Š IB E NIK srijeda,

17. studenoga 1954. Izlazi tjedno

God. III. Broj 118 Cijena 10 dinara

ORGAN S O C I J A L I S T I Č K O G S A V E Z A R A D N O G N A R O D A ZA GRAD I KOTAR Š I B E N I K

Crvena, Narodna pomoć u Šibeniku za vrijeme NOB

U nadoj narodnoj .revoluciji nije se moglo sve bilježiti-* i sa­čuvati za historičare, koji će sve ■te podatke imati u ruci kada bu­du pisala povijest NOP-a u jed­nom gradu, kotaru, pokrajini ili čitavoj zemlji Mnogo je podata­ka -sačuvano, bilo pismenih ili u sjećanju akti-viMa KPJ i NOP-a, koji su djelovali na raznim po­dručjima revolucionarne oslobo­dilačke borbe. Mnogi - podatak nestao je na stratiš tima, u juriši­ma i svagdje, gdje su aktivisti NOP-a padali izvršavajući svo­ju dužnost.

Tako je i s djelovanjem Crvene odnosno Narodne pomoći u na­šem -gradu za vrijeme NOB. Za sada je moguće pružiti globalne podatke, jer to područje NOP-a još čeka svoje obradivače.

S osnivanjem partijske organi­zacije u Šibeniku 1939. g. padaju i počeci organiziranije djelatnosti Crvene -pomoći. U prvo vrijeme djeluje okružni odbor Crvene pomoći, -koji osim šibenskog po­dručja obuhvaća i Biograd. Ne­što kasnije osnovan je i gradiški odbor Crvene pomoći za Šibe­nik. Jednim i drugim odborom rukovodio je drug I viša Barano- vić, član Mjesnog komiteta KPJ za. Šibenik. U odboru su još bili drugovi Milan i Mila Maoura.

Prve akcije Crvene pomoći bi­le su upravljene na pomoć špa­njolskim dobrovoljcima, koji su čamili u logorima u Francuskoj. Osim materijalne pomoći bilo je organizirano i pisanje dopisnica.

-U rujnu 1940. g. Mjesni komi­tet organizirao je demonstracije protiv rata i profašističke poli­tike vlade Cvetković-Maček. Re­žim je odgovorio hapšenjem čla­nova i simpatizera u gradu i u nekim selima (Vodicama, Zato­nu, Krapnju, Tribun ju, Primo- štenu i Prvić laici). Bilo je u- hapšeno oko 50 drugova. Neki su bili otpremljeni u Lepoglavu. Tada je odbor Crvene pomoći pokrenuo jaču sabirnu akciju ra­di pružanja -pomoći uhapšenici-

ma. U kući jedinog aktiviste or­ganizirana je kuhinja iz -koje je redovno otpremana hrana uhap­šenima. To je trajalo preko mje­sec dana. Hranu u zatvor no-iili su omladinci. -

Svršetkom te godine održano je u Splitu pokrajinsko savjeto­vanje odbora Crvene pomoći za Dalmaciju kojemu je u ime o- kružnog odbora Crvene pomoći za Šibenik prisustvovao drug I- viša Baranović.

U času okupacije naše zemlje Crvena pomoć u našem gradu već je bi-la uhvatila snažan kori­jen. Dovoljno je istaknuti, da se -tada onganiizaoija KPJ u Šibeni­ku oslanjala na 48 članova, 150 kandidata i skojevaca i oko hi­ljadu simpatizera.

Već na početku okupacije radi uspješnijeg djelovanja Crvene pomoći osnovani su u gradu sek- tonski odbori. Kasnije se organi­zacija Crvene pomoći račva i na ulice. U tim organizacijama dje­luju povjerenici, članovi KPJ, kandidati i aktivisti nepartijci. Organizacija Crvene pomoći po­klapala se s organizacionom she­mom mjesne organizacije KPJ. Rukovodioci Crvene pomoći na sektorima bili -su članovi odnosne osnovne organizacije KPJ, a ru­kovodioci na rejomima bi-li su članovi odnosnog rejomskog -ko­miteta KPJ. Postojala su dva rejonska komiteta KPJ: zapadni (Crnica, Dolac, Gorica-Grad, Va­roš) i istočni (Škopinac, Balde- kiin, Plišac).

U 1941'. g. Crvenu pomoć pri­maju obitelji patriota, koji su o- tišli u partizane ili dospjeli u zatvor i internaciju. Pomoć' je davana u redovnim mjesečnim obrocima, u novcu i u naturi. Mnogi prilagaći odvajali su no­vac i hranu od svojih skromnih sredstava da -bi pomogli svojoj -braći i suborcima. Krajem te go­dine pomoć je primalo sitotdnjak

Obitelji, a već u 1942. g. i do pet- sto obitelji.

-U 1941. g. Crvena pomoć pri­kupljala je od 50 do 10.000 hi­ljada l-ira mjesečno, u prvim mjesecima 1942. g. oko 200.000, a u drugoj -polovici 1942. g. i do 400.000 lira mjesečno. Osim za navedene obitelji, novac iz fon­da Crvene pomoći trošen je i za druge potrebe (hrana za drugo­ve, koji su bili u šibenskom zat­voru i to ne samo Šibenčane, ne­go i dru-ge, za nabavku sanitet­skog materijala za NOV i t. d.).

Široki zamah Narod-nooslobodi- lačke borbe u našoj zemlji uvje­tovao je da se Crvena ‘ pomoć -pretvori u Narodnu pomoć, što je odgovaralo širokom sudjelova­nju naroda u NO-P-u. Ta pro­mjena izvršena je u ljeto 1942. g.

Članovi odbora Crvene pomoći u gradu bili su hapšeni, inter­nirani, neki i strijeljani, neki o- tišli u NOV, ali su uvijek dola­zili novi i Crvena odnosno Na­rodna pomoć nije nikada pre­stala djelovati. U tome su, oso­bito u kasnijoj fazi Narodno- otslofoodilačkog rata, veliku ulogu ima-le naše žene aktivistkinje. O- kupatonu je bilo jasno da borce NOV pomaže narod, da djeluje smišljeno i snažno organizirana pomoć NOP-a, ali mu u našem gradu nikad nije uspjelo da ot­krije organizaciju Crvene pomo­ći (odbore i povjerenike). Aktivi­sti NOP-a, komunisti i ostali pa­trioti su strijeljani, zatvarani, mučeni, a da okupator nikad od njih nije doznao za odbor Na­rodne pomoći, niže’ odbore i po­vjerenike.

Tako je Crvena odnosno Na­rodna, pomoć djelovala nepre­kidno do svršetka rata. Njen us­pješan rad bio je velika pomoć našem gradu, koji se tako junač­ki borio za slobodu naših naro­da, dokaz visoke revolucionarne -patriotske svijesti naših ljudi i njihova organizacionog smisla.

I u -našem gradu je pokrenuta afce.ja za stabilizaciju tržišta. U vezi is tim su -; poduzete izvjesne mjere. .

Savjet za privredu N-O-a -grad­ske općine i Trgovinska komora u posljednji mjesec dana prou­čavaju -stanje na tržištu. -Oni pu­tem svojih organa analiziraju današnje cijene na našem trži­štu i ispituju da li su one oprav­dane. Provjerava se kalkulacija u trgovačkim poduzećima i usta­novljuje marža. Kad' taj posao,

Pripreme za proslavu Dana

RepublikeI ove godine će naši radni lju­

di u gradu i selima na kotaru na najsvečaniji način proslaviti Dan Republike.

Pripreme za proslavu su u to­ku.

Uoči 29. novembra u Narodnom kazalištu bilt će održana svečana akademija. Isto tako će se i u općinskim centrima održati sve­čane priredbe.

U svim osnovnim organizaci­jama Socijalističkog saveza kao i u školama čitat će se referati o značenju H. zasjedanja AVNOJ- a. U čaši Dana Republike održat će se u gradu i na području ko­tara mnoge priredbe kuliturno- umj etničkog sadržaja.

Sportske organizacije kao d DTO Partizan pripremaju raz­novrstan program.

Grad će za tu prigodu -biti okićen zastavama i bogato osvi­jetljen, a uikrasit će se i doćan- ski izlozi. Po seoskim putevima d raskrsnicama po-ddgnut će se sla­voluci.

U prazničke dane građani će •imati prilike da pođu na izlete koji će biti organizirani u bližu i dalju okolicu.

Skupština društva „Naša djeca" u Rogoznici

U Rogoznici već d-uže vremena radi društvo »Naša djeca«. Oso­bito su zapaženi rezultati p-stig­nuti u ovoj godini. Društvo da­nas broji 106 članova, koji uglav­nom pokazuju interes za r..d te organizacije.

Društvo »Naša djeca« u Ro­goznici najveću je brigu posve­tilo pionirskom odredu, dočim je slabiji rad bio sa predškolskom djecom. Od vlastitih sredstava (članarina, prihodi sa priredbi i t. d.) kupljeni su za pionire sportski rekviziti. Voda se raču­na da djeca u slobodno vrijeme provode život u igri i zabavi. Svi državni praznici su proslavljeni uz aktivno sudjelovanje naših najmlađih. U veljači je društvo organiziralo pionirsku .vostimira- nu paradu, koja je vrlo dobro uspjela.

O tome se raspravljalo na go­dišnjoj skupštini društva »Naša djeca«, koja je prošlih dana odr­žana u Rogoznici. Na skupštini su članovi društva odobrili a ad dosadašnjeg odbora, te su mu dali povjerenje-i za iduću godi­nu.

Sa skupštine je upućeno poz­dravno pi-smo -drugu Ivanu Riba­ru, narodnom zastupniku? koji je -počasni član tog društva.

koji je sada u toku, bude zavr­šen, onda će politički i -privred­ni faktori u’našem gradu sazvati jedan širi krug ljudi — struč­njaka i -građana, gdje će se po­drobno raspravi-ti stanje na -trži­štu -i mogućnost ©nižemj-a cijena.- Kasnije-bi se od tih lica moglo stvoriti jedno stalno tijelo pri Narodnom odboru gradske opći­ne, ikoje će -uz pomoć zainteresi­ranih faktora voditi ibrigu za sta­bilizaciju cijena i tržišta. Taj bi odbor stalno pratio kretanje ci­jena na tržištu i- pri tom -bi ih uporedi-vao sa kretanjem cijena u -susjednim gradovima odnosno kotarima i u zemlji.

Iz dosadašnje analize koja je izvršena u nekim -trgovačkim po­duzećima, kako saz-najem-o, do­bit koju su ta -poduzeća ostvarila nije tako osjetna i prema tome se, bar za sada, i -ne može oče­kivali neko znatini-je sniženje ci­jena artiklima šir-oke potrošnje.

Prema podacima s kojima ra­spolaže Odjel za -privredu NO-a gradiške općine, u nekim samo­stalnim trgovačkim radnjama primijećena je tendencija nabi- janja cijena. To potvrđuje i či­njenica da je »Gradski magazin« u prvih šest mjeseci ove godine

ostvario nešto preko 1 milijun dinara dobiti. Međutim, nakon reorganizacije trgovačke mreže i osamostaljenja pojedinih rad­nji, ostvarena je dobit od 5 mi­lijuna dinara za razdoblje od tri mjeseca (srpanj, kolovoz i rujan). O tim štetnim tendencijama, ko­je se pojavljuju u nekim trgo­vačkim radnjama, ozbiljno će povesti računa i satno poduzeće. Osim toga će i privredni organi pomoći da se spriječe takve štet­ne pojave.

Osim toga, primijećena je i ve­lika razlika između nabavne i prodajne cijene kod nekih arti­kala koje poduzeće »Voće« na­bavlja u unutrašnjosti. Naime, prodajna cijena je za 50 do 80°/o veća od nabavne. Tu veliku raz­liku u cijeni, kako izgleda, prouz­rokovao je veliki kalo, koj-i iz­nosi oko 50% od razlika između nabavne i prodajne cijene.

Neprikladna skladišta podu­zeća »Voće« uvjetuju kvarenje povrća i voća i stvaranja preve­likog kala. Upravo zbog toga bi bilo potrebno, da se na neki na­čin riješi -pitanje suvremenijeg usklad-ištenj-a voća i -povrća, što bi uvelike utjecalo na stabiliza­ciju cijena tim artiklima.

S la vlje naroda se la R a slin e

Narod ustani-čkog sela Rasline u nedjelju je na svečan način -proslavio otkriće spomen ploče mještanima, koji su poginuli u Narođnooelobodilačkom ratu ili' su pali kao žrtve fašističkog te­rora.

U selu je tog dana vladalo praznička- raspoloženje. Škola kao i ostale zgrade u mjestu bi­le su okićene državnim i nacio­nalnim zastavama. Obala, gdje je narod postavio spomen ploču palim borcima, bila je -ukrašena zelenilom i brojnim zastavama. Na tom prostoru održan je i na­rodni zbor. Premda je ‘kiša pa­dala čitavog dana, na zboru se okupilo preko 300 mještana i go­stiju iz Šibenika, Zatona i Skra­dina.

Na svečano ukrašenoj tribini nalazili su se predstavnici na­rodne vlasti, Kotarskog komiteta Saveza komunista, predstavnici JRM i drugih masovnih organi­zacija. Nakon državne himne, k-oju je intonirala glazba JRM, zbor je otvorio drug Rudolf Lo- kas, predsjednik organizacije Socijalističkog saveza, koji je pozdravio prisutni narod i goste. Nakon toga je u ime organiza­cije Saveza boraca Rasline, drug Stipe Matić održao referat.

Govoreći o značenju proslave, drug Matić je između ostalog, rekao, da je već u ljeto 1941. god. došlo do kontakta između članova partijske organizacije Zatona d ljudi iz Raslina. U to vrijeme na sastanku, koji je održan na Ravnoj Glavici, zak­ljučeno je da se izvrše pripreme za dizanje ustanka. Odmah se pristupilo prikupljanju oružja, municije i opreme.

U referatu je istaknuto, da je u travnju 1942. godine u Raslini osnovan NOO, koji je bio izraz istinske Narodne vlasti u selu. Između ostalog rečeno je, da Rasline u to vrijeme postaju sa- birališ'te hrane, odjeće i ostalog

ratnog materijala, što je sve u- pučivano partizanima. Osniva se i seoska straža, koja je imala čisto vojne zadatke, tj. da osigu­ra selo od eventualnog iznena­đenja od strane neprijatelja.

Nadalje je istaknut podvig pr­voborca Emainuela Rajića, koji je uspio da pobjegne iz ruku fa­šista, kojih ih je bdio preko sto­tinu. Za osvetu, Talijani su za­palili -njegovu -kuću, a strijeljali su mu majku i zeta. To su u- jedno prve žrtve u -Raslinama.

Prva grupa od 17 Raslinjana odlazi u partizane 10. listopada 1942. godine. Oni ulaze u sastav H. dalmatinske proleterske bri­gade. Odmah zatim njihov pri­mjer slijedi druga grupa u kojoj je bilo 28 boraca. Već u stude­nom iste godine fašisti pale ku­će partizanskih boraca' a njiho­vu rodbinu interniraju u zlo­glasni logor na Molatii-, Svi pre­ostali muškarci od 16 do 60 godi­na starosti moraju napustiti svo­je selo. No uza sve to, nije o- slabila partizanska aktivnost. Nju su nastavile žene, koje su požrt­vovno ispunjavale svoju patri­otsku dužnost. U veljači 1943. go­dine okupator pali Rasline do temelja, a preostalo stanovništvo odvodi u internaciju. Tom prili­kom strijeljan je Sime Lokas pok. Frane starac’ od 63 godine, a Ive Alviž od 75'godina i žena mu Ruža od 70,_ živi su spaljeni u vlastitoj kući. Starica od 80 godina Mara Lokais - ud. Jerka uibijena je, jer nije mogla da sa ostalima napusti selo.

Selo -Rasline, koje broji oko 500 stanovnika, -dalo je osjetan prilog borbi za bolji život. U ra­tu je palo 25 mještana, fašisti su u selu strijeljali 16 golorukih, dok je 29 Raslinjana podleglo u koncentracionim logorima.

Na k a ju referata, drug Mitić je govorio o uspjesima, koje ;.u Rasldnjani postigli nakon rata.

(Nastavak na 2. strani)

>

Strana 2 »Šibenski list« Srijeda, 17. studenoga 1954.

iižare, kn jige i KupciJoš uvijek je dosta visoka c -

jena knjige, dok je izbor djela po toro ju izdanja i kvaliteti — koliko domaće, toliko i strane književnosti — zadovoljavajući. Nivo tiih cijena je previsok. Pos­ljedica jeste, da je prodaja 'knji­ga opala u razmjeru iprema rani­jim godinama (1946.—1949.), kad je konjuktura knjige bila haro- 6ito velika, za 50%, dok je pad u novčanoj vrijednosti, obzirom na skuplju Cijenu, za 20%.

Za sva izdanja bilo za. koje vrsti vlada podjednako vidljivi interes, ali š obzirom na previ­soku cijenu koštanja, pa i spe­cifičnost materije koju pojedino takovo, djelo obraduje, prodaja djela visoke umjetničke ali stanič­ne vrijednosti ograničava se na< gradske i školske biblioteke.

Od naiših pisaca najviše su traženi: Kaleb, Zupančič, Krleža, Cesarec, Brlić-Mažuramić, Kumi- čić, Kozarac, Jeličić, Ivo Andrić, Slmunović, Cosić, Copić, Matoš i Colaković. Od stranih pisaca: Balzac, Merimee, Piranđello, Soh'iller, Biokens, Shakespeare, Wassermann, Heminigvajr, Tol- stoj, Maupassant, Gorki, Capek, Andersen, Stendhal, France i Remaik.

Dok neki pokazuju interes za lijepu književnost, uglavnom pu­topisna djela i pustolovne roma­ne i njih kuku ju, dotle'' osobito stručni kvalificirani radnioi traže svoje stručne knjige, ali radi vi­soke cijene, ostaje samo želja za kupnju. Seljaci uglavnom kupu­ju epske i suvremene pjesme iz Narodno - oslobodilačke borbe. Karakteristično je da mali broj kupaca pokazuje interes za poe­ziju i pojedine grane likovne u- mjetnosti.

Bremali, skoro nikakav interes za knjige o zemljoradnji i go­spodarstvu je razlog što ta struč­na grana nije zastupana u asorti­manu knjiga knjižare. Baš sa

žara je sve do nedavno raspola­gala sa velikim asortimanom i u dosta velikom 'broju primjeraka još iz vremena distribucija, os­vježujući asortiman i kasnije sa novim izdan j ima, ali nažalost, one su se u knjižari samo gomilale i stvarale sa komercijalnog gle­dišta nekurentne zalihe. Ta gra- rja knjige trebala bi veću pro­pagandu od prosvjetnih radnika na selu, jer naš seljak u pitanju svog stručnog uzdizanja i usavr­šavanja nije samoinicijativan! i potpuno, je pasivan na stručnu literaturu.

Sto se tiče prodaje knjiga na otplatu, propisima o potrošačkim kreditima dana je mogućnost da 6e i.itome priđe u praksi i vjero­jatno, da bi se primjenom od- platnog sistema i u našem gradu velike pomoglo 'boljem plasira­nju 'knjiga. Iz tehničkih razloga, i jer knjižare u Šibeniku još u- vijek ne djeluju kao samostalna poduzeća, već su ugovorom ve­zane uz »Gradski magazin«, do sada se nije moglo pristupiti prodaji kpjiga na otplatu. To se pitanje i u drugim našim grado­vima u Republici nalazi još u- vijek u fazi 'proučavanja siste­ma i načina otplate, da M kredit­nim sistemom preko banke ili izravnim otplaćivanjem kod knji­žara, pa je nadati se, da će u najskorijoj budućnosti f prodaja knjiga na otplatu u našem gra­du bita ostvarena.

Prodaja književnih časopisa je ograničena, uslijed slabe potraž­nje, samo na ove časopise: »Re­publika, »Komunist«, »Polet«, »Naša stvarnost«, »Mogućnosti«, »Pogledi«,. »Krugovi« i »Zadar­ska revija«. Od navedenih časo­pisa potpuno se rasprodaju »Ko­munist«, »'Naša stvarnost« i »Krugovi«, dok od ostalih (nave­denih oko 80% ostaju neproda­nu

jer su formirane na osnovi eko­nomskih cijena sirovina i papira na međunarodnom tržištu i na novoformiramim cijenama gra­fičkih usluga, cijene knjigama bi trebalo, ili pomoću dotacija iz­davačkim poduzećima ili regre­som stanovitog postotka na ko- števnoj cijeni papira sniziti. U- vesti sistem otplate, koji bi još jedini otvorio put boljem plas­man)! knjige u narod. Uskladiti rad kultumo-prosvjebnih usta­nova sa mjesnim knjižarama u širenju i propagiranju dobre knjige. Preko predavanja- u ško­lama, na sindikalnim sastancima i onima SSRN širiti čitalačku svijest kod radnih ljudi, omladi­ne i širokih narodnih rioj ova na selu. Stvoriti jedan zajednički stimulans za zajednički rad kul- tumo-prosvjetnih ustanova, knji­žnica i knjižara u mjes/tu. Kul­turne ustanove i > poduzeća tre­bali b: izdašnijom pomoći omo­gućiti • svojim bibliotekama, a »Gradskoj biblioteci« posebno, .kupnju što većeg broja knjiga, redovitom kupnjom novih izda­nja, isključivo preko mjesnih 'knjižara.

Rezimirajući iskustvo dosadaš­njeg poslovanja knjižare u.sklo­pu trgovačkog poduzeća, poka­zalo se, da ono ne ide na korist knjižarstva kao specifične grane paše privrede. Uprava poduzeća nema posebnog interesa za spe­cifičnost rada knjižarskih proda­vaonica, pa Zbog toga knjižaru tretira sasvim isto kao prodava­onicu tekstila ili otouće, to jest, rukovodi se i u knjižarskom po­slu čisto merkantiinim principi­ma i zahtjevima: Isti koeficijent obrtaja kapitala, ista stopa re­žijskih troškova, i t. d. Knjižare bi kao samostalne poslovne jedi­nice mogle uspješnije poslovati, naravno, ako im se osiguraju potrebna osnovna i Obrtna'sred­stva. Povoljnijim sistemom kre­ditiranja, t. j. uz smanjenu mo­gućnost obrtaja obrtnih sredsta­va, krediti bi morali biti dugo­ročni i uz veoma povoljne ka­mate. Samo pod tim uvjetima i na toj osnovi knjižarske bi rad­nje u Šibeniku mogle ispuniti svoju kulturno-prosvjetnu misi­ju, kojoj su u našoj socijalistič­koj zajednici- i namijenjene, a ne bi bile neki balast ili suvišni privjesak trgovačkog poduzeća. Velik broj knjižara u našoj Repu­blici (u Splitu i Dubrovniku) su pošle tim pultem i pokazale do­bre rezultate.

Nova situacija oko širenja- i propagiranja knjige medu široke slojeve naroda zahtijeva meto- đičan rad, koji je moguć jedino savršeno skladnim djelovanjem knjižara L kultuino-prosvjetnih ustanova.

Kolikogod previsoke cijene knji-poljoprivrednim knjigama fcnji- gama imaju svoje opravdanje,

P o l j o p r i v r e d n o dobro Ž a ž v i ćuszorno gospodarstvo

Nedaleko od Bribirskih Mo- stina nalazi se poljoprivredno dobro Zažvić. Tu su nekada bi­la polja seoskih gazda, nekog Talijana Radovana i drugih. Ni­je to bilo baš davno. Ovdašnji seljak sjeća se toga kao da je to jučer bilo. Život je bio težak. Rad od zore do mraka, a dnev­nica jedva tolika da se preživi. Plodovi njegovog rada gomilali su bogatstvo tih seoskih gazda. Dokon život u izobilju na jed­noj i bijeda na drugoj strani. Tako je bilo nekoć. No, danas je drukčije.

Danas se na tim poljima pro­stire vlasništvo poljoprivrednog dobra Zažvić, koje ima preko 270 ha plodne zemlje. Na 60 ha zasađeni su plantažni vinogradi. Samo pod rasadnicima zasađeno je 10 ha. Tu je i rasadnik toaja- ma sa preko 70.000 komada, a u godini 1954/55. taj Ibroj će se popeti na 120.000 komada. Za­sađeno je i preko 600 komada raznih voćaha. Dobio ima i ma­tičnjak — rasadnik vinove loze. Od njega se može dobiti preko 800.000 komada loznih rezanaca. Kažu nam, da je takovih lozmtih rasadnika malo po Dalmaciji. Zažvić ima i svoj plantažni vi­nograd. Tu je 170.000 čokota mlade loze. Agronom kaže, da će taj vinograd, kad bude u pu­nom rodu, dati preko 50 vagona vina.

Da li je samo u tome sva vri­jednost ovog dotora? Ne. Ono je prije svega uzorno dobro na či­jem .praktičnom iskustvu treba odgajati novog seljaka-proizvo- đača, kome ne će biti tuđe pri­mjena novih agrotehničkih mje­ra. To će u stvari biti krupan

Prošlih dana obaviještena je stanica Narodne milicije od jed­nog građanina, da je u .predjelu Crnica primijećen u moru čo­vječji leš.

Na tu prijavu dva milicionara Obratila su se Lučkoj kapetaniji u Šibeniku, da im se ustupi brod- radi izlaska na lice mjesta. Služ­benici Lučke kapetanije odgovo­rili su da oni ne mogu odobriti izlazak motornog broda bez de­žurnog službenika, a osim toga da je i nedjelja, kada oni ne ra­de. Nakon toga pripadnici mili­cije. obraitiM su se kapetanu bro­da Lučke kapetanije, ali je i on odgovorio da' ne će ići bez na­ređenja dežurnog službenika.

Nakon "puna 3 sata abjašnja-

korak naprijed u povećanju pro­duktivnosti rada u poljoprivredi.

Poljoprivredno dobro proizvo­di velike količine žitarica: kuku­ruza, 8 d'o 9 vagona, ječma i zobi 6 do 7 vagona, te raznog povrća: 10 do 12 vagona rajčica, oko 12 vagona krumpira, 5 do 6 vagona kupusa i t. d.

Vodi se računa i o svinjogoj­stvu. Uređen je moderan svilnjac u kojem se nalazi 30 rasplodnih krmača. Stočarstvo predstavlja jednu od grana za koju je po­trebno dosta strpljivog rada, znanja i l'jiuibavi. Tu je i oko 60 komada .krava. Za uzgoj stočar­stva i svinjogojstva osnovat će se pripusna stamlica za ovaj dio kotara. To je ujedno i prva pri­pusna stanica na ‘kotaru. Ona će predstavljati jedan od izvora za selekciju sltoke. A to je ite­kako potrebno.

lima tu i stvari koje još nisu postavljene na pravo mjesto. Organi radničkog samoupravlja­nja, uz pomoć stručnih lica, rade na tome da riješe pojedine pro­bleme u poduzeću. Potrebno je povezati interes pojedinca za proizvodnju s interesom čitavog kolektiva d poduzeća. A to znači, da se plaća ima kretati u visini radnog učinka, stvarne proizvod­nje, a ne prema formalnoj. nor­mi bez ikakve materijalne os­nove. To su pitanja od neobič­nog interesa za radni kolektiv ovog poljoprivrednog poduzeća. Sada je na dobru zaposleno 42 radnika, a kad su radovi u jeku sezone, onda ih ima od 150 do 200.

Poljoprivredno dobro je primi­lo osjetnu pomoć od Narodnog odbora kotara, ali za uspješno

jednom od milicionara, brod . je ipak, na energičan zahtjev pri­padnika milicije krenuo na odre­đeno mjesto. Naravno zbog veli­kog zakašnjenja u polasku i mra­ka, komisija nije mogla izvaditi iz mora leš do sutradan.

Kako se u ovom slučaju radilo q utopljeniku, kapetan broda i motorista trebali su znati da su dužni pružiti pomoć pripadnici­ma Narodne milicije, koji u hit­nim slučajevima imaju prayo da se koriste svim prijevoznim sredstvima, bez obzira na to čija su ona vlasništvo.

Smatramo da se u buduće slič­ni slučajevi ne bi smjeli dogo­diti, a kapetan broda i motonsta Lučke kapetanije bit će za ovrj

rješenje nekih problema'bit će potrebna nova- materijalna sredstva. Moralo bi se ukloniti ona ne baš sretno postavljena lokacija krmne baze i staja. Usli­jed udaljenosti, troškovi oko uz­državanja stoke se .povišuju, što opterećuje produktivnost čitave proizvodnje na ovom, poljopriv­rednom dobru.

ipsto. tako su potrebne investi­cije za izgradnju novog ekonom­skog dvorišta, čije bi podizanje bilo od velike koristi.

Novim mjerama u proizvodnji povećat će se produktivnost ra­da. I tako ovo poljoprivredno poduzeće postaje iz dana u dan uzorno gospodarstvo, koje ima veliko značenje za unapređenje poljoprivrede na našem kotaru.

A. Deković

.(Nastavak sa 1. strane)Obnovljene su gotovo .̂sve poru­šene zgrade, a izgradili su . ono što prije nisu imali. Tu je nova školska zgrada, zadružni- poda nm i drugo. - x

Nakon referata otlcrvena je spomen ploča uz zvukove* po­smrtnog marša, koji je, . svirala glazba JRM.„ '

U ime Kotarskog komiteta SK govorio je drug Vinko Pevrica. Prisutni su često prekidali njego­vo izlaganje poklicima drugu Ti­tu, sofcijaMstičkoj Jugoslaviji, Sa­vezu komunista i Jugoslavenskoj narodnoj armiji.

Bioniri, učenici drugog razre­da osnovne škole Jole i Mile Lo- kas recitirali su prigodne pje­smice, a zatim je uz veliko odu­ševljenje .prisutnih upućen po­zdravni telegram vodi i učitelju naših naroda, drugu Titu.

Poslije podne, glazba JRM pri­redila je koncert.

USPIO TEČAJ KROJA U VODICAMA

Nedavno je u Vodicama zavr­šen tečaj kroja,, koji j-a trajao tri mjeseca.

Zbog velikog broja prijavlje­nih bila su otvorena dva tečaja s ukupno 90 polaznica. Omladin­ke, polaznice tečaja organizirale su pri k-raju zajednički izlet sa motornim brodom »Tribunj« na slapove Krke. Izletu su se pri­družili i brojni-mještani sa svo­jom glazbom.

Nakon završetka tečaja polaz­nice su priredile veoma uspjelu

PISMA GRAĐANA

Nerazumljiv postupak posade broda Lučke kapetanije

vanja sa kapetanom broda i mo-shičaj' pozvani na odgovornost toriistom, koji je čak i prijetio , Josip Veldić

izložbu za koju je u mjestu vla­dao velik intere. M.

Vrsno — Nova škola V. Primorac

Srijeda, 17: studenoga 1954. »Šibenski list« Strana S

Si h e a i k kraz IjedanNARODNO SVEUČILIŠTE

Prva filatelističba izložba u gradu

U petak 19. o. mj., u prostori­jama Mjesnog sindđkalaiog vlijeća, dr. Vjera Jiurić održat će preda­vanje pod naslovom: Zašto tre­ba čuvati i njegovati zube. Po­četak u 18.30 sati.

KinematografiSLOBODA: premijera talijanske

filmske komedije —i FIGARO— Dodatak: Filmiske novosti ,br. 42. (do 20. XI.)Premijera američkog filma— PRVA DAMA AME­RIKE — Dodatak: Filmiske "no­vosti tor. 42. (21.—25. XI.)

TESLA: zatvoreno radi restauri­ranja.

Dežurna ljekarnaSlužbu vrši II. narodna ljekarna

— ul. Bratstva i Jedinstva.Šibenik — Nova stambena zgrada JNA

IZ M A T IČN O G UREDA

ROĐENINimo, sin Josipa i Vesele Boči­

ni; Nevenko, sin Marka d Dinke Pilipac; Davorka, kći Viioka i Anke Jurais; Vera, kći Jere i I- vainike Buva; Branka, kći Jerka i Blaženke Bolairtča; Milena, kći Jeika i Kate Grgas-Mufa; Rse- ndja, kći Arsena i Zorke Dun- kić; Šlavfco, sin Marka i Mare Ceranja; Mirjana, kći Ante i Mi­lice Keran; N&da, kći Ante i Antiee Vidović; Jagoda, kći Sti- pe i Dragice Juras; Jadiranka, ■kći Petra i Nedjeljke Nikolić; Eu.gan, sin Ante i Valerije Coi- tan; I'gor, sin Janka i Ainke Mi­

la tić; (Mirjana, Ooći Mile i Jeke Peri- ca; Marija, kći Duje i Stane Bdlić; Biljana, kći Petra i Darinke Co- lović; Slaviea, kći Jakova i Ve­ronika Stipanićev; Ida, kći Veće- slava i Rozalije Babun; Stipe, sin Mate i Miike Bumibak; Zelj- ko, sin Mate i Miike Bumbak; Slavko, sin Josipa i Marije Že­lio; Slavka, kći Josipa i Marije Zelić; Jadranka, kći Emila i I- varake Bastić i Zvonko, 9in Duje i Jeke Relja.

VJENČANIJuruć Martin, zemljo'radnik —

Coibainov Josipa, domaćica; Zer- dum Ante, đak — Marić-Banje I- vamka, namještenik i Dunkić Ar­sen, mehaničar — Ukdć Zorka, trgov. pomoćnik.

UMRLIVlahov Ante Blažidara, sitar 10

dana i Jelača Nikola Obradov, star 9 mjeseci.

3—33 2—22 2—003— 004— 30 4—443— 234— 55

Odjel komunalnih poslova NO-a gradske općine Šibenik vrši oviih dana priprem­ne radove za postavljanje dale­kovoda na relaciji Srima-Jadri- ja. Predviđa se da će već- počet­kom iduće godine z as jati svijetlo u Srimi i na kupalištu Jadrija.

U predjelu Mandaliha u zavr­šnoj fazi nalazi se izgradnja jed­

nog javnog zahoda.I dalje se- nastavljaju radovi

na uređenju nekih ulica na po­dručju grada.

Tako će u najskorije vrijeme biti uređene ulice Miminac, Ante Supuka (između bolnice i suda), te ul. XXVI. divizije, u kojoj će na.jednom dijelu biti.postavljene stepenice.

Za naše podrumare

Nadolijevanje bačava je važan posao

VAŽNIJI TELEFONI Bolnica Vatrogasci Eletotrodalmacija Vodovod »Putnik«Željeznička stanica Narodna milicija Auta-taksi

Mnogi vinari — podrumari ne posvećuju punu pažnju nado­lijevanju bačava, iako taj posao predstavlja jedan od najvažnijih poslova u podrumu.

Nije li bačva potpuno napunje­na, lako se nasele razne štetne gljivice, koje se nalaze u zraku, a koje ne možemo vidjeti pro­stim okom. Te gljivice, kad do­đu u vino, počnu odmah sa svo­jim razornim djelovanjem. Ako je slobodan prostor nad vinom u •bačvi, gljivice odmah počnu sa razornim djelovanjem. To djelo­vanje pozna se po tome, što se za kratko vrijeme na vinu pre- vuče bijela prevlaka ili košulji­ca. Tu prevlaku nazivamo vinski cvijet. Takovo vino iz dana u dan \postaje sve lošije, dok se konačno sasvim ne pokvari.

Osim vinskom cvijetu izvrgnu­to j e vino, koje leži u nenapu­njenoj bačvi, vrlo često i opasno­sti, da se ne ulkvasi, pošto se flevasne bakterije također nalaze u zraku.

U nepunoj bačvi će obično uz razne bolesti dcjći i do mjenja- nje boje vinu, a često se ono uz- nuti.

m M tm s m

MALI OGLASNIK ZAMJENA STANA. Mijenom

trospbni udobni stan sa tera­som i dvorištem u Šibeniku za sličan ili dvosobni stan u Za­dru. — Upitati u ul. Matdje Gupca tor. 7.

Jeste li podmirili pretplatu za

„Šibenski list"?

Iz naprijed kratko iznejenog. vidlivo je, da se mora posve­titi puna pažnija nadolijevanju bačava, e da bi se vino održalo zdravim.

Kad treba nadolijevati? Prvi put se bačve nadolijevaju na­kon burnog vrenja, kad se mošt smirio.

Mlada vina mnogo ishlapljuju, te se moraju prve godine stalno •nadolijevati, i to skoro svake druge sedmice.

Druge i slijedećih godina do­lijevaju se bačve rijeđe.

Naročito treba paziti, da se kod nadolijevanja ne bi nadolilo staro vino s mladim. U tu svrhu obično se odvoji jedna bačvica istog vina, koja nam služi za nadolijevanje. Ovdje se može reći, kako to da se ne pokvari i u maloj bačvici, kad iz nje nadolijevamo. Međutim, s njom postupamo tako, da je malo za- sumiporimo. Pomoću sumpora možemo za neko vrijeme i u ve­ćoj bačvi sačuvati vino zdravim, iako nam nije puna, i to na taj način da pi azili prostor iznad vi­na u bačvi zasumporimo. To po­stizavamo tako, da na svakih 100 litara zapalimo jednu traku sum­pora. Međutim, 'kao što smo rek­li, ono ga može uščuvati samo za kratko vrijeme.

Stoga je najvažniji čuvar vina: uvijek pune bačve.

L. M.

O V I J E S TSVi korisnici dječjeg dodatka,

kojima je zemlja povraćena od Seljačke radne zadruge, treba da •se jave Zavodu za socijalno osi­guranje soiba br. 7 II. kat, radi dobivanja novih rješenja za dječji dodatak- u većem iznosu, a u vezi sa novom primjenom propisa, koji se odnose na ove slučajeve.

Poželjno je da poduzeća, usta­nove, zadruge i društvene orga­nizacije o gornjem izvijeste svoje korisnike dječjeg dodatka, a mo­gu dostaviti Zavodu spisak tih lica sa naznakom broja rješenja.

Zavod za socijalno osiguranje

Otvorena je izložba cionog plana

ŠibenikaU prostorijama Trgovimsko-u-

gostdteljske komore otvorena je 13. o. rnj. izložba regulacionog plana Šibenika. Na ovoj izložbi, prvoj takve vrsti poslije oslobo­đenja, izloženo, je niz crteža i shema na kojima je prikazana slika pojedinih gradiških predjela u skoroj budućnosti. Izloženo je i nekoliko fotografija na kojima se naziru konture budućeg Šibe­nika. Za ovu izložbu vlada u gra­du velik interes, osobito za onaj dio, gdje je prikazana nova sao­braćajna mireža u istočnom dijelu grada 'kao i obala — budiući cen­tar privrednog i društvenog ži­vota Šibenika.

O B A V I J E S TPovodom mog odlaska iz Ši­

benika na noviu dužnost nemo­guće mi je oprostiti se osobno od svih prijatelja i znanaca s koji­ma sam dolazio u dodir bilo pri­vatno ili službeno.

Svima njima izražavam ovim putem svoju zahvalnost na uslu­gama i prijateljstvu, koje su mi iskazali za ■vvrijeme mog višego­dišnjeg boravka u Šibeniku.

Juraj Mažuran

OBAVIJESTOvoj filijali potreban je izvje­

stan broj službenika sa nastu­pom odmah. U obzir za namje­šten je dolaze samo oni službeni­ci koji su završili potpunu sred­nju školu: gimnaziju ili ekonom­ski tehnikum. Interesenti neka se obrate pismenom molbom na direkciju filijale.

NARODNA BANKA FNRJ FILIJALA ŠIBENIK

Prigodom 5 - godišnjice osnutka fitatelističke podružnice u našem gradu, u okviru jubi­larne 10-godišnjice oslobođenja grada i kotara, filatelisti Šibeni­ka priredili su svoju prvu izlož­bu maraka. Izložba je bila prire­đena u prostorijama društva kul­turnih i javnih radnika »Vinko Maglica«. Na ovoj izložbi bilo- je izložene oko 50 hiljada maraka. T.u su se nalazili izložbeni kom­pleti bivše Jugoslavije, Bosne .i Hercegovine i FNRJ u četverci- mia, VLTJA, i STT, zatim Austri­je, Italije, Belgije i Japana i go­tovo svih evropskih 4 prekomor- skih zemalja.

'Publiku su osobito zadivile marke Japana — jedna lijepa kolekcija koja je predstavljala nacionalne parkove. Inače sve izložene serije impresivno su djelovale, jer su bile popraćene prigodnim crtežima. Ova izlož­ba, koju je posjetilo preko 8000 osoba, spada među najuspjelije u našoj Republici Ipak je naj­više interesa za izložbu pokazala omladina našeg grada.

NASTUP ČLANOVA RADIO BEOGRADA

U utorak 16. o. mj. članovi Ra­dio Beograda priredili su u Na­rodnom kazalištu veče narodnih pjesama i poznatih šlagera: Pri­redbu je organizirao Dom Ju­goslavenske ratne mornarice u Šibeniku. Interpretacija pojedi­nih pjesama bila je ' na visini. Publika, koja inače poka­zuje velik interes za ovakove vrste priredbi, toplo je nagradila izvođače. To je već bio drugi nastup članova Radio Beograda u Šibeniku u ovoj godini. I ovoga ■puta gledaoci su bili oduševljeni i izborom pjesama i kvalitetom izvedbe.

Prigodom ove izložbe filateli­sta Petar Matković izradio je prigodni pečat kojeg su upotreb­ljavali sami posjetioci, jer je u posebnoj sali bio formiran po­štanski odjel.

Da je izložba u potpunosti us­pjela najviše su pridonijeli sami članovi filatelistdčkog društva.

M. Milišić

i BiniAkademski slikar Ante Kašte-

lančić održao je 12. o. mj. preda­vanje pod naslovom: Kako gleda­mo likovnu umjetnost. Predava­nje je priređeno u sali Mjesnog sindikalnog vijeća, u kojoj su izloženi radovi slikara i kipara ULUH-a iz Splita. Poslije preda­vanja, kojem je prisustvovalo o- ko 200 osoba, većinom omladine, razvila se diskusija koja je tra­jala 1 sat.

NAGLO ZAHLAĐENJEPoslije lijepih i sunčanih dana

iznenada je zahladilo tako, da je već jučer živa u termometru na pojedinim mjestima u gradu pokazivala 50 C iznad nule, što je za ovo godišnje doba rijetka pojava. Nakon kiše, koja je u nedjelju padala čitav dan, poče­la je puhati bura koja je jučer dosegla priličnu jačanu. Uspr­kos tome, koliko doznajemo, na našem području nije bilo nekih naročitih poremećaja u pomor­skom putničkom saobraćaju. Ka­ko meteorolozi predviđaju hlad­noća će još neko vrijeme potra­jati.

O B A V I J E S T

Obaviještavamo naše čitaoce da će povodom Dana Republike »Šibenski list« umjesto u srijedu 24. izaći u subotu 27. o. mj. u povećanom opsegu. < U r e d n i š t v o

Strana 4 Šib e n s k i l is t « Srijeda, 17. studenoga 1954.

O X B . T

H rvatsko-slovenačka nogom etna liga

Neočekivan poraz domaćih„ Šibenik“ - „Željezničar“ (2:4)

Igralište u Mandalku. Vrijeme 'kišovito, teren težak za igru. Su­dac Križević iz Splita. Strijelci: Božić u 24a 47. i 58 i Videc u 85. minuti za »Željezničar« a Tedling u 60. i 64. minuti (oba iz jedanaesterca) za »Šibenik«.

ŽELJEZNIČAR: Gerzol, Don- ko, Fišiinger, Brajdić. Krejač, Rajninger, Videc, Bož č, Hale, Sofjanoviski, Zagorac.

ŠIBENIK: Bašić, Bafciinica, Jo- lanicović, Biaževlć, Erak, Bego, Zorić, Stošić, Đurić, Tedling Cvitanović..

U posljednjem ovogodišnjem prvenstvenom susretu domaća momćad je svojom igrom razo­čarala publiku, a i rezultatom, koji se nije očekivao. Poraz od 2:4, koji su domaći pretrpjeli, najteži je u jesenskom dijelu takmičenja. Ma da je »Silbanik« imao više od igre, ipak tu pre­moć nije znao do kraja realizira­ti. Tome je umnogome pridoni­jela odlična igra uže Ubrane go­stiju, koja je s mnogo napora ali uspješno, obavila svoj zada­tak. I da gosti u kaznenom pro­storu nisu učinili dva prekr­šaja (iz kojih su sa 11 metara postignuti zgodici) »Šibenik« bi doživio jotš teži poraz.

Mariborski »Željezničar« za­služeno je izborio pobjedu, jer je u igri unio' više sistema, koji je inače nedostajao domaćem itimu. To je d glavni razlog, da su gosti ponijeli u Maribor dva dragocjena boda. Inače igra je bila dosta živa i interesantna. Mariiborčani su izvršili svega ne­koliko prodora dugim loptama, i to je bilo dovoljno da se po­stigne pobjeda. Domaći su bili

»Ši b e n s k i l i s t «organ Socijalističkog saveza radnog naroda za grad 1 kota;

Šibenik

Uredništvo, štamparsko poduzeća »Štampa«

Glavni -1 odgovorni urednik

NIKOLA BEGO

Tekući račun: Narodna banka Šibenik broj 531—T—292

Rukopisi se ne vraćaju.

Pretplata za tri mjeseca Din 120.—, pola godine Din 240.—, za 1 godinu Din 480.—.

handicapirani, jer je Batinica uslijed .povrijede u desetoj mi­nuti morao napustiti teren, dok je u nastavku igre samo stati- rao na lijevom krilu. Pet minu­ta prije kraja sudac je isključio iz igre Jelenkovića, jer je' pret­hodno izazvan od protivničkog igrača ovoga udario šakom' u lice.

Kod gosbiju su se istakli Ger­zol na vratima, zatim Rajninger i Božić, a kod »Šibenika« dobru igru su pružili Tedling, Bego i Erak. Sudac Križeviić vodio je o- vaj susret s manjim griješkama.

U predigri su se, za grupno prvenstvo SNP-a, sastali domaći »Radnički« i »Velebit« iz Ben­kovca. Pobijedio ,je »Radnički«

sa rezultatom 3:0.U ostalim susretima postignu­

ti! su ovi rezultati: Trešnjevka — Sagesta 3:1, Tetet.lac ■— Uljan.ic 0:0, Rijeka — Borovo 1:0, Bran k — Ljubljana 0:1 i Split — Kla­di var 4:1.

T A I TREŠNJEVKA RIJEKA SPLIT TEKSTIL AC BOROVO SEGESTA LJUBLJANA ULJANIKŽe l je z n ič a rŠIBENIKBRANIKKLADIVAR

L I C A10 6 2 2 24:10 i i 10 5 1 2 j : i i i

10 6 1 3 18:14 1 ) 10 5 3 2 14:11 13 10 6 6 4 17:11 12 10 5 0 5 16:16 10 10 4 2 4 18:13 10 10 3 2 5 10:12 8 10 4 0 6 17:26 8 10 3 1 6 15:16 7 10 3 1 6 15:21 7 10 2 1 7 14:31 5

Prvenstvo Datum o s t i l tenisaStolnoteniski savez Hrvatske

povjerio je organizaciju ovogo­dišnjeg prvenstva Dalmacije do­maćem SD Mornar. To će ibiti ujedno treće prvenstvo Dalma­cije u stolnom teniisu od oslobo­đenja. Veoma je značajno, što će na ovom prvenstvu, pored klubova iz Dalmacije, sudjelovati i nekoliko društava iz Like. Na­tjecatelji će sudjelovati u slije­dećim disciplinama: momčadsko — žene- seniori, juniori, junior- ke, pioniri i pionirke; pojedi­načno — seniori, seniorke, juni­ori, juniorke, pioniri i pionirke; i u parovima — seniori, senior­ke, juniori, juniorke, pioniri i pionirke. Interesantno je napo­menuti, da se takav način tak­mičenja prvi put primjenjuje na prvenstvu Dalmacije. Po bro­ju učesnika i društava ovogodiš­nje prvenstvo bit će najmasov- nije. Koliko se doznaje na ovom će natjecanju sudjelovati ova društva: »Željezničar«, »Split«' i »Dalmatinac« iz Splita, zatim ».Maraska«, »V. Bagait« i »Borac« iz Zadra, »Orkan« Dugi Rat, »Jugovinil« Kaštel Sućurac, »Pri­morac« Biograd, »Junak« Sinj, »Dinara« i DTO Partizan iz Kni­na, t>TO Partizan iz Ogulina, Gospića, Gračaca, Hvara, Sinja, Makarske i Dubrovnika. Iz Ši­benika će nastupiti društva »Pomgrad«, »V. Skorpik, DTO Partizan« i »Mornar«.

Za prvenstvo vlada velik inte­res u Šibeniku i ostalim mjesti­ma Dalmacije. Najveći su favo­riti »Željezničar« iz Splita, »Mor­nar« iz Šibenika i »Orkan« iz Dugog Rata.

Karakteristično je, da će na ovom prvenstvu nastupiti i o.ko­liko ženskih ekipa i velik broj DTO Partizan, što nije bio slu­čaj u dosadašnjim takmičenjima.

Pokrovi lelgstvo nad ovim pr­venstvom preuzeo je Narodni odbor gradske općine Siben k. Društvene i masovne organizaci­je u gradu poklonit će tri peha­ra pobjednicima muških ekipa za seniore, juniore i pionire.

M. Milišić

STO ĆEMO RADITI OVE GODINE NA SPORTSKOM

POLJU

Sportski život gimnazijo po­stavljen je u ovoj godini na sasvim drugoj osnovi. Unutar or­ganizacije Narodne omladine osnovan je fisfcultumi odibor, ko- jii je već na prvom sastanku iz­radio plan i program sportske djelatnosti za ovu školsku godi­nu.

Odlučeno je, da se održi pr­venstvo gimnazije u košarci na kojem će biti zastupljeni svi raz­redi ove škole. Predviđeno je ta­kođer, da se u nekim atletskim disciplinama održi prvenstvo gimnazije. Osim toga, predstav­nici te škole sudjelovat će i na srednjoškolskim sportskim igra­ma u koliko do njih dođe.

Odbor je predvidio da se održi nekoliko predavanja s područja fizičkog Odgoja, koja bi trebala da pridonesu još jačem razvija­nju sportske aktivnosti na toj školi. M. Z.

Propozicije za prvenstvo Dalmacije u stolnom tenisu

1. Organizator takmičenja jest sportsko društvo »MORNAR« Ši­benik.

2. Turnir se održava u dane28., 29. i 30. studenoga J 954. go­dine, tj. u prazničke dane povo­dom proslave Dane Republike u prostorijama sportskog društva »Mornar« - Šibenik. Početak tak­mičenja je 28. studenoga u 8 sati ujutro.

3. Takmičenje će se odv.jati prema utvrđenoj satnici, koje se moraju pridržavati sve tkipe i pojedinci. Rukovodilac svake e- kipe dobit će po jedan pr.mje- rak satnice. Igrač koji ne-nastu­pi u roku od 10 minuta prema rasporedu u satnici, a bio je poz­van od vodstva turnira, gubi u- tafcmiicu bez borbe u korist pio- tivnika.

4. Pravo takmičenja na »vome natjecanju imaju svi registrirani igrači i ekipe sa područja Dal­macije i Like, koji ispuniavaju slijedeće oslove: a) da su liječ­nički pregledani za godinu 1954./55., te da o tome imaju liječnič­ku potvrdu ili da im je pregled unesen u registracionu legitima­ciju, b) da su članovi ekipe za koju nastupaju.

5. Takmičenje će se održati u slijedećim disciplinama:

Momčadsko: a) žene, b) senio­ri, c) juniori, d) juniorke, '?) pio­nir i pionirke.

Pojedinačno: Seniori, seniorke, juniori, juniorke, pioniri i pio­nirke.

Parovi: Seniori, seniorke, ju­niorke, pioniri d pionirke.

6. Prijave se dostavljaju pisme­no na adresu: SD »Mornar« - Stolno-tenis klub Šibenik do 20. studenoga 1954. godine.

Takse za pojedine prdjavnike su slijedeće:

— za ekipne discipline dina­ra 200,

J

— za pojedinačne discipline di­nara 60,

— za parne discipline dina­ra 80.

Cjelokupni iznos prijavnine do­stavlja se putem poštanske uput­nice na adresu SD »Mornar- - Stolno-tenis klub Šibenik, tako­đer zaključno do 20. studenoga 1954. godine. Prijave ekipa i po­jedinaca bez uplate odgovaraju­će takse ne će se uzimati u ob­zir pril.kom ždrijeba.

7. U pionirskim disciplinama mogu nastupiti i takmičari koji misu registrirani.

8. Sve discipline se igraju na dva dobivena seta.

9. Sve troškove puta kao i

POČELO JE PRVENSTVO GIMNAZIJE U KOŠARCI

smještaj i ishrane takmičara sno­si svaki kolektiv za sebe. Brigu oko smještaja takmičara im ade rukovodstvo turnira. Spavanje je osigurano u hotelu »Krka« i konačlštu »Jadran«, koje je u- daljeno od mjesta igranja svega 20 metara.

10. Ručak 1 večera će se dobi­vati po želji takmičara, kad do­đu na mjesto igranja i po svom izboru, s obzirom na cijene ko­štanja. /

11. Pobjednici u pojedinim di­sciplinama dobivaju nagrade za koje će se pobrinuti organizator, dok će sva prva četvorica plasi­ranih po pojedinim disciplinama dobiti spomen priznanje.

12. Sve igrd' igraju se sa lop­ticama koje dodjeli STS Hrvat­ske.

Treće prvenstvo gimnazije u košarci počelo je u subotu 13. o. mj. Na prvenstvu sudjeluje 6 e- kipa, i io Vc, Via, VIb, VHa, VHc i VHIa.

Za ovu sportsku igru vlada velik interes kod omladine gim­nazije, što se najbolje vidi po to­me, što već sada u početku pr­venstva velik broj učenika pri­sustvuje pojedinim susretima i tom prilikom dvorana u kojoj se održava prvenstvo odjekuje . od temperamentnog bodrenja.

U prvom kolu postignuti su rezultati-: VHc — VIb 49:31, VH'Ia — Vila 35:33 i Via — Vc

13. Rukovodstvo turnira sači­njavaju: Delegat STSH-e, vr­hovni sudac, te još jed'an pred­stavnik organizatora natjecanja. Vrhovni sudac natjecanja je drug Validžić Ante.

14. Zalljse se podnašaju ruko­vodstvu turnira u roku od 30 minuta po odigranoj utakmici (ipismeno) uz polog kaucije od di­nara 300, koji se iznos vrača u slučaju, povoljnog rješenja žalbe. Rješenje po žalbi treba se donije­ti u roku od jednog sata po pri-

15. Svi prijavljeni 1 takmičari dužni su suditi po dvije utak-

36:19. • miče u koliko rukovodstvo tur-Najiniteresantnlja borbi vodila

se između Vili a i VHa u. kojoj su osmaši u posljednjim sekun­dama osigurali pobjedu.

'Za sada vodi na tablici- Via, a slijede ga VHc i VHIa sa po 2 boda, dok su ostali bez bodova. Najbolji strijelac prvog kola je Dunkić (Vlb) koji je postigao 27 koševa. z.

mira to od njih zatraži. Neodazi­vanje pozivu za suđenje, povla­či za sobom disciplinsku kaznu.

16. Organizator takmičenja pridržava -sebi pravo izmjene propozicija uz suglasnost ruko­vodstva turnira.

17. Skrećemo pažnju da se prijave kao i novac za prijave dostave obavezno do 20. stude­noga kako bi organizator mogao osigurati smještaj i ishranu.

STOLNO-TENISKI KLUB »MORNAR« . ŠIBENIK