseban porez na kavu 237
Poseban porez na automobile/ plovila 56
Poseban porez na luksuzne proizvode 670
UKUPNO POSEBNI POREZ 1.150
UKUPNO (1+2) 17.008
Tablica 14. prikazuje kako je temeljem trošarina i posebnih poreza broj registriranih obveznika iznosi
ukupno 17.008, od čega se 6,7% odnosilo na obveznike posebnog poreza, a 93,3% na trošarinske
obveznike.
Tablica 15. Pregled prijavljenih i uplaćenih iznosa trošarina i posebnih poreza u državni proračun u 2012.
NAZIV TROŠARINA I POSEBNIH POREZA PRIJAVLJENI IZNOS U 2012. (kn)
UPLAĆENI IZNOS U 2012. (kn)
1. TROŠARINE
Trošarina na energente 5.395.203.709,81 5.285.598.727,93
Trošarina na alkohol 158.951.243,04 111.659.325,52
Trošarina na duhan 4.684.264.090,86 2.347.482.144,10
Trošarina na pivo 736.576.502,15 582.460.642,68
UKUPNO TROŠARINE 10.866.181.916,31 8.327.194.539,44
2. POSEBNI POREZI
Poseban porez na bezalkoholna pića 122.291.378,25 94.485.961,52
Poseban porez na kavu 81.615.855,49 73.047.693,30
Poseban porez na automobile/ plovila 2.588.918,06 1.526.074,04
Poseban porez na luksuzne proizvode 27.103.334,39 21.838.151,26
UKUPNO POSEBNI POREZ 233.599.486,19 190.897.880,12
UKUPNO (1+2) 11.099.781.402,50 8.514.092.419,56
Prihodi od trošarina i posebnih poreza pripadaju državnom proračunu Republike Hrvatske. Tijekom
2012. godine po osnovi trošarina u državni proračun je uplaćeno 8.327.194.539,44 kn ili 97,8%
ukupnog prihoda, a što se tiče posebnih poreza uplaćeno je 190.897.880,12 ili 2,24%. U 2012. godini
prijavljeni iznos trošarina iznosi je 10.866.181.916,31 kn ili 97, 90%, a po osnovi posebnih poreza
prijavljeno je 233.599.486,19 kn ili 2,10%.
23
Graf 15. Prikaz udjela uplaćenih iznosa trošarina u 2012. godini
Trošarine na energente čine najveći dio uplaćenih trošarina tijekom 2012. godine i čine 64 % ukupnog prihoda.Trošarine na duhan sa 28% su druge po redu po udjelu prihodovanih sredstava u državni proračun.Trošarine na pivo sa svojih 7% i trošarine na alkohol sa svojih 1% zauzimaju najskromnije mjesto među uplaćenim iznosima novčanih sredstava po osnovi trošarina tijekom 2012. godine.
Graf 16. Prikaz udjela uplaćenih iznosa posebnih poreza u 2012. godini
Posebni porez na bezalkoholna pića čini najveći dio i predstavlja polovicu tj. 50% iznosa novčanih sredstva uplaćenih u državni proračun kroz 2012. godinu. Poseban porez na kavu uprihodio je 38% iznosa,dok posebni porez na luksuzne proizvode s 11% i poseban porez na automobile/plovila s 1% čine najmanji dio ukupnog prihoda.
24
IV. ANALIZA PODATAKA ZA CARINSKE POSTUPKE 4.1. Uvozni postupak
Tablica 16. Podaci o uvozu za 2012. godinu
UVOZNI POSTUPAK UKUPNO DOKUMENATA-UVOZNI
POSTUPAK
Puštanje robe u slobodan promet 640 951.552
Unutarnja proizvodnja, sustav povrata 645 13
Unutarnja proizvodnja, sustav odgode 650 35.577
Privremeni uvoz robe 655 2.846
Ponovni uvoz robe 660 10.213
Kontrolnik komercijalnih isprava - ulaz 690 99.370
Kontrolnik ambalaže - ulaz 691 6.695
UPCD VS 150 (Pošta) 150 51.094
Uvozne poštanske pošiljke bez JCD-a 356.560
Tablica 16. nam prikazuje ukupni broj dokumenata koji su obuhvaćeni uvoznim postupkom. Možemo
primijetiti da je najveći broj dokumenata obuhvaćen postupkom koji se odnosi na puštanje robe u
slobodan promet po kontrolniku 640, a iznosio je 951.522, dok je najmanji broj dokumenata obuhvaćen
postupkom unutarnje proizvodnje, sustavom povrata po kontrolniku 645 koji je iznosio 13.
Graf 17. Prikaz ukupnog broja dokumenata obuhvaćenih uvoznim postupkom u 2012. godini
25
4.2. Izvozni postupak
Tablica 17. Podaci o izvozu za 2012. godinu
IZVOZNI POSTUPAK UKUPNO DOKUMENATA-IZVOZNI
POSTUPAK
Konačni izvoz 510 376.252
Vanjska proizvodnja 521 5.541
Privremeni izvoz robe 523 1.136
Ponovni izvoz robe 531 61.918
Kontrolnik komercijalnih isprava - izlaz 590 128.894
Kontrolnik ambalaže - izlaz 591 1.319
Izvozne poštanske pošiljke bez JCD-a 33.743
Carinska deklaracija CN23 (Pošta) 35.437
Postupkom konačnog izvoza obuhvaćeno je 376.252 dokumenata po kontrolniku 510 tijekom 2012.
godine. Najmanji broj dokumenata je zabilježen po kontrolniku 523 koji se odnosi na privremeni izvoz
robe s 1.136 dokumenata.
Graf 18. Prikaz ukupnog broja dokumenata obuhvaćenih izvoznim postupkom u 2012. godini
26
4.3. Provozni postupak
Tablica 18. Podaci o provoznom postupku
PROVOZNI POSTUPCI UKUPNO DOKUMENATA-PROVOZNI
POSTUPAK
Kontrolnik završnih provoznih postupaka 400 880.334
Kontrolnik robe PIR 404 237
Kontrolnik početnih provoznih postupaka: 410 20.908
Kontrolnik početnih provoznih postupaka 420 709.463
- TIR 198.500
- ATA 21.719
- POŠTA 1.641
Kontrolnik otpremnih komercijalnih isprava 421 47
Kontrolnik robe PUR 424 838
Kontrolnik praznih vozila - izlaz 480 436.348
Kontrolnik autobusa - izlaz 481 183.199
Kontrolnik praznih vozila - ulaz 490 379.382
Kontrolnik autobusa - ulaz 491 203.705
NCTS 374.487
Kada promatramo tablicu 18. koja se odnosi na dokumente koji su obuhvaćeni provoznim postupkom možemo primijetiti da je temeljem kontrolnika 400 koji se odnosi na kontrolnik završnih provoznih postupaka obuhvaćen najveći broj i to od 880.334 dokumenta. Najmanji pak dio se odnosi na kontrolnik otpremnih komercijalnih isprava (421) i iznos 47.
Graf 19. Prikaz ukupnog broja dokumenata obuhvaćenih provoznim postupkom u 2012. godini
27
4.4. Postupak skladištenja
Tablica 19. Podaci o skladištenju
SKLADIŠTENJE BROJ KONTROLA CARINSKIH SKLADIŠTA
Smještaj robe u carinsku zonu ili carinsko skladište
710 50.205
Broj carinskih skladišta u nadležnosti carinske ispostave
646
Broj kontrola carinskih skladišta 121
Najveći broj kontrola carinskog skladišta se odnosio na postupak smještaja robe u carinsku zonu ili carinsko skladište, kontrolnik 710, a iznosio je 50.205, dok broj carinskih skladišta u nadležnosti carinske ispostave iznosi 646, a broj obavljenih kontrola carinskih skladišta je bio 121. 4.5. Pojednostavljeni postupak
Tablica 20. Podaci o korisnicima pojednostavljenog postupka
POSTUPCI VEZANI UZ OVLAŠTENJA I POJEDNOSTAVLJENE POSTUPKE
BROJ KORISNIKA POJEDNOSTAVLJENIH POSTUPAKA
Broj ovlaštenika 481
Broj obavijesti 105.067
Broj kontrola 14.279
Broj ovlaštenika obuhvaćenih pojednostavljenim postupkom iznosio je 481, dok je broj kontrola korisnika pojednostavljenog postupka bio 14.279. 4.6. Povlašteni gospodarski subjekti
Broj važećih odobrenja
Ovlašteni primatelj 150 (131 + 19 zbirni)
Ovlašteni izvoznik 114
Ovlašteni pošiljatelj 17 (3+14 zbirni)
Tablica 21. Podaci o povlaštenim gospodarskim subjektima
Što se tiče povlaštenih gospodarskih subjekata temeljem tablice 21. možemo uočiti da je tijekom
20120.godine zabilježen najveći broj ovlaštenih primatelja i to njih 150, dok je ovlaštenih izvoznika bila
114, a ovlaštenih pošiljatelja ukupno 17.
28
4.7. Centralna služba za provozni postupak
Tablica 22. Podaci o radu centralne službe za provozni postupak u CA Zagreb u 2012. godini
UKUPNO
Zaprimljene otvorene potrage 1.200
Zaprimljene potražnice 903
Odgovorene potražnice 628
Nezavršene potrage 120
Završene potrage 1.080
Prijava o počinjenom prekršaju 44
Zahtjev za naplatu carinskog duga 44
Poništenie požurnice 223
Poslani TC 21 (provjere) 118
Primljeni TC 21 (provjere) 158
Kontrola u središnjem obračunskom mjestu željezničkog prijevoznika 2
Graf 20. Prikaz podataka centralne službe za provozni postupak tijekom 2012. godine
29
4.8. NCTS
CARINSKA UPRAVA OTPREMA ODREDIŠTE
UKUPNO 918.118 918.118
Tablica 23. Pregled ukupnog broja podataka kretanja pošiljki u NCTS-u u 2012.godini za Carinsku upravu
U nastavku teksta je dan pregled ukupnih podataka kretanja pošiljki po carinarnicama u NCTS-u
tijekom 2012 godine.
Tablica 24. Pregled ukupnih podataka kretanja pošiljki u NCTS-u po carinarnicama u 2012. godini
CARINARNICA OTPREMA ODREDIŠTE
CARINARNICA OSIJEK 233.631 317.509
CARINARNICA PLOČE 25.316 34.093
CARINARNICA RIJEKA 108.986 72.689
CARINARNICA SPLIT 20.732 40.595
CARINARNICA VARAŽDIN 135.147 84.655
CARINARNICA ZADAR 10.695 16.344
CARINARNICA ZAGREB 354.304 352.121
UKUPNO 918.118 918.118
Tablica 24. nam daje pregled ukupnog broja podataka kretanja pošiljki u NCTS-u tijekom 2012. godine iz čega je vidljivo da kada uzmemo u obzir mjesto otpreme carinarnica Zagreb je zabilježila najveći broj provoznih postupaka i to njih 354.304 , dok je što se tiče mjesta odredišta također carinarnica Zagreb evidentirala 352.121 provoznih postupaka.
30
V. CARINSKA TARIFA I CARINSKI LABORATORIJ Zakon o carinskoj tarifi propisuje način obračuna carine robe koja se uvozi, izvozi, unosi, iznos, šalje ili prima u carinsko područje Republike Hrvatske. Svrstavanje robe u određeni tarifni provodi je složen postupak koji zahtjeva poznavanje tehničkih karakteristika robe, te za koju svrhu je namijenjena. Krajnji cilj razvrstavanja robe po Carinskoj tarifi je utvrđivanje carinske stope koja će se točno primijeniti na određenu vrstu robe prilikom uvoza iste. Raspon osnovnih carinskih stopa u Carinskoj tarifi kreće se od 1 do 50%, što je ponekada vrlo diskutabilno jer previsoke carinske stope propisane na taj način znatno povećavaju troškove poslovanja pojedinih gospodarskih subjekata, a posljedično time i sveukupne troškove pojedinog gospodarstva. Bitno je još spomenuti da se carinske stope propisane u Carinskoj tarifi razlikuju po podrijetlu robe iz zemalja članica Svjetske trgovinske organizacije s kojima je RH sklopila ugovore u kojima je ugrađeno načelo najpovlaštenije nacije ili iz zemalja koje to načelo primjenjuju na robu koja je podrijetlom iz RH. Na uvoz robe podrijetlom iz zemalja s kojima je Republika Hrvatska sklopila ugovore o povlaštenom trgovinskom režimu naplaćuje se carina utvrđena tim ugovorima.
31
Tablica 25. Podaci o radu Sektora za carinsku tarifu, vrijednost, podrijetlo robe
Međunarodna provjera vjerodostojnosti
dokumentacije po zamolnicama stranih
administracija
Provjera
dokaza o
podrijetlu i
obrada
zahtjeva
zaprimljenih
od
car.administr.
zemalja
ugovornica
Praćenje cijena putem raspoloživih izvora za određene vrste roba, te
davanje informacija carinarnicama
Izdavanje obvezujućih mišljenja o razvrstavanju robe u Carinsku tarifu i
podrijetlo robe
Izdavanja carinskih povlaštenja (stjecanje
statusa ovlaštenog izvoznika)
Davanje drugih mišljenja, tumačenja, uputa i
informacija iz djelokruga rada Službe
Izvršene provjere po
zamolnicama stranih
administr.
Provjere u stranim
administr. po zamolnicama carinarnica,
Odjela ili MUP-a
Davanje informacija o prosječnim cijenama raznih
roba na svjetskom tržištu na dnevnoj bazi
Iznos naplaćenih
uvoznih davanja Obvezujuća
mišljenja o razvrstavanju
robe u Carinsku
tarifu
Obvezujuća mišljenja o podrijetlu
robe
6 novih rješenja
36 dopuna postojećih
rješenja
Izdana mišljenja o utvrđivanju car.vrijed.
5.000
5.100.000
15
Odjel za
Car.vrijed.
Središnjeg
ureda
Regionalni
odjeli ST i OS
Izdana mišljenja iz područja car.tarife
(putem telefona i e-maila)
156 računa 211 računa 1.096 provjera 4.000 1.000 341 10 2.000
5.1. Carinski laboratorij
Tablica 26. Pregled rada Carinskog laboratorija
UKUPAN BROJ OBAVLJENIH ANALIZA ZA UZORKE UZETE U POSTUPKU
CARINJENJA
BROJ ZAVRŠENIH ANALIZA
BROJ ANALIZA U TIJEKU BROJ ANALIZA U NADZORU GORIVA
2.464 2. 263 201 702
32
VI. NADZOR 6.1. Inspekcijski nadzor i naknadne kontrole
Tablica 27. Pregled provjera po vrstama trošarinske robe
VRSTA TROŠARINSKE ROBE – BROJ KONTROLA
CARINARNICA
EN
ER
GE
NT
I
AU
TO
MO
BIL
I,
OS
TA
LA
MO
TO
RN
A
VO
ZIL
A,
PL
OV
ILA
LU
KS
UZ
NI
PR
OIZ
VO
DI
KA
VA
PIV
O
AL
KO
HO
LN
A
PIĆ
A
BE
ZA
LK
OH
OL
N
A P
IĆA
DU
HA
NS
KI
PR
OIZ
VO
DI
UK
UP
NO
OSIJEK - 9 - - - - - - 9
PLOČE 1 8 - - - - - - 9
RIJEKA 1 3 - - - - - - 4
SPLIT - 150 - - - - - - 150
VARAŽDIN - 5 - - - - - 1 6
ZADAR 13 45 6 - 42 - 11 117
ZAGERB 2 9 1 - 2 1 - - 15
UKUPNO 17 229 1 6 2 43 - 12 310
Prema prikupljenim podacima, tijekom 2012. godine, na carinskom području Republike Hrvatske obavljeno je ukupno 310 provjera trošarinske robe. Kada govorimo o kontroli trošarinske robe, najveći broj odnosi se na kontrolu 229 plovila i automobila ili čini 74% ukupnog broja kontrola, a najmanji udio odnosi se na provjeru 1 luksuznog proizvoda ili 0,32%.
33
Graf 21. Prikaz udjela provjera po vrstama trošarinske robe
Tablica 28. Pregled naknadnih kontrola po vrsti koje su obavljene u sjedištu obveznika
VRSTA INSPEKCIJSKOG NADZORA – BROJ KONTROLA
CARINARNICA
TR
OŠ
AR
INS
KA
RO
BA
CA
RIN
SK
A
VR
IJE
DN
OS
T
TA
RIF
NI B
RO
J
PO
DR
IJE
TL
O
UN
UT
AR
NJ
A
PR
OIZ
VO
DN
JA
PR
IVR
EM
EN
I U
VO
Z
CA
RIN
SK
O
SK
LA
DIŠ
TE
PO
JE
DN
OS
TA
VL
JE
NI
PO
ST
UP
CI
PR
OV
JE
RA
DO
KU
ME
NT
AC
IJE
OS
LO
BO
ĐE
NJ
A
OS
TA
LO
UK
UP
NO
OSIJEKA 82 32 2 4 12 1 2 - - 2 10 147
PLOČE 36 - - - - - 4 - - - 2 42
RIJEKA 63 6 3 27 3 1 - - - 8 111
SPLIT 91 5 - 18 7 - 2 - 4 - 9 136
VARAŽDIN 18 23 8 46 8 1 - - - - 19 123
ZADAR 79 12 6 6 4 1 5 - 1 1 12 127
ZAGREB 64 27 13 2 8 2 3 - 12 - 28 159
UKUPNO 433 105 32 103 42 5 17 - 17 3 88 845
34
Dan je prikaz broja naknadnih kontrola koje su obavljene u sjedištu poreznog obveznika, temeljem
Obavijesti o poreznom nadzoru. Dakle od ukupnog broja naknadnih kontrola (1727) 845 ili 43 % ih je
obavljeno temeljem Obavijesti o poreznom nadzoru i za njih je obavljen porezni nadzor u sjedištu
tvrtke.
Graf 22. Prikaz naknadnih kontrola koje su obavljene u sjedištu obveznika
Tablica 29. Pregled novoutvrđenih obveza po obavljenim provjerama i inspekcijskim nadzorima
CARINARNICA
BR
OJ
KO
NT
RO
LA
NOVOUTVRĐENI OBAČUNATI IZNOS u kn
PO
KR
EN
UT
I
PR
EK
RŠ
AJI
CA
RIN
A
TR
OŠ
AR
INA
PO
SE
BN
I
PO
RE
ZI
PD
V
KA
MA
TE
UK
UP
NO
OSIJEK 213 221.210,63 1.522.098,81 1.945.449,08 1.309,200,11 4.997.958,63 41
PLOČE 123 218.989.40 1.062.069,54 1.599.420,14 41.502,63 2.921.981,71 21
RIJEKA 182 660.018,06 1.812.787,78 1.370.182,98 1.158.907,29 5.001.896,11 30
SPLIT 307 575.043,53 4.297.528,06 8.161.388,52 3.581.425,28 16.615.385,39 40
VARAŽDIN 189 505.917,98 4.368.489,45 6.730.833,50 4.981.476,21 16.586.717,14 186
ZADAR 274 616.386,57 4.263.025,98 2.688.132,65 2.233.786,93 9.801.332,13 34
ZAGREB 439 1.662.744,50 5.612.356,74 9.437.269,92 4.335.013,46 21.047.384,62 59
U K U P N O 1.727 4.460.310,67 22.938.356,36 31.932.676,79 17.641.311,91 76.972.655,73 411
35
Tablica 29. prikazuje novoutvrđene obveza po obavljenim provjerama i inspekcijskim nadzorima za sve carinarnice, kao i pregled pokrenutih prekršajnih postupaka. Rezultat obavljenih nadzora je naknadni obračun carinskog duga u iznosu od 76.972.655,73 kn od čega na carinu otpada 4.460.310,67 ili 6 %, 22.938.356,36 kn na trošarinu i poseban porez ili 29 %, kn 31.932.676,79 na PDV ili 41 % i 17.641.311,91 kn na kamate ili 24 %. Naplaćeno je 2.774.449,80kn. U 411 slučaja ili 24 % pokrenut je i prekršajni postupak.
Graf 23. Struktura obračunatog carinskog duga
Tablica 30. Pregled naplaćenih davanja po obavljenim kontrolama
CARINARNICA
NOVOUTVRĐENI IZNOS U KN – NAPLAĆENO
CA
RIN
A
TR
OŠ
AR
INA
PO
SE
BN
I
PO
RE
Z
PD
V
KA
MA
TE
UK
UP
NO
OSIJEK 9.485,04 64.780,52 27.291,41 2.775,36 104.332,33
PLOČE - - 454,98 - 454,98
RIJEKA 527.019,23 169.154,50 555.691,58 269.799,25 1.521.664,56
SPLIT 10.094,40 605.057,11 27.513,06 62.073,19 704.737,76
VARAŽDIN 29.442,14 5.060,70 206.967,48 29.409,14 270.879,46
ZADAR - - - - -
ZAGREB 41.888,46 113.832,13 9.502,45 7.157,67 172.380,71
U K U P N O 617.929,27 957.884,96 827.420,96 371.214,61 2.774.449,80 Razlika između obračunatih i naplaćenih obveza po obavljenim naknadnim kontrolama proizlazi iz
razloga što su u nekim slučajevima postupanja po istima još uvijek u tijeku.
36
Graf 24. Prikaz naplaćenih davanja po obavljenim kontrolama u 2012. godini u kn
Možemo zaključiti da temeljem obavljenih kontrola na carinskom području RH tijekom 2012. godine najveći udio zauzimaju trošarine i posebni porezi i to u iznosu od 957.884,96 kn što čini 34,5% ukupno provedenih kontrola. Osim trošarina i posebnih poreza značajno mjesto također zauzimaju carine u to u iznosu od 617.929,27 kn ili 22,3% i 827.420,96 kn pdv-a tj. 29%. Najmanji udio otpada na kamate koje čine 13,4% ili 371.214,61 kn.
37
VII. ISTRAGE
7.1. Prekršaji
Tablica 31. Podaci o počinjenim prekršajima u 2012.godini
NAZIV PREKRŠAJA
ZAPRIMLJENE PRIJAVE O
POČINJENOM PREKRŠAJU
RJEŠENI PREDMETI
NERJEŠENI PREDMETI
IZNOSI NOVČANIH
KAZNI
Prekršaji po Carinskom zakonu 3.346 4.201 1.437 7.820.100,00
Prekršaji po Zakonu o carinskoj službi 36 18 31 53.400,00
Prekršaji po Zakonu o posebnim porezima 138 96 110 697.350,00
Prekršaji po Zakonu o trošarinama 1.798 1.292 603 6.357.550,00
Prekršaji po osnovi ostalih Zakona 3.971 3 4 79.800,00
UKUPNO 5.322 5.610 2.185 14.252.950,00
Kada uzmemo u obzir počinjene prekršaje tijekom 2012. godine, iz tablice 31. je vidljivo da prekršaji po
Carinskom zakonu zauzimaju najveći broj zaprimljenih prijava o počinjenom prekršaju ili 62.9%, dok
najmanji udio otpada na 36 zaprimljenih prijava o prekršaju po Zakonu o carinskoj službi ili 0.67%.
Najznačajniji iznos novčanih kazni također se odnosi na počinjene prekršaje temeljem Carinskog
zakona i to 7.820.100,00 kn ili 54,9 %. U 2011. broj podnesenih prijava temeljem carinskog
zakonodavstva bio je 7.079.
Ukupan broj podnesenih prekršajnih prijava iznosio je 6.581, dok je u istom razdoblju u 2011. godini
podneseno ukupno 7.115 prekršajnih prijava.
6.357.550,00 kn ili 44,61% je iznos novčanih kazni temeljem prekršaja po Zakonu o trošarinama koji je
po svome udjelu, drugi ali ne manje važan.
38
Graf 25. Prikaz udjela počinjenih prekršaja tijekom 2012. godine
Što se tiče počinjenih prekršaja tijekom 2012. godine možemo zaključiti da najmanji udio pripada Prekršajima po osnovi Zakona o carinskoj službi i Zakona o posebnim porezima. Prekršaji temeljem Zakona o trošarinama zauzimaju 10% u ukupnoj strukturi, dok najveći udio otpada na Prekršaje po osnovi Carinskog zakona s 36% i ostalih Zakona 43%.
Tablica 32. Podaci o naplaćenim davanjima po obavljenim kontrolama u kn u 2012. godini
CARINARNICA
NOVOUTVRĐENI IZNOS u kn – NAPLAĆENO
CA
RIN
A
TR
OŠ
AR
IN
A
PO
SE
BN
I
PO
RE
Z
PD
V
KA
MA
TE
UK
UP
NO
OSIJEK 9.485,04 64.780,52 27.291,41 2.775,36 104.332,33
PLOČE - - 454,98 - 454,98
RIJEKA 527.019,23 169.154,50 555.691,58 269.799,25 1.521.664,56
SPLIT 10.094,40 605.057,11 27.513,06 62.073,19 704.737,76
VARAŽDIN 29.442,14 5.060,70 206.967,48 29.409,14 270.879,46
ZADAR - - - - -
ZAGREB 41.888,46 113.832,13 9.502,45 7.157,67 172.380,71
U K U P N O 617.929,27 957.884,96 827.420,96 371.214,61 2.774.449,80
39
Graf 26. Prikaz naplaćenih davanja po obavljenim kontrolama u kn tijekom 2012.godine
Ovaj grafički prikaz nam predočuje da je CA Rijeka uspješno naplatila najveći dio davanja u iznosu od 1.521.664,56 kn po obavljenim kontrolama u čijoj strukturi najveći dio zauzimaju carine sa 527.019,23 kn ili 34,63%, i pdv sa svojih 63,51% ili 555.691,58kn. Manji dio u ukupnoj strukturi naplaćenih davanja odlazi na kamate u iznosu od 269.799,25 kn ili 17,73%, dok trošarine i posebni porezi sa svojih 169.154,54 kn čine 11,12%. Značajan iznos naplaćenih davanja po obavljenim kontrolama temeljem trošarina i posebnih poreza zabilježila je CA ST i to u iznosu od 605.057,11 koje iznose 85,86% ukupnog prihoda carinarnice. Manji dio činili su naplaćena davanja po osnovi kamata 8,81% ili 62.073,19kn, te PDV u iznosu od 27.513,06 kn ili 3,90%. CA Zagreb i CA Osijek zabilježile su najveći iznos prikupljenih davanja po obavljenim kontrolama temeljem trošarina i posebnih poreza. CA Zagreb je prikupila 113.832,13 kn, a CA Osijek je prikupila po tome pitanju 64.780,52kn. CA Ploče i CA Zadar su prikupile najmanji udio naplaćenih davanja po obavljenim kontrolama što je vidljivo i na samome grafičkom prikazu.
40
7.2. Kaznene prijave
Tablica 33. Podaci o podnijetim kaznenim prijavama po carinarnicama za 2012. godinu
CARINARNICA BROJ KAZNENIH PRIJAVA PROCJENA NASTALE ŠTETE
OSIJEK 27 593.997,79 kn
PLOČE 6 88.168,74 kn
RIJEKA 3 234.150,00 kn
SPLIT 4 122.516,02 kn
VARAŽDIN 2 22.230,00 kn
ZADAR - 0,00 kn
ZAGREB 23 140.756,06 kn
UKUPNO 65 1.201.818,61 kn
Temeljem tablice 33. i grafa 27. možemo primijetiti da je CA Osijek zabilježila najveći udio podnijetih kaznenih prijava kojih je bilo 27 koje u ukupnoj strukturi čine 42%. CA Zagreb također uspješno prati povećani broj kaznenih prijava kojih je bilo 23 koja bilježi 35% ukupnog broja kaznenih prijava. Ostale carinarnice su ostvarile znatno manji broj zaprimljenih kaznenih prijava u odnosu na prethodne dvije.
Graf 27. Prikaz podnijetih kaznenih prijava po carinarnicama za 2012. godinu
41
ČLANAK KAZNENOG ZAKONA BROJ
KAZNENIH PRIJAVA
PROCJENA NASTALE ŠTETE
298. – IZBJEGAVANJE CARINSKOG NADZORA 35 784.417,49 kn
311. – KRIVOTVORENJE ISPRAVE 1 9.149,52 kn 276. – KRIVOTVORENJE 1 600,00 kn
297. – NEDOZVOLJENA TRGOVINA 23 169.958,27 kn 345. – PRONEVJERA 1 3.543,33 kn 285. – POVREDA PRAVA INDUSTRIJSKOG
VLASNIŠTVA I NEOVLAŠTENA UPORABA TUĐE TVRTKE
3 234.150,00 kn
335. – NEDOZVOLJENO POSJEDOVANJE ORUŽJA I EKPLOZIVNIH TVARI
1 0,00 kn
UKUPNO 65 1.201.818,61 kn
Tablica 34. Podaci o podnijetim kaznenim prijavama po kaznenim djelima u 2012. godini
Ova dva grafička prikaza upućuju na to da se najveći broj podnijetih kaznenih prijava temelji na
postupcima izbjegavanja carinskog nadzora kojih je bilo 35, dok je u 2011. godini za isto djelo
podneseno 44 kaznene prijave. 23 kaznene prijave podnesen su po osnovi nedozvoljene trgovine .
Ostale kaznene prijave poput krivotvorenja isprava (1), pronevjera (1), nedozvoljenog posjedovanja
oružja i eksplozivnih tvari (1), te povrede prava industrijskog vlasništva i neovlaštene uporabe tuđe
tvrtke (3) zauzimaju jako mali broj u odnosu na prethodne dvije kategorije.
Graf 28. Prikaz broja podnijetih kaznenih prijava po kaznenim djelima u 2012. godini
42
Tablica 35. Statistički podaci o postupcima suzbijanja krijumčarenja STATISTIČKI PODACI POSTUPKA SUZBIJANJA KRIJUMČARENJA
TIJEKOM 2012. GODINE VRSTA ROBE OSIJEK PLOČE RIJEKA SPLIT VARAŽDIN ZADAR ZAGREB UKUPNO
CIGARETE (Kom) 2.570.280 787.510 14.920
107.500 10.000 7.200 585.030 4.081.240
DUHAN (Kg) 328,82 155,67 12,33 49,96 1.011,59 - 689,22 2.247,59
PREKOGR. PROMET UGROŽ. VRSTAMA DIVLJIH BILJAKA I ŽIVOTINJA -CITES
11 15 6 2 - - 10 44
PREKOGR.PROMET OTPADOM (br.slučajeva) 2 - - - - - - 2
IZNOS GOTOVINE (Eur) 117.090,90 19.700,00 116.622,64 - 13.935,48 - 563.360,99 830.710,01
ORUŽJE I STRELJIVO (prvih 9 mj.-br.slučajeve)
15 - - - - - 3 18
PREKOGRANIČNI PROMET KULTURNIM DOBRIMA (br.slučajeva)
- 1 - - - - 1
ILEGALNI PRELAZAK PREKO DRŽAVNE GRANICE
(br.slučajeva)
32 4 1 - - - 12 49
ALKOHOL I ALKOH. PIĆA (Litre) 3.548,41 2.434,21 1.587,77 1.784,59 1.470,23 448,97 1.731,78 13.005,96
VINO (litre) 162,75 263,50 17,25 140,00 27,85 70,00 729,50 1.410,85
8585 SVJEŽE MESO (Kg) 904,55 1.324,08 4,10 530,32 0,00 106,00 308,30 3.177,35
SUHO MESO (Kg) 639,57 846,41 0,00 917,31 0,00 133,77 133,21 2.670,27
CEMT dozvole 10.547 3.113 3.945 2.698 4.899 692 14.095 39.989
DROGE
HEROIN
(g)
MARIHUANA
(g) HAŠIŠ (g) INDIJSKA KONOPLJA
sjeme (g) AMFETAMIN,
SINTETIČKE DROGE (g)
MICELIJ-
GLJIVE (g)
LIJEKOVI KOJI SADRŽE NARKOTIKE (Kom)
OSTALO (kom)
24.819,00 597.732,30 21.257,85 237,00 90,40 333,90 10.594 8.896
43
PROVJERE NAMJENSKE UPORABE ENERGENATA OD 1. 1. DO 31. 12. 2012. GODINE
BROJ KONTROLIRANIH
SPREMNIKA
BROJ POKRENUTIH
PREKRŠAJA UKUPNO
OBRAČUNATO
NAKNADNO
UTVRĐENOG DUGA
NEPRAVILNOSTI PO VRSTAMA PRIJEVOZNIH
SREDSTAVA
CI1 OMJ2 UKUPNO3 CI OMJ UKUPNO OSOBNA
VOZILA
TERETNA
VOZILA PLOVILA
OSTALA / RADNI
STROJEVI
OSIJEK 8.267 1.881 10.148 76 136 212 2.799.635,00 179 29 - 4
PLOČE 5.633 549 6.182 13 11 24 419.225,00 16 7 1 -
RIJEKA 7.758 899 8.657 2 77 79 927.165,00 33 25 - 21
SPLIT 6.635 716 7.351 11 45 56 793.850,00 25 14 1 16
VARAŽDIN 2.872 4.319 7.191 5 284 289 3.366.561,00 200 44 - 45
ZADAR 264 721 985 1 15 16 408.975,00 4 9 2 1
ZAGREB 1.781 3.624 5.405 9 368 377 4.621.927,00 262 74 - 41
UKUPNO 33.210 12.709 45.919 117 936 1.053 13.337.338,00 719 202 4 128
Tablica 36. Podaci o provedenim provjerama namjenske uporabe pogonskog goriva po carinarnicama u 2012. godini
CI1 – Carinska ispostava
OMI1 – Odjeli za mobilne jedinice
UKUPNO1 – CI + OMJ
Pojačani nadzor nenamjenske uporabe energenata u 2012. godini provodio se na cjelokupnom carinskom području Repub like Hrvatske, i to na carinskim ispostavama (robnim, graničnim), parkiralištima, mjestima zaustavljanja i prometnim pravcima, benzinskim postajama. Izuzimani su uzorci pogonskog goriva iz radnih strojeva, vozila hrvatskih registarskih oznaka, te je kontrolirana evidencija o kupcima lož ulja EL i LS i eurodizel - dizelskog goriva obojanog plavom bojom, kakvu propisuje Zakon o trošarinama. U navedenom razdoblju obavljena je kontrola pogonskog goriva u 45.919 spremnika. Pri tome su nepravilnosti u vezi nenamjenskog korištenja pogonskog goriva utvrđene u 1.053 slučaja (2,3%). Obračunato je naknadno utvrđenog duga u iznosu od 13.337.338,00 kuna na ime trošarina na energente. U strukturi nepravilnosti po vrstama pr ijevoznih sredstava najviše su zastupljena osobna vozila (68 %), zatim teretna vozila (19 %) a ostala vozila, odnosno plovila te radni strojevi čine (13 %).
44
VII. ZAKONODAVNE AKTIVNOSTI
Pregled zakonskih i podzakonskih akata koje je Carinska uprava predložila i donijela tijekom 2012.godine dani su u slijedećem tabličnom prikazu.
Sektor za trošarine i posebne poreze Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o posebnim porezima na
osobne automobile, ostala motorna vozila, plovila i zrakoplove (NN 78/12)
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o
trošarinama (NN 111/12)
Zakon o prestanku važenja Zakona o
posebnom porezu na luksuzne proizvode
(NN 143/12)
Zakon o izmjenama Zakona o
biogorivima za prijevoz
(NN 144/12)
Zakon o izmjenama Zakona o tržištu nafte
i naftnih derivata (NN 144/12)
Pravilnici
Pravilnik o izmjenama Pravilnika o primjeni Zakona o trošarinama što se odnosi na plinsko ulje obojano plavom bojom
za namjene u poljoprivredi, ribolovu i akvakulturi (NN 134/12)
Pravilnik o kretanju trošarinskih proizvoda u sustavu odgode plaćanja trošarine uz primjenu elektroničkog trošarinskog dokumenta
(NN 138/12)
Uredbe
Uredba o visini trošarine
na motorni benzin i
plinsko ulje (NN 75/12)
Uredba o izmjeni uredbe o visini
trošarine na motorni benzin i plinsko ulje
(NN 76/12)
Uredba o visini trošarine na
motorni benzin i plinsko ulje (NN 92/12)
Ispravak Uredbe o
visini trošarine na
motorni benzin i
plinsko ulje (NN 92/12)
Uredba o visini trošarine na
cigarete i sitno rezani duhan (NN 131/12)
Uredbom o visini trošarine na
motorne benzine, plinsko ulje i
kerozin za pogon (NN 137/12)
Uredbom o dopuni Uredbe o visini
trošarine na motorne benzine, plinsko ulje i
kerozin za pogon (NN 144/13)
Sektor za carinski sustav i procedure
Zakon o potvrđivanju Konvencije o zajedničkom provoznom
postupku (NN-MU 4/12)
Zakon o potvrđivanju Konvencije o pojednostavnjenju formalnosti u trgovini robom (JCD
Konvencija)
(NN-MU 4/12)
Zakon o potvrđivanju izmjene i dopune Konvencije o osnivanju Vijeća za carinsku
suradnju (NN-MU 10/2012)
Sektor za međunarodnu suradnju
Zakon o potvrđivanju izmjene i dopune Konvencije o osnivanju Vijeća za carinsku suradnju (NN-MU 10/2012)
Sektor za upravljanje ljudskim potencijalima, pravne i organizacijske poslove
45
Zakoni
Zakon o izmjenama zakona o carinskoj službi (NN 34/12)
Pravilnici
Pravilnik o unutarnjem redu Ministarstva financija i
sistematizacija radnih mjesta u Carinskoj upravi
Pravilnik o izmjenama pravilnika o unutarnjem redu Ministarstva financija i sistematizacija
radnih mjesta u Carinskoj upravi
Pravilnik o izmjenama pravilnika o unutarnjem redu Ministarstva financija i sistematizacija
radnih mjesta u Carinskoj upravi
Uredbe
Uredbu o unutarnjem ustrojstvu
Ministarstva financija (NN
32/12)
Uredbu o radnim mjestima ovlaštenih carinskih
službenika kojima se staž osiguranja
računa u povećanom
trajanju (NN 43/12)
Uredbu o vrijednosti koeficijenata složenosti poslova radnih mjesta,
dodatku na uvjete rada, te kriterijima i najvišem mogućem iznosu dodatka za natprosječne rezultate u radu za službenike
Carinske uprave (NN 65/12)
Uredbu o izmjenama i
dopunama uredbe o unutarnjem
ustrojstvu Ministarstva
financija (NN 67/12)
Uredbu o područjima na kojima djeluju
carinarnice Ministarstva
financija Carinske uprave (NN 67/12)
Uredbu o izmjenama i
dopunama Uredbe o unutarnjem
ustrojstvu Ministarstva financija (NN
124/12)
Odluke Odluka o
početku rada Carinarnice I Zagreb (NN
69/12)
Odluka o početku rada Carinarnice I Rijeka (NN 69/12)
Odluka o početku rada Carinarnice
I Osijek (NN 69/12)
Odluka o početku rada Carinarnice I Split (NN 69/12)
Odluka o početku rada Carinarnice I Ploče (NN 69/12)
Odluka o početku rada Carinarnice I Zadar (NN 69/12)
Odluka o početku rada Carinarnice I
Varaždin (NN 69/12)
Tablica 43. Pregled zakonodavnih aktivnosti Carinske uprave tijekom 2012. godine
46
VIII. Odnosi s javnošću
Broj upita fizičkih i pravnih osoba 760
Ostvarivanje prava na pristup informaciji od 01. 07. do 31. 12. 2012.
Broj zaprimljenih zahtjeva 4
Broj riješenih zahtjeva 4
Broj ustupljenih zahtjeva 1
Broj odbijenih zahtjeva 2
Broj odbijenih zahtjeva s razlozima odbijanja 2
Riješeni, prihvaćeni, ustupljeni, odbijeni zahtjevi putem (pošta, fax, mail)
4
Telefonski upiti fizičkih i pravnih osoba (prosjek/dnevno) 2-3 upita
Otvoreni i riješeni predmeti 01.06.2012.-31.12.2012.
Upiti novinara 9
Upiti fizičkih osoba 9
Upiti pravnih osoba 8
Suglasnost sa sudjelovanje na seminarima 1
Tablica 44. Podaci ostvarenih prava na pristup informacijama u 2012. Godini Navedeni podaci sastavni su dio posebnog službenog Upisnika o zahtjevima, postupcima i odlukama o ostvarivanju prava na pristup informacijama vođenog u Ministarstvu financija, Carinskoj upravi, Sektoru za zajedničke poslove Središnjeg ureda – Ured ravnatelja.
IX. Operativno-komunikacijski centar Carinske uprave (OKC) Poslovi Operativnog dežurstva obuhvaćaju poslove poput izrada biltena, zaprimanja izvješća o prometu sumnjivih pošiljki (nafta i naftni derivati,duhan i duhanski proizvodi), praćenje prometa preko graničnih prijelaza stranih vojnih vozila i robe za NATO, zaprimanje anonimnih dojava, evidencija kretanja carinskih plovila, podrška službama unutar CURH-a, davanje informacija građanima, izvješćivanje o značajnim zapljenama robe i provjera duga uvoznika koji koriste kvote kroz informacijski sustav Porezne uprave. U nastavku teksta, dan je kratki tabelarni prikaz zaprimljenih i obrađenih predmeta OKC-a u periodu od 01.01.-31.12.2012. godine.
. Tablica 45. Poslovi OKC-a Carinske uprave u 2012. godini
NAZIV ZAPRIMLJENIH I OBRAĐENH PREDMETA UKUPNO
Telefonski pozivI građana 50
Provjera duga uvoznika koji koriste kvote kroz informacijski sustav Porezne uprave
4.527
Evidencija o isplovljavanju i uplovljavanju carinskih plovila 79
Anonimne dojave građana 34
Obavijesti o privremenom zadržavanju stranih državljana 47
Objavljeni Bilteni (temeljem zaprimljenih obrazaca DICU od strane carinskih ispostava i mobilnih jedinica)
366
Izvješća o prometu sumnjivih pošiljki 29.567
Izvješća o kretanju pošiljki duhanskih proizvoda 1.083
Nesmetani prolaz vojnih vozila preko graničnih prijelaza 779
Izvješća „Najava obrasca C“ koji se koristi za promet komercijalne robe za potrebe SFOR-a
250
47
X. Help desk Osnovna zadaća Help deska je pomoć svim korisnicima provoznog postupka,kako carinskim
službenicima,tako i svim ostalim sudionicima u provoznom postupku (otpremništva,prijevoznici i
gospodarstvenici). Ulaskom RH u Konvenciju o zajedničkom provoznom postupku (EU+EFTA)
01.07.2012.godine proširuje se uloga i zadaće Help deska.
NAZIV ZAPRIMLJENIH I OBRAĐENH PREDMETA UKUPNO
Broj obrađenih „Incidenata“ u periodu od 01.01.-30.06.2012. 391
Broj obrađenih „Incidenata“ u periodu od 01.07..-31.12.2012. 361
Broj obrađenih funkcionalnih (IE906) i tehničkih (IE907) grešaka:
NTA.HR - Primatelj NTA.HR-Pošiljatelj NTA.HR-Primatelj NZA.HR-Pošiljatelj
212 (IE906) 387 (IE906) 6(IE907) 7(IE907)
Sudjelovanje na telefonskim konferencijama s ITSM-om 4
Broj kreiranih „Incidenata“ prema ITMS-u (R010,R011,C016,C547, R325,TR0215,TR0216)
6
Broj zahtjeva za početak provođenja rezervnog postupka u NCTS-u 13
Broj zaprimljenih e-mailova 30
Broj zaprimljenih telefonskih poziva 30
Tablica 46. Poslovi Help desk-a Carinske uprave u 2012. godini
48
XI. MEĐUNARODNA SURADNJA
Tijekom 2012. godine u okviru Sektora za europske poslove i međunarodnu suradnju provedene su
Aktivnosti vezane uz izradu projektne dokumentacije, koordinaciju i nadzor provedbe projekata kao i
pripremu i provedbu natječajne i procedure ugovaranja za projekte pretpristupne pomoći Europske
unije:
NAZIV PROJEKTA
IPA 2007 Razvoj carinskog laboratorija – twinning i nabava opreme
IPA 2007 Nabava opreme za mobilne jedinice za suzbijanje krijumčarenja
IPA 2009 FPP RAC Usklađivanje carinskog sustava analize rizika sa standardima i najboljom praksom
Europske unije
IPA 2010 Integrirano upravljanje granicama
IPA 2011 Usklađivanje sustava naknadnih kontrola sa standardima i najboljom praksom EU
IPA 2012 Nabava IT opreme za Carinsku upravu
Tablica 48. Popis koordinacije pripreme i provedbe projekata u 2012. godini
Osim prethodno navedenih projekata važno je izdvojiti administrativno upravljanje provedbom
programa CUSTOMS 2013 i FISCALIS 2013.
CUSTOMS FISCALIS BROJ
ODRŽANIH RADIONICA/SEMINARA
BROJ SUDIONIKA
RADNE POSJETE BROJ ODRŽANIH
RADIONICA/SEMINARA
BROJ SUDIONIKA
RADNE POSJETE ODLAZNE DOLAZNE
54 91 20 4 3 7 2
Tablica 49. Podaci obuhvaćeni programom CUSTOMS i FISCALIS
49