REPUBLIKA HRVATSKA
ŽUPANIJA MEĐIMURSKA
GRAD PRELOG
DJEČJI VRTIĆ “F I J O L I C A”
Trg Kralja Tomislava 2
40323 PRELOG
tel/fax: 040/645-601
email: [email protected]
Klasa: 601-05/18-02/2
Ur. br: 2109-01-18-1
GODIŠNJI PLAN I PROGRAM RADA
DJEČJEG VRTIĆA «FIJOLICA»
ZA PEDAGOŠKU GODINU 2018/2019
U Prelogu, rujan 2018.g.
2
GODIŠNJI PLAN I PROGRAM RADA ZA 2018/2019. g.
su sačinili:
o Odgojitelji (odgajatelji djece predškolske dobi, sveučilišne prvostupnice –
odgojiteljice djece rane i predškolske dobi, stručne prvostupnice – baccalaurea,
pred. odgoja, prof. predškolskog odgoja) skupina:
Male i Velike Sovice, Leptirići, Vjeverice, Pčelice, Gljivice, Loptice, Vrapčići,
Zvjezdice, Balončići i Zmajići
o Logopedinja, prof. logopedije
o Zdravstvena voditeljica, prvostupnica sestrinstva
o Ravnateljica, prof. predškolskog odgoja
Temeljem članka 26. Statuta Dječjeg vrtića «Fijolica», Trg kralja Tomislava 2,
Prelog, Godišnji plan i program odgojno-obrazovnog rada za pedagošku godinu
2018/2019. razmatralo je Odgojiteljsko vijeće na sjednici održanoj 19.9.2018.
a donijelo ga je Upravno vijeće na sjednici održanoj 2.10.2018.
Godišnji plan i program odgojno-obrazovnog rada može se dopunjavati i mijenjati
tijekom godine, zavisno od potreba djece, roditelja i djelatnika, odnosno zahtjevima
u pojedinim procesima rada ustanove.
Prelog, rujan 2018.g.
Ravnateljica: Predsjednik Upravnog vijeća:
_______________________ ________________________
Brankica Mezga, prof. predškolskog odgoja Matija Strahija
3
S A D R Ž A J:
1. USTROJSTVO RADA ----------------------------------------------------------------4
2. MATERIJALNI UVJETI ------------------------------------------------------------8
3. NJEGA I SKRB ZA TJELESNI RAST I ZDRAVLJE DJECE --------------10
4. ODGOJNO-OBRAZOVNI RAD ----------------------------------------------------16
5. STRUČNO USAVRŠAVANJE ODGOJNIH DJELATNIKA ---------------20
6. SURADNJA S RODITELJIMA -----------------------------------------------------21
7. SURADNJA S DRUŠTVENIM ČIMBENICIMA-------------------------------22
8. VREDNOVANJE PROGRAMA ------------------------------------------------------24
9. GODIŠNJI PLAN I PROGRAM RAVNATELJA--------------------------------25
10. GODIŠNJI PLAN STRUČNOG SURADNIKA-LOGOPEDA --------------26
11. POSEBNI PROGRAM KATOLIČKOG VJERSKOG ODGOJA-----------28
12. PROGRAMI JAVNIH POTREBA - predškola ----------------------------------33
4
1. USTROJSTVO RADA
1.1. OSNOVNI PODATCI O DJEČJEM VRTIĆU
Tabela br. 1
NAZIV USTANOVE: DJEČJI VRTIĆ «FIJOLICA»
ADRESA: Trg kralja Tomislava 2
BROJ I NAZIV POŠTE: 40 323 Prelog
ŽUPANIJA: Međimurska
Broj vrtića: 3
Broj djece u vrtiću: 200
Broj skupina: 10
BROJ RADNIKA:
43
(1 odgojiteljica na dužem
bolovanju i 4 odgojiteljice
na rodiljnom dopustu)
a) ravnatelj VSS 1
b) odgajatelji sa VSS 3
c) odgajatelji sa VŠS 24
d) odgajatelji sa SSS 1
e) logoped VSS 1
f) zdravstvena voditeljica VŠS 1
g) ostali radnici:
- Kuharica SSS
- tajnik-rač.-financije SSS
- domar SSS
- spremačica NKV
5
1
1
5
Stručno osposobljavanje bez zasnivanja
radnog odnosa: 1 odgajatelj (VŠS) i 1
računovodstveni radnik (VŠS)
2
5
1.3. PROGRAMI ODGOJA I OBRAZOVANJA DJECE
PREDŠKOLSKE DOBI
1.3.1. REDOVITI PROGRAMI VRTIĆA
Redoviti (10 – satni) program njege, odgoja i obrazovanja djece jasličkog
uzrasta (2 odgojno-obrazovne skupine, dob djece od 1 do 3 godine)
Jedna odgojno-obrazovna skupina nalazi se na adresi: Dječja kuća, Glavna 33
A, Prelog, a druga odgojno-obrazovna skupina nalazi se u PO Draškovec, na
adresi: Nikole Tesle 2, u zgradi vrtića.
Svaka skupina, prema Državno-pedagoškom standardu, ima dva odgajatelja.
Redoviti (10-satni) program njege, odgoja i obrazovanja djece vrtićkog
uzrasta (7 odgojno-obrazovnih skupina, dob djece od 3 godine do polaska u
školu)
Pet, mješovitih, odgojno–obrazovnih skupina, privremeno, (zbog
rekonstrukcije zgrade u Prelogu), smješteno je u prostorima OŠ Prelog, na
adresi: Trg bana Jelačića 2.
Dvije, mješovite, odgojno-obrazovne skupine, nalaze se u PO Draškovec, na
adresi: Nikole Tesle 2, u zgradi vrtića.
Svaka skupina, prema Državno-pedagoškom standardu, ima dva odgajatelja.
1.3.2. POSEBNI PROGRAM
Program katoličkog vjerskog odgoja djece predškolske dobi – (1 skupina)
Ministarstvo prosvjete i športa dalo je Suglasnost na program katoličkog vjerskog odgoja
djece predškolske dobi u sklopu redovnog programa odgojno-obrazovnog rada u
Dječjem vrtiću «Fijolica», dana 15. prosinca 2003. godine.
Program katoličkog vjerskog odgoja djece predškolske dobi odvijat će se u jednoj,
vrtičkoj, mješovitoj, odgojno-obrazovnoj skupini u Cirkovljanu. Program će provoditi
odgojiteljice Marija Kočet i Ivana Crnčec Mati, u skupini „Vrapčići“ (Cirkovljan) koje
su završile teološko-katehetsko doškolovanje i dobile mandat biskupa na neodređeno
vrijeme.
6
1.3.3. PROGRAM JAVNIH POTREBA
program predškole
Programom predškole će biti obuhvaćena djeca u šestoj godini života koja nisu polaznici
niti jednog od redovitih programa vrtića. Ako bude manje djece, postoji mogućnost upisa
u redovite skupine.
Program predškole održavat će se tri sata dnevno, od rujna 2018.g. do lipnja 2019.
godine, a vodit će ga odgojitelji, za vrtiće u Prelogu, Cirkovljanu i Draškovcu.
1.3.4. STRUKTURA 40 – SATNOG RADNOG VREMENA
ODGOJNO-OBRAZOVNIH RADNIKA
Tabela br. 2
NAZIV ZADUŽENJA BROJ SATI
Neposredni rad s djecom 27,5 sati
Ostalo: 12,5 sati
1. Vođenje pedagoške dokumentacije
Makro i mikro planiranje
Dnevni planovi i valorizacije
Evidencijske liste polaznosti, tabele
Imenik djece
Individualni dosjei djece
Sklopovi aktivnosti i projekti
4,5 sati
2. Individualno i skupno stručno usavršavanje
Stručna literatura
Odgojiteljska vijeća
Aktivi i radionice
Seminari
0,5 sati
3. Suradnja s roditeljima i vanjskim činbenicima
Roditeljski sastanci
Individualni razgovori s roditeljima
Radionice s roditeljima
Svečanosti s roditeljima (Jesenska svečanost, Dan Grada, Dani kruha, Maškarada,
Očev dan, Sajam cvijeća, Majčin dan, Dan obitelji, Završna
svečanost)
1 sat
4. Nabava materijala i izrada didaktičkog
materijala potrebnog za rad u skupinama
4 sati
5. Pauza 2,5 sati
7
RADNO VRIJEME VRTIĆA I RADNIKA VRTIĆA
Radno vrijeme vrtića i radnika vrtića će se prilagođavati potrebama roditelja i same
organizacije rada. Ove ped. godine, redoviti program traje od 5,30 do 15,30 sati (skupine
u Prelogu i Draškovcu). Posebni program katoličkog vjerskog odgoja, u PO Cirkovljanu
traje od 6,00 do 16,00 sati.
Na temelju Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava u okviru projekta ZA OBITELJ koji se
financira iz Europskog socijalnog fonda, Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali
2014. – 2020. – Unapređenje usluga za djecu u sustavu ranog i predškolskog odgoja i
obrazovanja, UP.02.2.2.08.0028, Upravno vijeće Dječjeg vrtića Fijolica, Prelog, na temelju
Članka 26. Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju (NN 10/97, 107/07, 94/13) i Članka 26.
Statuta Dječjeg vrtića Fijolica, Prelog, dana 22.08.2018.g. donijelo je odluku o otvaranju
smjenske skupine i produženog boravka za vrtiće u Prelogu, Cirkovljanu i Draškovcu.
Ove, ped. godine će se djeca iz postojećih skupina preusmjeriti u smjenske skupine i produženi
boravak, a sve na osnovu anketa i potreba roditelja. Prema broju djece i potrebama roditelja,
produženi boravak trajao bi do 18,00 sati, dok bi popodnevni smjenski, trajao do 19,00 sati.
U projektu će se zaposliti 3 odgajatelja na puno radno vrijeme, 3 spremačice i 3 kuharice na pola
ranog vremena (smjenske skupine u Prelogu, Cirkovljanu i Draškovcu), 1 odgajatelj na pola
radnog vremena (produženi boravak u Prelogu).
Radno vrijeme odgajatelja prilagođeno je potrebama djece i skupine (od 5,30; 6,20; 6,30 do
15,30; 16,00; 16,30 sati). Po jedan odgajatelj u Prelogu, Cirkovljanu i Draškovcu radit će u
poslijepodnevnoj smjeni u smjenskom i produženom boravku (do 18,00 sati odnosno do 19,00
sati).
Spremačice rade u jutarnjem i poslijepodnevnom radnom vremenu.
Domar radi u jutarnjem radnom vremenu i prema potrebi u poslijepodnevnim satima.
Adrministrativno-računovodstveni radnik radi u jutarnjem terminu, od 7,00 do 15,00 sati i
ponedjeljkom od 7,00 do 16,00 sati.
Ravnateljica ima klizno radno vrijeme, prema potrebi.
8
2. MATERIJALNI UVJETI
2.1. PLAN NABAVE I DOPUNE DIDAKTIKE I POTROŠNOG MATERIJALA
ZA ODGOJNE SKUPINE
Tijekom ove pedagoške godine didaktiku ćemo nadopunjavati nabavkom potrošnog
materijala za izradu didaktičkih sredstava, koje će izrađivati sami odgajatelji, uz pomoć
roditelja i djece, te kupnjom didaktičkih sredstava, ovisno o financijskim sredstvima.
Potrošni materijal (papiri, ljepilo, selotejp, tempere, olovke, boje, i dr.) nabavljat će se
mjesečno, na osnovu zahtjeva odgojitelja, do 5-tog u mjesecu.
Pedagoško-neoblikovani materijal nabavljat će sami odgojitelji, uz maksimalnu
angažiranost roditelja djece polaznika vrtića, te raznim donacijama firmi u Gradu
Prelogu.
Didaktička sredstva (lota, memory, slagarice, igre s pravilima, i dr.) izrađivat će sami
odgajatelji (tijekom cijele pedagoške godine, u okviru satnice koja je predviđena za
izradu didaktičkog materijala) i roditelji na radionicama koje će organizirati odgajatelji
skupina.
Nova didaktička sredstva i oprema za skupine, u svrhu kreiranja poticajnog okruženja,
nabavit će se ovisno o financijskim sredstvima, te donacijskim sredstvima.
2.2. PLAN INVESTICIJA I INVESTICIJSKOG ODRŽAVANJA
Ovu ped. godinu, u Prelogu, započet ćemo u prostorijama Osnovne škole Prelog, na
adresi Trg bana Jelačića 2, jer zgrada u Prelogu, na adresi Trg kralja Tomislava 2, ide u
rekonstrukciju (sredstvima iz projekta EU i sredstvima osnivača).
Nakon rekonstrukcije, u postojećoj zgradi, odgojno-obrazovni rad odvijat će se u 8
odgojnih skupina (4 u prizemlju i 4 na katu). U planu je i opremanje dječjeg igrališta u
vrtiću u Prelogu (sredstvima iz projekta EU i sredstvima osnivača).
U prostorijama OŠ zaštitili smo dijelove koji bi mogli biti opasni za djecu (rukohvati na
stubištima, vrata na stepenicama, pregrada-knauf u jednoj prostoriji), premjestili klima
9
uređaje u sve prostorije, gdje će boraviti djeca, nabavili potrebnu opremu za kuhinju, te
dio kuhinjske opreme premjestili.
Tijekom ljetnih mjeseci (8 mj. 2018.g. dok vrtić u Cirkovljanu nije radio) uspjeli smo
riješiti postavljanje poda (donacija NK Naprijed, Cirkovljan) u sobi dnevnog boravka,
kojeg smo planirali postaviti u ljetnim mjesecima slijedeće godine.
U PO Draškovec, ugrađena je klizna stijena, u jednoj sobi dnevnog boravka, kako bi bilo
moguće smjestiti još jednu jasličku skupinu i jednu mješovitu skupinu. U budućnosti
treba planirati dogradnju još jedne prostorije za jednu odgojjo-obrazovnu skupinu, kako
bi se i u PO Draškovec uskladili s Državno pedagoškim standardima.
2.3. IZVOR SREDSTAVA
Financijska sredstva za redovite, smjenske skupine i produženi boravak, posebne
programe i programe javnih potreba osiguravat će se:
o u Proračunu grada Preloga ( 825,00 kn za vrtić i 1.164,00 kn za jaslice)
o uplatama roditelja ( 550,00 kn za vrtić i 775,00 kn za jaslice)
o u okviru projekta ZA OBITELJ, Europski socijalni fond (smjenska i produženi
boravak)
o donacijama firmi i poduzeća na području grada Preloga
o u državnom proračunu (djeca s teškoćama u razvoju-integracija, predškola)
10
3. NJEGA I SKRB ZA TJELESNI RAST I ZDRAVLJE
DJECE
3.1. NJEGA I BRIGA ZA ZDRAVLJE DJECE
CILJ : Održavanje postignutog standarda kvalitete u području brige za zdravlje djece,
povećanje kvalitete suradnje svih sudionika procesa očuvanja i unapređenja zdravlja
djece i intenzivan rad na razvoju zdravstvene kulture i samozaštite djece.
BITNE ZADAĆE:
U odnosu na dijete:
- Osvještavanje djeteta o važnosti brige za vlastito zdravlje
- Podrška djetetu u stvaranju navika zdravog načina života ( higijena, prehrana,
kretanje, odmor )
- Identifikacija i kontinuirana briga za potrebe djece sa zdravstvenim poteškoćama
- Osposobljavanje djeteta na samozaštitu i samopomoć u potencijalno rizičnim
situacijama
U odnosu na odgojitelje i druge radnike:
- Edukacija odgojitelja i drugih radnika o suvremenim pristupima prevenciji bolesti,
očuvanju i unapređenju zdravlja
- Edukacija odgojitelja o individualnim potrebama djece sa zdravstvenim
poteškoćama
- Promišljanje, uzrastu djeteta primjerenih metoda i zanimljivih aktivnosti
zdravstvenog odgoja
U odnosu na roditelje:
- Edukacija i stručna pomoć roditeljima u zaštiti djetetova zdravlja
- Promoviranje zdravih stilova života i značaja roditeljskog modela u razvoju
zdravstvene kulture djeteta
- Kontinuirana suradnja s roditeljima djece sa zdravstvenim poteškoćama
11
STRATEGIJA DJELOVANJA
1. Preventivne mjere za sprečavanje bolesti i rano otkrivanje zdravstvenih teškoća:
- mjere za sprečavanje respiratornih infekcija (redovno provjetravanje prostorija,
dezinfekcija prostora i didaktičkih sredstava, pranje i dezinfekcija ruku)
- protuepidemijske mjere u suradnji sa Zavodom za javno zdravstvo u Međ. županiji
- sanitarno- higijenske mjere
2. Edukacija radnika putem stručnih predavanja u vrtiću:
- prevencija respiratornih infekcija i postupci kod visoke temperature
3.Sudjelovanje vanjskih stručnjaka i zdravstvenih radnika ( pedijatar, epidemiolog,
stomatolog i udruga studenata medicine) u zaštiti djetetova zdravlja i zdravstvenom
prosvjećivanju djece, odgojitelja, roditelja
NAČIN PRAĆENJA, EVALUACIJA I DOKUMENTIRANJE
- analiza procijepljenosti, pobola i povreda djece
- praćenje stanja uhranjenosti djece
- protokoli i bilješke odgojitelja
- dječje izjave i likovni radovi
- plakati i slikovnice
- foto i video zapisi
INDIKATORI POSTIGNUĆA
- smanjenje pobola i povreda djece
- interes djece za sudjelovanje u aktivnostima o zaštiti zdravlja
- postignuća djece u takmičenjima motoričke spretnosti
- stručna kompetentnost odgojitelja na prevenciji pobola i pomoć djetetu kod
ozljeđivanja
- kvalitetnija suradnja s obitelji djeteta
- povećana učinkovitost suradnje s vanjskim stručnjacima na zaštiti zdravlja djeteta
12
3. 2. UNAPREĐENJE PREHRANE DJECE
CILJ: Održavanje postignutih standarda kvalitete prehrane, dalje poticanje usvajanja
pravilnih prehrambenih navika s ciljem pravilnog rasta i razvoja djeteta, i razvoja
kompetentnosti kod konzumiranja obroka i vode
BITNE ZADAĆE:
U odnosu na dijete
- dosadašnja iskustva na osvještavanju djece o važnosti pravilne prehrane obogatiti
novim, djeci prihvatljivim i poticajnim, sadržajima
- razvijanje kompetencije o konzumiranju optimalnih količina hrane i vode obzirom na
dob i zdravstvene specifičnosti ( samoposluživanje )
- razvijanje materijalnih i komunikacijskih uvjeta tijekom konzumiranja obroka
U odnosu na odgojitelje i druge radnike:
- edukacija odgojitelja i kuharica- nove znanstvene spoznaje o utjecaju pravilne prehrane
na rast i razvoj djeteta
- promišljanje odgojnih postupaka koji će potaknuti dijete da konzumira obroke i nove
namirnice koje se nude
- osvješćivanje kuhinjskog i tehničkog osoblja o njihovoj ulozi i važnosti pravovremenog
i adekvatnog zadovoljavanja osnovnih potreba djeteta za njegov cjeloviti razvoj
U odnosu na roditelje:
- nastavak edukacije roditelja o važnosti pravilne prehrane, i njen utjecaj na rast i razvoj
djeteta
- suradnja na zadovoljavanju individualnih specifičnosti u prehrani djeteta
13
STRATEGIJA DJELOVANJA
- identifikacija individualnih specifičnosti i posebnih potreba djeteta putem inicijalnog
razgovora s roditeljima
- planiranje prehrane za djecu s posebnim prehrambenim potrebama (alergije, celijakija)
- unapređenje materijalnih uvjeta za provedbu samoposluživanja djece i kulturu
blagovanja
- edukacija i osvješćivanje odgojitelja i kuharica o utjecaju prehrane na cjeloviti razvoj
djeteta ( stručna predavanja, literatura i radni dogovori )
- edukacija roditelja o utjecaju prehrane na rast i razvoj djeteta, te važnost roditelja kao
modela poželjnog ponašanja
- uključivanje djece u pripreme za konzumiranje obroka ( sudjelovanje kod pripreme
stola, korištenje adekvatnog pribora, komunikacija i ponašanje pri objedu, pospremanje
posuđa i pribora nakon obroka )
- praktične aktivnosti djece (priprema zdravih napitaka, voćnih obroka, salata, namaza )
- sudjelovanje kuharica u aktivnostima djece, praćenje konzumiranja obroka i razgovor s
djecom
- sudjelovanje učenika i profesora Srednje škole Prelog – smjer kuhari
- predstave za djecu s tematikom pravilne prehrane
- unapređivanje komunikacijskih odnosa odgojitelja, kuharica i spremačica s ciljem
kvalitetnijeg zadovoljavanja potreba djece
- uključivanje roditelja u odgojni proces uz obilježavanje tradicionalnih blagdana
NAČIN PRAĆENJA, EVALUACIJA I DOKUMENTIRANJE
- podaci o djeci s posebnim prehrambenim potrebama ( odgojitelji i kuharice )
- zapisnici radnih dogovora, individualna zapažanja
- fotografije i video zapisi
- slikovnice, plakati i likovni radovi
14
INDIKATORI POSTIGNUĆA
- samostalnost i sloboda izbora i uključenost djece u zadovoljavanje vlastitih potreba
- razvijena kultura blagovanja
- pravovremeno i kvalitetno zadovoljavanje djetetovih potreba od strane svih sudionika
procesa
- dobri komunikacijski i suradnički odnosi odgojitelja, kuhinjskog i tehničkog osoblja
- pozitivni rezultati ankete za roditelje
- zadovoljavajući rezultati praćenja nutritivnih, energetskih i bakterioloških analiza
gotovih obroka
3.3. DALJNJI RAD NA UNAPREĐENJU TJELESNO - ZDRAVSTVENE
KULTURE
CILJ: Intenziviranje različitih motoričkih aktivnosti djece radi poticanja cjelovitog
psihomotornog razvoja i prevencije.
BITNE ZADAĆE:
U odnosu na dijete:
- osvješćivanje važnosti svakodnevne tjelovježbe i sportskih aktivnosti za rast i razvoj
- razvijanje interesa za organizirane motoričke aktivnosti, stvaranje navika zdravih
stilova života
- usvajanje osnovnih pravila sportskog ponašanja (poštivanje pravila, timski rad, i
pozitivan natjecateljski duh)
U odnosu na odgojitelje i druge radnike:
- intenziviranje i obogaćivanje svakodnevnih motoričkih aktivnosti djece (jutarnja
tjelovježba, strukturirane aktivnosti i boravak na zraku) razvojno primjerenim
sadržajima i metodama rada
U odnosu na roditelje
- osvješćivanje roditelja o značaju kretanja, sportskih aktivnosti i boravka djece na
zraku za njihov cjeloviti rast i razvoj
15
STRATEGIJE DJELOVANJA:
- obogaćivanje materijalnih uvjeta za odvijanje strukturiranih aktivnosti tjelovježbe
- svakodnevna organizirana tjelovježba i boravak na zraku, tjedne strukturirane
aktivnosti
- povremene međugrupne sportske igre djece istog uzrasta, te djece OŠ Prelog
- poludnevni izleti djece (peta godina života), cjelodnevni izleti (šesta godina života)
- organizacija ljetovanja
- sudjelovanje djece i odgojitelja u obilježavanju pojedinih datuma
- istraživanje obiteljskih navika (vrijeme provedeno u igri, pred televizorom i
kompjuterom, uključenost u organizirane sportske aktivnosti )
NAČIN PRAĆENJA , EVALUACIJA I DOKUMENTIRANJE:
- protokoli praćenja motoričkih sposobnosti djece ( razvojne karakteristike )
- fotografije i video materijali, plakati, dječje likovno stvaralaštvo
- anketa za roditelje
INDIKATORI POSTIGNUĆA:
- povećan intenzitet organiziranih motoričkih aktivnosti, osobito na zraku
- izražena motiviranost djece za različite motoričke aktivnosti
- povećana psihomotorna spremnost i pozitivan sportski duh
- veća zainteresiranost roditelja za motoričke aktivnosti
16
4. ODGOJNO – OBRAZOVNI RAD
4.1. PROGRAMI, cilj, bitne zadaće, izbor sadržaja (prema dječjem iskustvu,
interesima i potrebama razvojne dobi), stvaranje uvjeta za organiziranje i
unapređivanje dječjih aktivnosti radi zadovoljenja njihovih razvojnih potreba
U Dječjem vrtiću «Fijolica» postoje redoviti 10-satni program djece jasličke i vrtićke
dobi (u redovnom terminu od 5,30 do 15,30, te produženom boravku, do 18,00 sati i
smjenskoj skupini, do 19,00 sat), posebni program katoličkog vjerskog odgoja djece
predškolske dobi i program javnih potreba – predškola.
Bitne zadaće odgojno-obrazovnog rada temelje se na valorizaciji rezultata u protekloj
pedagoškoj godini, Programskom usmjerenju i Humanističko-razvojnoj koncepciji
predškolskog odgoja.
Organiziranim predškolskim odgojem u vrtiću potrebno je osigurati optimalan djetetov
razvoj, pomoć roditeljima u skrbi za sigurnost djeteta, dopunjavati obiteljski odgoj,
brinuti se o pravilnom razvijanju, rastu, sazrijevanju, odgoju i obrazovanju. Predškolski
odgoj temelji se na humanističkom pristupu odgoju, suvremenim znanstvenim
dostignućima i teorijama o djetetovom razvoju, mora uvažavati njegovu dob, specifičnost
razvojnih mogućnosti i pojedinačne potrebe djeteta, a istodobno treba trajno usklađivati
svoje ciljeve s drugim dijelovima odgojno-obrazovnog sustava.
Opći cilj je očuvanje tjelesnog i mentalnog zdravlja djeteta, poticanje razvoja svih
funkcija, sposobnosti i mogućnosti u skladu sa suvremenim znanstvenim spoznajama,
zakonitostima djetetova razvoja i njegovih stvarnim mogućnostima. Zato je potrebno
osigurati zajedničko življenje djece i odraslih, te razvoj aktualnih i potencijalnih funkcija
i sposobnosti djece.
Posebni ciljevi i zadaci definiraju se u smislu očuvanja zdravlja djeteta, razvoja
emocionalne stabilnosti, samostalnosti, pozitivne slike o sebi, socijalne interakcije,
komunikacije, slobodnog izražavanja radoznalosti, te razvoj kreativnosti i intelektualnih
sposobnosti.
17
U organizacijskom smislu utvrđuju se slijedeća načela:
o otvorenost sustava za potrebe okoline – različite vrste, oblici i koncepcije rada s
predškolskom djecom (redovni 10-satni vrtićki i jaslički program, produženi boravak,
smjenski rad, program katoličkog vjerskog odgoja, program predškole )
o fleksibilnost odgojno-obrazovnog procesa – prilagodljivost konkretnim potrebama,
mogućnostima i interesima djeteta
o otvorenost prema roditeljima i drugim čimbenicima
o ostvarivanje prava roditeljima na sudjelovanje u organiziranom odgajanju djeteta
(mogućnost volontiranja u skupini, sudjelovanje u kreiranju plana i programa rada
skupine, pomoć kod organiziranja svečanosti i izleta)
4.2. GLOBALNO, TEMATSKO, PLANIRANJE BITNI CILJEVI, ZADAĆE,
SADRŽAJI I AKTIVNOSTI PREMA RAZVOJNIM ZADAĆAMA
Odgajatelji izrađuju plan i program odgojno-obrazovnog rada tromjesečno (rujan-
listopad-studeni, prosinac-siječanj-veljača, ožujak-travanj-svibanj), posebno za mjesec -
lipanj, te dvomjesečno za ljetne mjesece (srpanj-kolovoz).
Posebnu pažnju valja posvetiti pravovremenom planiranju, na osnovu poznavanja
potreba djece, i to kroz:
1. ORIJENTACIJSKI PLANI I PROGRAM RADA (jednomjesečni, dvomjesečni i
tromjesečni):
Razvojne zadaće su temelj orijentacijskog plana za rad s djecom za veće vremensko
razdoblje. Tijekom djetetova boravka u vrtiću stalno se ostvaruju svi uvjeti za zdrav i
cjelovit razvoj, tj. ostvaruju se sve zadaće skrbi za dijete i poticanja njegova razvoja.
U orijentacijskom planu detaljnije se planiraju za svako odgojno područje razvoja one
zadaće koje će se u planiranom razvoju intenzivnije ostvarivati. Zadaće se mogu
planirati za cijelu skupinu, za neku djecu, za pojedino dijete. zbog preglednosti zadaće
se planiraju po razvojnim područjima:
- tjelesni i psihomotorni razvoj
- socio-emocionalni i razvoj ličnosti
- spoznajni razvoj
- govor, komunikacija, izražavanje i stvaralaštvo
18
Materijalni i organizacijski uvjeti za ostvarivanje zadaća – pri planiranju
organizacijskih i materijalnih uvjeta opisuje se vrsta, karakteristike i količina
planiranih didaktičkih i drugih sredstava i pomagala, igračaka, nestrukturiranih
materijala, namještaja, AV i drugih tehničkih pomagala, navode se specifična
sredstva, raznovrsni predmeti i dr.
Aktivnosti za ostvarivanje razvojnih zadaća (sklopovi aktivnosti, teme, projekti)-
planiraju se sklopovi aktivnosti koji omogućuju ostvarivanje svih razvojnih
zadaća, a posebno onih koje će se u planiranom razdoblju intenzivnije ostvarivati.
Aktivnosti se planiraju u skladu s potrebama i interesima djece, a pritom se vodi
računa o događajima u široj okolini djeteta. U planiranju sklopova aktivnosti
potrebno je poštivati osnovne principe djetetova stjecanja iskustva, učenja,
izražavanja i stvaranja odnosno omogućiti djetetu doživljaj, poradi doživljaja,
obogaćivanje doživljaja umjetničkim i drugim sadržajima, istraživanje,
izražavanja, stvaranje, igranje i učenje. Ako su planirane posebne zadaće za malu
grupu djece i/ili pojedino dijete tada se planiraju posebni sklopovi aktivnosti za tu
djecu.
Suradnja sa stručnjacima, roditeljima i drugim čimbenicima – u interakciji i
suradnji sa sudionicima odgojno-obrazovnog procesa valja se pridržavati pravila
«čiste» komunikacije. Suradnja se planira sa: stručnjacima u vrtiću (odgajatelji
međusobno, odgajatelji s ostalim djelatnicima, psihologom), s roditeljima (o
djeci, za rad s djecom) i ostalim suradnicima izvan vrtića.
2. TJEDNI PLAN I PROGRAM RADA – najčešće se odnosi na razdoblje od jednog
tjedna, no u različitim prigodama on se može izrađivati za dulje ili kraće razdoblje.
Planirani sklopovi aktivnosti iz orijentacijskog plana razrađuju se, prema
Programskom usmjerenju, kroz: životno praktične i radne aktivnosti, raznovrsne
igre, druženja i društveno-zabavne aktivnosti, umjetničke sadržaje, istraživanje i
stvaranje, istraživačko-spoznajne aktivnosti, specifične aktivnosti s kretanjem,
specifične aktivnosti za provedbu specifičnih zadaća. Takvo planiranje omogućuje
ostvarivanje što većeg broja zadataka kroz jedan sadržaj ili aktivnost. Planiraju se
aktivnosti za cijelu skupinu, malu grupu i pojedino dijete. navode se ishodišne
aktivnosti i one koje im prethode i iz njih proizlaze, a tijekom tjedna dodaju se i one
koje proizlaze iz aktualnih potreba i interesa djece.
19
Ovisno o postavljenim zadaćama, prirodi aktivnosti i interesima i potrebama djece,
aktivnosti navedene u tjednom planu provode se više puta u cijelosti, ili se izvode neki
njeni dijelovi sa svom djecom, grupicom djece, pojedinim djetetom. Planira se suradnja s
roditeljima i drugim osobama i pri tom se navodi zbog čega se suradnja planira.
Tjedni plan i program izrađuju zajedno oba odgojitelja te odgojitelji drugih skupina.
Planiraju se aktivnosti i zbivanja na razini dviju ili više skupina ili cijelog objekta uz
konkretna zaduženja pojedinog odgojitelja. Ovaj dio tjednog plana i programa također se
temelji na orijentacijskim planovima i tjednim zabilješkama o ponašanju i potrebama
djece u skupinama.
3. DNEVNIK RADA – sadrži: poticaje za aktivnost, zapažanja o aktivnostima i
ponašanju djece, suradnju sa stručnjacima, roditeljima i drugima.
Planiraju se poticaji za one aktivnosti iz tjednog plana koje se toga dana namjeravaju
ostvariti. Poticaji se planiraju za cijeli dan (i jutarnji i poslijepodnevni rad) u metodičkom
i vremenskom slijedu. Poticaji se planiraju onim redoslijedom koji omogućava djetetov
uobičajeni i stabilni ritam zadovoljavanja dnevnih potreba. Pritom se poticaji vezani za
djetetove uobičajene radnje i navike ne navode, ako se ne radi o posebnoj potrebi,
posebnoj situaciji, posebnom cilju.
Iskorišteni situacijski poticaji navode se nakon provedenog dana i to selektivno-samo oni
poticaji koji su djecu motivirali na aktivnost.
Zapažanja o aktivnostima i ponašanju djece u odnosu na postavljene zadaće vode se za
djecu odgojne skupine, ali i za djecu drugih skupina koja sudjeluju u dnevnim
aktivnostima pojedinog odgojitelja ili se uključuju aktivnosti odgojne skupine. O
spontanim aktivnostima djece važno je zabilježiti koje dijete je nešto posebno učinili i
što je to, aktivnost koju su djeca spontano ostvarila. Kod procjene aktivnosti važno je
procijeniti je li i do koje mjere doprinijela ostvarivanju postavljenih zadaća, navesti što
konkretnije što je uočeno kod djece. U dnevnik se unose i zapažanja o specifičnim
djetetovim ponašanjima, te zapažanja o skupnom ozračju i raspoloženjima pojedinog
djeteta. Kod suradnje sa stručnjacima, roditeljima i drugima navode se imena osoba s
kojima se taj dan planira suradnja, bilježi se način njihova sudjelovanja u procesu te
evidentira kako je suradnja protekla. Također se navode planirani razgovori s pojedinim
roditeljima ili se bilježe roditeljske izjave i njihovi upiti.
Zabilješke na kraju tjedna koje su važne za daljnje planiranje bilježe se u pravilu zadnji
dan u tjednu.
20
5. STRUČNO USAVRŠAVANJE ODGOJNIH DJELATNIKA
5.1. INDIVIDUALNO I SKUPNO STRUČNO USAVRŠAVANJE (AKTIVI,
RADIONICE I SL.)
Individualni plan usavršavanja nalazi se u dosjeu djelatnika. Odgojitelji, prema svojim
interesima i sklonostima izabiru stručnu literaturu. Svaki odgojitelj dužan je ispuniti
obrazac Program stručnog usavršavanja. Vrednovanje realizacija plana obavit će se
krajem radne godine.
Odgojitelji će se stručno usavršavati putem seminara koje provodi Agencija za odgoj i
obrazovanje RH, Udruga odgojitelja Međimurske županije «Krijesnice» , Odgojiteljskog
vijeća dječjeg vrtića i aktiva u vrtiću, te prema planu stručnog usavršavanja u projektu
ZA OBITELJ koji se financira iz Europskog socijalnog fonda, Operativnog programa Učinkoviti
ljudski potencijali 2014. – 2020. – Unapređenje usluga za djecu u sustavu ranog i predškolskog
odgoja i obrazovanja, UP.02.2.2.08.0028.
5.2. GODIŠNJE I MJESEČNO PLANIRANJE SATNICE
Tabela 3.
Planski podaci za 2018/2019 pedagošku godinu
UKUPNO DANA U GODINI 365
Blagdani 10
Subote i nedjelje 105
RADNI DANI 250
Radni sati 2000
Mjesec IX X XI XII I II III IV V VI VII VIII
Br. radnih
dana
20
22
21
19
23
20
21
21
22
18
23
20
21
5.3. STRUČNA LITERATURA
I ove pedagoške godine nastavit će se praćenje časopisa (Dijete, vrtić, obitelj, Zrno, Dijete u
Europi) i naslova vezanih uz struku odgojno–obrazovnih djelatnika. U cilju uspješnijeg
individualnog stručnog usavršavanja, odgojitelji će se koristiti postojećom literaturom,
literaturom koju će sami nabaviti, te Internetom.
6. SURADNJA S RODITELJIMA
Roditelji imaju i pravo i odgovornost podijeliti odluke o skrbi i odgoju svoje djece. Roditelje
treba ohrabrivati da prate rad i sudjeluju u radu. Odgojitelji su, pak, odgovorni za
uspostavljanje i održavanje čestih kontakata s obiteljima.
Veći uspjeh u odgoju djece moguće je ostvariti programsko-funkcionalnom suradnjom obitelji
i predškolske institucije.
Oblici suradnje su raznovrsni:
Individualni kontakti (dnevni – kod dolaska i odlaska djece, tjedni- dan za
individualne razgovore)
Roditeljski sastanci
Roditeljski centar – gdje mogu pogledati dječje radove, stručne tekstove i sl.
Posjete roditeljskom domu
Edukacija roditelja (rješavanje odgojnih pitanja u radu s djecom )
Programska suradnja ( uključivanje roditelja u realizaciju pojedinih dijelova
programskih sadržaja-davanje prijedloga plana, sukonstrukcija kurikuluma,
sakupljanje ped. neoblikovanog materijala, pomoć kod realizacije izleta i svečanosti)
6.1. plan i teme roditeljskih sastanaka
Na početku pedagoške godine planiran je roditeljski sastanak s ciljem upoznavanja s Planom i
programom za novu pedagošku godinu.
Teme za ostale roditeljske sastanke planiraju odgajatelji u suradnji s roditeljima djece iz svoje
skupine.
Tijekom pedagoške godine pratit će se potrebe roditelja putem centra za roditelje, dnevnim
uključivanjem roditelja u život i rad vrtića, od nabave potrebnog materijala, opreme,
22
organizacije izleta i svečanosti, nastoji se što više jačati suradnja s roditeljima, a time i
povezati obiteljski i izvan obiteljski odnos.
Suradnja s roditeljima odgojno – obrazovni djelatnici dužni su planirati izvan neposrednog
rada s djecom. Putem oglasne ploče redovito informirati roditelje o bitnim informacijama.
Poželjno ih je što češće uključivati i u neposredan rad u skupini, u redovni program.
Teme za roditeljske sastanke ostalih skupina, odgajatelji će prilagođavati potrebama djece i
roditelja, te će izvještaj biti u Godišnjem izvješću za 2018/2019.g.
6.2. radionice s roditeljima u manjim skupinama
Kako bi se roditeljima omogućilo da umjesto pasivnih promatrača i slušatelja budu aktivni
sudionici u komunikaciji s vrtićom, planira se uvođenje radionica kao oblik rada u sastavu
roditeljskih sastanaka ili nezavisno od njih. Cilj je poticanje roditelja da međusobno
razmjenjuju svoja iskustva o odgoju djece te omogućavanje međusobne podrške roditelja.
Pretpostavka za ovakav oblik rada je da i sam voditelj radionice posjeduju pozitivne
komunikacijske vještine.
7. SURADNJA S DRUŠTVENIM ČIMBENICIMA
7.1. suradnja s osnovnom školom
suradnja pri razmjeni podataka o djeci pred polaskom u Osnovnu školu, za potrebe,
organiziranja predškole za djecu koja nisu uključena u primarne programe u vrtiću
kontinuirana suradnja u odnosu na program djece skupine u 6. i 7. godini života
(skupine Gljivice, Loptice, Pčelice, Vrapčići, Zmajići)
S obzirom da ove ped. godine djeca iz vrtića u Prelogu, borave u prostoru OŠ Prelog
suradnja će biti moguća na svim područjima.
7.2. suradnja s lokalnom upravom, Turističkom zajednicom grada Preloga, sponzorima i
donatorima
osiguravanje sredstva za redovnu djelatnost
razne donacije, posjete sponzorima
sudjelovanje u svečanostima i manifestacijama (Dani kruha-listopad, Dječji tjedan,
Dan grada-prosinac, Maškarada-veljača, Sajam cvijeća-travanj, Dan Europe – sve
skupine, Dan srca)
23
7.3. suradnja sa Ministarstvom znanosti i obrazovanja i Agencijom za odgoj i
obrazovanje
upute za izradu Godišnjeg plana i programa ustanove, Godišnjeg izvješća, Plana i
programa odgojno-obrazovnog rada u skupinama
praćenje pripravnika i davanje uputa za polaganje stručnog ispita
savjetovanje u svrhu unapređivanja odgojno-obrazovnog rada
7.4. suradnja sa Crkvom
uključivati se u obilježavanje nadolazećih blagdana skupina u Prelogu:
- Dani zahvale za plodove zemlje-listopad
- Sv. Nikola u crkvi - prosinac
- Božić – prosinac
- Svijećnica – siječanj
- Dan očeva – ožujak
- Uskrs – travanj
- Majčin dan-svibanj
blagoslov kruha u vrtiću – listopad – sve skupine
suradnja u provedbi Plana i programa katoličkog vjerskog odgoja djece predškolske
dobi (u prilogu)
7.5. suradnja s Knjižnicom i čitaonicom grada Preloga i Knjižnicom i čitaonicom OŠ
posuđivanje stručne literature za individualno usavršavanje odgojno-obrazovnih
djelatnika
posuđivanje slikovnica i knjiga za odgojno-obrazovni rad s djecom
suradnja i posjet knjižnici u mjesecu knjige (listopad-studeni) – sve skupinu
posjete knjižnice vrtiću u prostoru OŠ tijekom cijele godine
suradnja u stručnom usavršavanju
nastavak projekta „Čitaj mi“ te suradnja na razvoju lokalne strategije rane pismenosti
suradnja na Erasmu+projektu „The Old Tortoise's Treasure tales“
7.6. Udrugom odgajatelja «Krijesnice»
stručno usavršavanje odgojitelja
7.7. Gradska tržnica Varaždin
ljetovanje djece predškolske dobi u dječjem odmaralištu Varaždin, na otoku Rabu
24
8. VREDNOVANJE PROGRAMA
Kod vrednovanja ostvarivanja uvjeta za provedbu zadaća komentira se ukratko brojno stanje
skupine. Navodi se pozitive i negativne promjene u materijalnim, organizacijskim i drugim
uvjetima. Osvrće se na one ostvarene aktivnosti i sadržaje koji su za djecu bili posebno
vrijedni i atraktivni i po čemu. Navode se pozitivni i negativni rezultati planiranih aktivnosti,
drugih zbivanja u skupini i oblika suradnje s roditeljima. Procjenjuje se uključivanje roditelja
i drugih u obogaćivanje materijalnih i drugih uvjeta. navode se ostvarene obaveze u stručnom
usavršavanju u vrtiću i izvan vrtića.
Kod vrednovanja ostvarivanja razvojnih zadaća procjenjuju se postignuća djece, posebno za
svaku grupu razvojnih zadaća: tjelesni i psihomotorni razvoj, socio-emotivni razvoj, spoznajni
razvoj, govor, komunikacija, izražavanje, stvaralaštvo. U svakoj skupini zadaća komentira se
za cijelu skupinu ili za pojedino dijete: spontanost, inicijativnost i stvaralaštvo. Za
objektivnije vrednovanje pomaže prelistati i sintetizirati podatke iz dnevnih zapažanja,
podatke dobivene objektivnim tehnikama. Iz vrednovanja proizlaze glavne zadaće za slijedeće
razdoblje i zato se naznačuje na čemu treba posebno dalje raditi. Također se procjenjuje
doprinos odgojitelja u ostvarivanju plana i programa, pomoć stručnjaka u vrtiću i izvan njega
uz komentar.
SAMOVREDNOVANJE USTANOVA RANOG I PREDŠKOLSKOG ODGOJA
Samovrednovanje ustanova ranog i predškolskog odgoja je sustavan, unutrašnji proces
usmjeren na osvjetljavanje trenutačnog stanja u ustanovi, ustanovljavanje pozitivnih
dostignuća, detektiranje problema, predlaganje strategija njihova rješavanja, unapređivanje
postojećeg stanja, obuhvaća procese, odnose i uvjete odgojno-obrazovnog rada, sastavni je
dio osiguranja kvalitete rada ustanove ranog odgoja.
Uključeni smo se u projekt samovrednovanja, koji se provodi u suradnji s Nacionalnim
centrom za vanjsko vrednovanje. To je ujedno i naša obaveza prema Elementima standarda.
Prvu fazu samovrednovanja smo prošli. Osnovan je Tim za kvalitetu, provedeni su upitnici za
roditelje i radnike Dječjeg vrtića, Tim za kvalitetu je prošao stručno usavršavanje. Izvješće o
samovrednovanju poslano je u Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje u Zagreb. Rezultate
izvješća smo dobili tijekom 2013/2014.g. U fazi smo nastavljanja samovrednovanja.
25
9. GODIŠNJI PLAN I PROGRAM RAVNATELJ
U okviru Godišnjeg plana poslovi i radni zadaci ravnatelja Dječjeg vrtića «Fijolica» su:
Tabela br. 4
Red.
Broj
PROGRAMSKI SADRŽAJI
1. Vođenje poslovanja dječjeg vrtića
- Poslovi organizacijske, financijske, pravne i stručno pedagoške naravi
- Zastupanje i predstavljanje vrtića
2. Poslovi planiranja i provođenja rada
- Rad na planu i programu vrtića
- Kontrola provođenja programa, ostalih dokumenata, briga o pravodobnosti
i kvaliteti izrade planova odgojitelja
- Planiranje nabave didaktike, stručne literature i ostalog potrošnog
materijala
3. Poslovi u području radnih odnosa
- Osigurati stručnu pomoć djelatnicima u postupku zaštite njihovih prava
- Pravovremeno pripremanje i donošenje akata kojima se uređuju radni
odnosi
- Stvaranje pozitivnog ozračja radi poticanja dobrih rezultata rada
4. Informiranje djelatnika vrtića
5. Sudjelovanje u radu Upravnog vijeća vrtića
- Aktivno sudjelovanje u radu
- Praćenje, kontroliranje, provjeravanje da li su odluke u skladu sa Zakonom
i aktima vrtića
- Pravilno i pravodobno provođenje odluka UV
6. Rad i suradnja s roditeljima i ostalim čimbenicima
- Osigurati uvjete za normalnu i nesmetanu suradnju između
djelatnika vrtića, roditelja i ostalih čimbenika
7. Praćenje, proučavanje i tumačenje zakonskih propisa bitnih za rad vrtića
- Obavljanje svih propisa u skladu sa Zakonom i drugim aktima
8. Ostali poslovi
- Ped. dokumentacija
- ind. usavršavanje i sl.
26
9. GODIŠNJI PLAN STRUČNOG SURADNIKA - LOGOPEDA
Razvoj dječjeg govora je vrlo složen i suptilan proces koji se odvija pod utjecajem mnoštvo
različitih čimbenika. Većina govornih poremećaja nastaje u ranom djetinjstvu i često traju
više godina otežavajući osobi život, jer ostavljaju posljedice na psihosocijalnom i
edukativnom planu samog djeteta. Potrebno je intervenirati što ranije kako bi se govorni
poremećaj što efikasnije uklonio, a štetne posljedice svele na minimum.
Cilj logopedskog programa je usmjeren na prevenciju i sanaciju svih vrsta govornih, jezičnih i
glasovnih teškoća, koje se putem suvremenih tehnika, metoda i sredstava rada mogu uspješno
sanirati. Preventiva uključuje prvenstveno suradnju s odgojiteljima i roditeljima, te podizanje
opće govorno-pedagoške kulture roditelja i odgojitelja, upozoravajući na psihogene i
sociogene faktore koji mogu utjecati na djetetov govor.
Potrebno je pratiti rizičnu djecu i pravodobno početi s logopedskih radom, što se posebno
odnosi na predškolce, zbog saniranja samog poremećaja koji bi kasnije mogao utjecati na
čitanje pisanje djeteta. Važnost logopedskog rada se očituje i u evidenciji djece koja imaju
dodatna oštećenja kao što su intelektualne poteškoće, poremećaji u ponašanju i oštećenje vida
i sluha.
Logopedski tretman potrebno je provoditi kontinuirano, te primjenjivati adekvatne terapijske
postupke i prilagoditi intenzitet terapije prema težini govornog poremećaja i mogućnosti
djeteta. U rad je potrebno uključiti odgojitelje i roditelje radi koordinacije postupka u cilju
postizanja očekivanih rezultata.
PRIPREMA ZA OSTVARIVANJE PROGRAMA
PRIPREMA ZA IZRAVAN RAD S DJECOM
OSTVARIVANJE IZRAVNOG RADA
Ispitivanje govora i dijagnostika
trijažno ispitivanje govora djece (artikulacija, ritam i tempo govora, fonacija i
auditivna diskriminacija)
uzimanje anamneze (obiteljske i osobne)
ispitivanje jezične razvijanosti djece (vokabular, sintaksa, organiziranost govora, duljina
i složenost rečenice, red riječi, gramatički oblici)
ispitivanje fonemskog sluha, slušne analize i sinteze
ispitivanje funkcija koje prethode čitanju pisanju
obrada prikupljenih podataka, utvrđivanje dijagnostike i pisanje dijagnostičkog zapisnika
27
mišljenje i prognoza te određivanje postupka logoterapija
Logopedski tretman
- provođenje terapijskih postupka kod djece s utvrđenom patologijom verbalne
komunikacije
- nedovoljno razvijeni govor (receptivni i ekspresivni govor)
- poremećaji ritma govora (mucanje i brzopletost)
- dislalija
- disfonija
- dizartrija
- razvojne disfazije
- prošireni terapijski postupci za razvojne poremećaje govora (vježbe mikro i
makro motorike, vježbe motorne koordinacije, vježbe prostorne percepcije,
razvijanje taktilne, slušne, olfaktorne i vizualne percepcije, razvijanje fonemskog
sluha i slušne diskriminacije, razvijanje pamćenja, bogaćenje vokabulara,
formiranje riječi i rečenica).
Suradnja s roditeljima (tijekom cijele godine)
- logopedsko savjetovanje i edukacija
- provođenje preventivnog rada s roditeljima radi koordinacije postupka
- informiranje roditelja o provedenim terapijskih postupcima s uputama za
utvrđivanje postignutog nivo govora
Suradnja s odgojiteljima (tijekom cijele godine)
- davanje obavijesti o provedenoj trijaži
- evidentiranje djece s teškoćama u razvoju
vođenje dokumentacija (tijekom godine)
- izrada sistema evidencije i vođenje dokumentacije o praćenju govora djece
(evidencija o provedenom tijažnom ispitivanju, vođenje dosjea djece s
provedenim dijagnostičkim postupcima terapijskom postupku, stručni nalazi i
mišljenja)
vođenje dokumentacija o suradnji s roditeljima i odgojiteljima
28
10. POSEBNI REDOVNI PROGRAM katoličkog vjerskog odgoja
SADRŽAJ:
I Ciljevi i zadaci katoličkog vjerskog odgoja u predškolskoj dobi
II Planiranje i provedba vjerskog odgoja
III Tematske jezgre i sadržaji:
IV Ustrojstvo rada
V Materijalni uvjeti
VI Naobrazba i stručno usavršavanje djelatnika
VII Stručni nadzor
VIII Vrednovanje provedbe programa
IX Suradnja s roditeljima
X Suradnja s vanjskima ustanovama
I CILJEVI I ZADACI KATOLIČKOG VJERSKOG ODGOJA U
PREDŠKOLSKOJ DOBI
CILJ:
U skladu s ciljevima cjelovitog predškolskog odgoja njegovati i razvijati religioznu dimenziju
djeteta, osposobljavajući ga, primjereno njegovoj dobi, za otkrivanje, prihvaćanje i življenje
autentičnih vrednota Evanđelja u odnosu na sebe, drugoga te na poseban način Boga.
ZADACI:
pomagati djetetu da raste u povjerenju samoga sebe i tako sve više postaje osoba
odgajati dijete za odgovorno ponašanje u svijetu koji ga okružuje
pobuđivati u djetetu one duhovne snage kojima će na ispravan način doživljavati
transcedentnost ljudskog života i svijeta uopće
zadovoljiti djetetovu potrebu za pripadanjem i za ljubavlju, te na temelju tog iskustva
upućivati ga na odnos, susret i autentično približavanje Bogu
29
pobuđivati dječje čuđenje i divljenje te iskrenu i duboku radost prema Bogu
Stvoritelju metodom stvaralačkog pripovijedanja i izražajnog čitanja biblijskih i
književno-umjetničkih tekstova za predškolsku dob, komunikacijom sa simbolima i
molitvenim izražavanjem, prateći ciklus liturgijske godine
omogućiti djetetu da metodom igre doživljava i upoznaje temeljne poruke Evanđelja
zadovoljiti djetetovu potrebu za uspostavljanjem autentičnog osobnog odnosa između
njega i poruke vjere
uvoditi dijete u prijateljsku komunikaciju s bogom putem osobnog molitvenog
izražavanja
zadovoljiti djetetovu potrebu za uspostavljanjem autentičnog osobnog odnosa između
njega i poruke vjere
uvoditi dijete u prijateljsku komunikaciju s Bogom putem osobnog molitvenog
izražavanja
razvijanje osjećaja povjerenja, zahvalnosti, darivanja, suosjećanja i suradnje s
bližnjima
osigurati djetetu kvalitetu življenja, razvijajući temeljne i bitne odrednice čovjekova
bitka-ljepotu, istinu i dobrotu
omogućiti djetetu da se susretne s dobrim primjerima odnosno pozitivnim uzorima u
životu svoje uže i šire okoline, koji ostvaruju ljudske i kršćanske vrijednosti, s ciljem
integracije i ispravnog poistovjećivanja
II PLANIRANJE I PROVEDBA VJERSKOG ODGOJA
U planiranju i ostvarivanju odgojno-obrazovnog procesa vjerski sadržaji moraju biti u skladu
sa sadržajima i zbivanjima koja se događaju u djetetovu okruženju, prateći ujedno ciklus
liturgijske godine. Radi individualnog zadovoljavanja potreba i poticanja djetetovog razvoja,
bitno je omogućiti djetetu aktivnosti u skladu s njegovim interesima i zakonitostima njegove
razvojne dobi.
III TEMATSKE JEZGRE I SADRŽAJI
Odgojno obrazovni rad temelji se na humanističko-razvojnoj koncepciji prema Prijedlogu
koncepcije razvoja predškolskog odgoja i Programskog usmjerenja odgoja i obrazovanja
predškolske djece (Glasnik Ministarstva prosvjete i kulture RH, Zagreb, 1991.) koju čine ideja
30
humanizma te spoznaja o specifičnim osobinama i zakonitostima razvoja djeteta predškolske
dobi s naglaskom na njegovu religioznu dimenziju. Ona pridonosi cjelovitom pristupu a time i
potpunom razvoju djeteta. U Deklaraciji o pravima (UN, 1959.) govori se o pravu djeteta da
živi u zdravoj sredini, da mu se bez izuzetka i diskriminacije društvo osigura najbolje moguće
uvjete za rast, razvoj i učenje, kako bi se sukladno razvijalo u tjelesnom, umnom,
ćudorednom i društvenom pogledu, u uvjetima slobode, dostojanstva, prihvaćanja, ljubavi i
razumijevanja.
Vodeći računa o djetetu kao cijelom biću, te da je religiozna dimenzija konstitutivna
njegovom biću, a poštujući njegov doživljaj svijeta kao cjeline, vjerski odgoj nije izdvojen iz
odgojno-obrazovnog rada, već je ta dimenzija njegov bitno sastavni dio.
Tematske jezgre i sadržaji proizlaze iz Programa vjerskog odgoja predškolske djece u
izvanobiteljskim uvjetima, Zagreb 1992. g.
IV. USTROJSTVO RADA
Ovaj Program katoličkog vjerskog odgoja djece predškolske dobi bit će integriran u redovni
program vrtića.
Ove pedagoške godine vjerski odgoj provodit će se u jednoj odgojnoj skupini „Vrapčići“ u
PO Cirkovljanu. Program će provoditi odgojiteljice Marija Kočet i Ivana Crnčec Mati, koje su
završile teološko-katehetsko doškolovanje i dobile Kanonski mandat na neodređeno vrijeme.
V. MATERIJALNI UVJETI
Program će se ostvarivati u prostorijama dječjeg vrtića. Za rad s djecom koristit će de soba
dnevnog boravka, opremljena odgovarajućom opremom za rad s djecom određene dobi.
Soba dnevnog boravka, osim standardne opreme, sadrži i
kutić za vjerski odgoj u kojem se nalazi
Biblija i slikovnice religioznog sadržaja
umetaljke, slagarice, puzzle, lotta sa vjerskim sadržajem
audio i video kazete sa vjerskim sadržajem
Križ, svijeća, kip, sveta slika i ostali simboli moraju odgovarati estetskim mjerilima kršćanske
sakralnosti i biti prikladni veličini kutića.
31
Financiranje programa
Program katoličkog vjerskog odgoja financira se u okviru redovnog programa, koji se
ostvaruju u dječjem vrtiću. To znači da troškove snose osnivač (60%) i roditelji (40%), a
provode ga odgojitelji koji su djelatnici vrtića i imaju teološko-katehetsko doškolovanje.
VI. NAOBRAZBA I STRUČNO USAVRŠAVANJE DJELATNIKA
Program katoličkog vjerskog odgoja provode stručno osposobljeni odgojitelji koji su prošli
teološko-katehetsko doškolovanje za vjerski odgoj djece predškolske dobi i imaju Crkveno
poslanje za vjerski odgoj u javnim predškolskim ustanovama te Kanonski mandat
Varaždinskog biskupa na neodređeno vrijeme.
Odgojitelji će se trajno educirati kroz individualno i zajedničko usavršavanje sudjelovanjem
na stručnim seminarima u organizaciji Nacionalnog katehetskog ureda HBK, Agencije za
odgoj i obrazovanje.
VII. STRUČNI NADZOR
Program i njegova provedba stručno se nadzire na više razina:
Nacionalni katehetski ured HBK
Biskupski katehetski uredi
Ministarstvo znanosti i obrazovanja RH
Agencija za odgoj i obrazovanje
Ravnatelj vrtića
VIII. VREDNOVANJE PROVEDBE PROGRAMA
Ciljevi, zadaci i sadržaji vjerskog odgoja bit će uklopljene u godišnji Plan i program rada te
će se pratiti njegova provedba na svim razinama kao i ostalih programa koje vrtić provodi.
32
IX. SURADNJA S RODITELJIMA
S obzirom na postavljene zadaće vjerskog odgoja nezaobilazna je uloga roditelja jer su oni
«prvi i glavni odgojitelji svoje djece» (Drugi Vatikanski sabor). Suradnja s roditeljima treba
osvijestiti i afirmirati neke temeljne vrijednosti, jer su roditelji svojim životom, prožetim
ljubavlju prema Bogu i ljudima, uzori svojoj djeci i čitavoj zajednici.
Sve te pozitivne vrijednosti odgojitelji i roditelji zajedno grade u odgojnoj skupini i na taj
način stvaraju i osiguravaju uvjete za zdravo odrastanje djece.
U odgoju djece roditeljima je potrebna pomoć Crkve i cijelog društva.
Jedinstvenost i usklađenost odgojnih djelovanja potrebno je razvijati kroz:
individualne razgovore
roditeljske sastanke
uključivanje roditelja u aktivnosti odgojne skupine
formiranje kutića za roditelje (informativni i edukativni)
programska suradnja (sudjelovanje za blagdane)
radionice
posjet obitelji
X. SURADNJA S VANJSKIM USTANOVAMA
Suradnja će se odvijati na sljedećim razinama:
Ministarstvo znanosti i obrazovanja – Agencija za odgoj i obrazovanje
Nacionalni katehetski ured HBK i biskupski katehetski uredi - pomoć pri realizaciji
plana i programa vjerske odgojne skupine
Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave-sufinanciranje programa
Župni ured Prelog - pomoć pri realizaciji odgojno-obrazovnog rada vjerske skupine,
zajedničko osmišljavanje sudjelovanja djece u liturgijskog godini u Crkvi
Međusobna suradnja vrtića
Osnovna škola Prelog - suradnja s vjeroučiteljima u školi na ostvarivanju plana i
programa rada
33
11. PROGRAM JAVNIH POTREBA – program predškole
1. UVOD
Poučeni iskustvom prijašnjih godina, nekolicina djece u šestoj godini života, uvijek ostaje
izvan organiziranog redovnog predškolskog programa. Stoga svake godine organiziramo
Program minimuma odgojno-obrazovnog rada s djecom prije polaska u školu. Ove godine će
to biti u vremenu od rujna 2018.g. do lipnja 2019.g. u vremenu od 9,00 do 12,00 sati. Djeca
će biti integrirana u redovite skupine.
2. CILJ PROGRAMA
Polazeći od općeg cilja odgoja i obrazovanja u organiziranom radu s djecom prije polaska u
osnovnu školu treba stvoriti osnove za daljnji tjelesni i psihomotorni razvoj, socio-
emocionalni razvoj i razvoj ličnosti, spoznajni razvoj, govor, komunikaciju, izražavanje i
stvaralaštvo djece.
3. ZADAĆE PROGRAMA
Razvojne zadaće se planiraju na osnovu poznavanja osobina i psiholoških uvjeta razvoja
djeteta u godini prije polaska u školu, obilježja skupine, aktualnih potreba djece, programskog
usmjerenja odgoja i obrazovanja predškolske djece, te vlastitih znanja, vještina i sklonosti
odgajatelja.
Ovim programom rada s djecom godinu dana prije polaska u osnovnu školu, treba osobito:
o Čuvati zdravlje, razvijati navike bitne za očuvanje zdravlja djece i pridonositi njihovu
tjelesnom razvoju
o Pomoći djetetu da se osjeća dobrodošlo u prvoj organiziranoj izvanobiteljskoj sredini, da
se uključi u igru s djecom, da u igri i drugim aktivnostima doživljava uspjeh, da pogreške
prima kao izazov za traženje rješenja, da bude otvoreno, nesputano u postavljanju pitanja
i izražavanja svojih doživljaja i misli
o Razvijati u djeteta osjećaj zajedništva i ponosa što je član svoje skupine, svog grada i
svoje domovine, razvijati prijateljstvo i potrebu za dogovaranjem i suradnjom s djecom i
odgojiteljem, uključivati djecu u primjerene radne aktivnosti, učiti ih da cijene rad i
čuvaju imovinu
34
3.1. SADRŽAJI I AKTIVNOSTI
Planirani sklopovi aktivnosti, teme, projekti, razrađuju se prema Programskom usmjerenju, i
to kroz:
Životno-praktične i radne aktivnosti vezane uz biološke potrebe, njege djeteta,
svlačenje, oblačenje, samoposluživanje, njega biljaka i životinja (ribe), izrada
predmeta i igračaka
Društvene i društveno-zabavne aktivnosti – druženja više djece i odraslih, zabava,
svečanosti, šetnje, tzv. priredbe i sl.
Raznovrsno izražavanje i stvaranje djeteta – pjevanje, sviranje, crtanje, slikanje,
modeliranje, građenje i konstruiranje, govorno, scensko izražavanje, izražavanje
cjelokupnom motorikom, plesanje i dr.
Istraživačko-spoznajne aktivnosti-istraživačko manipuliranje predmetima,
promatranje, upoznavanje nečega ili nekoga, šetnje, posjeti, susreti s ljudima različitih
profesija, istraživačke aktivnosti u užem smislu-otkrivanje i jednostavno
eksperimentiranje, praktično ili samo verbalno rješavanje različitih problema,
namjernog učenja vježbanja postupka ponašanja, pravila i dr.
Specifične aktivnosti s kretanjem – tjelesno vježbanje, plivanje, sanjkanje, rolanje,
vožnja na biciklu, romobilu i dr.
3.2. POSEBNI ZADACI
Program predškole primjeren je razvojnim mogućnostima šestogodišnjeg djeteta. Sastoji se
od mnoštvo promišljenih izazova s posebnim zadacima na:
Socijalizaciji djece unutar skupine
Poticanju dječje radoznalosti i mašte
Poticanju potrebe za istraživanjem i spoznajom
3.3. STRATEGIJA PRAĆENJA
Plan i program rada predškole vrednovat će se kao i ostali programi koji se provode u vrtiću, s
težnjom na vrednovanju ostvarivanja uvjeta za provedbu zadaća te vrednovanje ostvarivanja
razvojnih zadaća za djecu prije polaska u školu.
35
4. USTROJ PROGRAMA
Program će se provoditi svaki dan po 3 sata, u prijepodnevnim satima, od rujna 2018.g. do
lipnja 2019.g. u vremenu od 9,00 do 12,00 sati. Djeca će biti integrirana u redovni program.
5. NOSITELJ PROGRAMA
Nositelj programa igraonice bila bi odgojiteljica djece predškolske dobi, sa višom stručnom
spremom. Stručno usavršavanje obavljat će se prema planu permanentnog stručnog
usavršavanja odgojitelja:
individualno stručno usavršavanje-čitanje stručne literature, časopisa
stručno usavršavanje prema planu i programu ustanove
stručno usavršavanje izvan vrtića-područja posebnog stručnog interesa
Ako bude mali broj djece, program predškole će se provoditi u okvoru redovnog programa.
6. MATERIJALNA I DIDAKTIČKA OPREMLJENOST
Djeca će boraviti u namjenski uređenim i opremljenim prostorima koje su prilagođene
razvojnim potrebama djece predškolske dobi.
Polazeći od razvojnih karakteristika i potreba djece predškolskog uzrasta potrebno je osigurati
uvjete za razvijanje različitih individualnih i grupnih aktivnosti djece.
Pri planiranju organizacijskih i materijalnih uvjeta vodit će se računa o vrsti, karakteristikama
i količini planiranih didaktičkih i drugih sredstava i pomagala, nestrukturiranih materijala,
namještaja, AV i drugih tehničkih pomagala.
7. PROSTOR
Program predškole odvijat će se u prostoru OŠ Prelog, gdje smo privremeno smješteni, zbog
rekonstrukcije objekta vrtića u Preogu, i biti će integriran u redovne skupine.
Koristit će se unutarnji i vanjski prostor OŠ.
Unutarnji prostor sastoji se od sobe dnevnog boravka, garderobe i sanitarnog čvora. Vanjski
prostor se sastoji od igrališta sa uređenim zelenim površinama, te igrališta sa dječjim
igralama-tobogan, klackalice, penjalice, ljuljačke.
U PO Cirkovljan i Daškovec sva djeca, u godini prije škole, su u redovitom programu.
36
8. SURADNJA S RODITELJIMA
Dobra suradnja s roditeljima bitan je čimbenik u ostvarivanju dobrog odgojno-obrazovnog
djelovanja na dijete. U interakciji i suradnji sa roditeljima treba se pridržavati pravila “čiste”
komunikacije. Suradnja s roditeljima odvijat će se putem:
informiranja roditelja-individualni razgovori, informiranje o napredovanju djeteta
sudjelovanje roditelja u obilježavanju blagdana
sakupljanje pedagoško-neoblikovanog materijala
9. EKOLOŠKI I ZDRAVSTVENI ČIMBENICI
Zadatak ekološkog odgoja na razini stjecanja znanja je pružiti djeci i roditeljima temeljna
znanja o problemima okoliša, o tome kako oni nastaju, kako se mogu riješiti, koja je uloga
stručnjaka, a koja svih drugih ljudi u prevenciji ugrožavanja i u zaštiti okoliša. U duhu
ekologije i u cilju ekološkog odgoja, gdje stavovi i praktično djelovanje moraju postati stil
života, a stečena znanja instrument toga, treba djelovati u svim svakodnevnim životnim
situacijama u kontaktu s djecom i roditeljima, kao i u posebno strukturiranim aktivnostima.
10. FINANCIRANJE PROGRAMA
Financiranje sredstava za rad predškole osigurat će se iz Državnog proračuna i proračuna
lokalne samouprave, te uplatama roditelja (ručak za djecu).
