Download - Gourmet vodič sjeverozapadne Istre
Gourmet vodičsjeverozapadne IstreUmag | Novigrad | Savudrija | Brtonigla | Buje
Gourmet vodič sjeverozapadne Istre
Sadržaj
Uvod
Očuvajmo povijesne lokalitete Istre i čistoću njezinog okoliša
Enogastronomski itinereri sjeverozapadne Istre
Put maslinovog ulja
Put istarskog terana
Put istarske malvazije
Put momjanskog muškata
Put mesa istarskog goveda
Put divljih šparoga
Put bijeloga tartufa
Put mirisa mora
Put agroturizama i domaće kuhinje
Informacije i kontakti
Preporučeni restorani, konobe, agroturizmi, vinske ceste i ceste
maslinova ulja na području sjeverozapadne Istre
Smještajni kapaciteti u sjeverozapadnoj Istri
ImpressumNakladnik: Turističke zajednice klastera Umag-Novigrad – Umag, Novigrad, Savudrija, Brtonigla, Buje; Oblikovanje: Studio Sonda,
Poreč; Fotografije: Arhiv Turističke zajednice Istarske županije; Tisak: Comgraf, Umag 2009; Naklada: 30.000
4 5
Gourmet vodič sjeverozapadne Istre Gourmet vodič sjeverozapadne Istre
Sjeverozapadna Istra
Područje sjeverozapadne Istre proteže se između slovenske granice na sjeveru i rijeke Mirne na jugu. Ovdje nalazimo bogatstvo prirodnih razno-likosti, od pretežito ravničarskog područja uz more u kojem prevladavaju makija i plodne oranice, preko zelenih brežuljaka u zaleđu sa kojih se pružaju jedinstveni vidici pa sve do plodne doline rijeke Mirne.
Tragovi bogate povijesti prisutni su na brojnim lokalitetima od kojih izdva-jamo srednjovjekovni gradić Grožnjan, koji je čuven po svojoj iznimnoj ljepoti, ali i po brojnim umjetničkim kolonijama i manifestacijama koje se tu održavaju tijekom ljeta. Tu su i gradići Brtonigla i Momjan, čuveni po vinarskoj tradiciji, grad tenisa Umag i mjesto koje je najtješnje povezano sa morem i ribarstvom - Savudrija. Nikako ne smijemo zaboraviti Novigrad, sa svojim odlično očuvanim gradskim zidinama i gradskom ložom na samome moru, te Buje, po svojim maslinama poznato kao “grad ulja”.
Uvod
Istra
Istra, ovaj čaroban i raznovrstan minijaturni svijet koji je ujedno i najveći poluotok na Jadranu, smjestio se u podnožju Alpa zaronivši u plavetnilo Sredozemnog mora.
Na relativno malom prostoru pronaći ćete cijelo bogatstvo raznolikosti. Od zelenih polja i brežuljaka, vinograda i maslinika, pa sve do primorskih gradova bogate kulturno-povijesne baštine i srednjovjekovnih urbanih bisera smještenih na vrhu brežuljaka opasanih moćnim gradskim zidi-nama. Već desetljećima poznata kao destinacija za ljetovanje s pitomom obalom, ugodnom klimom i kristalno bistrim morem, Istra je regija koju sve više gostiju otkriva i kao destinaciju s odličnim hotelima, vrhunskim vinima i maslinovim uljima te brojnim vrhunskim restoranima, konobama i agroturizmima.
Ukratko, Istra je škrinja puna raznovrsnih ljepota i gurmanskih doživ-ljaja u vašem susjedstvu, a ovom knjižicom pomoći ćemo Vam da na jednostavan i ležeran način upoznate zemlju, ljude i običaje područja sjeverozapadne Istre.
7
Gourmet vodič sjeverozapadne Istre
Na svakom se koraku možete uvjeriti u čistoću našeg okoliša, koju u Istri njegujemo već desetljećima, i na koju smo posebno ponosni. U organizaciji regionalne turističke zajednice održava se velika ekološka akcija “Neka moja Istra blista” tijekom koje se organiziraju akcije i radi-onice za djecu kojoj se već od malih nogu usađuje ljubav prema čistoći našeg kraja. Pomozite nam i Vi da budućim naraštajima ostavimo čisti okoliš, te Vas molimo da prilikom posjete našim lokalitetima ne ostavlja-te tragove vlastitog prisustva, odnosno da s prostora istih ne odnosite dijelove povijesnih monumenata trajno ih oštećujući.
Očuvajmo povijesne lokalitete Istre i čistoću njezinog okoliša
8
Gourmet vodič sjeverozapadne Istre
Enogastronomski itinereri sjeverozapadne Istre
Područje sjeverozapadne Istre, zahvaljujući svojim brojnim različitostima, na relativno malom prostoru koji se proteže od ribom bogatog priobalja pa do brdovitog zaleđa bogatog tartufima, gljivama, šparogama i drugim sa-moniklim biljem, idealno je ishodište za zanimljiv godišnji odmor u znaku izuzetnih enogastronomskih doživljaja.
Kako bismo Vam olakšali osmišljavanje Vašeg boravka te izbor lokala i podruma, u nastavku Vam nudimo devet enogastronomskih puteva u ko-jima je sadržano najbolje što enogastronomija sjeverozapadne Istre nudi. A kako biste naše specijalitete mogli pripremati i kod kuće, pojedini putevi obogaćeni su odabranim receptima istarske kuhinje.
Želimo Vam ugodan i nezaboravan boravak u sjeverozapadnoj Istri!
10 11
3
4
10
8
5
2
9
1
76
12
11
3
2
7
6
1
9
4
85
Gourmet vodič sjeverozapadne Istre Gourmet vodič sjeverozapadne Istre
Priča o teranu, nekoć najrasprostranjenijoj crnoj sorti u Istri je vrlo stara i seže u daleku prošlost, a prema dostupnim pisanim tragovima spominje se još pred više od 600 godina. Tako u povijesnim zapisima nalazimo da su teranom 1390. godine darivani carski ambasadori kojima je poklonjeno 20 “ingastarisa” (keramičkih boca), pa je zatim 1408. godine teranom darivan mletački, a 1411. godine austrijski ambasador, što govori o iznimnoj cijenje-nosti ovog istarskog crnog vina. Prvi opis terana potječe od istarskog agro-noma kanonika Petra Stankovića iz 1825. godine, dok se u domaćoj stručnoj literaturi o teranu raspravlja već oko 180 godina. Naime, zbog iznimne slič-nosti u karakteristikama između terana i refoška, ove su se dvije sorte dugo poistovjećivale da bi na kraju ipak bilo zaključeno kako se radi o dvije sorte.
Još samo prije nekoliko godina teran je bio znatno oporije vino nego danas, no povećanu oporost istarski vinari izbalansirali su kombinacijom modernih i tradicionalnih tehnologija smanjenjem jabučne kiseline u vinu čime ono do-biva posve nove kvalitete.
Uvjereni smo da će se mnogima svidjeti moderni terani, od kojih najbolje primjerke nalazimo upravo na području sjeverozapadne Istre na našem putu istarskog terana. Naime, teran ima karakterističnu rubin-crvenu boju, koja je pri kružnom okretanju u čaši protkana ljubičastim tonom. Aroma je fina, izražena i prepoznatljiva, tipičnog voćnog karaktera kod kojeg dominira miris maline. Relativno visok sadržaj ukupnih kiselina i određena nijansa trpkosti, uklopljena u visok ekstrakt, daje ovom vinu karakterističan okus punog, ja-kog, robusnog ali istovremeno i ugodno sljubljenog vina. Radi te svojstvene punoće i velike količine polifenola teran se smatra i ljekovitim vinom.
enogastronomski itinereri
Put istarskog terana
Vinari
Umag
Savudrija
Plovanija
Momjan
Buje
BrtoniglaGrožnjan
1. CUJ – Kraljević, Farnežine2. Kabola, Koreniki 3. Kozlović, Momjan 4. Zigante Duvilio, Kostanjica5. Coronica, Koreniki 6. Istravino, Brtonigla7. Cattunar, Nova Vas8. Clai, Krasica9. Gambaletto, Krasica10. Celega, Buje11. Sinković, Momjan 12. Degrassi, Savudrija
Maslinari
Maslina, jedno od najdugovječnijih stabala i simbol Mediterana, u Istri se uzgaja od pamtivijeka. Istarsko maslinovo ulje iznimno je cijenjeno još od doba antičkih Rimljana koji su ovo ulje smatrali posebnom delicijom izuzetne kvalitete, o čemu postoje pisani zapisi iz prvog stoljeća n.e.
Ništa nije ravno toj tekućini, ona je naprosto jedinstvena: ona je simbol zdravlja, gastronomskog užitka i napose lagodne i spokojne starosti. Neuobičajenog je gorkastog okusa, intenzivnog mirisa i nezaobilazan je začin najboljim jelima. Maslinovo ulje najvrjednija je masnoća u ljudskoj prehrani, a koristi se i kao sredstvo za njegu tijela i lijek kod raznih tegoba, po mnogima - eliksir života.
Danas su istarska maslinova ulja ponovo na mjestu koje im i pripada, a to je sami svjetski vrh, prema renomiranom vodiču za ekstra djevičanska ulja “L’extravergine” u kojem već petu godinu za redom između 15-ak najbolje ocijenjenih maslinovih ulja na svijetu pronalazimo ulja istarskih proizvođača.
Na našem putu maslinovog ulja pruža vam se jedinstvena prilika da vi-dite slikovite maslinike smještene na terasastim obroncima brežuljaka savršeno uklopljenim u pejzaž, da naučite tehnologiju uzgoja maslina i proizvodnje ekstra djevičanskih ulja te da u jedinstvenim izvornim ambi-jentima naših uljara kušate i kupite ponajbolja istarska ulja s kojima ćete kući ponijeti istinske okuse Istre.
enogastronomski itinereri
Put maslinovog ulja
Buje
Brtonigla
Novigrad
Savudrija
Umag
Livade
1. CUJ – Kraljević, Farnežine2. Ipša, Ipši3. Beletić, Novigrad4. Babić, Novigrad 5. Veralda, Brtonigla6. Marija Buršić, Nova Vas 7. Alojzje Pavlović, Savudrija 8. Nino Činić, Krasica9. Franco Basiaco, Buje
12 13
117
15
13
1416
10
32
4
8
69
12
1
5
Gourmet vodič sjeverozapadne Istre Gourmet vodič sjeverozapadne Istre
Bitno je za znati da je kolijevka malvazije u Istri mjesto Brtonigla koje je poznato i pod nazivom Grad vina. U Brtonigli se već 25 godina u čast “Kraljici vina” – kako ovdje nazivaju malvaziju, upriličuje “Fešta Istarske malvazije”. Fešta se svake godine održava sredinom mjeseca srpnja i traje tjedan dana – program i evente “Fešte istarske malvazije” pogledajte na www.tzo-brtonigla.hr.
Sjeverozapadna je Istra među prvima počela primjenjivati nove tehnologije u proizvodnji vina, ne čudi stoga da se upravo na ovom području nalazi veliki dio najcjenjenijih proizvođača istarske malvazije koji vas pozivaju da posjetite njihove moderne podrume i kušate vrhunska vina u ukusno uređenim kušaonicama sa daškom tradicije.
A vas koji želite više pozivamo da posjetite Istru krajem svibnja jer je zadnja nedjelja u mjesecu rezervirana za “Wine day” – dan kada istarski vinari otvaraju vrata svojih podruma širokoj publici kako bi imali priliku razgledati njihova moderna postrojenja i naravno kušali njihova izuzetna vina (više na www.istria-gourmet.com).
Malvazija, čije ime dolazi od grčkog grada Monamvasia s poluotoka Peloponeza, sorta je stara najmanje dvije tisuće godina, a smatra se da su je u Istru donijeli venecijanski trgovci vinom u 14. stoljeću. Kada se govori o malvaziji, obično se govori o sorti bijelog grožđa, iako po-stoje i malvasie nere koje se uzgajaju ponajviše u talijanskim regijama Piemonte i Puglia. Danas su najpoznatije bijele malvazije iz Italije i to Malvasia bianca del Chianti, Malvasia del Lazio, Malvasia delle Lipari, Malvasia di Candia i Malvasia di Sardegna, i naravno, malvasia Istriana ili istarska malvazija.
Na području Istre se malvazija počela intenzivno širiti 30-ih i 40-ih godina 20. stoljeća, te nakon toga postaje dominantna među bijelim sortama. No, kako se tada proizvodila po tehnologiji crnih vina, karakteristike sorte bile su slabo izražene. Takva malvazija imala je smeđkastu boju, mirisa praktički nije bilo, s vrlo malo voćno-cvjetnih aroma a okusu je nedostajalo svježine, tako da su to obično bila prosječna vina u kojima je uglavnom dominirao alkohol.
Tijekom 80-tih godina počinje preokret, kada nekolicina mladih istarskih vinara malvaziju počinje proizvoditi na tehnološki napredniji – moderan način, a početkom 90-tih počinje prava mala istarska vinarska revolucija u kojoj sve više vinara koristi modernu tehnologiju i procese proizvodnje kvalitetnih bijelih vina. Potvrda iznimne kvalitete dolazi 1998.g. na Me-đunarodnom sajmu vina “Vinovita” u Zagrebu, kada istarska malvazija iz podruma obitelji Kozlović biva proglašena najboljim autohtonim vinom u Hrvatskoj, a već iduće godine dobiva priznanje za najbolje bijelo vino u Hrvatskoj.
U skladu sa svjetskim trendom povećane popularnosti autohtonih sorti, istarska malvazija postaje sve zanimljivije i cjenjenije vino i van granica Istre. Njena izražena alkoholnost i bogatstvo ekstrakta, s istovremeno umjerenim i nižim sadržajem kiselina, od malvazije stvara puno i zaokru-ženo vino. Diskretna je, cvjetno-voćne arome koja mnoge podsjeća na miris bagremova cvijeta. Od voćnih aroma najčešće dominiraju jabuka i šljiva, a u zrelom vinu može se osjetiti i lagani gorkasti okus badema.
enogastronomski itinereri
Put istarske malvazije
Vinari
Umag
Savudrija
Plovanija
Momjan
Buje
BrtoniglaGrožnjan
1. Degrassi, Savudrija2. Kabola, Kremenje3. CUJ Kraljević, Farnežine4. Coronica, Koreniki 5. Veralda, Brtonigla6. Istravino, Brtonigla7. Zigante, Kostanjica8. Kozlović, Momjan 9. Clai, Krasica10. Cattunar, Brtonigla 11. Gambaletto, Krasica12. Celega, Buje13. Sinković, Momjan 14. Brajko, Oskoruš15. Bassanese, Kaštel16. Prelac, Momjan
14 15
4
3
1
2
4
1
2
3
5
Gourmet vodič sjeverozapadne Istre Gourmet vodič sjeverozapadne Istre
Vrijednost dobivena prirodnim odabirom i trudom seljaka kroz stoljeća na-pokon je valorizirana na jedinstven gastronomski način.
I dok je istarsko govedo, “boškarin” godinama seljaku služilo za teški rad u polju, vuklo kamenje za izgradnju kuća i zidova, skromno se hranilo na siromašnoj ispaši, nudilo ono malo mlijeka za svaku obitelj, danas od njegovog mesa priređujemo izvorno prirodne gastro delicije svojstvene ovom kraju.
Tradicija okusa koja se vraća u kuhinje renomiranih restorana i u centar pažnje vrsnih gastronoma oplemenjuje turističku ponudu istarskog pod-neblja, revitalizirajući drevne običaje pripreme hrane uz divne mirise koji su se nekada širili iz ruralnih domova istre.
Pripremljeno na lešo ili u padeli, pečeno pod čripnjom, kuhano kao šugo s fužima ili njokima, aromatizirano samoniklim biljem ili marinirano u doma-ćem ulju - samo su neki od načina pripreme ove jedinstvene sirovine, izni-kli iz domaće kuhinje naših predaka. Pojam ‘domaće’ – riječ koja danas postaje čarobna, istinski opisuje meso istarskog goveda, budi nostalgiju, pobuđuje osjetila i uveličava vaš boravak u Istri, poluotoku koji uvijek i iznova iznenađuje!
enogastronomski itinereri
Put mesa istarskog goveda
Restorani i konobe
1. Konoba Nono, Petrovija2. Buščina, Buščina3. San Mauro, Momjan4. San Rocco, Brtonigla
Buje
Grožnjan
Umag
Savudrija
Brtonigla
Momjan
Vinari
Želite li u Istri doživjeti nešto posebno, posjetite Momjan, malo slikovito mjesto na sjeverozapadu poluotoka.
Na 275 m nadmorske visine pred Vama se, nadohvat ruke, pružaju vrhovi Alpa i Dolomita s jedne, te bogato zelenilo netaknute prirode i prekrasne morske panorame, s druge strane.
Povijest Momjana seže u daleku 1035. godinu, a duh stoljetne povijesti prati Vas i danas na svakom koraku. Ono što Momjan čini neodoljivim je svakako Momjanski muškat. To je sorta bijelog grožđa koja raste na ograničenom području Momjanštine a većim dijelom na potezu brda od Oskoruša do Sv. Ivana kod Merišća. Uspijeva na zemljištu bogatom lapo-rom-flišom na nadmorskim visinama od 200 do 350 m submediteranskog enogeografskog položaja.
Muškat je tijekom stoljeća, zahvaljujući posebnostima klime i tla, poprimio gotovo savršene osobine. Pored tradicionalnog načina proizvodnje koji se još uvijek njeguje kod nekoliko obitelji u Merišću, u novije vrijeme se na momjanštini razvija i suvremena proizvodnja.
Mnogi poznavaoci istarskih vina na prvo mjesto će izdvojiti Momjanski muškat, zbog njegove zlatne boje, intenzivnog mirisa divljih karanfila i izuzetne arome. Suho i slatko. Vrli je pratilac slastica, ali i svakog profi-njenog jela. Muškatu se pripisuju i afrodizijska svojstva, posebice kad su u pitanju čedne gospe.
Zbog svoje posebnosti Momjanski muškat je cijenjen i izvan Istre. Još 1935. godine na smotri vina u Bruxellesu dobio je zlatnu medalju, a u nje-govim čarima rado su uživali na dvoru cara Franje Josipa u Beču i kralja Emanuela III u Rimu.
Ako u njemu uživaju carevi, uživajte i Vi u carskom muškatu Momjanštine!
enogastronomski itinereri
Put momjanskog muškata (Momjan - carstvo muškata)
Momjan
Buje
1. Kabola, Kremenje 2. Sinković, Momjan 3. Kozlović, Momjan 4. Prelac - Konoba Rino, Momjan 5. Brajko, Oskoruš
16 17
Gourmet vodič sjeverozapadne Istre Gourmet vodič sjeverozapadne Istre
Fritaja sa divljim šparogama (za 4 osobe)
Sastojci
600 g divljih šparoga8 jaja1 glavica luka 100 g pršuta Maslinovo ulje Sol i papar
Priprema
Divlje šparoge operemo, odstranimo donji drvenasti dio, a mekani dio stabljike s vršcima izlomimo na kraće komade (cca 3 cm). U tavi ugrijemo pet žlica maslinovog ulja, dodamo sjeckani luk, malo posolimo i pirjamo na laganoj vatri dok luk ne omekša. Zatim dodamo pripremljene šparoge, popaprimo i na laganoj vatri dalje pirjamo 4-5 minuta (što su šparoge mlađe, kraće ih pirjamo). U zdjeli umutimo jaja, dodamo na trakice narezane kriške pršuta, začinimo s vrlo malo soli i papra, izmiješamo sastojke i prelijemo preko šparoga. Po želji ispečemo mekšu ili tvrđu fritaju i poslužimo.
RECEPTI ISTARSKE KUHINJE
Ime šparoge dolazi od grčke riječi asparagus što znači izdanak. Biljni rod šparoga obuhvaća preko 300 vrsti, od kojih se za prehranu koristi navedena vrsta Asparagus officinalis, dok se neke vrste koriste kao ukrasne biljke.
Šparoga je jedna od najstarijih samoniklih kultura Mediterana, gdje je uzgajana još od antičkog doba. Egipćani su divlju šparogu, koja je rasla uz tok rijeke Nila, osim za prehranu, nudili bogovima na dar, a u grobnicama faraona pronađene su slike šparoga. Grci su brali divlje šparoge, a kao i Rimljani vjerovali su da ima ljekovita svojstva te su ih dodatno upotrebljavali kod uboda insekta i zubobolje. Rimljani prvi počinju kultivirati šparogu, a znali su ju i zamrznuti: nakon branja na jugu, kočijama su dopremali šparoge na Alpe gdje bi njene izdanke držali u snijegu do šest mjeseci, a nazad bi ih dopremili za velika slavlja. Arapi su smatrali da ovaj izdanak ima afro-dizijačko djelovanje, te ga u 16-stoljetnom ljubavnom priručniku spominju kao stimulans za ljubavne želje. Isto je smatrala Madame Pompadour, a francuski kralj Louis XIV dao je uzgajati šparoge u staklenicima kako bi ih mogao imati tokom cijele godine.
Divlje šparoge su svakako jedna od najcjenjenijih samoniklih kultura koje uspijevaju na području Istre, a beru se od sredine III, pa do kraja IV mjeseca. U navedenom periodu na području sjeverozapadne Istre održavaju se “Dani šparoga” kada brojni restorani i konobe nude vrsne specijalitete na bazi ove ukusne i iznimno zdrave biljke. Vrhunac manifestacije je šparogada u Kaštelu, koja se organizira u tjednu nakon Uskrsa i čiji se program doga-đanja može vidjeti na stranici www.tzg-buje.hr i www.istria-buje-buie.com. Posjetite dakle, restorane i konobe koji sudjeluju u projektu “Dani šparoga’’ duž puta divljih šparoga i uvjerite se zašto je ova biljka u Istri tako popularna i cijenjena (popis restorana i konoba nalazi se na stranicama: www.istra.hr/umag, www.istra.hr/savudrija, www.tzo-brtonigla.hr, www.tzg-buje.hr, www.novigrad-cittanova.hr).
enogastronomski itinereri
Put divljih šparoga (Proljetni put )
Restorani i konobe* na web adresi www.istra.hr/umag
možete naći popis svih restorana i konoba koji sudjeluju u projektu “Dani istarskih šparoga”
Umag
Plovanija
Momjan
Buje
Brtonigla
Novigrad
KaštelKaštel
18 19
8
6
5
3
47
2
1
Gourmet vodič sjeverozapadne Istre Gourmet vodič sjeverozapadne Istre
Fuži sa tartufima (za 4 osobe)
Sastojci
500 g fuži 20 g bijelih tartufa 20 g crnih tartufa80 g maslaca 100 ml vrhnja za kuhanje Sol i papar
Priprema
Fuže stavimo u vrelu, pouljenu i posoljenu vodu i kuhamo po uputama na pakiranju. U tavi rastopimo maslac, dodamo vrhnje za kuhanje i ostavimo da vrije 1-2 minute. Ugasimo vatru, dodamo na tanke listiće bijelog tartufa, kuhane i ocijeđene fuže, promiješamo i premjestimo na tanjure. Preko svake porcije po vrhu naribamo crne tartufe i poslužimo.
RecePtI IStarSke kUhInje
Što je tartuf? Gastronomi se još ne mogu složiti je li on vrsta hrane ili začina, no zasigurno se slažu u jednom - tartuf je vrhunac gastronomije. Čudan je to, tajnovit i pod zemljom sakriven gomolj, bez nadzemne biljke i moguće ga je naći samo uz pomoć posebno dresiranih pasa ili svinja.
na području Istre nalazimo tri vrste zemlje, crvenu u priobalnom području, bijelu na padinama Učke i istočnom dijelu poluotoka te sivu u središnjem dijelu. Upravo tu, u vlažnoj sivoj zemlji raste tartuf, a područje u kojem raste prostire se dolinom rijeke Mirne do planine Ćićarije na sjeveru, te do Pazina i raškog zaljeva na jugu.
Ovaj čudan i neugledan gomolj, nadaleko čuven kao afrodizijak intenzivnog i jedinstvenog mirisa, još od vremena starih rimljana ostao je neprikosno-veni kralj kulinarstva. tartuf je oduvijek nepresušni izvor najraznovrsnijih kulinarskih ostvarenja, od predjela, salata, glavnih jela pa do deserata.
Istarski bijeli tartuf jedan je od najcjenjenijih na svijetu, zri u jesen i najbolje je kušati ga odmah, tek ubranog u izvornom ambijentu naših konoba i resto-rana. Osim najcjenjenijeg i skupocjenog bijelog tartufa (tuber magnatum) koji uspijeva od sredine rujna pa do kraja siječnja, u Istri nalazimo i više vrsta crnog tartufa koji raste gotovo cijele godine.
na putu bijelog tartufa odabrali smo konobe i restorane koji nude maštovite menije na bazi tartufa sljubljenih sa vrsnim istarskim vinima, a ističu se ljepotom ambijenta te ljubaznošću i profesionalnošću osoblja. Zahvaljujući svemu navedenom, odabrani lokali su od turističke zajednice županije istarske dobili oznaku “Izvorni tartuf – tartufo vero”. Više o tartufima na www.istria-gourmet.com
enogastronomski itinereri
Put bijelog tartufa
restorani i konobe
Livade
Buje
Plovanija
Grožnjan
Momjan
Brtonigla
1. Marino, kremenje2. San Rocco, Brtonigla3. Enoteca Zigante, Livade4. Stari podrum, Momjan5. Morgan, Bracanija6. Igor, kaštel7. Buščina, Buščina8. Tončić, Čabrnica
20 21
Buie
Gourmet vodič sjeverozapadne Istre Gourmet vodič sjeverozapadne Istre
List u umaku sa povrćem (za 4 osobe)
Sastojci
4 fileta lista 1 žlica Vegete 2 žlice maslinovog ulja 1 tvrdo kuhano jaje1 žlica limunova soka 300 g mlade mrkve 200 g kelja 200 g brokule 2 žlice ulja 1 češanj češnjaka 2 žlice nasjeckanog lista peršina4 žlice nasjeckanog svježeg kopra
Priprema
Ribu očistiti, osušiti, posuti Vegetom i položiti u pleh za pečenje obložen aluminijskom folijom. Tako pripremljenu ribu preliti maslinovim uljem i peći u pećnici zagrijanoj na 200°C oko desetak minuta. Povrće očistiti, oprati i narezati, staviti u kipuću posoljenu vodu s tim da najprije treba skuhati mrkvu, a nakon 15 minuta dodati preostalo povrće. Sve kuhati još 5-10 minuta, ocijediti i promiješati s uljem i protisnutim češnjakom. Kuhano jaje izrezati na manje kockice i pomiješati s limunovim sokom. Ribu izvaditi iz pećnice, preliti mješavinom limuna i jajeta, te vratiti u pećnicu još par minuta da se kratko zapeče. Toplu ribu izvaditi na tanjur, posuti koprom i peršinom te poslužiti s kuhanim povrćem.
RECEPTI ISTARSKE KUHINJE
Povijest Istre i istarskog čovjeka od pamtivijeka je vezana uz more, a povijesni značaj istarskih primorskih gradova vidljiv u svoj raskoši gra-đevina i palača koje u njima nalazimo. U posljednjih pola stoljeća more i ljepota istarske obale doprinijele su snažnom razvoju Istre u jednu od vodećih turističkih regija Mediterana. Zahvaljujući čistoći mora, stjenovitom priobalju i pjeskovitom dnu na otvorenom moru pred Istarskom obalom, akvatorij Istre bogat je ribom i drugim plodovima mora.
Kušajte vrhunsku ribu spremljenu “u soli” ili pećnici sa krumpirima, ili zašto ne, sirovu sa malo limunova soka i maslinovog ulja pripremljenu pred vama. Uživajte u rižotu sa plodovima mora ili kombinaciji škampa i divljih šparuga, u sirovim kamenicama iz Limskoga kanala ili škampima na žaru ili buzaru, a kao hladno predjelo, u izvanrednoj salati od rako-vica ili hobotnice, ili jednostavno u sirovim repovima od škampi uz čašu osvježavajuće istarske malvazije.
Upravo je kombinacija tradicije ribarstva, bogatstva mora i turizma, dovela do procvata gastronomije u priobalnom području tako da ovdje danas nalazimo cijeli niz vrhunskih restorana koji će vam pružiti nezaboravne gourmet doživljaje na bazi svježe ribe i plodova mora, sljubljenih naravno s vrhunskim istarskim vinima i ekstra djevičanskim maslinovim uljima.
Za sve ljubitelje ribe i plodova mora na području sjeverozapadne Istre tijekom druge polovice mjeseca listopada pa sve do sredine mjeseca studenog održava se gourmet manifestacija “Dani švoja” tijekom koje je u odabranim restoranima moguće uživati u ovoj izuzetnoj ribi pripre-mljenoj na najraznovrsnije načine (više o “Danima švoja’’ na www.istra.hr/umag, www.istra.hr/savudrija, www.tzo-brtonigla.hr, www.tzg-buje.hr, www.novigrad-cittanova.hr).
enogastronomski itinereri
Put mirisa mora
Restorani i konobe
* na web adresi www.istra.hr/umag možete naći popis svih restorana i konoba koji sudjeluju u projektu “Dani švoja”
Umag
Brtonigla
Novigrad
Savudrija
Plovanija
22 23
263
5
41
Gourmet vodič sjeverozapadne Istre Gourmet vodič sjeverozapadne Istre
Njoki sa šugom (za 4 osobe)
Satojci za pripremu šuga (gulaša)
600 g junetine ulje ( miješano maslinovo-suncokretovo) 4 režnja češnjaka 3 glavice kapule 3 dcl pirea od rajčice 2 mrkve malo ružmarina malo peršina 2,3 lovorova lista sol i papr 0,2 dcl crnog vina
Priprema
Komad junetine narežite na jednake komadiće i posolite. Zafrižite kapulu. Kad kapula dobije zlatnu boju dodajte narezano meso i pržite ga na laganoj vatri 5 minuta. Dodajte nasjeckani češnjak i pire od pomidora. Kuhajte i dolijevajte vode po potrebi. Dodajte izmrvljeno lišće ružmarina i lovor. Popaprite i po potrebi posolite. Kuhajte dok meso ne omekša. Pred kraj dodajte vino. Popaprite jelo i dodajte isjeckanog peršina. Kad se šugo zgusne jelo je gotovo!
Sastojci za pripremu njoki
600 g krumpira 2 jaja 200 g brašna (po potrebi više) žlica masti (ili margarina) malo ulja soli po potrebi
Priprema
Krumpir u kori operite i stavite kuhati. Kuhani krumpir ogulite i propasirajte na stolu ili na podlozi na kojoj ćete raditi njoke. U vrući krumpir dodajte jaja, sol, mast, ulje i brašno te zamijesite tijesto. Tijesto zatim razvaljajte u dugačke “ko-basice”, a onda izrežite na komadiće 2-3 cm. Njoke stavite u kipuću zasoljenu vodu i kuhajte dok se ne dignu na površinu. Izvadite ih lopaticom i poslužite prelivene već pripremljenim šugom.
Konobe (bez najave)
Kušaone autohtonih proizvoda
RECEPTI ISTARSKE KUHINJE
Malo selo, FratrijaAstarea, BrtoniglaPino, BrtoniglaStari podrum, MomjanNono, PetrovijaRino, MomjanPjero, KremenjeTabasco, Novigrad
Loggia, OprtaljZigante, GrožnjanEnoteka San Rocco, BrtoniglaKušaona Veralda, BrtoniglaDelicatessen Zigante tartufi, BujeRigo, Novigrad
Unutrašnjost Istre, taj simpatičan svijet zelenih brežuljaka i plodnih dolina pruža fantastičnu kulisu za izlete automobilom u slikovita sela i mjesta, čija ćete imena često teško izgovoriti, ali će vas svojom ljepotom očarati tako da smo uvjereni da ih nećete tek tako zaboraviti. Upravo u tom središnjem dijelu Istre vrijedni istarski seljaci su na svojoj djedovini obnovili stare kamene kuće u tradicionalnom stilu, u kojima danas ugo-šćuju svoje posjetitelje nudeći im proizvode tradicionalne istarske kuhinje. Mnoga od tih domaćinstava i dan danas žive od poljoprivrede nudeći jela isključivo na bazi namirnica iz vlastite proizvodnje (agroturizmi), dok druga žive od ugostiteljstva koje se temelji na tradicionalnoj istarskoj kuhinju (konobe – taverne).
Tradicionalna Istarska jela temeljena su na mesu i tjestenini, a najčuvenija jela su istarski pršut sušen na buri, ovčji sir i panceta kao hladno predjelo, istarska maneštra (juha sa grahom, krumpirom i suhim mesom), fuži, njoki ili ravioli (tjestenina) sa umakom od divljači ili domaće kokoši kao toplo predjelo, te teletina ispod čripnje (zvona), ili ombolo i kobasice sa kupusom kao glavno jelo. Za kraj služe se tradicionalne slastice fritule i kroštule, ili zašto ne, svježe sezonsko voće iz vlastitog vrta.
Za put agroturizama i domaće kuhinje odabrali smo samo najbolje agrotu-rizme i konobe u kojima ćete, uvjereni smo, iskusiti pravi doživljaj izvornih istarskih okusa i svu ljubaznost i srdačnost istarskog čovjeka.
enogastronomski itinereri
Putevi agroturizama i domaće kuhinje
Agroturizmi (samo uz prethodnu najavu - idealno za manje grupe, ali i za parove)
Buje
Momjan
Grožnjan
Zrenj
Brtonigla
1. Dešković, Kostanjica
2. Tončić, Čabrnica
3. Montižel, Završje
4. Vinerino, Brtonigla
5. Sinković, Momjan
6. Radešić, Punta - Krasica
Prep
oruč
eni r
esto
rani
, kon
obe,
agro
-tu
rizm
i, vin
ske
cest
e i c
este
mas
lino-
vog
ulja
na p
odru
čju sj
ever
ozap
adne
Ist
re
Racc
oman
dati
risto
rant
i, tra
ttorie
, ag
ritur
ismi, s
trade
del
vino
e d
ell’o
lio
d’ol
iva
nell’
Istria
nor
d-oc
cide
ntal
e
Na
pOm
ENa
! O
bziro
m d
a su
bro
jni n
aši
partn
eri
poljo
privr
edni
ci ko
ji sv
oje
dane
pr
ovod
e ra
deći
u po
lju i
svoj
im p
roizv
od-
nim
pog
onim
a sa
cilje
m d
a bi
vam
pru
žili
najvi
šu k
valite
tu s
vojih
uslu
ga i
proi
zvod
a,
mol
imo
da o
brat
ite p
ažnj
u na
radn
e da
ne
i rad
no v
rijem
e po
jedi
nih
obje
kata
, te
uko-
liko
je ta
ko n
apom
enut
o da
ne
zabo
ravit
e se
PRA
VOVR
EMEN
O N
AJAV
ITI.
NO
Ta!
Num
eros
i dei
nos
tri p
artn
er s
ono
agric
olto
ri ch
e sp
endo
no le
loro
gio
rnat
e la
vora
ndo
sui c
ampi
e s
tabi
limen
ti di
pro
-du
zione
, per
offr
irvi l
a qu
alitá
mig
liore
dei
lo
ro s
erviz
i e p
rodo
tti, p
er fa
vore
pre
ndet
e no
ta d
elle
gio
rnat
e di
lavo
ro e
l’ o
rario
la-
vora
tivo
del s
tabi
limen
ti di
inte
ress
amen
-to
, e
se c
osi
nota
to n
on d
imen
ticar
e di
AV
VISA
RE IN
TEM
PO.
San
Rocc
oSr
ednj
a ul
ica,
Brto
nigl
aTe
l. +3
85 (0
)52
725
000
ww
w.sa
n-ro
cco.
hr
1,2
,3,4
,5,6
,7
12
:00
- 23:
00
I,
D, E
Spec
ijalite
ti od
ribe
, svje
žih ta
rtufa
, gljiv
a i d
ivljih
špa
roga
• Sp
ecia
lita’ d
i pes
ce,
tartu
fi fre
schi
, fun
ghi e
asp
arag
i.
Mar
ino
Krem
enje
96
b, M
omja
nTe
l. +3
85 (0
)52
770
047
www.
kono
ba-m
arin
o-kr
emen
je.h
r
1,3
,4,5
,6,7
12
:00
- 22:
00
I,
D, E
Spec
ijalit
eti s
a sv
ježi
m ta
rtufim
a - S
pe-
cija
litet
i sa
divl
jači
• Spe
cial
ita’ c
on ta
r-tu
fi fre
schi
; spe
cial
ita’ d
i sel
vagi
na.
Mar
e &
Mon
tiN
asel
je Is
trian
Villa
s, U
mag
Tel.
+385
(0)5
2 71
0 59
9w
ww.
istra
turis
t.com
1,2
,3,4
,5,6
,7
12
:00
- 23:
00
I,
D, E
Tave
rna
Hot
el S
ol C
oral
Kato
ro b
b, U
mag
Tel.
+385
(0)5
2 70
1 00
0w
ww.
istra
turis
t.com
1,
2,3,
4,5,
6,7
12
:00
- 23:
00
I, D
, E
Sidr
o - A
ll’ An
cora
Man
drač
5, N
ovig
rad
Tel.
+385
(0)5
2 75
7 60
1
1,2
,3,4
,5,6
,7
11
.00
- 23.
00
I, D
, E
Riba
sa
žara
• Pes
ce a
lla g
riglia
Ma-
Ni
Mar
ino
Bem
bi 3
, Um
agTe
l. +3
85 (0
)52
751
222
1,2
,3,4
,5,6
,7
09
:00
- 24:
00
I, D
, E, R
US
Mes
o ili
riba
ispod
pek
e, s
vježa
riba
i pl
o-do
vi m
ora • R
isotto
con
can
estre
lli, a
spa-
ragi
e s
cam
pi.
Info
rmac
ijei k
onta
kti
Info
rmaz
ioni
e
cont
atti
ra
dni d
ani u
tjed
nu
gior
ni la
vora
tivi in
set
timan
a
ra
dno
vrije
me
or
ario
d’a
pertu
ra
pot
rebn
a na
java
a
richi
esta
mog
ućno
st d
egus
tacij
e
degu
staz
ione
st
rani
jezic
i
lin
gue
parla
te
Enot
eca
Ziga
nte
Liva
de 7
, Liv
ade
T. +
385
(0)5
2 66
4 30
2G
SM. +
385
(0)9
5 64
4 14
6w
ww.
ziga
ntet
artu
fi.co
m
1,2
,3,4
,5,6
,7
12:
00 -
23:0
0
I, D,
E
Spec
ijalite
ti sa
svje
žim t
artu
fima
cijel
e go
dine
• S
pecia
lita’ c
on t
artu
fi fre
schi
tu
tto l’a
nno
Perg
ola
Sunč
ana
2, Z
ambr
atija
Te
l. +3
85 (0
)52
759
685
2,
3,4,
5,6,
7
11
:00
- 23:
00
I,
D, E
Mes
o od
koz
ica s
a vr
ganj
ima
na ž
aru
na
podl
ozi o
d ru
kole
- Ri
žoto
sa
škam
pim
a i
špar
ogam
a - R
iba
peče
na u
kruh
u • P
olpa
di
gam
bere
tti c
on fu
nghi
por
cini a
lla b
race
su
letto
di r
ucol
a - R
isotto
con
sca
mpi
e
aspa
ragi
- Pes
ce c
otto
in p
asta
di p
ane
Mar
uzel
laU
ngar
ija 2
, Zam
brat
ijaTe
l. +3
85 (0
)52
759
147
GSM
. +38
5 (0
)52
759
147
1,
2,3,
5,6,
7
12
:00
- 23:
00
I,
D, E
Dam
ir i O
rnel
aZi
dine
5, N
ovig
rad
Tel.
+385
(0)5
2 75
8 13
4
2,
3,4,
5,6,
7
12:0
0 - 1
5:30
1
8:30
- 23
:00
I, D,
E
Siro
vi šk
ampi
- sp
ecija
liteti
na b
azi s
irove
rib
e • S
cam
pi c
rudi
- Sp
ecia
lita` d
i pes
ce
(a b
ase
di a
limen
ti cr
udi)
Pepe
nero
Sv. A
nton
a 4,
Nov
igra
dTe
l. +3
85 (0
)52
758
542
www.
pepe
nero
.citt
ar.h
r
1,
2,3,
4,5,
6,7
12
:00
- 15:
00
18:
00 -
23:0
0
I,
D, E
, RUS
File
od
bran
cina
na m
ouss
u od
blitv
e •
File
tto d
i bra
nzin
o co
n m
ouss
e di
bie
tola
.Čo
kSv
. Ant
ona
2, N
ovig
rad
Tel.
+385
(0)5
2 75
7 64
3
1,
2,4,
5,6,
7
12:0
0 - 1
5:00
1
8:00
- 2
3:00
I,
D, E
Spec
ijalite
ti od
ribe
- sir
ova
riba • S
peci-
alita
’ di p
esce
- pes
ce c
rudo
Nav
igar
eSv
. Ant
on 1
5, N
ovig
rad
Tel.
+385
(0)5
2 60
0 40
0w
ww.
naut
icah
otel
s.co
m
1,
2,3,
4,5,
6,7
07
:00
- 24:
00
I, D
, E
Toni
Zam
brat
ija b
b, Z
ambr
atija
Tel.
+385
(0)5
2 75
9 57
0
1,
2,3,
4,5,
6,7
11
:00
- 23:
00
I, D
, E
Rest
oran
i / R
isto
rant
i
Anto
nia
Crv
ene
Uva
le b
b, Z
ambr
atija
Tel.
+385
(0)5
2 75
9 56
5
I,
D, E
Vilo
laU
maš
ka 2
/a, Z
ambr
atija
Tel.
+385
(0)5
2 75
9 94
0w
ww.
villa
-vilo
la.h
r
1,
2,3,
4,5,
6,7
11
:00
- 24:
00
I,
D, E
Belv
eder
Karig
ador
51,
Nov
igra
dTe
l. +3
85 (0
)52
735
199
1,
3,4,
5,6,
7
11
:00
- 23:
00
I, D
, E
Siro
va ri
ba, r
ezan
ci s
jast
ogom
• Pe
sce
crud
o - T
aglia
telle
all’
ast
ice
Bass
anes
eKa
štel
125
, Buj
eTe
l. +3
85 (0
)52
777
280
www.
risto
rant
e-ba
ssan
ese.
com
1,
2,4,
5,6,
7
12
:00
- 24:
00
I, D
, SLO
Spec
ijalite
ti na
baz
i tar
tufa
• Spe
cialita
’ a
base
di t
artu
fi
Igor
Kašt
el 1
20 e
, Buj
eTe
l. +3
85 (0
)52
777
131
www.
rest
aura
nt-ig
or.c
om
1,
2,4,
5,6,
7
11
:00
- 23:
00
I, D
, SLO
Njok
i sa
tartu
fima
i ška
mpi
ma,
špa
geti
s šk
ampi
ma
na k
onja
ku •
Gni
occh
i con
ta
rtufi
e sc
ampi
- Spa
getti
con
sca
mpi
al
cogn
ac
Gio
vann
iSt
. Ros
ello
30,
Nov
igra
dTe
l. +3
85 (0
)52
757
122
1,
3,4,
5,6,
7
11:0
0 - 1
5:00
1
8:00
- 23
:00
I, D
, E
Reza
nci s
a ja
stog
om •
Tagl
iate
lle a
ll’ ar
agos
taTa
basc
oBo
lnič
ka 8
, Nov
igra
dG
SM. +
385
(0)9
8 42
0 31
4
1,
3,4,
5,6,
7
12
:00
- 15:
00
1
8:00
- 23
:00
I,
D, E
Mor
gan
Brac
anija
, Buj
eTe
l. +3
85 (0
)52
774
520
1,
3,4,
5,6,
7
12:0
0 - 1
5:00
18:
00 -
22:0
0 I
Vepa
r sa
pale
ntom
- pe
čeni
pije
tao
- Mes
o po
d pe
kom
• Ci
nghi
ale
con
pole
nta-
gal
lo
arro
sto-
Car
ne s
otto
la c
ampa
na
1,
2,3,
4,5,
6,7
11
:00
- 23:
00
I, D
Janj
etin
a po
d pe
kom
- Ri
ba n
a ža
ru -
Crni
Ri
žotto
• Agn
ello
sot
to la
cam
pana
-Pes
ce
alla
grig
lia- R
isotto
al n
ero
di s
eppi
a
Furia
Smilo
vići
145
, Mom
jan
Tel.
+385
(0)5
2 77
9 00
1ww
w.fu
ria.h
r
1,2,
4,5,
6,7
11
:00
- 23:
00
I, E
Spec
ialiti
es w
ith t
ruffl
es-
Gam
e- G
rille
d m
eat • H
auss
pezia
litate
n m
it Tr
uffe
ln-
Wild
- Fle
isch
vom
Gril
l
Serg
ioŠa
ini 2
a, N
ovig
rad
Tel.
+385
(0)5
2 75
7 71
4
1,2,
3,4,
5,6,
7
12:0
0 - 1
5:00
18:
00 -
23:0
0 I,
D, E
Brod
etto
and
po
lent
a- N
oodl
es w
ith lo
b-st
er •
Brod
etto
und
Pol
enta
- Ban
dnud
ein
mit
Hum
mer
Brun
oBa
šani
ja 6
, Sav
udrij
aTe
l. +3
85 (0
)52
759
592
1,
2,4,
5,6,
7
10
:00
- 24:
00
I,
D, E
Dav
idKa
štel
120
c, B
uje
Tel.
+385
(0)5
2 77
7 09
0ww
w.go
stio
nada
vid.h
r
1,
2,3,
5,6,
7
11
:00
- 23:
00
I, E
Tjes
teni
na i
njok
i sa
tartu
fima,
mes
o sa
ža
ra s
a ta
rtufim
a • P
asta
-Gno
cchi
ai
tartu
fi- C
arne
alla
grig
lia c
on ta
rtufi
Port
o Sa
lvor
eLu
ka, S
avud
rija
Tel.
+385
(0)5
2 75
9 21
3ww
w.po
rto-s
alvo
re.c
om
1,
3,4,
5,6,
7
08
:00
- 23:
00
I, D
, E
Mul
ino
Škril
e 75
a, B
uje
Tel.
+385
(0)5
2 72
5 30
0ww
w.m
ulin
o.hr
1,
2,3,
4,5,
6,7
08
:00
- 01:
00
I, D
, E, S
LO
Soufl
e od
špa
roga
, rib
lji ca
rpac
cio,
tje-
sten
ina
s ja
stog
om •
Souf
fle’ d
i asp
arag
i se
lvatic
i- Ca
rpac
cio d
i pes
ce-
Past
a al
l’ as
tice
Serg
ioD
igitr
onsk
a 21
, Buj
eTe
l. +3
85 (0
)52
772
005
1,2
,3,5
,6,7
08
:00
- 23:
00
I, D
, SLO
Divlj
ač, r
iblji
spec
ijalite
ti • B
rode
tto e
po-
lent
a- T
aglia
telle
all’
arag
osta
Non
oUm
aška
36,
Pet
rovij
aTe
l. +3
85 (0
)52
740
160
2,
3,4,
5,6,
7
11
:00
- 23:
00
I, D
, E
Sezo
nski
spec
ijalite
ti na
baz
i špa
ruga
, glji-
va i
tartu
fa •
Men
u st
agio
nale
a b
ase
di
aspa
ragi
, fun
gi e
tartu
fi
Alle
gro
J.B.
Tita
9, U
mag
Te
l. +3
85 (0
)52
700
000
1,2
,3,4
,5,6
,7
09
:00
- 24:
00
I, D
, E
Villa
Ros
etta
Crv
ena
uval
a 31
, Zam
brat
ijaTe
l. +3
85 (0
)52
725
710
ww
w.vi
llaro
setta
.hr
1,
2,4,
5,6,
7
12
:00
- 22:
00
I, D
, E
Riba
u fo
liji iz
peć
nice
s m
orsk
im p
lodo
vi-m
a - d
omać
a tje
sten
ina
s te
rano
m, š
kam
-pi
ma
i prš
utom
• Pe
sce
al c
arto
ccio
con
fru
tti d
i mar
e - P
asta
cas
erec
cia c
on te
rra-
no, s
cam
pi e
pro
sciu
tto.
Asta
rea
Ronk
ova
6, B
rtoni
gla
Tel.
+385
(0)5
2 77
4 38
4G
SM. +
385
(0)9
1 53
9 68
89
www.
kono
ba-a
stare
a-br
tonig
la.co
m
Kono
be /
Trat
torie
Star
i pod
rum
Mos
t 52,
Mom
jan
Tel.
+385
(0)5
2 77
9 15
2G
SM. +
385
(0)9
8 58
0 16
6
1,
2,4,
5,6,
7
12
:00
- 22:
00
I,
E, S
LO
Tjes
teni
na s
a ta
rtufim
a i g
ljivam
a, m
eso
sa
žara
• Pa
sta
ai ta
rtufi
e fu
nghi
, car
ne a
lla
brac
e.
Mon
tižel
Mon
tižel
59,
Zav
ršje
Tel.
+385
(0)5
2 77
6 21
2 ww
w.pi
ncin
-mon
ticel
lo.h
r
I
Dom
aći
pršu
t -
Tjes
teni
na s
a ta
rtufim
a - N
joki
sa d
ivlja
či • P
rosc
iutto
cru
do a
rti-
gana
le, p
asta
con
tartu
fi, g
nocc
hi c
on la
se
lvagi
na
Sink
ović
San
Mau
ro 1
57, M
omja
nTe
l. +3
85 (0
)52
779
033
www.
sinko
vic.h
r
6, 7
12
:00
- 22:
00
I
Dom
aći s
ir i p
ršut
, Tar
tufo
ne • P
rosc
iutto
cr
udo
artig
anal
e, ta
rtufo
ne
Pjer
oKr
emen
je 9
9, M
omja
nTe
l. +3
85 (0
)52
779
200
2,
3,4,
5,6,
7
12
:00
- 22:
00
I
Jela
od
tartu
fa, t
jest
enin
a sa
špa
roga
ma
ili gl
jivam
a • P
iati
con
tartu
fi, p
asta
con
as
para
gi e
fung
hi.
Mal
o Se
loFr
atrij
a bb
, Buj
eTe
l. +3
85 (0
)52
777
332
ww
w.vi
lla-v
ilola
.hr
1,
2,4,
5,6,
7
12
:00
- 22:
00
I
Ravio
li s
tartu
fima
- Nj
oki s
kok
ošom
• Ra
violi
con
tartu
fi -
Gni
occh
i al s
ugo
di
gallin
a
Rino
Mom
jan
49, M
omja
nTe
l. +3
85 (0
)52
779
170
www.
prel
ac.c
om
1,
3,4,
5,6,
7
12
:00
- 22:
00
I
Tjes
teni
na s
a ta
rtufim
a - n
joki
sa d
ivlja
či •
Past
a ai
tartu
fi- G
nocc
hi a
lla s
elva
ggin
a
Jela
pod
pek
om -
jela
od
mes
a ist
arsk
og
gove
da, t
artu
fi, ri
ba •
Piat
ti pr
epar
ati s
otto
“la
cam
pana
”, sp
ecia
lita a
l man
zo is
trian
o,
tartu
fi, p
esce
.
Kabo
laKr
emen
je b
b, M
omja
nTe
l. +3
85 (0
)52
779
047,
779
208
ww
w.ka
bola
.hr
2,
3,4,
5,6
10
:00
- 15:
00
I,
E
Mor
eno
Coro
nica
Kore
niki
86,
Um
agTe
l. +3
85 (0
)52
730
357
GSM
. +38
5 (0
)98
334
378
I,
E
Vina
ri / P
rodu
ttori
di v
ino
Pino
Katu
nari
Pisc
ine
30, B
rtoni
gla
Tel.
+385
(0)5
2 77
4 31
1 G
SM. +
385
(0)9
5 85
5 47
38
1,
3,4,
5,6,
7
11
:00
- 23:
00
I,
D
Reza
nci s
a ta
rtufim
a, fi
oren
tina •
Ta
glia
telle
ai t
artu
fi - B
istec
ca fi
oren
tina
Tonč
ićČa
barn
ica 4
2, Z
renj
Tel.
+385
(0)5
2 64
4 14
6
6,
7
I
Dom
aći p
ršut
- J
anje
tina
s kr
umpi
rom
-
Njok
i sa
šugo
m o
d ku
nića
• Pr
osciu
tto
crud
o ar
tigan
ale,
agn
ello
con
le
pata
te,
gnoc
chi c
on s
ugo
di c
onig
lio
Deš
kovi
ćKo
stan
jica
58, K
osta
njica
Tel.
+385
(0)5
2 77
6 31
5
6,
7
13
:00
- 22:
00
I
Dom
aći p
ršut
- Do
mać
a tje
sten
ina
- Ist
ar-
ska
man
eštra
- T
elet
ina
pod
peko
m •
Pros
ciutto
cru
do a
rtiga
nale
, pa
sta
fatta
in
cas
a, m
ines
tra is
trian
a, v
itello
sot
to “l
a ca
mpa
na”
Vine
rino
Drus
kovic
8, B
rtoni
gla
Tel.
+385
(0)5
2 77
4 41
7
1,
2,3,
4,5,
6,7
17
:00
- 23:
00
w
eeke
nd: 1
1:00
- 23
:00
I, E
Dom
aći
pršu
t, nj
oki
s po
vrće
m,
dom
aća
panc
eta,
man
eštre
• Pr
osciu
tto c
rudo
ar-
tigan
ale,
gno
cchi
con
le v
erdu
re, p
ancie
tta
artig
anal
e, m
ines
tre
Rade
šićPu
nta
80 a
, Kra
sica
Tel.
+385
(0)5
2 77
6 00
1
2,3,
4,5,
6,7
12
:00
- 22:
00
I,
E
Bušč
ina
Bušč
ina
18, M
arija
na
Kras
uTe
l. +3
85 (0
)52
732
088
ww
w.ko
noba
-bus
cina
.hr
1,
3,4,
5,6,
7
12
:00
- 24:
00
I
San
Mar
tinZe
mljo
radn
ička
11,
Um
agG
SM. +
385
(0)9
8 92
7 83
37
1,
2,3,
4,5,
6,7
0
9:00
- 24
:00
I,
D, E
Ravio
li s
ombo
lom
, sk
utom
, ra
diće
m i
gl
jivam
a,šp
arog
e, ri
ba i
mes
o sa
gra
dela
• R
avio
li co
n om
bolo
, rico
tta, r
adicc
hio
e fu
nghi
, as
para
gi,
carn
e e
pesc
e al
la
grig
lia.
La P
aren
zana
Volp
ija 3
, Buj
eTe
l. +3
85 (0
)52
777
460
ww
w.pa
renz
ana.
com
.hr
1,
3,4,
5,6,
7
07:0
0 - 2
3:00
I,
D, E
Plju
kanc
i sa
gljiv
ama
- frit
ule
u um
aku
od
smok
ve -
Ista
rska
dom
aća
jela
• P
ljuka
n-
ci (p
asta
trad
izion
ale
istria
na) c
on fu
nghi
, Fr
itelle
con
sal
sa a
i ficc
hi, c
ucin
a tra
dizio
-na
le is
trian
a.
Agro
turiz
mi /
Agr
ituris
mi
Clai
Bije
le Z
emlje
Braj
ki 1
04, K
rasi
caG
SM. +
385
(0)9
1 57
7 63
64
1,
3,5
11
:00
- 15:
00
I,
D
Duv
ilio Z
igan
teKo
stan
jica
66, K
osta
njic
aTe
l. +3
85 (0
)52
776
320
GSM
. +38
5 (0
)91
253
53 9
2w
ww.
vina
-zig
ante
.hr
1,
3,5
11
:00
- 15:
00
I
CUJ -
Kra
ljevi
ćFa
rnež
ine
5, M
arija
na
Kras
uTe
l. +3
85 (0
)52
732
385
GSM
. +38
5 (0
)98
219
277
ww
w.cu
j.hr
1,
2,3,
4,5,
6,7
09
:00
- 15:
00
I, D
, E, E
SP
Cattu
nar
Nov
a Va
s 94
, Brto
nigl
aTe
l. +3
85 (0
)52
774
722
GSM
. +38
5 (0
)98
327
441
ww
w.vi
na-c
attu
nar.h
r
1,
3,5
11
:00
- 15:
00
I,
D
Sink
ović
Sv. M
auro
107
, Mom
jan
Tel.
+385
(0)5
2 77
9 03
3w
ww.
sink
ovic
.hr
1,
3,5
11
:00
- 15:
00
I,
D, E
Klau
dio
Ipša
Ipši
10,
Liv
ade
Tel.
+385
(0)5
2 66
4 01
0G
SM. +
385
(0)9
8 21
9 53
8w
ww.
ipsa
-mas
linov
aulja
.hr
1,
3,5
11
:00
- 15:
00
I
Aloj
zije
Pavl
ović
C
rven
i Vrh
, Sav
udrij
aTe
l. +3
85 (0
)52
737
097
1,
3,5
11
:00
- 15:
00
I,
D, E
Ulja
ra B
abić
Stan
cija
Vin
jeri
bb, N
ovig
rad
Tel.
+385
(0)5
2 75
8 70
1 G
SM. +
385
(0)9
8 33
5 46
0w
ww.
ulja
ra-b
abic
.hr
1,
3,5
11
:00
- 15:
00
I,
D, E
Ulja
ra C
UJ
Farn
ežin
e 5,
Mar
ija n
a Kr
asu
Tel.
+385
(0)5
2 73
2 38
5G
SM. +
385
(0)9
8 21
9 27
7w
ww.
cuj.h
r
1,
2,3,
4,5,
6,7
09
:00
- 15:
00
I,
D, E
, ESP
Mas
linar
i / P
rodu
ttori
d’ol
io d
’oliv
a
Kozlo
vić
Vale
78,
Mom
jan
Tel.
+385
(0)5
2 77
9 17
7w
ww.
kozl
ovic
.hr
1,
3,5
11
:00
- 15:
00
I,
E
Mor
eno
Deg
rass
iBa
šani
ja b
b, S
avud
rija
Tel.
+385
(0)5
2 75
9 25
0G
SM. +
385
(0)9
8 25
9 14
4w
ww.
degr
assi
.hr
1,
3,5
11
:00
- 15:
00
I
Istra
vino
Palih
bor
aca
17, B
rtoni
gla
Tel.
+385
(0)5
2 77
4 71
7w
ww.
istra
vino
-rije
ka.h
r
1,
3,5
11
:00
- 15:
00
I
Vera
lda
Krši
n 3,
Brto
nigl
aTe
l. +3
85 (0
)52
774
111
GSM
. +38
5 (0
)98
205
507
ww
w.ve
rald
a.hr
1,
3,5
11
:00
- 15:
00
I, D
, E
Gam
bale
ttoBr
ajki
103
, Kra
sica
GSM
. +38
5 (0
)91
591
8707
ww
w.ga
mba
letto
.com
1,
3,5
11
:00
- 15:
00
I
Cele
gaG
arib
aldi
43,
Buj
eG
SM. +
385
(0)9
1 51
1 51
57
1,
3,5
11
:00
- 15:
00
I
Mar
ija B
uršić
Nov
a Va
s, B
rtoni
gla
Tel.
+385
(0)5
2 77
4 10
2G
SM. +
385
(0)9
1 54
0 29
60
ww
w.bu
rsic
.net
1,
3,5
11
:00
- 15:
00
I,
D, E
Nin
o Ći
nić
Kras
ica
40, B
uje
Tel.
+385
(0)5
2 77
6 16
4 G
SM. +
385
(0)9
1 52
9 55
21
1,
3,5
11
:00
- 15:
00
I
Al To
rcio
Stra
da C
onte
ssa
22a,
Nov
igra
dTe
l. +3
85 (0
)52
758
093
GSM
. +38
5 (0
)98
929
28 7
3w
ww.
alto
rcio
.hr
1,
3,5
15
:00
- 18:
00
I,
D
Enot
eca
Ziga
nte
Gor
jana
5, G
rožn
jan
Tel.
+385
(0)5
2 72
1 99
9 w
ww.
ziga
ntet
artu
fi.co
m
1,
2,3,
4,5,
6,7
09
:00
- 22:
00
I
Del
icat
esse
n Zi
gant
eTr
g J.
B. T
ita, B
uje
Tel.
+385
(0)5
2 77
2 12
5 w
ww.
ziga
ntet
artu
fi.co
m
1,
2,3,
4,5,
6,7
0
9:00
- 21
:00
I, D
, E
Rigo
Velik
a ul
ica
5, N
ovig
rad
Tel.
+385
(0)5
2 75
8 68
1G
SM. +
385
(0)9
8 80
4 66
7
1
,2,3
,4,5
,6,7
0
9:00
- 22
:00
I,
D, E
, FR
Vino
teka
Ver
alda
Gar
ibal
dije
va 2
8, U
mag
Tel.
+385
(0)5
2 77
4 11
1 w
ww.
vera
lda.
hr
1,
2,3,
4,5,
6,7
0
9:00
- 23
:00
I,
D, E
Kem
pins
ki H
otel
Adr
iatic
****
*Al
beri
300
A, 5
2475
Sav
udrija
Tel. +
385 (
0)52
707 0
00; F
ax. +
385 (
0)52
707 0
11
E-m
ail: r
eser
vatio
ns.a
driat
ic@ke
mpin
ski.c
omww
w.ke
mpi
nski-
adria
tic.c
om
Hot
el S
ol C
oral
****
*Ka
toro
bb,
524
70 U
mag
Tel.
+385
(0)5
2 70
1 00
0 ww
w.ist
ratu
rist.c
om
Hot
el S
ol G
arde
n Ist
ra **
**Ka
toro
bb,
524
70 U
mag
Tel.
+385
(0)5
2 71
6 00
0 ww
w.ist
ratu
rist.c
om
Hot
el S
ol U
mag
****
Jadr
ansk
a bb
, 524
70 U
mag
Tel.
+385
(0)5
2 71
4 00
0 ww
w.ist
ratu
rist.c
om
Hot
el S
ol A
uror
a **
**Ka
toro
bb,
524
70 U
mag
Tel.
+385
(0)5
2 71
7 00
0 ww
w.ist
ratu
rist.c
om
Nas
elje
Istri
an V
illas *
***
Savu
drijs
ka c
esta
bb,
524
70 U
mag
Tel.
+385
(0)5
2 71
0 55
0 ww
w.ist
ratu
rist.c
om
Hot
el S
an R
occo
****
Sred
nja
ulica
2, 5
2474
Brto
nigl
aTe
l. +3
85 (0
)52
725
000
www.
san-
rocc
o.hr
Hot
el K
rista
l ***
Oba
la J
.B. T
ita 9
, 524
70 U
mag
Tel.
+385
(0)5
2 70
0 00
0ww
w.ho
tel-k
rista
l.com
Villa
Pun
ta **
*Še
tališ
te V
. Gor
tana
24,
524
70 U
mag
GSM
. +38
5 (0
)91
20 6
0 47
5ww
w.pu
nta-
umag
.com
Hot
el L
agun
a **
*Te
rre b
b, 5
2466
Nov
igra
dTe
l. +3
85 (0
)52
757
050
www.
lagu
na-n
ovig
rad.
hr
Pans
ion
Sant
a M
arija
Gra
dska
vra
ta 3
7, 5
2466
Nov
igra
dTe
l. +3
85 (0
)52
757
444
www.
sant
a-m
arija
.hr
Hot
el i V
illa C
ittar
***
Prol
az V
enec
ija 1
, 524
66 N
ovig
rad
Tel.
+385
(0)5
2 75
7 73
7ww
w.cit
tar.h
r
Hot
el M
akin
***
Ista
rska
1, 5
2466
Nov
igra
dTe
l. +3
85 (0
)52
757
714
www.
istra
.com
/mak
in
Hot
el P
lova
nija
***
Porto
rošk
a 3,
Plo
vani
ja, 5
2460
Buj
eTe
l. +3
85 (0
)52
752
222
Pans
ion
Kolo
Kršin
37,
524
66 N
ovig
rad
Tel.
+385
(0)5
2 75
8 65
8ww
w.ko
lo-p
ansio
n.hr
Vino
teke
i pr
odav
aoni
ce
auto
hton
ih is
tars
kih
proi
zvod
a /
Le e
note
che
e i n
egoz
i con
pr
odot
ti tip
ici i
stria
ni
Smje
štaj
ni k
apac
iteti
u sje
vero
zapa
dnoj
Istri
Le st
ruttu
re ri
cetti
ve n
ell’Is
tria
nord
-occ
iden
tale
Vera
lda
Krši
n 3,
Brto
nigl
aTe
l. +3
85 (0
)52
774
111
GSM
. +38
5 (0
)98
205
507
ww
w.ve
rald
a.hr
1,
3,5
11
:00
- 15:
00
I, D
, E
Kabo
laKr
emen
je b
b, M
omja
nTe
l. +3
85 (0
)52
779
047
1,
2,3,
4,5,
6,7
11
.00
-15.
00
I,
D, E
Špilja
/ Gr
otta
M
ram
orni
caSt
. Dru
škov
ić 2
0, B
rtoni
gla
Tel.
+385
(0)5
2 77
4 31
3 G
SM. +
385
(0)9
9 25
0 29
58
1,
2,3,
4,5,
6,7
10
:00
- 18:
00
I,
D, E
Logg
iaM
atka
Lag
inje
bb,
Opr
talj
Tel.
+385
(0)5
2 64
4 21
9 G
SM. +
385
(0)9
1 55
5 70
28
1,
2,3,
4,5,
6,7
10
:00
- 20:
00
I
“San
Roc
co” F
ood
& W
ine
Buna
rska
2, B
rtoni
gla
Tel.
+385
(0)5
2 77
4 70
4 G
SM. +
385
(0)9
1 52
3 97
16
ww
w.sa
n-ro
cco.
hr
1,
2,3,
4,5,
6,7
12
:00
- 24:
00
I
Hot
el C
asin
o M
ulin
o **
**Šk
rile 7
5/a,
524
60 B
UJE
Tel.
+385
(0)5
2 72
5 30
0ww
w.m
ulin
o.hr
Hot
el V
illa R
oset
ta **
**Cr
vena
uva
la 3
1, 5
2475
Zam
brat
ijaTe
l. +3
85 (0
)52
725
710
www.
villa
rose
tta.h
r
Hot
el M
aest
ral
****
Terre
bb,
524
66 N
ovig
rad
Tel.
+385
(0)5
2 75
7 55
7ww
w.la
guna
-nov
igra
d.hr
Hot
el N
autik
a **
**Sv
. Ant
ona
15, 5
2466
Nov
igra
dTe
l. +3
85 (0
)52
600
400
www.
naut
icaho
tels.
com
Rezid
enci
ja S
kipe
r ***
*Al
beri
300,
524
75 S
avud
rijaTe
l. +3
85 (0
)52
708
000
www.
skip
er.n
et
Hot
el S
ipar
***
Jadr
ansk
a bb
, 524
70 U
mag
Tel.
+385
(0)5
2 74
1 23
3 ww
w.ist
ratu
rist.c
om
Hot
el L
a Pa
renz
ana
***
Volp
ia 3
, 524
60 B
uje
Tel.
+385
(0)5
2 77
7 46
0ww
w.pa
renz
ana.
com
Villa
Vilo
la **
*Um
aška
2/a
, 524
75 Z
ambr
atija
Tel.
+385
(0)5
2 75
9 94
0ww
w.vil
la-v
ilola
.hr
Ost
alo
/ Altr
o
TZ UmagTrgovačka 6, 52470 UmagTel. +385 (0)52 741 363Fax. +385 (0)52 741 [email protected]
TZ NovigradPorporela 1, 52466 NovigradTel. +385 (0)52 757 075 +385 (0)52 758 011Fax. +385 (0)52 757 [email protected]
TZ SavudrijaIstarska 2, 52475 SavudrijaTel. +385 (0)52 759 659Fax. +385 (0)52 759 [email protected]
TZ BrtoniglaGlavna 3/A, 52474 BrtoniglaTel. +385 (0)52 774 307Fax. +385 (0)52 720 [email protected]
TZ BujeIstarske 2, 52460 BujeTel. +385 (0)52 773 353Fax. +385 (0)52 773 [email protected]
Turističke zajednice Enti per il turismo