IzvorničlanakUDK316.653:321.7Dewey,J.,Lippmann,W. 316.774:321.7
Primljeno 30. 5. 2010.
Enis ZebićZvonimirova119,HR–10000Zagreb
Javnost kao fantom i javnost u zamračenju
Kako je polemika Waltera Lippmanna i Johna Deweyja o demokraciji i medijima uvelike relevantna i nakon gotovo
stotinu godina
SažetakDok novinar i društveni teoretičar Walter Lippmann sredinom dvadesetih godina prošlog stoljeća upozorava kako ne postoji suvereni i informirani građanin kao element odlučivanja u predstavničkoj demokraciji, dakle da ne postoji niti javnost kao konzistentna i trajna društvena kategorija, već da je ona ‘fantom’, filozof John Dewey mu odgovara kako javnost nije ‘fantomska’, već je u svojevrsnoj ‘pomrčini’, a da se demokratske procese može osnažiti jačanjem lokalne zajednice i drugačijom ulogom medija, koji će kvalitetnom obradom i medijskim plasmanom znanstvenih otkrića i društvenih istraživanja vratiti građaninu i javnosti mjesto i ulogu koji mu u demokratskoj tradiciji pripadaju. Problem na koji je Lippmann među prvima upozorio nije razriješen niti do danas, a Deweyjeve sugestije mogu u novom kontekstu pripomoći njegovom razrješavanju.
Ključne riječiJohnDewey,WalterLippmann,progresivizam,demokracija,javnost,javnomnijenje,mediji
1. Uvod
PolemikakojasepredvišeodosamdesetgodinavodilaizmeđuJohnaDeweyjaiWalteraLippmannaoproblemimamodernemasovnepredstavničkedemokracije,značajuivažnostijavnostiiulozimedijausvemutome,častiše,ačasglasnijeodzvanjaidonašihdana,aposljednjihsedesetljećastavoveštoihjeutojpolemiciiznioJohnDeweyrazumijeikaoinspiraciju,ilisvojevrsnitemeljnakojemje–uSjedinjenimDržavama,paondaidrugdje–iznikaofenomenpublic journalisma,odnosnocivic journalisma.Očemuseunajkraćimcrtamaradi:uvjetnorečeno»umorniliberalirazočaranidemokrat«WalterLippmannusvojojknjiziThe Phantom public iz 1925. godineodbacujekaonetočnujednuodpremisaparlamentarnedemokracije:dajedemokratskajavnostsastavljenaodsuverenihikompetentnih–Lippmanndapačeveliomnikompetentnihindividua,kojemogusuverenoikompetentnoodlučivatiudemokratskojproceduri.Ne,kažeLippmann–postojeinsideri i outsideri,insideri znaju dovoljno o javnom problemu o kojem se raspravlja iodlučuje,dokoutsideretonezanima,bavesevlastitimživotimainemajudovoljnonitimotivacijeniti informacijazadonošenjekompetentneodlukeiliodabira.Utoliko,tajedemokratskajavnostzaLippmannafantom:nekase
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 121God.31(2011)Sv.1(27–43)
E.Zebić,Javnostkaofantomijavnostuza-mračenju28
outsideribavesvojimposlovima,ainsiderinekaodlučujuojavnimpitanjima.Uloganovinaraimedijajeutomedaprikupeinformacijeotimodlukamaodinsidera,pretočeihujednostavannovinskijezikiplasirajuihoutsiderima.DeweydvijegodinekasnijeodgovaraknjigomThe Public and Its Problems. OnodbijaLippmannovutezudademokratskajavnostnepostoji,odnosnodajefantomska,alipriznajedajeonausvojevrsnojpomrčini.Kakojeprobuditi,kakojeizvućinadanjesvjetlo?Pretpostavkazaformiranjedemokratskejavnosti jevrstaznanja iuvidaudruštveneproblemekoji jošnepostoji,apretpostavkezastvaranjetogznanjasupunaslobodadruštvenihistraživanjaipunaslobodadistribucijerezultatatihistraživanja,punaslobodaizražavanjai slobodna i sustavna komunikacija1–odgovaraDewey.
2. Progresivizam – mala svađa u obitelji
Kako je polemika Lippmann–Dewey svojevrsna »svađa u obitelji«, jer suobojicaprominentnizagovorniciprogresivističkihvrijednostiiprojekatatogsocijalno-političkogpokreta, radiboljeg razumijevanjastavova iznesenihupolemicipredstavitćemonekeosnovnečinjeniceoprogresivizmu.Uvodno,progresivizam (progressivism) je složen i višeslojan reformistički pokret uSjedinjenimDržavama,nastaokoncem19.stoljeća.Vrijemenajvećegpoletaovogpokretasuprva idrugadecenijadvadesetogstoljeća,apokretsekaonacionalnifenomennaraziniSjedinjenihDržavagasipočetkomdvadesetihgodinaprošlogstoljeća.SjedinjeneDržavesuu19.stoljećuposvedrugapričanegoEuropailiJužnaAmerika–nemamonarhije,aristokracijenitiinstitucionalnecrkveprotivkojihbiseliberalizammogaoboriti.Upravonasuprot,liberalizamjebiotolikodobrougrađenuustavnustrukturu,političkukulturuizakonodavstvoSjedinjenihDržava,dadokonca19.ipočetka20.stoljećajednostavnonijebilomjestazaliberalnustranku.Atadasepojavljujeprogresivističkipokret,kaojedanodnajznačajnijihpredstavnikamodernogliberalizma.2
ProgresivističkipokretnastajekaoreakcijanastanjenastalonekontroliranimrazvojemkapitalizmaodzavršetkaGrađanskograta1865.godine, ismjeranaprovođenjereformizaublažavanjeiispravljanjenajvećihdruštvenihzala–siromaštva,neznanja,nepravdi ibolesti.Generalno,možesekazatikakoje riječ o reformističkom, a ne o radikalnom ili revolucionarnom pokretu:nekisuprogresivističkiliderizagovaralijednuilidvijereforme,nekipakprovođenjecijelogspektrareformi,alionoštoihsveodlikujeištoodlikujetorazdobljeameričkepovijestije–svijestopostojanjuproblema,otvorenostzareformeiuvjerenjekako»neštovaljanapraviti«.3 Progresivisti su bili zagovarateljimodernizacije,anaglasaksustavljalinaznanost,tehnologiju,stručnosti obrazovanje.Za samupolemikuLippmann–Dewey, a pogotovo zaDeweyjevu poziciju,značajnojedasuupravoDeweyjevinstrumentalizamipragmatizamWilliamaJamesapoduprliempirijskaistraživanjaotomekakodruštvodoistafunkcionira, što je rezultiraloprogresivističkimzakonimausmjerenimna reformiranjepostojećegstanja.4Dewey,odgovarajućiLippmannu,braninesamoprogresivistički pokret, liberalnu poziciju i načela liberalne predstavničkedemokracije,većisvojuuloguusvemutome.Osimnjih,EdwardAlsworthRoss,sociologizWisconsina,objaviojetihgodina vrlo popularnu knjigu Poroci i društvo (Sin and Society,1907)gdjemeđuostalimnaglašavakakoporocinisuvišesamoosobnastvar,većidruštvenife
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 121God.31(2011)Sv.1(27–43)
E.Zebić,Javnostkaofantomijavnostuza-mračenju29
nomen,kakoizborvaljanihljudinijedovoljanzarješavanjeproblemaikakosunužnestrukturnereformeameričkogdruštva.EkonomskiistraživačJohnR.Commonsobjaviojerezultatenizaempirijskihistraživanjaradnihuvjeta,čimejedodatnopoduprozakonodavnereformeRobertaMariona»FightingBob«LaFolettea,guverneraWisconsina1901.–1906.isenatora1906.–1925.,ponekimocjenamanajutjecajnijegsenatoraucijelojameričkojpolitičkojpovijesti.5
Upravo je La Folette (kojeg će zbog njegovog protivljenja ulasku SjedinjenihDržavauPrvisvjetskiratnastraniAntante,progresivističkikolegaTheodore Roosevelt nazvati »tvorom kojeg treba objesiti«) bio najglasniji zagovorniknizareformikojećeoznačitiprogresivističkorazdobljeameričkepovijesti:uvođenjefiksnihnaknadazaradnikekojisepovrijedenaposlu,umjestodasuprisiljenisudskimputemtražitiodštetuodposlodavaca,čestobez ikakvog izgleda na uspjeh; izravan izbor senatora, nasuprot dotadašnjemnačinuizboraulegislaturipojedinesaveznedržave,omogućenSedam-naestimamandmanom;progresivnooporezivanje,omogućenodijelominasaveznoj razini usvajanjem Šesnaestog amandmana na Ustav SjedinjenihDržava,davanjegrađanskihpravaženamaomogućenoDevetnaestimamand-manom na Ustav itd.Uvođenjeizravnogizborasenatoradobrajeilustracijaprogresivističkihmotivaiciljeva.UsvajanjeSedamnaestogamandmananaameričkiUstavusvibnjuilipnju1912.godinediojesnažnihdemokratizacijskihnaporaprogresivistai–njihovimrječnikomrečeno–pobjedanaroda(the people) nad interesima velekapitala (the interests),kojeseoptuživalo(aistraživačkonovinarstvotogvremenajetoijasnopokazalo!)dasukorumpirali,odnosnokupilidržavnelegislative,kažeNugent.Oncitiraijednusuvremenugorkudosjetkukojatoilustrira, naimeda je »naftna kompanijaStandardOil doista sve napravilalegislatividržavePennsylvanije,jedinoštojenije–rafinirala!«6
Glavnojeoruđeprogresivističkihreformiaparatvlastikrozkoji ipomoćukojegsetereformeprovode.»Konzistentnapozicijagotovosvihprogresivista bila je kako postoji javni interes (public interest) i zajedničkodobro(common good)«, kažeNugent. Pored toga snažno su oruđe progresivistamediji, odnosno istraživački novinari –muckrakeri (doslovce – smetlari,pobirači smeća), koji su posebnu pozornost posvećivali korupciji i sprezivlastiikapitala,neljudskimuvjetimaživotairadanajsiromašnijih(pogotovodječjemraduidječjojprostituciji!)ikršenjuzakonaodstraneoligarhijskihmonopola.Razdoblje Prvog svjetskog rata vrijeme je velikih iskušenja progresivizma –doksedioistaknutihprogresivističkihpolitičaraprotiviameričkomulaskuurat(većspomenutiLaFolette,državnitajnikuWilsonovojadministracijiWilliamJenningsBryankojijeuznakprosvjedazbogzaoštravanjaodnosa
1
JohnDewey, The Public and Its Problems,u:JoAnnBoydston(ur.),John Dewey, The Later Works,Vol.2,SouthernIllinoisUniversityPress,Carbondale1981.–1990.,str.339–340.
2
The Britannica Guide to Social and Political Movements,BritannicaEducationalPublishinginassociationwithRosenEducationalServices,LLC,NewYork2010.,str.71–72.
3
WalterNugent,Progressivism, A Very Short Introduction, Oxford University Press, Ox-ford–NewYork2010.,str.3.
4
Ibid.,str.78.
5
Ibid.,str.77.
6
Ibid.,str.90.
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 121God.31(2011)Sv.1(27–43)
E.Zebić,Javnostkaofantomijavnostuza-mračenju30
s Njemačkomdao1915.godineostavku,7protivulaskaSjedinjenihDržavauratglasalajeprvaženauopćeizabranauKongres,progresivističkapredstavnicaMontaneJeannetteRankinitd.),većidionjihpodupirepredsjednikaWilsona.Neograničenipodmornički ratštogauvodiNjemačka imadvabitnarezultata–uvelikojmjeriokrećeameričkojavnomnijenjeukoristuključivanjauratnastraniAntante,igotovopotpunostiblokiraameričkiizvoz,iizvoznaskladištaserapidnopune.Rezultat–SjedinjeneDržavestupajuuratsvegadvamjesecanakonuvođenjaneograničenogpodmorničkog rata.Međutim,progresivistiznajuda je rat sjajnaprigodazabogaćenje injihovzastupnikizNebraskeGeorgeNorrisizlazisaprijedlogomdatroškoveameričkogsudjelovanjauratuplateonikojićenatomratunajvišezaraditi!Rujna1916.ozakonjenojepovećanjeporeznihstopazagranekojećenajvišeprofitiratiodrata–proizvođačimamunicije,brodograđevnojindustriji(ratseizameričkeperspektive ipak vodi preko »velike bare«) i investicijskim bankama.8SamJohnDeweybiojezaulazakSjedinjenihDržavaurat.Međutim,ratnovrijemeimaimračnustranumedaljezagrađanskeslobode–Zakon o špijunaži iz lipnja 1917. i Zakon o propagandi izsvibnja1918.,donesenikaonavodnonužnarješenjauratnovrijeme,ozbiljnosuograničiligrađanskaprava idovelidobrojnihuhićenja.Sdrugestrane,manipulacijamedijimaodigralajeurazvojupolitičkihdogađajavelikuulogu.Primjerice,BritancisupresjeklibrzojavnikabelizmeđuSjedinjenihDržavaiNjemačkepasutakoAmerikanciupisanjuoratuuEuropibiliovisniisključivoobritanskim izvorima.9KadaseLaFolette1916.godinepočeožestokoprotivitiulaskuuratnastraniVelikeBritanijeiFrancuske,većinamedijagajeoštronapala,anekisugamedijiprikazivaliokićenogŽeljeznimkrižem.UtjecajnanovinskaagencijaAssociatedPresslažnoiiskrivljenojeprenijelajedanLaFoletteovantiratnigovorrujna1917.uMinnesotti,nakončegajedokrajarataprotiv njega provođena intenzivna javna kampanja.Mjesec dana kasnije uKongresujeodržaogovorusvojuobranu,kojiseuliteraturiotadauzimakaoklasičniprimjerobrane slobodegovorau ratnovrijeme.Međutim,njegovisuprotivnicigovoriliposlijenjega,anjemunititadanitiikadavišedokrajarataproceduralnimsmicalicamanijebiloomogućenodaodgovorinanapadeioptužbeonjegovojnavodnojnelojalnosti.10
Završetak Prvog svjetskog rata označio je i početak kraja progresivističkeere.Nugent1919.godinunazivakratko–annus horribilis.11 »Demobilizacijavojskeiprelazakvojneindustrijeiratnihagencijanamirnodopskirežimobavljeni su prebrzo i neorganizirano.Maloprodajne cijene su skočile, željeznicekojesuuratnovrijemebilenacionaliziranevraćenesuuvlasništvokorporacija«,urujnutegodinezapočeojevelikištrajkuželjezarama,ane-uspjehštrajkanakončetirimjesecaborbedoveojedoizbacivanjasindikataizželjezara,štojepotrajalosvedotridesetihgodina.12
Zakon izglasan početkom1920. godine iznova je omogućio okrupnjivanjekapitalaistvaranjetrustova,tegodinenaizborimarepublikancipreuzimajuvećinuuKongresuidonosenizzakonakojiukidajuprogresivističkereforme:povisujuporeze,alismanjujustopuporezanaprofititd.Jedinoposvenedirnutopostignućeprogresivistaostaježenskopravoglasa.Uostalimsegmentimagdjesunapravljenereformekrenulosekorakilidvaunatrag,alivećinomipak ne do razine prije ere progresivizma: velika bogatstva korporacija ilipojedinacaipaksudonekerazinebilaobuzdana,izmijenjenajestrukturaporeza,demokratiziranajevlastnalokalnoj,državnojifederalnojrazini,ograničenjeraddjeceižena,uvedenajenaknadaradnicimazaslučajpovredena
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 121God.31(2011)Sv.1(27–43)
E.Zebić,Javnostkaofantomijavnostuza-mračenju31
radu,vladainevladineorganizacijeborilisuseprotivsiromaštvaiendemskihbolesti itd.13
»Štosetičeaktivnostinaraziniameričkesaveznedržave–američkogpredsjednika,kongresaisudova–progresivizamjebiomrtav.Kakosupokazalirezultati izbora1920.godine,građanevišenijepokretalaidejaaktivizmaunjihovoime.Progresivističkiborbenipoklič‘narodprotivinteresa’nijevišeimaoodjeka«,14zaključujeNugent.Međutim,vrijednosti ienergija togpokreta očuvale su se na lokalnim, a ponegdje i na državnim razinama (npr.državaNewYorkuvrijemeguverneraAlfredaE.Smithaisl.)idesetakivišegodinakasnijeuključilesuseunovisveameričkisocijalno-političkipokret–NewDealsjošjednimRooseveltomnačelu,alinevišeTheodoreom,negoFranklinom Delano Rooseveltom.15
3. Lippmann o demokraciji i medijima
Vjerojatnonajpoznatijiinajutjecajnijiameričkinovinareretiskanihmedija,WalterLippmann,zastudijanaHarvarduod1906.do1910.godinepostajesocijalist,potompočetkomsljedećegdesetljećanapuštasocijalističkipokreti zagovara liberalne ideje.16Kaoveć formiran iutjecajannovinarzavrijemePrvog svjetskog rata, član je –kao časnikvojneobavještajne službeučinukapetana–najužeganalitičarskogtimaameričkogpredsjednikaWood-rowaWilsonaijedanjeod»autorausjeni«slavnihWilsonovih»Četrnaest
7
Svibnja 1915. godine njemačka podmornicatorpediralajebritanskiputničkibrodLusitania,sobrazloženjemdajebrodprevoziovelikekoličinemunicijeizSjedinjenihDržavazaVelikuBritaniju.Tisućuseljudiutopilo,međunjimai128američkihgrađana.AmeričkiiengleskimedijioptužilisuNijemcezaubojstvonevinihženaidjece.NijemcisupakpodsjetilidajenjihovoveleposlanstvouSjedinjenimDržavamaobjavljivalopoameričkimnovinamaoglaseukojimasuupozoravaliameričkegrađanedaneputujubritanskimbrodovima,alisuusamojNjemačkojslavilizapovjednika te podmornice kao heroja. Sasvim točnosumnjajućikakojeLusitaniaprevozilamuniciju,Bryanjebiouvjeren»kakobiSjedinjeneDržavetrebaledatiprimjerkršćanskedemokracije tako da prosvjeduju i kod Britanaca koji su putnike na brodu koristili kao štit za municiju, ali i kodNijemaca zbognjihovogpodmorničkog rata u kojem stradavaju civi-li. Kada je predsjednik Wilson odbio prozvati Britance i samo zatražio odNijemacada prestanu bez upozorenja napadati civilne brodove, Bryan je dao ostavku.« NavedenopremaSusanA.Brewer,Why America Fights – Patriotism and War Propaganda from the Philippines to Iraq,OxfordUniversityPress,2009.,str.51.
8
Nugent,Progressivism,str.110.
9
Brewer,Why America Fights, str. 51. Naravno,diopisanjaameričkihmedijaoratuteme
ljioseinaizvorimaizneutralnihzemalja,alinjihov je utjecaj bio neznatan. Španjolski su mediji,zbogtogaštojeutojneutralnojzemljicenzurabilamnogoslabijanegouzaraćenimdržavama, opsežno pisali o epidemiji gripekoja je 1917. godine krenula iz SjedinjenihDržavaiusljedećimgodinamapoharalagotovocijelisvijet,akaosvojevrsnaciničnanagrada za njihovo objektivno i necenzurirano izvještavanje, pošast je prozvana – španjolskom gripom!
10
Višena:http://en.wikipedia.org/wiki/Robert_M._La_Follette,_Sr, pregledano: 22. ožujka2010.
11
Nugent,Progressivism,str.115.
12
Ibid.
13
Ibid.,str.125.
14
Ibid.,str.120.
15
Ibid.,str.127.
16
BarryD.Riccio,Walter Lippmann – Odyssey of a Liberal, Transaction Publishers, NewBrunswick,NewJersey1996.,str.22–24.
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 121God.31(2011)Sv.1(27–43)
E.Zebić,Javnostkaofantomijavnostuza-mračenju32
točaka«.17Nakonratavraćaseuređivanjunovinaipostižeenormanuspjehsvojom knjigom Javno mnijenje,objavljenom1922.godine.Utomdjeluonupozoravadaseupravaputemizabranihpredstavnikanemožeuspješnoprovoditi»akonepostojinekanezavisna,stručnaorganizacijakojaćečinjeniceštosenevideučinitishvatljivimaonimakojimorajudonijetiodluke«.18 To biomogućilo»daumaknemonepodnošljivojineprovedivojfikcijidasvakiodnasmorastećikompetentannazornasvejavneposlove«.19 Lippmann u Javnom mnijenjupreporučujeda»javnenazore,akoseželidabuduzdravi,valjaoblikovatizanovinstvo,aneda ihoblikujenovinstvo,kako jedanasslučaj«,20idatobudezadaćapolitičkeznanosti.»Dnevnoupravljanjeljudimamorapočivatinaljudimaunutarorganizacije,atimorajuraditipodpovoljnimokolnostima«,21kažeLippmann,isugerirakakotopostići:
»Svrhadaklenijedasesvakoggrađaninaopteretistručnimmnijenjimaosvimpitanjima,većdase taj teretodnjegaodmaknepremaodgovornomadministratoru. (…)Zahtjevzapomoćstručnihizvjestitelja(…)nedolaziizjavnosti,većodljudištoobavljajujavniposao,akojiseviše ne mogu ravnati svojim iskustvom.«22
Trigodinekasnije,Lippmannobjavljujesvojevrsninastavakteknjige,nazvanThe Phantom Public,23 djeloautorasvemanjeuvjerenogumogućnostvaljanogfunkcioniranjaparlamentarnedemokracije.Neštokaoštojejavnostijavnomnijenjejefikcijailifantom,građanin–glasačvladasamouteoriji,aneiuzbilji,aneštokaosuvereniisveznajućigrađanin–glasačnepostoji–tvrdion.Trebasplećajavnostiskinutiteretodgovornostizaupravljanjedruštvom,jerzatoprosječangrađaninnemanikapacitetaniinteresa.Javnostmožeimatipravonaveto,alijenetrebainesmijeopterećivatidonošenjemdnevnopolitičkihodluka,jerzatonijekompetentna.GlavnirazlozizanjegovpesimizambilisuiskustvomedijskemanipulacijeokoulaskaSjedinjenihDržavauPrvisvjetskirat, iskustvoratnepropagandeuSjedinjenimDržavamazavrijemeratačijijekreatorkaočlanfamoznogGreedovogodboranajbližihWilsonovihsuradnikabioisam(ovopotonjezamjetnojevećuJavnom mnijenju),24 kao i fenomenMussolinijevogdolaskanavlastuItaliji.Aameričkigrađaniisamisutogasvesvjesniji,pajeodazivnaizboresvemanji.
»Nemožetegapotaknutigovoromograđanskimobvezama,mahanjemzastavomprednosomilislanjemizviđačadagadovedunabiralište.Tajsegrađaninvratioizkrižarskogratakojiježeliood svijeta napraviti nešto što se na kraju nije dogodilo.«25
Lippmannrazumijeiopravdavadeziluzioniranostirezignacijugrađana,jerseodnjihtražidaispuneneostvariviideal.Isamzasebepriznajedaneuspijevaučinitionoštoteorijademokracijeodnjegaočekuje–»daznaštosezbivaida ima stav vrijedan javnog iznošenja o svakom pitanju koje se postavi pred demokratskiuređenuzajednicu.I jošmisenijedogodilo«,dodajeonkakobipoentiraosvoju tezu,»dasretnembilokoga–odameričkogpredsjednika do profesora političkih znanosti tko bi semakar približio prihvaćenomidealusuverenogiomnikompetentnoggrađanina«.26Svikažukakojevažnoobrazovanjeiinformiranost,međutimproblemaipotrebnihznanjaimatolikomnogoda će»građaninbiti izbezumljenkao štenekojepokušava lizati trikosti u isto vrijeme«.27
Demokratitvrdedaljudevaljanaučitisveštoćeimtrebatiuodlučivanju,anepitajusejelitomoguće;jednaodškolademokracijetemeljilajesvojereformenatezidaje»lijekzasvazlademokracije–višedemokracije!«28 Oni su predložili(atuLippmannizravnociljanasvojedojučerašnjeprogresivističkeistomišljenike)proširenjebiračkebaze,štovišeraznihglasanja, inicijativa,
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 121God.31(2011)Sv.1(27–43)
E.Zebić,Javnostkaofantomijavnostuza-mračenju33
referenduma,izravnogizborasenatora…Međutim,brojgrađanakojiizlazenaizboreidaljepada,upozoravaLippmannizaključuje:
»Očitojepogreškauprvojpretpostavcioveškoleda‘svigrađani’želeaktivnosudjelovatiuupravljanju.(…)Akoglasačnemožeshvatitidetaljednevnihproblema,jerilinemavremena,ilinemainteresa,ilinemapotrebnogznanja,nećeseodnjegastvoritiboljejavnomnijenje,akoseodnjegabudetražilodačešćeizražavasvojemišljenje.Onćesamobitijošizbezumljeniji,umornijiispremnijidaseprepustitomedagavode–drugi.«29
Animalonetješičinjenicadaprimjericeisocijalistidijeletu»mističnupogreškudemokracije–dasusviljudikompetentni«.30
Njihovajezajedničkapretpostavka
»…ilidasuglasačiinherentnosposobniupravljatirazvojemsituacije,ilidasepribližavajutomidealu.Mislimdajetolažanideal.Pritomnemislimdajenepoželjan,negodajenedostižan,lošonolikokolikojelošekadadebeočovjekpokušavabitibaletniplesač.Idealbitrebaoizražavatiistinske sposobnosti subjekta, akada tonečini,onda ihpervertira. Ideal omnikompetentnog suverenog građanina je po mom sudu jedan takav neostvarivi i lažni ideal.«31
Lippmannrezigniranozaključujekakopojedinacnemasvojstavosvimjavnomstvarima–neznakakonjimaupravljati,neznaštosezbiva,nitizaštosesvetozbiva,nitištobisesljedećetrebalodogoditi.Atkotoganijesvjestan,zanjegaje»mističnidemokrat«.32
Upravo u ovoj svojoj rezigniranoj konstataciji da »omnikompetentni suvereni građanin«nesamodanepostoji,negodajeto»lažaninedostižanideal«,dak-le–nemoguć,Lippmannsejasnodistanciraodprogresivizmai–generalnogovoreći–liberalizma,isuprotstavljaimse.Progresivist,odnosnoliberaljošćekroz zube priznati da ovdje i sada ne postoji »omnikompetentni suvereni građanin«,alineće–jernesmije–priznatidanijemogućpomaknabolje,odnosnodatrudom,reformama,obrazovanjemičimesvene,nijemogućestvoriti»omnikompetentnogsuverenoggrađanina«.Naime,meliorizam,odnosnostavkakojeuljudskomdruštvumogućepoboljšavanjedruštvenihipolitičkih
17
RonaldSteel,Walter Lippmann and the American Century, Transaction Publishers, NewBrunswick,NewJersey1999.,str.134–135;prvo izdanje ove knjige objavljeno je 1980. godinekodLittle,BrownandCompany.
18
WalterLippmann,Javno mnijenje,Naprijed,Zagreb1995.,str.29.
19
Ibid.
20
Ibid.,str.30.
21
Ibid.,str.284.
22
Ibid.,str.283–284.
23
Walter Lippmann, The Phantom Public,Ninth printing,TransactionPublishers,NewBrunswick–London,2009.
24
IzvrstanprikaznačinakakojestupanjeSjedinjenihDržavauratbilojavnoprikazanokao»križarskiratzademokraciju«vidiu:SusanA.Brewer,Why America Fights,str.46–86.
25
WalterLippmann,The Phantom Public,str.5.
26
Ibid.,str.10–11.
27
Ibid.,str.15.
28
Ibid.,str.25.
29
Ibid.,str.26–27.
30
Ibid.,str.28.
31
Ibid.,str.29,istaknuoE.Z.
32
Ibid.
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 121God.31(2011)Sv.1(27–43)
E.Zebić,Javnostkaofantomijavnostuza-mračenju34
institucija ipojava, jedanjeodkamenatemeljaca liberalnedoktrine,poredindividualizma, egalitarizma i univerzalizma.33Otada,odtogodricanjamogućnosti»poboljšavanja«građanina,Lippmannvišenijedoktrinarniliberal,asvakonjegovobudućerazumijevanjenapretkaupoliticiidruštvenimodnosimaodnositćesenenaprincipijelnepomake,većnapomakenatehničkojrazini.UtolikojemoždaupravuRonaldSteel,kadakažekakojemeliorizamkodLippmannarezultatutjecajailektirenjegovogharvardskogprofesoraWil-liamaJamesaipragmatizma,odnosnodakodnjegaonnijeliberalnonačelan,većpragmatističkioperativan,uznačenjudase»stvarimožepoboljšati,alinikada i dovesti do savršenstva«.34SteelvelikakojeLippmannodJamesapreuzeoiidejupraktičnosti,odnosnostavkako»ljudimorajudonositiodlukeipritomesenesmijuopterećivatitimejesuliteodlukesavršene«.35
Lippmannpotomskicirakako izgledaaktualniprocesupravljanja iodlučivanja.
»Aktualno upravljanje sastoji se od velikog broja dogovora velikog broja pojedinaca o specifičnimpitanjima.Onisuvrlorijetkovidljiviobičnimgrađanima.Upravljanjemseudugimintervalimaizmeđuizborabavepolitičari,birokratiiutjecajniljudi,kojisedogovarajusdrugimpolitičarima,birokratimaiutjecajnimljudima.Najvećibrojljuditedogovorevidi,sudionjimaiutječenanjihteksvremenanavrijeme.Onisuprevišebrojni,prekompliciraniipreopskurnipo svojim posljedicama da bi mogli postati predmet bilo kakvog trajnijeg bavljenja od strane javnog mnijenja.«36
Upravljači–osimuspektakularnimslučajevima–nisuodgovorniglasačima,nego »samo drugim političarima, birokratima i utjecajnim ljudima koji suizravnozainteresiranizanekispecifičniakt«.37
Modernodruštvokaocjelinanijevidljivonikome.Većsadakoličinainformacijapremašujenašuradoznalost,aliinašumogućnostusvajanjaiovladavanjatiminformacijama.Općisudovivelikogbrojaljudisunejasnaizbunjujućazbrka,adabisepokrenulanekaakcija,valjaihkanalizirati,sažetiiučinitijednoobraznima.
»Kreiranjeopćevoljeodmnogoopćihželjanijehegelijanskamisterija,kakosumnogisocijalnifilozofizamišljali,negoumijećedobroznanovođama,političarimaiupravnimodborima(vidi–Javno mnijenje,pogl.XIIIiXIV)isastojiseubitnomeoduporabesimbolakojiobjedinjujuemocije,nakonštosuoneodvojeneodideja.Akakosuosjećajimanjespecifičninegoideje,alisdrugestranemnogodirljiviji,vođajeustanjukreiratihomogenuvoljuodheterogenemaseželja.Takoseproceskojimseopćistavovidovodedomogućnostisuradnjesastojiodintenziviranjaosjećajaidegradiranjaznačenja.Prijenegomnožinaopćihsudovapostaneizvršnaakcija,izborjesužennanekolikoopcija.Pobjedničkuopcijupotomrealizirajunemaseljudi,većpojedinci koji kontroliraju njihovu energiju.«38
Lippmann naglašava kako su naša javna mnijenja uvijek »pokušaj da se izvanakontrolirapostupkeiponašanjedrugih.Akoshvatimopunoznačenjeovogzaključka,vjerujemdaćemonaćinačinzapozicioniranjeulogejavnogmnije-nja u njegovoj pravoj perspektivi« (…) i »skicirati jedan ideal javnog mnijenjakojibi–zarazlikuodonogprihvaćenojudemokratskojdogmi–bioiostvariv«.39
Ulogajavnogmnijenjaodređenaječinjenicomdajenjegovodnospremaproblemuizvanjski,daononekontrolirasamčin.
»Javnomnijenjeizražavaseglasanjem,iskazivanjemhvaljenjailikuđenja,sljedbeništvomilibojkotiranjem.Ovemanifestacije samepo sebi ne značeništa.One suvažne isključivo akoutječunarazvojsituacije.Amoguutjecatinarazvojsituacijeisključivoakoutječunasudionikausituacijiilidogađaju.Ivjerujemdaupravoutojsekundarnojneizravnojveziizmeđujavnogmnijenjaijavnihposlovaimamoindicijekojegovoreomogućnostimaiograničenjimajavnogmnijenja.«40
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 121God.31(2011)Sv.1(27–43)
E.Zebić,Javnostkaofantomijavnostuza-mračenju35
Izborinakojimamijenjamojednugarnituruvlastodržacaiinstaliramodruguizrazsujavnogmnijenjakojinijenisekundarannineizravan,ali–štosuizbori,pitaLippmanniodmahodgovara.
»Glasanjejeobećanjedaćemonekomedatipotporu.(…)Neodabirejavnostkandidatenitiimpišepolitičkuplatformu.(…)Onasesvrstavazailiprotivnekogatkosekandidiraoilineštoobećao.(…)Nazvaosamglasanjeregrutacijom,svrstavanjemzailiprotiv,mobilizacijom.Točno,tojesuvojničkemetafore,alijasamiuvjerenkakosuizboritemeljeninavećinskomnačeluhistorijski ipraktičnosublimiraniidenaturiranigrađanskirat–mobilizacijasamonapapiru,bezfizičkognasilja.«41
Redoviti izbori i smjena vlasti na izborima miroljubiva su zamjena za revoluciju,ituLippmannnavodinjemačkogvojnoghistoričaraHansaDelbrückakojitvrdikakojenačeloodlučivanjavećinom
»…sasvimpraktičnonačelo:akoseželiizbjećigrađanskirat,napravisetakodavladajuonikojibiusvakomslučajupobijedili,dadođedorata.Atosuoniuvećini.«42
Natragutakvograzmišljanja,Lippmannsugerirakakonaizborima
»… javnost ne izražava svoje stavove, nego se svrstava za ili protiv nekog prijedloga.Akousvojimotakavpristup,moramoseodrećistavakakodemokratskavlastmožebitiizravanizrazvoljegrađana.Moramoseodrećistavadanarodvlada, iumjestotogausvojiti teorijudanarod – povremenommobilizacijom kao većina – podupire osobe koje stvarno vladaju ili imsesuprotstavlja.Moramokazatikakovoljanarodanedjelujeukontinuitetu,negointervenirapovremeno.«43
Javnostjezainteresiranazanekislučajtekondakadasudogađaji(krozmedije!)melodramatiziranikaokonflikt,atuLippmannnavodipoznatumetaforuo (ne)kompetentnosti javnosti kako će ona»stići usred trećeg čina, a otićiprijeposljednjegzastora,dakleostatitamantolikodugodashvatitkojepozitivac,atkonegativacupriči«44–iništaviše!Svjetskozbivanjedogađasebezsvjesnogupravljanjaodstrane javnosti ilijavnogmnijenja,uvećinikrizajavnostnitineznaštojeukonkretnomslučaju
33
VidiprimjericeJohnGray,Liberalizam,»Političkakultura«,Zagreb1999.,str.11–13.
34
RonaldSteel,Walter Lippmann and the American Century,str.18.
35
Ibid.
36
WalterLippmann,The Phantom Public,str.31.
37
Ibid.
38
Ibid.,str.37–38.
39
Ibid.,str.42–43.
40
Ibid.,str.45–46.
41
Ibid.,str.47–48.
42
Prema: Hans Delbrück, Goverment and the Will of People, str. 15. Rjeđe navođeninjemački vojni historičar Hans Delbrück(1848.–1929.) omiljena je opsesija filmskogrežiseraMelaBrooksa.SpominjegaseuThe Producers,aukomedijiYoung Frankenstein (kod nas Frankenstein Junior),upripremamaza oživljavanje kreature, doktor Frankenstein šalje svog pomoćnika Igora da ukradeupravoDelbrückovmozak(dapače,nastaklenci s njegovim mozgom piše »znanstvenik i svetac«), ali Igor naravno uzima sasvimdrugi i drugačiji mozak i tu kreće zaplet.Vidjeti: http://en.wikipedia.org/wiki/Hans_Delbr%C3%BCck,pregledano5.travnja2010.
43
Walter Lippmann,The Phantom Public, str.51–52.
44
Ibid.,str.55.
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 121God.31(2011)Sv.1(27–43)
E.Zebić,Javnostkaofantomijavnostuza-mračenju36
istinailipravičnorješenje,nitisejavnomnijenjediženanogenapojavuzla,kažeLippmann.
»Onoreagirakadasezlojavinanačindaprekineuobičajeneživotnetokove,anekikonkretanproblemprestajezaokupljatinjezinupažnjunekadapravdabude izvršena,negokadasenapraviefikasnaprilagodbakojaćeprebroditikrizu.Datakvoponašanjenijeuobičajeniobrazacponašanjajavnogmnijenja,daseonoozbiljnomoraupuštatiukrižarskiratusvakomslučajuskojimsesusretne,javnostbisesvovrijememoralabavitisvimpostojećimsituacijama.Atojenemoguće.Također,tojenepoželjno.Jer,dapravda,istina,dobrotailjepotaoviseogrubimigrčevitimintervencijamajavnogmnijenja,bilobizanjihmalonadenaovomsvijetu.Takomioslobađamojavnomnijenjeodimpliciraneobavezedasebavisbitiproblema,daiznalazitehničkarješenja,daprovodipravduilinamećemoralnepouke.Umjestotogakažemokakojeidealjavnogmnijenjadaujediniljudeuvrijemekrizenanačindapodupruakcijuonihpojedinacakojibimoglitukrizuprevladati.Sposobnostprepoznavanjatakvihpojedinacakrajjenaporadase obrazuje javno mnijenje.«45
Prematakvomrazumijevanju, javnojemnijenjenekavrstapričuvekojaseuključujeuakcijuuslučajukrize.Ononekreirazakone,ali
»…odbijanjemnezakonite snageonomože stvoritiuvjeteukojimasezakonmože stvoriti.(…)Javnoćemnijenje,unajidealnijojsituaciji,štititionekojisuspremnipostupatirazumno,nasuprotonimakojisnagomželenametnutisvojuvolju.«46
»Interesjavnostinijeupravilima,ugovorimaiobičajimakaotakvim,negouodržanjurežimapravila,ugovoraiobičaja.Javnostjezainteresiranazazakon,nezazakone,zametoduzakona,anezanjegovubit,zasvetostugovora,anezanekiodređeniugovor,zarazumijevanjeutemeljenonaobičajima,anezaovajilionajobičaj.Javnostjezatozainteresiranatakodugodokljudiusvomdjelovanjunenađumodusvivendi,njenjeinteresuprovedivimpravilimakojaćeodređivatiiprognoziratiponašanjeljudi,kakobiseonimogliprilagoditi.«47
Ili–narazinipolitičketeorije:
»Potpora Ins (vladajućima) kada stvari idu dobro, potpora Outs (oporbi) kada stvari idu loše – to je bit predstavničke demokracije.«48
Nakonoveelaboracije,Lippmannsvojusredišnjutezulapidarnoformulira:
»Demokratska teorija počiva na uvjerenju kako postoji javnost koja usmjeruje tijek zbivanja. Ja pak mislim da ta javnost nije drugo nego – fantom. Ona je apstrakcija.«49
Javnost,prematakvomnjegovomrazumijevanju,nijepostojanaikonzistent-na,onasemijenjaodsituacijedosituacije,odproblemadoproblema.
»Javnostnije,kakojatovidim,postojaniskuppojedinaca.Tosupomomesuduonipojedincikojisuzainteresiranizanekiproblem,amogunanjegautjecatisamopodupiranjemovogilionog sudionika u problemu.«50
Atadiversificiranostiatomiziranostjavnihmnijenjarezultatjemeđuostalimičinjenicedajesvijetvrlokompliciran,daumjestojednogvelikogsustavaevolucijeinapretka,kojegje19.stoljećenalazilotakoohrabrujućim,postojibezbrojsustavaevolucijekojinaraznenačineutječujedannadrugog–nekisupovezani,nekisuukoliziji,alisvakiseunečemubitnomkrećenasvojvlastitispecifičninačin.51
Kadasepakjavnostpokušabavitimeritumomproblema,adanemanikakvihmehanizamadaonjemu ima cjelovitu i vjerodostojnu informaciju, običnopostane prevareni ili nesvjesni saveznik nekog partikularnog interesa. A bilo kojagrupakojazagovarapartikularni interes tvrditćedaustvarizagovara–interesjavnosti.Lijekzatoje–otvorenadebata!
»Pretpostavljamodaonanećebitiustanjupresuditiomeritumuproblema.Ali,akoinzistiramonapunojslobodidiskusije,suprotstavljenestranećevrlovjerojatnojednadrugurazotkriti.
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 121God.31(2011)Sv.1(27–43)
E.Zebić,Javnostkaofantomijavnostuza-mračenju37
Dakle,otvorenadebatamoždanećedovestidozaključka,alićesezagovornicipartikularnihinteresaodatii,akoihjetoidentificiralopredistinskomjavnošću,debatajeposlužilasvojojsvrsi.«52
Granicedokojihsejavnosttrebaumiješatiunekiproblemodređenesunjenimkapacitetomzaprosuđivanje,kažeLippmann.
»Tegranicemogubitipomaknuteakosenađunoviiboljikriteriji,ilidaljudikroziskustvopostanuverziraniji,ali–tamogdjenematestova,gdjeponuđenitestovinemogubitiupotrijebljeni,gdjebidakleodstvarnekoristibiosamosudomeritumuproblema,bilokojaakcijapromatrača(javnosti)bilabigotovosigurnopriještetnanegokorisna.Dužnostjepripadnikajavnostidadržesvojumotvorenimidačekaju.Postojanjeupotrebljivogtestasamojeposebitesttrebalijavnost intervenirati ili ne.«53
Ondajeisedamnačelanakojimasetestovitrebajutemeljiti:
»1.Izvršnaakcijanijepravojavnosti.Javnostdjelujesamotakodasesvrstavauznekogtkojeumogućnostidjelovati.2.Meritumproblemanijezajavnost.Javnostinterveniraizvanatemeljempostupaka insidera.3.Anticipiranje,analizairješavanjeproblemanisuposaojavnosti.Stavovijavnostitemeljesenamalomuzorkučinjenicaoproblemu.4.Specifični,tehnički,internikriteriji potrebni za rješavanje problema nisu posao javnosti. Kriteriji javnosti generalizirani su za mnogeproblemeibaveseubitnomeproceduromivanjskimformamaponašanja.5.Javnostiostajezadaćadaprosudiponašajulisesudionicinekogproblemapremadogovorenomobrascuponašanjailipremavlastitimarbitrarnimželjama.Taprosudbamorabitiobavljenanauzorkunekog vanjskog aspekta ponašanja insidera.6.Kakobitajuzorakbiokarakterističan,nužnojeuspostavitikriterijeprimjereneprirodijavnogmnijenja,nakojesemožeoslonitiurazlikovanjukoje je ponašanje razumno, a koje arbitrarno. 7.Za svrhedruštvene akcije, razumno je onoponašanjekojebilouformuliranjupravilabilounjegovomprovođenju,iliunjegovojizmjeni,slijedi dogovoreni smjer. Zadaća je političkih znanstvenika da razviju metode odabira i odrede kriterije prosuđivanja. Zadaća je građanskog odgoja u demokraciji da vježba građane u upotrebi ovih metoda. Zadaća je onih koji izgrađuju institucije da sve to uzmu u obzir.«54
Dakle,obrazovanjezainsidere–zajavneslužbe,morabitirazličitoodobrazovanja za outsidere–dakle javnost.Upravljačinisuglasnogovorniciopćevolje. Razlog za takvo pogrešno postavljanje problema je u tome što se o društvuu19. stoljeću razmišljalokaoo»jednom tijelu s jednomsviješću,dušom i svrhom, a ne kaomnoštvupojedinacaumnoštvu različitih odnosa«.55Pozicijeifunkcijeinsidera i outsiderasubitnorazličite,aakoseneodustane od demokratske iluzije o omnikompetentnombiraču i upravljaču
45
Ibid.,str.57–58.
46
Ibid.,str.59.
47
Ibid.,str.96.
48
Ibid.,str.116,istaknuoE.Z.
49
Ibid.,str.67,istaknuoE.Z.
50
Ibid.Vidiidalje,str.100.Premanašojocjeni,dodatni argument zašto Lippmann tvrdi da postoji ne jedna javnost i javno mnijenje,negovišenjih,jestinjegovovlastitopolitičkoiskustvo u američkom progresivizmu. Kakonavodi The Britannica Guide, »niti koncem 19. stoljeća, a niti u sljedećim desetljećima
nije bilo jedinstvenog progresivističkog pokreta.Brojnipokretizareformenalokalnoj,državnoj i nacionalnoj razini bili su tolikoraznoliki,iunekimslučajevimatolikomeđu-sobno suprotstavljeni, da nisu bili u stanjuobjedinitiseukrižarskipohodnanacionalnojrazini.« (Str. 72; više o tom problemu vidi:ibid.,str.72–78.)
51
Ibid.,str.73–74.
52
Ibid.,str.104.
53
Ibid.,str.131–132.
54
Ibid.,str.134–135,istaknuoE.Z.
55
Ibid.,str.146.
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 121God.31(2011)Sv.1(27–43)
E.Zebić,Javnostkaofantomijavnostuza-mračenju38
kaonjegovomglasnogovorniku,perspektivaumodernomdruštvujesveprijenegoružičasta,upozoravaLippmann.Nadjelujesnažnacentralizacija,a»štojevišecentralizacije,tosemanjeonekojisuzainteresiranimožekonzultirati,i to manje oni mogu dati svjesnu privolu. (…) Centralizirano društvo u kojem dominira fikcija da su upravljači glasnogovornici opće volje ići će za timdanesamodegradirainicijativupojedinca,negoidareduciraulogujavnogmnije njadobeznačajnosti«,56dramatičnozaključujeLippmann.
4. Deweyjev odgovor
Deweyjeusvomelaboriranjuproblemasrodnoozbiljanukriticizatečenogstanja:nitistrankenisuonekojesuodlučujuće:one»moguupravljati,alionenevladaju.Javnostjetolikozbunjenaipomračenadanemožečaknitikoristitiorganeprekokojihbitrebalaposredovatipolitičkeakcijeipolitike«.57 Aktualnazbunjenostiapatijajavnostirezultatsučinjenicedasadaobučeniznalciusmjerujustvarnuenergijudruštvauraznenepolitičkestvari,doksepolitiku vodi kroz mašineriju i ideje stvorene u prošlosti i namijenjene da se baveposvedrugačijimsituacijama.Deweyupozorava:
»Nemanekeposebnejavnostikoncentriranepronalaženjemstručnihškolskihinstruktora,sposobnihdoktorailidirektorapoduzeća.Nikakvajavnostneintervenirakakobipoučilaliječnikeliječenjuilitrgovcetrgovanju.Njihovoponašanjeodređenojeznanošćuipseudo-znanošću.«58
Na dva problema koji u vrijeme dok on piše ovu studiju intrigiraju lokalnu zajednicu–javniprijevozitrgovanjeprehrambenimproizvodima–Deweypokazujekakosejavnostformiraifunkcionira,preciznije–kakoseneuspijevaformirati.Prvo,postojerazdobljaintenzivnoginteresairazdobljaindiferentnosti.Drugo–javnopredstavljanjetihproblematolikoješirokoikomplicirano,tehničkidetaljitolikosuspecijalistički,pojedinostijetolikomnogodasejavnostneuspijevananekoduljevrijemeidentificiratiiočuvati.
»Dakle,nijestvarutomedanemajavnosti,daklemnoštvaosobakojeimajuzajedničkiintereszaposljedicesocijalnihpromjena.Javnostijejednostavnopreviše,onajeprevišeraspršenaidifuzna.Osimtoga,previšejepojedinačnihjavnosti,jersveteaktivnostisneizravnim,ozbiljnimitrajnimposljedicamasujednostavnobezbrojne.Svakaodtihaktivnostipresjecasesdrugomisvakaodnjihformiravlastitugrupuposebnozainteresiranihosoba,apremalojetogaštobiteposebnejavnostidržaloskupakaojednuintegriranucjelinu.«59
Asamajavnostje–upomrčini,upozoravaDewey.60
Sdrugestrane,porastbroja,oblika i financijskedostupnosti raznihzabavapredstavlja snažan otklon od političkih razmišljanja. »Članovi nedovršenejavnostiimajuprevišeraznihmogućnostizabaveibavljenja,dabisemogliposvetitiorganiziranjuujednuefikasnujavnost«,61upozoravaDewey.Naravnodaboljkedemokracijenećemoizliječitisvišedemokracijenanačindanagomilamojošviševećpostojećihinstituta,slažeseovdjeDeweysLippman-nom,ali tajnaputakmožeznačiti idapokušamokritičkiprepravitinjezinepolitičkemanifestacije.62
Dakle,kakodalijekzaboljkedemokracijebude–višedemokracije?Prvijeproblemkakopronaćinačindaseraspršenaicijelosevrijemegibajućajavnostprepoznananačindadefiniraiizrazisvojinteres.63 Prvi uvjet za demokratskiorganiziranujavnostjevrstaznanjaiuvidakakvajošnepostoji,pabibiloapsurdnonagađatiotomekakvobionobilo.Ali–naglašavaDewey–usvakomslučajumorapostojatislobodadruštvenihistraživanjaislobodadistribucijerezultataizaključakatihistraživanja.64Štogodopstruiraiograničavaprotoktihinformacija,ograničavaiiskrivljujejavnomnijenje,iiskrivljuje
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 121God.31(2011)Sv.1(27–43)
E.Zebić,Javnostkaofantomijavnostuza-mračenju39
i dovodiupitanje razmišljanjeoproblemimadruštva.Dapače, tvrdi autor,bezslobodeizričajanemožeserazvijatinimetodedruštvenihistraživanja.Oruđamogubitirazvijenaiusavršenasamouuporabi,unjihovojprimjeninapromatranjeiizvještavanjeorezultatima,ateprimjenenemabezslobodneisustavne komunikacije.65
Međutim,»apsurdanjestavdajemišljenjeikomuniciranjesadaslobodno,jersuuklonjenazakonskaograničenjakojasuranijepostojala«,66 upozoravaDewey.Naime,kadasespominjeameričkiUstav,Vrhovnisud,privatnovlasništvo,slobodaugovaranja,prosječniAmerikanacredovitoćeupotrijebititermine‘sveto’i‘svetost’.Kaorezultat,oveinstitucijepostajunedodirljiveusuvremenompolitičkomživotu.
»Postoji socijalna patologija koja snažno radi protiv efikasnih istraživanja društvenih uvjetaidruštvenih institucija.Onasemanifestirana tisućenačina:umrzovoljnomzanovijetanju,ubesplodnomvrludanju,utrčanjuzazabavom,uidealizacijionogaštojedavnouspostavljeno,utvrdoglavomzadovoljstvunadstvarima‘onakvimakakvejesu’,uolakomoptimizmu,uzastrašivanjusvihdrugačijemislećih–dakle,nanačinekojiprigušujuirastačumisaotimefikasnije,jer se šire nesvjesno i suptilno.«67
Zaznanjejepodjednakoznačajnonjegovorazumijevanje,kaoinjegovokomuniciranje,naglašavajošjednomDewey.
»Komuniciranjerezultatadruštvenihistraživanjaistoještoiformiranjejavnogmnijenja.Tojejednaodprvihidejaugrađenihurastpolitičkedemokracije,kaoštoćebitijednaodposljednjihkojaćebitirealizirana.«68
Stavoviivjerovanjakojiseodnosenajavnostpretpostavljajuefikasnoiorganiziranoistraživanje.Akonebudupostojalemetodekojećedetektiratirazneenergijekojesunadjeluipratitiihkrozzapetljanumrežuinterakcijadonjihovihposljedica,rezultatćebitisamomnijenje unegativnomznačenju,anejavnomnijenje,upozoravaDewey.Nisupotrebnitakvipostupcisvremenanavrijeme,povremeno,većtotrebabitikontinuiranprocesdruštvenogistraživanjaiizvještavanjaonjegovimrezultatima.Osimtoga,društvenoistraživanjemorabitištojeaktualnijemoguće,jerćenjegovirezultatiinačebititekodantikvarnog interesa.69
I sada dolazimo do zanimljivog novumaštogadonosiDewey:
»…istinskadruštvenaznanosttrebapokazatisvojurealnostudnevnimnovinama,dokučeneknjige i članciučasopisima trebajupridonijetinovimoruđima imetodama.Međutim, samo
56
Ibid.,str.174–175.
57
Dewey, The Public and Its Problems, str.311.
58
Ibid.,str.312.
59
Ibid.,str.321.
60
Ibid.,str.324.
61
Ibid.,str.321.
62
Ibid.,str.325.
63
Ibid.,str.327.
64
Ibid.,str.339.
65
Ibid.,str.339–340.
66
Ibid.,str.340.
67
Ibid.,str.342.
68
Ibid.,str.345.
69
Ibid.,str.347.
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 121God.31(2011)Sv.1(27–43)
E.Zebić,Javnostkaofantomijavnostuza-mračenju40
društveno istraživanje – koje jedinomože osigurati znanje kao uvjet za društvene prosudbe–morabitiaktuelnoisvakodnevno.«70
Čakidasudruštveneznanostikaospecijaliziraniistraživačkiaparatsnažnijerazvijenenegoštosusada,bilebikomparativnonesposobneusmjeravatistavoveustvarimaodjavnoginteresa,takodugodoksuudaljeneodsvakodnevne primjene u sakupljanju i interpretaciji vijesti.71
Deweypriznajedaimamnogoistineuprimjedbikakooslobađanjeiusavršavanje društvenih istraživanja ne bi samo po sebi imalo nekog posebnogučinka.Većinačitateljskepopulacijenijezainteresiranazaučenjeiusvajanjerezultataaktualnihdruštvenihistraživanja.Aakoihnetkonepročita,rezultatidruštvenihistraživanjabašinemoguimatinekogutjecajanastavoveipostupke građana – elemenata javnosti. »Tu je od fundamentalne važnostiprezentacija,aonaje«–naglašavaDewey–»pitanjeumijeća.Novinekojebibilednevnoizdanjetromjesečnikazasociologijuilipolitičkeznanostiimalebiograničenucirkulacijuiograničenutjecaj.Aliiutomslučaju,samačinjenica da takav materijal postoji i da je dostupan imala bi nekog regulatornog učinka«,72naglašavaDewey,alisetunezaustavlja!Idemokorakdalje!Angažiranjeumjetnikakojibiovumaterijuliterarnoprezentiraopodjednakojetakopreduvjetzapoželjnoformiranjeadekvatnihstavovaodruštvenimpitanjima,kaoštojetobiloprijespominjanooslobađanjedruštvenogistraživanja.Jer,kažeDewey,
»…čovjekovsvjesniživotsastavljenodstavovaiprosudbiobičnosekrećeusferipraznovjerjaitrivijalnosti.Alinjegovživotdopireidodubljerazine.Aupravojefunkcijaumjetnostiuvijekbila razbiti okoštalu koru konvencionalne i rutinske svijesti.«73
Netkoćemoždakazatikakosveonoštojerečenooizlaskujavnostiizpomrčinekaodaniječemogućnostostvarenjaidejedemokratskejavnosti,rezimiraDewey.Ali,nijenašedasebavimoproročanstvima,negoanalizom,kaže,iponavljaosnovnizaključak:glavniproblemjavnostijepronalaženjeiidentificiranjesebesame,aovajjeradsugeriraoinekemetodekakodotogadoći.
5. Zaključak
Lippmannova upozorenja i gotovo devedeset godina nakon što su napisana djelujupodjednako jasno i upozoravajuće.Kao što smouvodnokazali, ondovodiupitanjejednuodpremisapredstavničkedemokracije–onuosuverenomikompetentnomgrađaninukojićenakontemeljiteraspraveodlučitionajboljemodponuđenihrješenja.Oozbiljnostinjegovihupozorenjamoždagovoriičinjenicadasesnjegovomknjigomzbiloonoštoseobičnozbivasneugodnimistinama–prekopolastoljećabilajeodloženanavrhpolice,snaivnimvjerovanjemdaćedovoljnoslojevaprašinenanjojizbrisatiiproblemo kojem govori.UinterpretacijiDeweyjevogodgovoraLippmannudugojevremenaprevladavaopristupkojijenaglasakstavljaonaosnaživanjelokalnezajednice.»Demokracijamorazapočetikodkuće,anjezindomjelokalnazajednica«,74kažeonpredkrajsvojeknjige.Sdrugepakstrane,unazadtridesetakgodinapakoveDeweyjeveretkemnogiteoretičarijavnognovinarstva–kakoćemoovdjeprevesti termin public journalism–međunjima ičestocitirani JayRosen,razumiju kao vjerojatno glavni izvor inspiracija.75 Zašto se javno novinarstvo javljaodsredineosamdesetihgodinaprošlogstoljećanaovamo?Kaorazlogenavodisepojavačetiriprocjepailičetirigrupesuprotnostiuameričkomdruštvu iameričkomnovinarstvu:prvo, stvorioseprocjep izmeđugrađana
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 121God.31(2011)Sv.1(27–43)
E.Zebić,Javnostkaofantomijavnostuza-mračenju41
ipolitike, jerse izperspektivegrađanačinidajepolitikaizgubilarelevantnostzanjihovsvakodnevniživot;drugo,građanisupodijeljenimeđusobomkulturno idruštveno–prema rasi, religiji, visiniprihoda,mjestu življenja,pristupumedijima i ta podijeljenost otežava stvaranje osjećaja zajedništvameđunjima;treće,pojavioseprocjepizmeđunovinarstvainjegovepublike,jerjenovinarstvopostalovrlouglednaprofesijaudruštvu,bliskijapolitičkojelitinegosvojimčitateljima,ičetvrto,stvorenjerascjepizmeđudruštvenihznanostiidruštvenepraksenanačelnojrazini,akonkretnoizmeđuizučavanja novinarstva i novinarske prakse.76Ili–ujednojaforističkojformulaciji–»akojeulogapolitičkekomunikacijedaprvoslužigrađanima,atekondapolitičarimainovinarima,akojenjezinzadatakdagrađanimapruživaljaneinformacijeopolitičkimopcijamakojesuimnaraspolaganjutedapromovirapolitičkosudjelovanještovećegbrojaljudi,garantiramvamdasmosviskupauvelikojkrizi«,kakojetoduhovitoformuliraoJay.G.Blumler.77
Kojesutemeljneodlikejavnognovinarstva?PremaDaviduPerryju,ononastojipozicioniratinovinareimedijekaoaktivnesudionikeuživotuzajednice,anekaopromatračesastrane.Zatim,ononastojiodmedijanapravitiforumzaraspravljanjeproblemazajednice.Prioritetimajupitanja,zbivanjaiproblemivažnizaživote»običnihljudi«.Također,ononastojikoristitinovinarstvonanačindauvećavadruštvenikapital.78
Četirisugrupeuobičajenihzamjerkinaračunjavnognovinarstva–onekojeseodnosenastrukturalneprobleme,onekojeseodnosenaetičkeprobleme,oneizkontekstakritikekomunitarizmaioneizkontekstakritikejavnesfere.Na strukturalnoj razini zamjeramu se daostaje tekna razini jedne (pučkirazumljeno)filozofijerada,alida izostaje inicijativazaosnivanjeneprofitnihneovisnihmedijskihinstitucija–ukratkodaukriticistanjainenuđenjumogućegrazrješenjaproblemaostajeteknapočetkuputa.79Naetičkojrazini,zamjerkenaračunjavnognovinarstvadolazeuprvomereduizsamestruke,naime–kakoprenosiM.Grbeša,
»…dajavnonovinarstvoodnovinaratražidaiskoračeizvlastitogetičkogkodeksanepristranostiiaktivnoseangažirajunastraniugroženoggrađanstva.Posljedicesu,tvrdekritičari,zamagljivanjejavnosti,ugrožavanjetemeljnihdemokratskihslobodapoputslobodejavneriječiiopstruiranjeprofesionalnihnačelanovinarstva.«80
70
Ibid.,str.348.
71
Ibid.
72
Ibid.,str.349.
73
Ibid.
74
Ibid.,str.368.
75
JayRosen,»MakingThingsMorePublic:OnthePoliticalResponsibilityof theMediaIntellectual«,Critical Studies in Mass Communication 11,4,str.366,prema:HeikkiHeikkila,RistoKunelius,»PublicJournalismandItsProblems–ATheoreticalPerspective«,The Public3(1996),str.82.
76
Ibid.,str.82.
77
Jay G. Blumler, »Origins of the Crisis ofCommunication for Citizenship«, Political Communication14(1997),str.395–404,prema:MirjanaGrbeša,»Krizajavnogkomuniciranjaiidejagrađanskognovinarstva«,političko obrazovanje,Vol.1,3(2005),str.185.
78
David K. Perry, Roots of Civic Journalism: Darwin, Dewey, and Mead, MD:RowmanandLittlefield, Lanham 2003., prema: http://en.wikipedia.org/wiki/Civic_Journalism#cite_ref-1.
79
Grbeša,»Krizajavnogkomuniciranjaiidejagrađanskognovinarstva«,str.191.
80
Ibid.,str.192.
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 121God.31(2011)Sv.1(27–43)
E.Zebić,Javnostkaofantomijavnostuza-mračenju42
Ovdjenamsečinidasemalobrzasazaključkom,idaovazamjerkanijenamjestu–konstatacijadajegrađaninisključenizprocesaraspravljanjaiodlučivanjanijeautomatskiizauzimanjepozicije»nastraniugroženoggrađanstva«.Apozicioniranjejavnognovinarstvakaoonogkojećepomoćigrađanimadaobnovekritičkuirelevantnujavnostnevaljauovomkontekstugledatiizperspektivegrađanivs.političkeelite(neulazećiutokolikojeovaopozicija točna,odnosnokolikosuprimjericepolitičkeelitekonzistentneitd.),većizperspektivenovinarstvakaovažnog,nužnoginezaobilaznogoruđa(ilisubjekta)ufunkcioniranjudemokratskogprocesauliberalnojdemokraciji.Kritike javnog novinarstva preko kritike komunitarizma polaze od krive premisedaje»intenzivanživotzajednicepreduvjetsvakedemokracije«81 isključivo komunitaristički stav, dok premanašemu sudu svaka teorija liberalnedemokracijeizrijekomiliimplicitegrađaninarazumijekaoaktivnoggrađanina,a»intenzivanživotzajednice«jeonoštoliberalno-demokratskadruštvarazlikujeodtotalitarnih.Kritičarijavnognovinarstvakažukakonjegovizagovornicizajednicurazumijukrozpojam»susjedstva«,aonopojavomvelikihgradovaiščezava.Osimtoga,sljedećajekritikautomkontekstudazagovornici javnog novinarstva zajednicu razumiju potpuno odvojenom od središnje vladeililokalneuprave,a–tvrdekritičari–»takavjedoživljajvlastipotpunoapsurdan,jernenamjernopotičeupravoonoprotivčegasejavnonovinarstvoibori–svevećicinizaminepovjerenjeuvladu«.82 Naš bi prigovor bio da je licemjerno takav stav koji je – budimo iskreni – dominantan, reduciratiisključivonaonekojicijelusituacijuželestubokomizmijeniti.Izaključno,kritikeizkontekstakritikejavnesferezamjerajujavnomnovinarstvuštonijedovoljnouzelouobzirbrojnuliteraturuojavnojsferi(kao»neutralnomdruštvenom prostoru unutar kojeg se privatne osobe lišene osobnih interesa upuštajuuracionalnukritičkudebatuostvarimaodopćegdobra«83) i ulozi medijaunjezinojafirmaciji,štonepropitujukategorijuracionalnogištoneproblematizirajupitanje–jelikonstruktivnajavnaraspravameđugrađanimamoguća.Ovdjebismoodgovorilidasuproblemikojejavnonovinarstvonastojiprevladatiiriješitiuočeniipreciznolociranimnogoranijenegoštosepočelouopćeiraspravljatiojavnojsferi,idaraspravakojabiuključivalaitetemenebinužnobilauspješnijauiznalaženjuizlazaizaktualnekrizedruštva,učemujavnonovinarstvonalazisvojemjesto.Našbizaključakbiosintetski:1.Lippmannoviuvidi suvalidni idanas.2.Ulogamedijaudemokracijijeodizuzetnevažnosti,ajavnoigrađanskonovinstvo i novi mediji poput internetskih blogova,YouTubea, newsportala itd.,mogupridonijetidagrađanibudubolje,cjelovitijei–nimalonevažno–navrijemeinformiranioodlukamakojesuprednjima.(Naravno,tuidaljevrijediLippmannovoupozorenjedainformacijajednostavnoimaprevišeidaćeljudi–kakojeontonapisaojoš1925.godine,»jednostavnougasitiradioipotražitimiruneznanju.«84Tuje–čininamse–iznovavažnaulogamedijskihprofesionalacakojićesortiratiiplasiratiinformacijeporelevantnosti.Jer,akojeLippmannprije85godinabiosvjestanopasnostiodzagušenjainformacijama,štobitekrekaodanas?!)3.Lokalnazajednicajeprvarazinanakojojpostojijavnostijavnomnijenje.Lokalnazajednicajenajnižainajmanjeposredovanarazinaodlučivanja,razinanakojusucentripolitičkeiekonomskemoćinajmanjeumogućnostiutjecatiimanipulirati.Problemikojimučekonkretnu lokalnu zajednicu ne mogu se riješiti generalnimparolamapolitičkihstranakanadržavnojrazini.Problemisutransparentniikonkretnolocirani,takvamorajubitiirješenja.Tajerazinajednostavnonajmanje podložna manipulaciji.Alokalnimediji,pogotovoueridigitalizacije,moguizuzetno pridonijetipriskrbljivajudovoljnihinformacija.Aakosenatojraziniusposta
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 121God.31(2011)Sv.1(27–43)
E.Zebić,Javnostkaofantomijavnostuza-mračenju43
viobrazacodlučivanjatemeljemdovoljnodostupnihinformacijainatemeljuosviještenog i artikuliranog interesa glasača, do neke jemjeremoguće tajobrazacondaprimjenjivatiinavišimrazinamaodlučivanja–gradailiopćine,županije,nacionalnedržave,Europskeunije…Lippmannjelociraoproblem.PametnomkombinacijomDeweyjevihsavjeta,kakoihnaglašavajuštostariještonovijeinterpretacije,moglibismokrenutipremanjegovomrješavanju.
Enis Zebić
Public as Phantom and Public in Eclipse
How is a Controversy between Walter Lippmann and John Dewey on Democracy and Media Still Relevant after almost Hundred Years
AbstractWhile Walter Lippmann in 1920’s warns that there is no such thing as sovereign and omnicompetent citizen in representative democracy, which also means that there is nothing like consistent and durable public (‘public is a mere phantom’, says Lippmann), John Dewey replies that public is not a phantom but it’s ‘in eclipse’. He suggests that democratic processes can be strengthened by strengthening local community and by different role of the media. Media can reestablish the role and function of citizen and public as they are settled in democratic tradition by different and better publishing results of scientific and social researches. Problem that Lippmann pointed out is still not resolved, but some suggestions Dewey gave – in a new context – can be of help.
Key wordsJohnDewey,WalterLippmann,progessivism,democracy,public,publicopinion,media
81
Ibid.
82
Michael Schudson, »The Public JournalismMovement and Its Problem«, u: Doris Graberetal,The Politics of News and the News of Politics, WashingtonDC.1997., str. 145;premaGrbeša,»Krizajavnogkomuniciranjaiidejagrađanskognovinarstva«,str.193.
83
Ibid.
84
Lippmann,The Phantom Public,str.35.