PANEL:PANEL: EFEKTI PRIVATIZACIJE I PRIVATNIH INVESTICIJA U AGROPRIVREDI SRBIJE
Učesnici:
Nikola Vujačić, Victoria GroupMilorad Sredanović, Delta AgrarZoran Daljević Atlantic GrupaZoran Daljević, Atlantic GrupaМаrijan Vučak, Meggle
Moderatordr Ivan Nikolić, Ekonomski institut ‐ Beograd
Svojinska struktura bruto dodate vrednosti u 2014.(privredna društva koja su predala fin.izveštaje APR‐u)(privredna društva koja su predala fin.izveštaje APR u)
POLJOPRIVREDA PREHRAMBENA INDUSTRIJA
Mešovita9.6% Mešovita
4.4%
Privatna70.2%
Zadružna7.9%
Društvena5.5%
29.8% Privatna92.1%
Zadružna; 0.8%
Društvena; 1 7%
7.9%
Državna6.9%
Društvena; 1.7%
Državna; 0.9%
BDV ukupnog agro‐prehrambenog sektora u 2014. potiče od:• privatne svojine 85,2%• mešovite 6 1%
• državne 2,8%• društvene 2 9%mešovite 6,1%
• zadružne 3%društvene 2,9%.
GLAVNI CILJEVI PRIVATIZACIJEGLAVNI CILJEVI PRIVATIZACIJE
• Restrukturiranje i rast efikasnostij• Podizanje kredibiliteta i kreditnog rejtinga zemlje
vraćanjem na globalnu investicionu mapu tj privlačenjevraćanjem na globalnu investicionu mapu, tj. privlačenje stranih investitora
• Prihod od prodaje kao amortizer bolnih tranzicionih• Prihod od prodaje kao amortizer bolnih tranzicionih zahvata
0 9P i d j h b ih i d
PROSEČNA GODIŠNJA STOPA RASTA(fizičkog obima proizvodnje u poslednjih 10 godina, u %)
0.4
‐0.3
0.9
Proizvodnja duvana
Proizvodnja pića
Proizvodnja prehrambenih proizvoda
‐0.2
1.6
0.4
Stočarstvo
Biljna proizvodnja
Poljoprivredna proizvodnja
‐2.0 ‐1.5 ‐1.0 ‐0.5 0.0 0.5 1.0 1.5 2.0
FIZIČKI OBIM PROIZVODNJE
Proizvodnja pića (6 9%)115
120
125( T R END C I K LUS , 2 0 1 4 = 1 00 )
Proizvodnja prehrambenih
Proizvodnja pića (6,9%)
95
100
105
110
prehrambenih proizvoda (24,4%)90
95
јan
maj
sep
јan
maj
sep
јan
maj
sep
јan
maj
sep
јan
maj
sep
јan
maj
sep
јan
maj
sep
јan
maj
sep
јan
maj
sep
јan
maj
sep
2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015
Bruto dodata vrednost u EUR (tekuće cene) 2014. u odnosu na 2000. veća za:
‐ poljoprivreda 80%‐ prehrambena ind. 180%
Drastično obaranje
Rast produktivnosti
Redukcija mase
Smanjenje koef troškovaobaranje
zaposlenostiproduktivnosti
radamase zarada
koef. troškova rada
Za razliku od drugih oblasti prerađivačke industrije:
•kapaciteti, tehnologija, regionalno poznati brendovi, kvalitetna radna snaga i tehnološki kadar su očuvani, a nekoliko preduzeća su i dalje regionalni lideri u proizvodnji.
POKAZATELJI RENTABILNOSTI I EFIKASNOSTI AGRO‐PREHRAMBENOG SEKTORA SRBIJE (u mil.EUR)( )
450
POLJOPRIVREDA1,000.0
PREHRAMBENA INDUSTRIJA
363.9
250300350400
790.1
400 0
600.0
800.0
1,000.0
120.7
6.4050
100150200
234.2
‐5.7
200 0
0.0
200.0
400.0
02012 2013 2014
BDV Bruto poslovni višak
Neto poslovni dobitak Čist neto dobitak
‐200.02012 2013 2014
BDV Bruto poslovni višak
Neto poslovni dobitak Čist neto dobitak
Agro‐prehrambeni sektor je u 2014. zabeležio čist neto dobitak od 0,7 mil. EUR(nefinansijski‐poslovni sektor Srbije je u minusu od 1 1 milrd)(nefinansijski poslovni sektor Srbije je u minusu od 1,1 milrd)
Broj zaposlenih je za poslednje dve godine smanjen za dodatnih 5,9 hilj. ili 6,7%.
( ) k l k d l k
Visoki finansijski rashodi (gubici)
• (Neto) kamate 115 mil. EUR – za ranije uzete kredite ili zatezna kamata po osnovu neiznireih obaveza prema poveriocima
• Negativne kursne razlike, 105 mil. EUR
... ali i vanredni i neposlovni rashodi, oko 105 mil. EUR
l h ž š d l b• otpis nenaplativih potraživanja, štete itd. ali i gubici po osnovu obezvređivanja (zastarele i izrabljene) imovine i opreme
Problem sa likvidnošću!
• Preduzeća u poljoprivrednom sektoru imaju negativan NOF (razlika između ukupnih obrtnih sredstava i kratkoročnih obaveza) od preko 240 mil EUR i gotovo zanemarljivom stopom pokrićasredstava i kratkoročnih obaveza) od preko 240 mil. EUR i gotovo zanemarljivom stopom pokrića kratkoročnih obaveza tokom gotovine („cash‐flowom“) od 4.2% (neto dobitak uvećan za troškove amortizacije i rezervisanja u odnosu na kratkoročne obaveze).
• Kod prehrambene industrije je NOF + 214 mil. EUR• Ali abrinjava da je unutar prehrambene industrije grana sa najvećim apsolutnim i nosom• Ali zabrinjava da je unutar prehrambene industrije, grana sa najvećim apsolutnim iznosom
negativnog NOF‐a, koja je ujedno u grupi sa ostalim najlošijim pokazateljima likvidnosti, proizvodnja mesa i mesnih prerađevina. Shodno tome, kada je reč o poljoprivrednoj industriji, najveći negativan NOF i najlošija racija likvidnosti ima upravo uzgoj životinja – stočarska proizvodnja.
Proizvodnja nameštajaProizvodnja osnovnih metala
STOPA PRINOSA NA SOPSTVENI KAPITAL (Return on Equity ‐ ROE), 2014.
‐9.87P d d t i i di d d t i št j
Proizvodnja pićaProizvodnja nepomenutih mašina i opreme Proizvodnja ostalih saobraćajnih sredstava
Proizvodnja motornih vozila i prikolicaRibarstvo
Proizvodnja hemikalija i hemijskih proizvoda
Poslovne uslugeOstale usluge
Proizvodnja električne opremeHoteli i restorani
Proizvodnja kože i predmeta od kožeGrađevinarstvo
Prerada drveta i proizvodi od drveta, osim nameštaja
‐3.97
TrgovinaRudarstvo
Proizvodnja odevnih predmetaProizvodnja duvanskih proizvodaOstale prerađivačke delatnosti
Snabdevanje električnom energijom, gasom i parom Poslovne usluge
0.3
‐0.24
Vodosnаbdevаnje i uprаvljаnje otpаdnim vodаmаPoljoprivreda
ŠumarstvoProizvodnja prehrambenih proizvoda
Saobraćaj i skladištenjeProizvodnja metalnih proizvoda, osim mašina
g
Proizvodnja računara, elektronskih i optičkih proizv.Štampanje i umnožavanje audio i video zapisa
Proizvodnja osnovnih farmaceut. proizvoda i preparata Popravka i montaža mašina i opreme
Proizvodnja tekstilaProizvodnja proizvoda od nemetalnih minerala
‐180 ‐160 ‐140 ‐120 ‐100 ‐80 ‐60 ‐40 ‐20 0 20 40
Proizvodnja proizvoda od gume i plastikeProizvodnja papira i proizvoda od papira
Proizvodnja koksa i derivata nafteInformisanje i komunikacije
PROIZVODNJA ULJA I MASTI
100
Osnovni pokazatelji renatabilnosti i efikasnosti, u mil. EUR
40
60
80
100
‐1.5
‐20
0
20
40
2012 2013 2014
BDV Bruto poslovni višak Neto poslovni dobitak Čist neto dobitak
• ROE = ‐0,57• Prosečna bruto plata u 2014. veća je za 15,3% u odnosu na prosečnu platu u
nefinansijsko‐poslovnom sektoru Srbije, tj. 30,5% u odnosu na proseknefinansijsko poslovnom sektoru Srbije, tj. 30,5% u odnosu na prosek prehrambene industrije.
• Broj zaposlenih od 2012. smanjen za 8,7%.
GAJENJE BILJAKA(jednogodišnjih i višegodišnjih)
PROIZVODNJA I PRERADA MESA I MESNIH PRERAĐEVINA
300.0
350.0
Osnovni pokazatelji renatabilnosti i efikasnosti, u mil. EUR
120 0140.0160.0
Osnovni pokazatelji renatabilnosti i efikasnosti, u mil. EUR
150.0
200.0
250.0
20 040.060.080.0
100.0120.0
33.90.0
50.0
100.0
2012 2013 2014
‐15.4
‐40.0‐20.00.0
20.0
2012 2013 2014
BDV Bruto poslovni višak
Neto poslovni dobitak Čist neto dobitak
BDV Bruto poslovni višak
Neto poslovni dobitak Čist neto dobitak
• ROE = 29,8• Prosečna bruto plata u 2014. manja je za
16,3% u odnosu na prosečnu platu u
ROE = ‐3,57Prosečna bruto plata u 2014. manja je za 25% u odnosu na prosečnu platu u nefinansijsko‐, p p
nefinansijsko‐poslovnom sektoru Srbije, tj. 5,3% u odnosu na prosek prehrambene industrije.
p p jposlovnom sektoru Srbije, tj. 15% u odnosu na prosek prehrambene industrije.Broj zaposlenih od 2012. smanjen za 10,7%.
PROIZVODNJA KAKAOA, ČOKOLADE I KONDITORSKIH PROIZVODA I PRERADA ČAJA I KAFE
80.0
Osnovni pokazatelji renatabilnosti i efikasnosti, u mil. EUR
30 040.050.060.070.0
6.6
20 0‐10.00.0
10.020.030.0
‐20.02012 2013 2014
BDV Bruto poslovni višak Neto poslovni dobitak Čist neto dobitak
• ROE = 3,37• Prosečna bruto plata u 2014. manja je za 15 u odnosu na prosečnu platu u
nefinansijsko‐poslovnom sektoru Srbije, tj. 3,8% u odnosu na proseknefinansijsko poslovnom sektoru Srbije, tj. 3,8% u odnosu na prosek prehrambene industrije.
• Broj zaposlenih od 2012. smanjen za 7%.
PROIZVODNJA MLEKA I MLEČNIH PROIZVODA
140 0
160.0
Osnovni pokazatelji renatabilnosti i efikasnosti, u mil. EUR
80 0
100.0
120.0
140.0
16 720.0
40.0
60.0
80.0
16.7
0.0
20.0
2012 2013 2014
BDV Bruto poslovni višak Neto poslovni dobitak Čist neto dobitak
• ROE = 6,6• Prosečna bruto plata u 2014. veća je za 14,4% u odnosu na prosečnu platu u
nefinansijsko‐poslovnom sektoru Srbije, tj. 29,5% u odnosu na proseknefinansijsko poslovnom sektoru Srbije, tj. 29,5% u odnosu na prosek prehrambene industrije.
• Broj zaposlenih od 2012. smanjen za 9,3%.