Download - Citologija uvod, hemijski sastav, sept 2011
![Page 1: Citologija uvod, hemijski sastav, sept 2011](https://reader036.vdocuments.net/reader036/viewer/2022081719/55768e45d8b42af5528b4bb5/html5/thumbnails/1.jpg)
ĆelijaĆelija-uvod--uvod-
-hemijski sastav--hemijski sastav-
![Page 2: Citologija uvod, hemijski sastav, sept 2011](https://reader036.vdocuments.net/reader036/viewer/2022081719/55768e45d8b42af5528b4bb5/html5/thumbnails/2.jpg)
Savremena podela Savremena podela živog svetaživog sveta
PET CARSTAVAPET CARSTAVA CC. MONERA. MONERA E. PROTISTAE. PROTISTA A. GLJIVE A. GLJIVE
(FUNGI)(FUNGI) B. BILJKE B. BILJKE
(PLANTAE)(PLANTAE) D. ŽIVOTINJE D. ŽIVOTINJE
(ANIMALIJA)(ANIMALIJA)
![Page 3: Citologija uvod, hemijski sastav, sept 2011](https://reader036.vdocuments.net/reader036/viewer/2022081719/55768e45d8b42af5528b4bb5/html5/thumbnails/3.jpg)
ЕВОЛУЦИЈА ЕВОЛУЦИЈА ЋЕЛИЈЕЋЕЛИЈЕ
ПРОКАРИОТЕ И ПРОКАРИОТЕ И ЕУКАРИОТЕЕУКАРИОТЕ
![Page 4: Citologija uvod, hemijski sastav, sept 2011](https://reader036.vdocuments.net/reader036/viewer/2022081719/55768e45d8b42af5528b4bb5/html5/thumbnails/4.jpg)
Сунчев системСунчев систем настао пре око настао пре око 4,6 4,6 милијардимилијарди година година..
Појави живота на Земљи претходио Појави живота на Земљи претходио дуг период дуг период хемијске еволуцијехемијске еволуције..
Прва ћелијаПрва ћелија настала је пре, настала је пре, отприлике, отприлике, 3.5 или 4 милијарде3.5 или 4 милијарде годинагодина..
Пре око Пре око 1,6 милијарди1,6 милијарди година година дошло до дошло до преласка прокариота преласка прокариота у у еукариотскеукариотске ћелије.е ћелије.
Данас је најприхватљивија Данас је најприхватљивија симбиотска теоријасимбиотска теорија која објашњава која објашњава настанак еукариотских ћелија.настанак еукариотских ћелија.
Еволуција ћелијаЕволуција ћелија је трајала од је трајала од 3-4 3-4 милијарде годинамилијарде година
![Page 5: Citologija uvod, hemijski sastav, sept 2011](https://reader036.vdocuments.net/reader036/viewer/2022081719/55768e45d8b42af5528b4bb5/html5/thumbnails/5.jpg)
ПРОКАРИОТСКА И ПРОКАРИОТСКА И ЕУКАРИОТСКА ЋЕЛИЈАЕУКАРИОТСКА ЋЕЛИЈА
Све живе системе, Све живе системе, према према сложености грађесложености грађе, можемо , можемо поделити наподелити на::
–ацелуларнеацелуларне (нећелијске; јер је (нећелијске; јер је лат. а= не, без; celulla = ћелија)лат. а= не, без; celulla = ћелија)
–целуларнецелуларне (ћелијске).(ћелијске). Под Под ацелуларнимацелуларним се подразумевају они се подразумевају они
организми који нису достигли ниво ћелијске организми који нису достигли ниво ћелијске грађеграђе ( (вирусивируси).).
![Page 6: Citologija uvod, hemijski sastav, sept 2011](https://reader036.vdocuments.net/reader036/viewer/2022081719/55768e45d8b42af5528b4bb5/html5/thumbnails/6.jpg)
Према сложености грађе ћелије сви Према сложености грађе ћелије сви целуларни организми се деле нацелуларни организми се деле на::
–прокариотепрокариоте–еукариотееукариоте
Прокариотама припадају бактерије Прокариотама припадају бактерије и цијанобактерије (модрозелелне и цијанобактерије (модрозелелне алге), алге),
ЕукариотеЕукариоте су су сви остали сви остали једноћелијски и вишећелијски једноћелијски и вишећелијски организми.организми.
![Page 7: Citologija uvod, hemijski sastav, sept 2011](https://reader036.vdocuments.net/reader036/viewer/2022081719/55768e45d8b42af5528b4bb5/html5/thumbnails/7.jpg)
Живи светПрема сложености грађе
ацелуларни целуларни
прокариоти
бактерије
еукариоти
цијанобактерије
гљиве
биљке
животиње
вируси
![Page 8: Citologija uvod, hemijski sastav, sept 2011](https://reader036.vdocuments.net/reader036/viewer/2022081719/55768e45d8b42af5528b4bb5/html5/thumbnails/8.jpg)
DefinicijaDefinicija
Ćelija je osnovna gradivna i Ćelija je osnovna gradivna i funkcionalana jedinica svakog funkcionalana jedinica svakog živog bića, osim virusa.živog bića, osim virusa.
![Page 9: Citologija uvod, hemijski sastav, sept 2011](https://reader036.vdocuments.net/reader036/viewer/2022081719/55768e45d8b42af5528b4bb5/html5/thumbnails/9.jpg)
Šematski Šematski prikaz prikaz
životinjske životinjske ćelijećelije
![Page 10: Citologija uvod, hemijski sastav, sept 2011](https://reader036.vdocuments.net/reader036/viewer/2022081719/55768e45d8b42af5528b4bb5/html5/thumbnails/10.jpg)
Šematski Šematski prikaz biljne prikaz biljne
ćelijećelije
![Page 11: Citologija uvod, hemijski sastav, sept 2011](https://reader036.vdocuments.net/reader036/viewer/2022081719/55768e45d8b42af5528b4bb5/html5/thumbnails/11.jpg)
Šematski prikaz Šematski prikaz prokariotske ćelijeprokariotske ćelije
![Page 12: Citologija uvod, hemijski sastav, sept 2011](https://reader036.vdocuments.net/reader036/viewer/2022081719/55768e45d8b42af5528b4bb5/html5/thumbnails/12.jpg)
ZajedničkeZajedničke osobine osobine ććelijelijaa svih svih tkivatkiva
rastenjerastenje do veličine koja je karakteristična za do veličine koja je karakteristična za datu vrstu ćelije;datu vrstu ćelije;
obavljanje određenih zadataka (obavljanje određenih zadataka (funkcijafunkcija, , ulogauloga););
primanje signalaprimanje signala iz spoljašnje sredine na koje iz spoljašnje sredine na koje ćelija na određeni način odgovara;ćelija na određeni način odgovara;
život ćelije odvija se kroz život ćelije odvija se kroz ciklusecikluse koji se koji se završavaju ili deobom ili ćelijskom smrću; pri završavaju ili deobom ili ćelijskom smrću; pri deobi ćelija daje nove ćelije;deobi ćelija daje nove ćelije;
jedinstven jedinstven hemijski sastavhemijski sastav jedinstvena jedinstvena građagrađa (plazmamembrana, (plazmamembrana,
nasledni materijal, organele)nasledni materijal, organele)
![Page 13: Citologija uvod, hemijski sastav, sept 2011](https://reader036.vdocuments.net/reader036/viewer/2022081719/55768e45d8b42af5528b4bb5/html5/thumbnails/13.jpg)
ĆELIJSKA TEORIJAĆELIJSKA TEORIJA1.1. svi organizmi su građeni od ćelija; svi organizmi su građeni od ćelija;
2.2. ćelije su osnovne jedinice života na planeti Zemlji. ćelije su osnovne jedinice života na planeti Zemlji.
3.3. svaka ćelija iz ćelijesvaka ćelija iz ćelije (lat. (lat. Omnis cellula e cellulaOmnis cellula e cellula) - svaka ćelija ) - svaka ćelija nastala deobom prethodne ćelije, izuzev samog porekla života. nastala deobom prethodne ćelije, izuzev samog porekla života.
4.4. ćelija je osnovna jedinica građe živih bića ćelija je osnovna jedinica građe živih bića
5.5. ćelija je funkcionalna jedinica jer je funkcija organizma rezultat ćelija je funkcionalna jedinica jer je funkcija organizma rezultat aktivnosti samih ćelija; aktivnosti samih ćelija;
6.6. ćelija može da obavi određenu ulogu, ali češće grupa ćelija ćelija može da obavi određenu ulogu, ali češće grupa ćelija (populacija ćelija) vrši određenu funkciju (populacija ćelija) vrši određenu funkciju
7.7. svaka ćelija nastaje deobom prethodne postojeće ćelije; svaka ćelija nastaje deobom prethodne postojeće ćelije;
8.8. nasledne informacije se prilikom deobe prenose sa ćelije na ćeliju; nasledne informacije se prilikom deobe prenose sa ćelije na ćeliju;
9.9. ćelija je jedinica razmnožavanja, rastenja i razvića; život svakog ćelija je jedinica razmnožavanja, rastenja i razvića; život svakog organizma počinje od ćelije, čijim deobama, rastom i razvićem se organizma počinje od ćelije, čijim deobama, rastom i razvićem se razvija i celokupan organizam razvija i celokupan organizam
10.10. ćelija ima sopstveni metabolizam ćelija ima sopstveni metabolizam
![Page 14: Citologija uvod, hemijski sastav, sept 2011](https://reader036.vdocuments.net/reader036/viewer/2022081719/55768e45d8b42af5528b4bb5/html5/thumbnails/14.jpg)
HEMIJSKI SASTAV HEMIJSKI SASTAV ĆELIJEĆELIJE
![Page 15: Citologija uvod, hemijski sastav, sept 2011](https://reader036.vdocuments.net/reader036/viewer/2022081719/55768e45d8b42af5528b4bb5/html5/thumbnails/15.jpg)
НЕОРГАНСКЕ МАТЕРИЈЕНЕОРГАНСКЕ МАТЕРИЈЕ•ВОДА
•МАКРОЕЛЕМЕНТИ–кисеоник, водоник, угљеник, азот, фосфор, натријум, калијум, калцијум, магнезијум, гвожђе
•МИКРОЕЛЕМЕНТИ–јод, бакар, манган, кобалт, цинк
•КАТЈОНИ–Na+, K+, Mg++, Ca++
•АНЈОНИ
–Cl-, SO4--, PO43-
![Page 16: Citologija uvod, hemijski sastav, sept 2011](https://reader036.vdocuments.net/reader036/viewer/2022081719/55768e45d8b42af5528b4bb5/html5/thumbnails/16.jpg)
Mineralne materije organizam ne stvara sam, već ih unosi Mineralne materije organizam ne stvara sam, već ih unosi hranom. Radi razumevanja značaja ovih materija biće hranom. Radi razumevanja značaja ovih materija biće navedene uloge nekih najbitnijih:navedene uloge nekih najbitnijih:
Fe (gvožđe) je veoma važan sastojak hemoglobina; Fe (gvožđe) je veoma važan sastojak hemoglobina; nedostatak gvožđa u organizmu ometa normalno stvaranje nedostatak gvožđa u organizmu ometa normalno stvaranje crvenih krvnih zrnaca, što prouzrokuje malokrvnost – anemiju crvenih krvnih zrnaca, što prouzrokuje malokrvnost – anemiju (mada za ovu bolest postoje i drugi uzroci)(mada za ovu bolest postoje i drugi uzroci)
Ca i P grade kalcijum-fosfate koji su glavni sastojci kostijuCa i P grade kalcijum-fosfate koji su glavni sastojci kostiju S ulazi u sastav nekih aminokiselinaS ulazi u sastav nekih aminokiselina Na, K i Cl učestvuju u osmoregulacijiNa, K i Cl učestvuju u osmoregulaciji F sprečava karijes zuba; F sprečava karijes zuba; Co je sastavni deo vitamina Co je sastavni deo vitamina B, K, A B, K, A itd.itd.
![Page 17: Citologija uvod, hemijski sastav, sept 2011](https://reader036.vdocuments.net/reader036/viewer/2022081719/55768e45d8b42af5528b4bb5/html5/thumbnails/17.jpg)
![Page 18: Citologija uvod, hemijski sastav, sept 2011](https://reader036.vdocuments.net/reader036/viewer/2022081719/55768e45d8b42af5528b4bb5/html5/thumbnails/18.jpg)
Molekulska formula:
Strukturna formula:
Modeli molekula:
Voda
![Page 19: Citologija uvod, hemijski sastav, sept 2011](https://reader036.vdocuments.net/reader036/viewer/2022081719/55768e45d8b42af5528b4bb5/html5/thumbnails/19.jpg)
мала молекулска тежина – течно стање захваљујући посебној структури молекула
ФИЗИЧКО – ХЕМИЈСКА СВОЈСТВА ЈЕДИНСТВЕНА У ПРИРОДИ
поларност молекула – ковалентна веза са асиметричном дистрибуцијом електрона
максимална густина на 4°Свисока специфична топлота- прима огромну количину топлоте уз мало повећање температуревисок топлотни капацитет - топлотни изолатор висок површински напон - кохезија и адхезија; капиларност
кристална структура чврстог агрегатног стања - лед лакши од воде због велике запремине
![Page 20: Citologija uvod, hemijski sastav, sept 2011](https://reader036.vdocuments.net/reader036/viewer/2022081719/55768e45d8b42af5528b4bb5/html5/thumbnails/20.jpg)
Voda ima osobinu da se jonizuje – na H i OH jone.
U čistoj vodi broj H+ jona je jednak broju jona OH-. Rastvor koji ima više jona H+ je kiseo, dok je rastvor sa više jona OH- bazan. Kiseli rastvor ima pH manji od 7, bazni iznad 7, dok je neutralan sa pH=7.
Molekul vode je polaran – grade se vodonične veze
Molekul vode se sastoji od dva atoma vodonika, koji donose po jedan elektron atomu kiseonikaka sa šest elektrona, čineći kovalentnu vezu. Međutim, elektroni se kreću bliže atomu kiseonikaka, pa taj deo molekula poseduje nagativni naboj (dipolni momenat), a onaj deo s atomima vodonika je pozitivan
Voda poseduje veliki kapacitet primanja toplote (specifična toplota)
Radi savladavanja vodonikovih veza mora se utrošiti mnogo veća količina toplote pri promeni agregatnog stanja. Voda se greje i hladi pet puta sporije od kopna, što znatno utiče na klimu.
Voda je najgušća na +4°C; pri smrzavanju dolazi do širenja, a ne skupljanja vode
Led je lakši od vode i hvata se samo na površini. To omogućava organizmima koji žive ispod da prežive hladnu zimu. Ako bi se voda skupljala, led bi bio teži i tonuo bi. Postepeno bi se sva voda pretvorila u led i Zemlja bi se na kraju potpuno zamrzla.
Visok površinski napon
Zbog niza vodoničnih veza, molekuli vode su čvrsto privučeni jedni drugima, pa je teško probiti površinu tečne vode (leti se mogu videti mnogi insekti kako hodaju preko površine raznih vodnih površina). Velika površinski napon vode je razlog da se voda zatvorena u cevčicama malog prečnika penje nagore (kapilarnost). Prodiranje vode u biljne sudove, kao i zadržavanje vode u malim pukotinama između čestica tla moguće je upravo zbog velikog površinskog napona.
FIZIČKO – HEMIJSKA SVOJSTVA VODE
![Page 21: Citologija uvod, hemijski sastav, sept 2011](https://reader036.vdocuments.net/reader036/viewer/2022081719/55768e45d8b42af5528b4bb5/html5/thumbnails/21.jpg)
Uloge i značaj vodeUloge i značaj vode
univerzalni rastvarač univerzalni rastvarač idealan metabolički medijumidealan metabolički medijum ima ima osobinu da se jonizuje – na osobinu da se jonizuje – na HH i O i OHH
jone. jone. ttransportna uloga ransportna uloga termoregulacijtermoregulacijaa osmoregulacijosmoregulacijaa
![Page 22: Citologija uvod, hemijski sastav, sept 2011](https://reader036.vdocuments.net/reader036/viewer/2022081719/55768e45d8b42af5528b4bb5/html5/thumbnails/22.jpg)
Uloge i značaj vodeUloge i značaj vodeOna je univerzalni rastvarač
U vodi se rastvara najveći broj materija. Materije rastvorljive u vodi nazivaju se hidrofilne (vole vodu), a one koje se ne rastvaraju su hidrofobne (boje se vode).
Idealni metabolički medijum
Metabolizam je ukupan promet materije i energije . Sve hemijske reakcije u organizmu se odvijaju u uskom rasponu pH, između 6 i 8 (izuzetak je varenje u želucu čoveka i životinja, koje se odvija pri pH oko 2). Čista voda ima pH=7 (neutralna je).
Transportna uloga vode
Lako prenošenje materija koje se u njoj rastvaraju (aminokiseline, šećeri, proteini) kroz samu ćeliju i iz jedne ćelije u drugu.
Voda ima ulogu i u termoregulaciji (održavanju stalne telesne temperature kod ptica i sisara).
Znojenjem se snižava telesna temperatura. Oko 1,5 l vode za 24 časa čovek izgubi preko znoja. Kao bezbojna tečnost, voda propušta vidljivi deo Sunčevog spektra, a apsorbuje deo infracrvenog zračenja, pa je stoga dobar toplotni izolator.
Voda učestvuje u osmoregulaciji (održavanje stalnog osmotskog pritiska)
Kada u ćelijama čoveka, a pre svega u krvi, dođe do gubitka vode povećava se osmotski pritisak (pritisak soli rastvorenih u vodi), jer se povećala koncentracija soli. Krv zgusnuta za 1%, koja kroz kapilare pritiče u mozak, izvodi iz ravnoteže nervne ćelije centra u hipotalamusu. Sledi nekoliko nervnih reakcija i onda osetimo žeđ
![Page 23: Citologija uvod, hemijski sastav, sept 2011](https://reader036.vdocuments.net/reader036/viewer/2022081719/55768e45d8b42af5528b4bb5/html5/thumbnails/23.jpg)
ORGANSKA JEDINJENJAORGANSKA JEDINJENJA•UGLJENI HIDRATI
–strukturni, energetski
•MASTI (LIPIDI)-–energetski
•PROTEINI–struktura, biokatalizatori
•NUKLEINSKE KISELINE
– nasledna informacija
![Page 24: Citologija uvod, hemijski sastav, sept 2011](https://reader036.vdocuments.net/reader036/viewer/2022081719/55768e45d8b42af5528b4bb5/html5/thumbnails/24.jpg)
ЧЕТИРИ ГЛАВНА ТИПА МАКРОМОЛЕКУЛА КОЈИ СЕ НАЛАЗЕ У ЋЕЛИЈИ
БИО -МАКРОМОЛЕКУЛ
ЕЛЕМЕНТИ
МОНОМЕРИ(Градивни блокови)
ПОЛИМЕР ПРИМЕР УЛОГА
Угљени хидрати
C, H, O Моносахариди Прости шећери (10)
пполисахарид
сскроб, гликоген, целулоза, хитин
Депои енергије, структурна (ћелијски зидови, егзоскелет)
Липиди C, H, O, Р
Масне киселине (10) и глицерол
// ммасти, уља, стероиди, фосфолипиди
Депои енергије, структурна (ћелијска мембрана)
Протеини C, H, O, N, S
Амино киселине (20)
полипептид
Кератин, пепсин, инсулин
СтруктурнаЕнзимиХормониАнтитела
Нуклеинске киселине
C, H, O, P, N
Нуклеотиди (5) полинуклеополинуклеотидтид
DNA, RNA Информациона
![Page 25: Citologija uvod, hemijski sastav, sept 2011](https://reader036.vdocuments.net/reader036/viewer/2022081719/55768e45d8b42af5528b4bb5/html5/thumbnails/25.jpg)
UGLJENI HIDRATIUGLJENI HIDRATIMONOSAHARIDIMONOSAHARIDI
TRIOZETRIOZE PENTOZEPENTOZE
ribozariboza dezoksiribozadezoksiriboza
HEKSOZEHEKSOZE GLUKOZAGLUKOZA FRUKTOZAFRUKTOZA galaktozagalaktoza
DISAHARIDIDISAHARIDI MALTOZAMALTOZA SAHAROZASAHAROZA laktozalaktoza
POLISAHARIDIPOLISAHARIDI STRUKTURNISTRUKTURNI
CELULOZA CELULOZA -- biljke biljke HITIN - životinjeHITIN - životinje
REZERVNIREZERVNI SKROB - biljkeSKROB - biljke GLIKOGEN GLIKOGEN - - životinježivotinje
![Page 26: Citologija uvod, hemijski sastav, sept 2011](https://reader036.vdocuments.net/reader036/viewer/2022081719/55768e45d8b42af5528b4bb5/html5/thumbnails/26.jpg)
![Page 27: Citologija uvod, hemijski sastav, sept 2011](https://reader036.vdocuments.net/reader036/viewer/2022081719/55768e45d8b42af5528b4bb5/html5/thumbnails/27.jpg)
![Page 28: Citologija uvod, hemijski sastav, sept 2011](https://reader036.vdocuments.net/reader036/viewer/2022081719/55768e45d8b42af5528b4bb5/html5/thumbnails/28.jpg)
![Page 29: Citologija uvod, hemijski sastav, sept 2011](https://reader036.vdocuments.net/reader036/viewer/2022081719/55768e45d8b42af5528b4bb5/html5/thumbnails/29.jpg)
![Page 30: Citologija uvod, hemijski sastav, sept 2011](https://reader036.vdocuments.net/reader036/viewer/2022081719/55768e45d8b42af5528b4bb5/html5/thumbnails/30.jpg)
![Page 31: Citologija uvod, hemijski sastav, sept 2011](https://reader036.vdocuments.net/reader036/viewer/2022081719/55768e45d8b42af5528b4bb5/html5/thumbnails/31.jpg)
![Page 32: Citologija uvod, hemijski sastav, sept 2011](https://reader036.vdocuments.net/reader036/viewer/2022081719/55768e45d8b42af5528b4bb5/html5/thumbnails/32.jpg)
![Page 33: Citologija uvod, hemijski sastav, sept 2011](https://reader036.vdocuments.net/reader036/viewer/2022081719/55768e45d8b42af5528b4bb5/html5/thumbnails/33.jpg)
![Page 34: Citologija uvod, hemijski sastav, sept 2011](https://reader036.vdocuments.net/reader036/viewer/2022081719/55768e45d8b42af5528b4bb5/html5/thumbnails/34.jpg)
![Page 35: Citologija uvod, hemijski sastav, sept 2011](https://reader036.vdocuments.net/reader036/viewer/2022081719/55768e45d8b42af5528b4bb5/html5/thumbnails/35.jpg)
HITINHITIN
![Page 36: Citologija uvod, hemijski sastav, sept 2011](https://reader036.vdocuments.net/reader036/viewer/2022081719/55768e45d8b42af5528b4bb5/html5/thumbnails/36.jpg)
![Page 37: Citologija uvod, hemijski sastav, sept 2011](https://reader036.vdocuments.net/reader036/viewer/2022081719/55768e45d8b42af5528b4bb5/html5/thumbnails/37.jpg)
![Page 38: Citologija uvod, hemijski sastav, sept 2011](https://reader036.vdocuments.net/reader036/viewer/2022081719/55768e45d8b42af5528b4bb5/html5/thumbnails/38.jpg)
![Page 39: Citologija uvod, hemijski sastav, sept 2011](https://reader036.vdocuments.net/reader036/viewer/2022081719/55768e45d8b42af5528b4bb5/html5/thumbnails/39.jpg)
MASTI (LIPIDI)MASTI (LIPIDI)TRIGLICERIDI STEROIDIFOSFOLIPIDI
![Page 40: Citologija uvod, hemijski sastav, sept 2011](https://reader036.vdocuments.net/reader036/viewer/2022081719/55768e45d8b42af5528b4bb5/html5/thumbnails/40.jpg)
MASNE KISELINEMASNE KISELINE
![Page 41: Citologija uvod, hemijski sastav, sept 2011](https://reader036.vdocuments.net/reader036/viewer/2022081719/55768e45d8b42af5528b4bb5/html5/thumbnails/41.jpg)
PROTEINIPROTEINI
STRUKTURNISTRUKTURNI KERATINKERATIN
ENZIMI ENZIMI (biokatalizatori)(biokatalizatori) AMILAZAAMILAZA
HORMONIHORMONI INSULININSULIN
ANTITELAANTITELA IMUNOGLOBULINIIMUNOGLOBULINI
![Page 42: Citologija uvod, hemijski sastav, sept 2011](https://reader036.vdocuments.net/reader036/viewer/2022081719/55768e45d8b42af5528b4bb5/html5/thumbnails/42.jpg)
Opšta struktura
amino kiselina
Amino grupa (-NH2)
Karboksilna grupa (-COOH)
-R ostatak ima različitu strukturu i osobine ima različitu strukturu i osobine (rastvorljivost, naelektrisanje, elementarni sastav)(rastvorljivost, naelektrisanje, elementarni sastav)
![Page 43: Citologija uvod, hemijski sastav, sept 2011](https://reader036.vdocuments.net/reader036/viewer/2022081719/55768e45d8b42af5528b4bb5/html5/thumbnails/43.jpg)
Пептидна веза
N- терминус С- терминус
![Page 44: Citologija uvod, hemijski sastav, sept 2011](https://reader036.vdocuments.net/reader036/viewer/2022081719/55768e45d8b42af5528b4bb5/html5/thumbnails/44.jpg)
![Page 45: Citologija uvod, hemijski sastav, sept 2011](https://reader036.vdocuments.net/reader036/viewer/2022081719/55768e45d8b42af5528b4bb5/html5/thumbnails/45.jpg)
PRIMARNA STRUKTURA
SEKUNDARNA STRUKTURA
TERCIJARNA STRUKTURA
Dva ili više polipeptidna lanca
KVATERNERNA STRUKTURA
Uvijeni lanac
- β paralelne ploče
- α heliks
- nepravilno klupče
linearna sekvenca amino kiselina
![Page 46: Citologija uvod, hemijski sastav, sept 2011](https://reader036.vdocuments.net/reader036/viewer/2022081719/55768e45d8b42af5528b4bb5/html5/thumbnails/46.jpg)
![Page 47: Citologija uvod, hemijski sastav, sept 2011](https://reader036.vdocuments.net/reader036/viewer/2022081719/55768e45d8b42af5528b4bb5/html5/thumbnails/47.jpg)
![Page 48: Citologija uvod, hemijski sastav, sept 2011](https://reader036.vdocuments.net/reader036/viewer/2022081719/55768e45d8b42af5528b4bb5/html5/thumbnails/48.jpg)
Vodonične veze
- α heliks β paralelne ploče
koordinatne veze metalnih jona
hidrofobne veze
elektrostatičke veze
![Page 49: Citologija uvod, hemijski sastav, sept 2011](https://reader036.vdocuments.net/reader036/viewer/2022081719/55768e45d8b42af5528b4bb5/html5/thumbnails/49.jpg)
PRIMARNA STRUKTURAPRIMARNA STRUKTURA sekvenca AK (sekvenca AK (broj, broj, redosled i redosled i sadrsadržajžaj!!!)!!!)
SEKUNDARNA STRUKTURASEKUNDARNA STRUKTURA α heliks, β paralelne pločeα heliks, β paralelne ploče, nasumično , nasumično
klupčeklupče TERCIJARNA STRUKTURATERCIJARNA STRUKTURA
linearni ili globularnilinearni ili globularni NNativna konformacija – funkcionalni oblikativna konformacija – funkcionalni oblik NNarušava se DENATURACIJOMarušava se DENATURACIJOM
KVERTENERNA STRUKTURA KVERTENERNA STRUKTURA više subjedinicaviše subjedinica
![Page 50: Citologija uvod, hemijski sastav, sept 2011](https://reader036.vdocuments.net/reader036/viewer/2022081719/55768e45d8b42af5528b4bb5/html5/thumbnails/50.jpg)
![Page 51: Citologija uvod, hemijski sastav, sept 2011](https://reader036.vdocuments.net/reader036/viewer/2022081719/55768e45d8b42af5528b4bb5/html5/thumbnails/51.jpg)
Amino kiseline potrebne ljudskom telu
esencijalne neesencijalne
![Page 52: Citologija uvod, hemijski sastav, sept 2011](https://reader036.vdocuments.net/reader036/viewer/2022081719/55768e45d8b42af5528b4bb5/html5/thumbnails/52.jpg)
Amino kiseline sa alifatičnim ostatkom
![Page 53: Citologija uvod, hemijski sastav, sept 2011](https://reader036.vdocuments.net/reader036/viewer/2022081719/55768e45d8b42af5528b4bb5/html5/thumbnails/53.jpg)
Amino kiseline sa aromatičnim ostatkom
![Page 54: Citologija uvod, hemijski sastav, sept 2011](https://reader036.vdocuments.net/reader036/viewer/2022081719/55768e45d8b42af5528b4bb5/html5/thumbnails/54.jpg)
Amino kiseline sa ostatkom
koji sadrži sumpor
![Page 55: Citologija uvod, hemijski sastav, sept 2011](https://reader036.vdocuments.net/reader036/viewer/2022081719/55768e45d8b42af5528b4bb5/html5/thumbnails/55.jpg)
Amino kiseline sa alifatičnim ostatkom koji sadrži hidroksilnu grupu
![Page 56: Citologija uvod, hemijski sastav, sept 2011](https://reader036.vdocuments.net/reader036/viewer/2022081719/55768e45d8b42af5528b4bb5/html5/thumbnails/56.jpg)
Amino kiseline sa kiselinskim ostatkom i njihovi derivati
![Page 57: Citologija uvod, hemijski sastav, sept 2011](https://reader036.vdocuments.net/reader036/viewer/2022081719/55768e45d8b42af5528b4bb5/html5/thumbnails/57.jpg)
Amino kiseline sa baznim ostatkom
![Page 58: Citologija uvod, hemijski sastav, sept 2011](https://reader036.vdocuments.net/reader036/viewer/2022081719/55768e45d8b42af5528b4bb5/html5/thumbnails/58.jpg)
NUKLEINSKE NUKLEINSKE KISELINEKISELINE
![Page 59: Citologija uvod, hemijski sastav, sept 2011](https://reader036.vdocuments.net/reader036/viewer/2022081719/55768e45d8b42af5528b4bb5/html5/thumbnails/59.jpg)
Građa DNKGrađa DNK
Molekul DNK se sastoji iz dva komplementarna Molekul DNK se sastoji iz dva komplementarna lanca nukleotida, odnosno od dva lanca nukleotida, odnosno od dva polinukleotidna lanca koji se spiralno uvijaju i polinukleotidna lanca koji se spiralno uvijaju i povezani su vodoničnim vezama. povezani su vodoničnim vezama.
Svaki nukleotid sastoji se iz tri molekula Svaki nukleotid sastoji se iz tri molekula pentoza desoksiribozapentoza desoksiriboza azotna baza (purinske: adenin i guanin i pirimidinske: azotna baza (purinske: adenin i guanin i pirimidinske:
citozin i timin)citozin i timin) fosforna kiselina ili fosfatna grupafosforna kiselina ili fosfatna grupa
![Page 60: Citologija uvod, hemijski sastav, sept 2011](https://reader036.vdocuments.net/reader036/viewer/2022081719/55768e45d8b42af5528b4bb5/html5/thumbnails/60.jpg)
NUKLEOTID
Dezoksiribonukleotid
fosfat timin
dezoksiriboza
![Page 61: Citologija uvod, hemijski sastav, sept 2011](https://reader036.vdocuments.net/reader036/viewer/2022081719/55768e45d8b42af5528b4bb5/html5/thumbnails/61.jpg)
Komplementarno sparivanje baznih parova
A
adenin
C
citozin
T
timin
G
guanin
![Page 62: Citologija uvod, hemijski sastav, sept 2011](https://reader036.vdocuments.net/reader036/viewer/2022081719/55768e45d8b42af5528b4bb5/html5/thumbnails/62.jpg)
Vodonične veze
Fosfodiestarske veze
![Page 63: Citologija uvod, hemijski sastav, sept 2011](https://reader036.vdocuments.net/reader036/viewer/2022081719/55768e45d8b42af5528b4bb5/html5/thumbnails/63.jpg)
![Page 64: Citologija uvod, hemijski sastav, sept 2011](https://reader036.vdocuments.net/reader036/viewer/2022081719/55768e45d8b42af5528b4bb5/html5/thumbnails/64.jpg)
Građa RNKGrađa RNK
RNK gradi 1 polinukleotidni lanac RNK gradi 1 polinukleotidni lanac Nukleotid RNK se sastoji od:Nukleotid RNK se sastoji od:
pentoze ribozepentoze riboze azotne baze (purinske: adenin i guanin; azotne baze (purinske: adenin i guanin;
pirimidinske: citozin i uracil)pirimidinske: citozin i uracil) fosfatne grupe.fosfatne grupe.
![Page 65: Citologija uvod, hemijski sastav, sept 2011](https://reader036.vdocuments.net/reader036/viewer/2022081719/55768e45d8b42af5528b4bb5/html5/thumbnails/65.jpg)
Postoje 3 tipa RNK:Postoje 3 tipa RNK:informaciona RNK (iRNK, informaciona RNK (iRNK,
mRNK - messenger)mRNK - messenger)ribozomalna RNK (rRNK)ribozomalna RNK (rRNK)transportna RNK (tRNK)transportna RNK (tRNK)
![Page 66: Citologija uvod, hemijski sastav, sept 2011](https://reader036.vdocuments.net/reader036/viewer/2022081719/55768e45d8b42af5528b4bb5/html5/thumbnails/66.jpg)
Razlike molekula RNK i DNK
RNK• molekul je
jednolančan, • sadrži šećer
ribozu u nukleotidima
• umesto timina, sadrži uracil.
DNK• molekul je
dvolančan, • sadrži šećer
dezoksiribozu u nukleotidima
![Page 67: Citologija uvod, hemijski sastav, sept 2011](https://reader036.vdocuments.net/reader036/viewer/2022081719/55768e45d8b42af5528b4bb5/html5/thumbnails/67.jpg)
literaturaliteratura http://www.bionet-skola.com/w/http://www.bionet-skola.com/w/ĆĆelijaelija http://www.bionet-skola.com/w/http://www.bionet-skola.com/w/
Hemijski_sastav_Hemijski_sastav_ććelijeelije Šerban, M, Nada: Ćelija - strukture i oblici, ZUNS, Šerban, M, Nada: Ćelija - strukture i oblici, ZUNS,
Beograd, 2001Beograd, 2001 Grozdanović-Radovanović, Jelena: Citologija, Grozdanović-Radovanović, Jelena: Citologija,
ZUNS, Beograd, 2000 ZUNS, Beograd, 2000 Pantić, R, V: Biologija ćelije, Univerzitet u Pantić, R, V: Biologija ćelije, Univerzitet u
Beogradu, beograd, 1997Beogradu, beograd, 1997 Diklić, Vukosava, Kosanović, Marija, Dukić, Diklić, Vukosava, Kosanović, Marija, Dukić,
Smiljka, Nikoliš, Jovanka: Biologija sa humanom Smiljka, Nikoliš, Jovanka: Biologija sa humanom genetikom, *Grafopan, Beograd, 2001 genetikom, *Grafopan, Beograd, 2001
Petrović, N, Đorđe: Osnovi enzimologije, ZUNS, Petrović, N, Đorđe: Osnovi enzimologije, ZUNS, Beograd, 1998.Beograd, 1998.